Božji hlad

MEDI A 24

Izdaje Kršćanska sadašnjost d. o. o., Za greb, Marulićev trg 14 Za nakladnika Stjepan Brebrić Korektura Gordana Bašić Kedmenec Tisak Kerschoff set Zagreb d.o.o.

Naklada 1000 ISBN 978-953-11-1046-4 Tiskano u prosincu 2016.

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000951477.

2

Jakša Fiamengo

BOŽJI HLAD Izabrane pjesme Izabrao i priredio Božidar Petrač

KRŠĆANSKA SADAŠNJOST ZAGREB, 2016.

3

4

PRED OBEĆANOM ZEMLJOM 1966.

5

Tek onda Kad više nikome ne budeš trebao Mirno idi u svoju smrt I ne vraćaj se

6

Ovakvu smrt Svi ne mogu osjetiti Iako su do guťe zaglibili u njoj Gledajte smrtnici i dalje u zvijezde Igrajte se i estetizirajte pojmovima Koji su iznad vas Sve ste sveli na ljepotu A pravu ljepotu nikada nećete spoznati

7

Govorim kao čovjek Možda iz basa Otkuda bi inače mogle doći opomene Strah me je ove sveopće ravnodušnosti Jer utvrđuje i u meni kamen Na kojem završavam svoj plač I sâm sve indiferentniji Prema tako dobrim zamislima

8

MORE KOJE JESI 1968.

9

ima nešto u tom moru i u meni što ga pratim kad ga gledam kako se udaljuje ili kako se stišava ima nešto u načinu na koji s njim govorim ima nešto u našim blizinama i u blizinama kopna i žeđi svi mi na isti način trpimo od vode žanjemo se ja i more i u plodnost se obraćamo to more nesvladivo ima nešto u našim poznanstvima šutnja za koju je vrijedno šutjeti razlog prema kome su sva ostala spajanja samo puka prisutnost ima nešto u tom moru i u meni što ga pratim

10

postoji moja ovisnost o moru i isto toliko velika dužina mora i isto toliko moćan opseg ovih voda i iste rijeke u istim tokovima i ista jezera po kojima su raskršća i po kojima su svi tokovi pomiješani postoji velim ovaj uski dio mene i isto tako postoji sve što postojati mora i što negdje izvan mojih zidina zrelost i snagu skuplja kako bi najlakše utvrdi ovoj naudilo postoji to more a moglo je mnogo više mora poput ovog svoj predio i svoju vlast imati postoje te snage iz kojih se može u ovo i vidjeti i čuti i znati i pomisliti iz kojih se sve može svakim osjetilom svakom providnošću i svakom blizinom istaknuti 11

postoji moja uska kuća moje usko prisustvo i uski putovi i uski načini kojima se samoći mojoj prilazi postoji moja ovisnost o moru i moja riba i moj način blagovanja i moja nikad i u nikud pomaknuta ura postoji i u postanju svome miruje moje more i moj način ravnanja po moru

12

usnulo more to more što je panoramu čitave jedne zvijezde usnulo što se stalno premješta iz jednog mora u drugo iz jednog kraja šutnje u drugu vlast nad sobom udaljeno od sebe i preblizu glasu kojim se dozivlje to umorno more kad usne svoju izrečenost što se stalno premješta iz vida svog mora u neki viši vid koje spava koje ni samo ne zna kako je dospjelo u svoj san kad porijeklo svoje ispituje kad se o njemu još manje zna to more što je panoramu čitave jedne zvijezde naselilo što je čitavo jedno more čitavu jednu epohu prouzrokovalo da bude da šuti da ima svoju zvijezdu 13

nebo i more se motre i sve stvari na svijetu se motre i nikad neće biti dovoljno svijeta za motrenje i nikad neće biti dovoljno vida da se sve uoči ulazimo u oko i izlazimo iz oka i nikad nam dosta oka nikada naše radoznalosti nebo i more se motre i jedno od drugog posuđuju boju posuđuju oči nebo i more uporno se motre

14

VEÄŒERA U OKU 1976.

23

sfinga s upornim očima Boli me ta sfinga s tako upornim očima taj talog vremena kalup nijemog oblika vlaga onog portala poslije kojeg je sigurnost boli me ta sfinga s tako upornim očima Bojim se svake riječi koja izgori od osjeta i slike kad se rascijepa na svjetove pojava oko se samo igra a pravo pamćenje je ono posljednje i svaka stvar za sebe mala je poplava stvari Bojim se kad su tišine krute a pogledi ustajali čvrstine izgleda nadiru kroz oči u bogata lica mramor je oblik povjerenja a zapis samo historija kamena rijeka kruži dijalogom ovog trga

24

Smrt su one vode kad se nagnu nad pustinje i prostrane one magle iskopane na dnu žeđi bojim se zapisa u kamenu koji je hladno kazan bojim se te sfinge s tako upornim očima I ugašenih vatri u kojima bdije uvijek nešto što gori i milosti koju postave između dva hladna stupca ako odemo naselit će nas tjeskoba i nedovršene oči bojim se te sfinge s tako upornim očima

25

26

SVJETILJKA RADOSNOG MOREPLOVCA 1988.

27

Radost, radost Donosim ti radost, za okrijepu i za bol – donosim ti posuđe koje spava, cvijeće koje će te poljubiti – donosim ti razgovor o lijepom danu, o šetnji i o razgledanju lijepih mjesta, donosim ti radost naprosto – radost je najveći darovatelj koji me poklanja i čuva I ako se u osmijehu zadovoljnih skriješ, ako se u suznoj postelji budeš osvrtala, radost će te pronaći i ukrasiti tvoje usne, počastiti tvoje ruke, usnuti tvoje oči – radost je najveća radost kojom te mogu uznemiriti, donosim ti je i budi lijepa s njom

28

OTETO IZ TMINE 1990.

29

BIOBIBLIOGRAFSKA BILJEŠKA

Jakša Fiamengo rođen je 26. studenoga 1946. u Komiži na otoku Visu. Redoviti je član HAZU-a od 2014., a od 1969. član je Društva hrvatskih književnika i od 2005. pridruženi član Hrvatskoga društva skladatelja. Urednik je u Književnom krugu Split, a do umirovljenja bio je urednik i novinar kulturne rubrike u splitskom dnevniku Slobodna Dalmacija. Od 1966. objavio je četrdesetak knjiga pjesama i izbora iz poezije. Godine 1999. odlikovan je ordenom Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Počasni je građanin Općine Podstrana (2007.) i Općine Grohote (2014.). Zastupljen je u nizu antologija i pregleda hrvatske književnosti u zemlji i inozemstvu, pjesmu su mu prevođene na petnaestak jezika, pojedinačno i u za199

sebnim knjigama. Uz poeziju piše eseje, kritike i scenarije te poeziju za djecu i za skladanje, a autor je i nekoliko pjesničko-grafičkih mapa te urednik niza izdanja i biblioteka. Stihovi su mu uklesani na Pjaci Krista Kralja u Selcima na Braču te kraj eremitaže sv. Jere na Marjanu u Splitu. Scenarist je višestruko nagrađivanoga dokumentarnog filma I palača rodi Grad (režija M. Mateljan). O Fiamengu je HTV 2004. snimio zapaženi dokumentarni film Čovik od riči (režija V. Fulgosi), a njegova poezija za djecu inscenirana je kao mjuzikl Morsko more (režija M. Carić) i lutkarska igra More iz ormara (režija V. Vindakijević). Godine 2010. dobio je nagradu Društva hrvatskih književnika „Tin Ujević“ za zbirku pjesama Jeka, državnu nagradu „Vladimir Nazor“ 1998., županijsku nagradu 2005. te nagradu Grada Splita 1997. i Grada Komiže (godišnja nagrada 1997. i za životno djelo 2006. te 200

nagrada „Joško Kulušić“ za životno djelo u novinarstvu). Objavio je sljedeća djela: Pred obećanom zemljom (s M. Popadićem), 1966.; More koje jesi, 1968.; Vjetar oko kuće, 1975.; Večera u oku, 1976.; Svjetiljka radosnog moreplovca, 1988.; Oteto iz tmine, 1990.; More u kamenu (mapa sa slikarom Šimom Martinisom), 1992.; Zaziv protiv zloduha, 1992.; Zaziv protiv zloduha (mapa, na pet jezika, s djecom izbjeglicama), 1994.; Supplice contro lo spirito maligno, 1994.; Kutija Gaja Utija, 1994.; Piva klapa ispo’ volta, 1994.; U situ jezika, 1996.; Zemlja od vremena (izbor poezije), 1996.; Pedesetogodišnja pjesma, 1996.; Maslinov vijenac, 1996.; Sukanje kućne dobrote, 1997.; Morsko i druga mora (poezija za djecu), 1998.; Dolazak u kruh, 1998.; Podne na trgu (slikovnica), 2001.; Os/Axis, 2003.; Ljestve Jakovljeve, 2003.; Sakrament plovidbe (mapa sa slikarom Matkom Trebotićem), 2003.; Ovjera beskraja, 2005.; 201

Nebo podneblje, 2005.; Domaće relikvije (izbor iz poezije), 2006.; Karoca gre, 2006.; Mravi iz Nezakcija, 2006.; Kad sam bio odraslić (poetske proze za djecu), 2007.; Crew of Ulysses, 2007.; Anima gemella, 2007.; Das lateinische Segel, 2008.; Rođenje zavičaja (izbor iz poezije), 2008.; Sonetno petoknjižje, 2008.; Svjetleća tijela, 2009.; Tajna mjerenja, 2009.; Jeka, 2009.; Moju ljubav noćas svojom kućom zovi., 2010.; Ona riječ o kruhu (četiri autora u knjizi Vrata knjige, vrata grada), 2010.; Treće zvono, 2011.; Vrijeme s greškom, 2012.; Hypnosovo ulje (izbor iz poezije), 2012.; Zatočeni (mapa sa slikarom Nikolom Skokandićem), 2013.; Cvrkut, 2014.; Split za djecu (slikovnica), 2015.; Taljenje Talije (sedam pjesnika s po 15 pjesama o kazalištu), 2015.

B. P.

202