Dokumenti 185
KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI ODGOJ (za obrazovne ustanove)
»MUŠKO I ŽENSKO STVORI IH« ZA PUT DIJALOGA O PITANJU RODA U ODGOJU KRŠĆANSKA SADAŠNJOST
Dokumenti
185
Prijevod:
Slavko Antunović Redaktura:
Ivica Raguž Lektura i korektura:
Katica Majdandžić-Stupac Prijelom:
Christian T. Belinc
Izdaje: Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 14 Za nakladnika: Stjepan Brebrić Izdaje se s dopuštenjem crkvenih vlasti. Tisak: Denona d.o.o., Zagreb Naklada: 1000 ISBN 978-953-11-1281-9 Tiskano u prosincu 2019. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001048382. 2
KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI ODGOJ (za obrazovne ustanove)
»MUŠKO I ŽENSKO STVORI IH« ZA PUT DIJALOGA O PITANJU RODA U ODGOJU
KRŠĆANSKA SADAŠNJOST ZAGREB, 2019.
3
Naslov izvornika: Congregazione per l’educazione cattolica (degli istituti di studi), «Maschio e femmina li creò». Per una via di dialogo sulla questione del gender nell’educazione © Libreria Editrice Vaticana, 2019. © za hrvatsko izdanje: Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, 2019.
4
UVOD
1. Sve je raširenija svijest da se trenutačno suoča-
vamo s onim što bi se moglo nazvati pravim i istinski teškim stanjem u odgoju, poglavito kada je riječ o temama koje se tiču čuvstvenosti i spolnosti. U mnogim se slučajevima osmišljavaju i provode nastavni planovi i programi koji »prenose navodno neutralna poimanja osobe i života, a zapravo odražavaju antropologiju koja je suprotna vjeri i ispravnomu razumu«1. Antropološka dezorijentiranost, koja naširoko obilježava kulturnu klimu našega doba, zasigurno je pridonijela rastakanju obitelji namjerom da se izbrišu razlike između muškarca i žene, koje se drži pukim učincima povijesno-kulturne uvjetovanosti. 2. U tome kontekstu zadaća odgoja nalazi se pred
izazovom koji »proizlazi iz raznih oblika jedne ideologije, koja se općenito naziva rodnom ideologijom, koja ’niječe naravnu razliku i uzajamnost između muškarca 1
BENEDIKT XVI., Obraćanje članovima Diplomatskog zbora, 10. siječnja 2011. 5
i žene. Ta ideologija zamišlja društvo bez razlika između spolova, čime dokida sam antropološki temelj obitelji. Pokreće obrazovne nacrte i zakonodavna usmjerenja kojima promiče poimanje osobne samosvijesti i osjećajne bliskosti, koji su korjenito odcijepljeni od bioloških razlika između muškarca i žene. Ljudska se samosvijest tako predaje u ruke individualističkom izboru, koji se s vremenom može i mijenjati.’«2 3. Očito je da ovo pitanje ne treba promatrati odvojeno od šireg obzora odgoja za ljubav3, koji bi trebao ponuditi, kako je istaknuo Drugi vatikanski koncil, »pozitivan i razborit spolni odgoj« u okviru neotuđivog prava sviju da prime »odgoj koji odgovara njihovu životnom cilju, osobnoj nadarenosti i razlici spolova te koji je prilagođen domovinskoj kulturi i predajama te je ujedno otvoren bratskoj povezanosti s drugim narodima radi promicanja pravoga jedinstva i mira na zemlji«4. Kon-
2
3
4
6
PAPA FRANJO, Posinodalna apostolska pobudnica Amoris lae‑ titia, 19. ožujka 2016., 56. Usp. IVAN PAVAO II., Posinodalna apostolska pobudnica Fami‑ liaris consortio, 22. studenoga 1981., 6; usp. IVAN PAVAO II., Pismo obiteljima Gratissimam sane, 2. veljače 1994., 16; usp. IVAN PAVAO II., »Pedagogija tijela, moralni red, čuvstvena očitovanja«, Opća audijencija, 8. travnja 1981.: Insegnamenti, IV/1 (1981.), str. 903–908. DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Deklaracija o kršćanskom odgoju Gravissimum educationis, 28. listopada 1965., 1.
gregacija za katolički odgoj već je ponudila neka razmišljanja o ovoj temi u dokumentu Odgojne smjernice o ljudskoj ljubavi. Obrisi spolnoga odgoja5. 4. Kršćanska antropološka vizija vidi u spolnosti temeljnu sastavnicu osobnosti, njezina načina postojanja, očitovanja sebe, komunikacije s drugima, osjećanja, izražavanja i življenja ljudske ljubavi. Stoga je naša spolnost sastavni dio razvoja osobnosti i odgojnoga procesa njezina oblikovanja kroz odgoj: »Naime, upravo iz spola ljudska osoba vuče obilježja koja je na biološkoj, psihološkoj i duhovnoj razini čine muškarcem ili ženom, uvjetujući tako u velikoj mjeri put njezina razvoja prema zrelosti i njezino uključivanje u društvo.«6 U procesu rasta »takva razlika, u povezanosti s komplementarnošću dvaju spolova, potpuno odgovara Božjemu naumu glede poziva na koji je svatko pozvan«7. Stoga »afektivno-spolni odgoj treba imati na umu cjelovitost osobe te stoga zahtijevati da se u nju ugrađuju biološki, psiho-afektivni, društveni i duhovni elementi«8.
5
6
7 8
KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI ODGOJ, Odgojne smjer‑ nice o ljudskoj ljubavi. Obrisi spolnoga odgoja, 1. studenoga 1983. KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE, Persona humana. Izja‑ va o nekim pitanjima seksualne etike, 29. prosinca 1975., 1. Odgojne smjernice o ljudskoj ljubavi. Obrisi spolnoga odgoja, 4. Isto, 35. 7
5. Kongregacija za katolički odgoj, u okviru svoje nadležnosti, želi u ovome dokumentu ponuditi neka razmišljanja koja mogu poslužiti kao smjerokaz i potpora onima čija je zadaća odgajati i obrazovati mlade kako bi im pomogla da na metodički način i u svjetlu sveopćeg poziva na ljubav, na koji je svaka osoba pozvana, pristupaju pitanjima o ljudskoj spolnosti o kojima se danas najviše raspravlja.9 Na taj se način želi promicati metodologiju artikuliranu u tri stava: slušati, razmišljati i predlagati, koji potpomažu u izlaženju ususret potrebama pojedinaca i zajednica. Naime, pozorno slušanje potreba drugoga, zajedno s razumijevanjem raznolikosti uvjetâ, dovodi do zajedničkog niza racionalnih elemenata i utire put za kršćansko obrazovanje ukorijenjeno u vjeri koja »rasvjetljuje sve stvari novim svjetlom i očituje nam Božje nakane o cjelovitom čovjekovu pozivu te tako usmjeruje duh prema potpuno ljudski rješenjima«10. 6. U pristupu pitanju rodne teorije koji se temelji na putu dijaloga nužno je imati na umu razliku između ideologije roda, s jedne strane, i različitih istraživanja o rodu koja su poduzele znanosti o čovjeku, s druge strane. Dok ideologije, kako je istaknuo papa Franjo, »teže odgovoriti na određene, katkad razumljive težnje«, one 9 10
8
Usp. isto, 21–47, gdje je izloženo kršćansko poimanje spolnosti. DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes, 7. prosinca 1965., 11.
se ujedno »nastoje nametnuti kao neko jednoumlje koje određuje također kako treba odgajati djecu«,11 i tako sprječavaju dijalog, postoje i istraživanja o rodu kojima se pokušava na primjeren način dublje istražiti način na koji se spolna razlika između muškarca i žene živi u različitim kulturama. Upravo je u odnosu na ta istraživanja moguće otvoriti se slušanju, razmišljanju i predlaganju. 7. Stoga Kongregacija za katolički odgoj povjerava
ovaj tekst – posebno u sredinama koje dotiče taj fenomen – svima kojima je na srcu obgoj, posebice obgojnim zajednicama u katoličkim školama te svima onima koji, nadahnuti kršćanskom vizijom života, rade u drugim školama, roditeljima, učenicima, upraviteljima i osoblju, biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, crkvenim pokretima, udruženjima vjernika laika i drugim tijelima s toga područja.
11
Amoris laetitia, 56. 9
57. Duboko svjesna brižne odgojne skrbi i svakodnevnog napora osoba koje rade u školama i u najrazličitijim kontekstima formalnog i neformalnog pedagoškog rada, Kongregacija za katolički odgoj upućuje poticaj da se nastavi odgojno poslanje novih naraštaja, posebno onih koji trpe siromaštvo u njegovim različitim oblicima i potrebna im je ljubav odgojitelja i odgojiteljica, tako da, prema riječima svetoga Ivana Bosca, »mladi ne samo budu voljeni nego i da oni sami znaju da su voljeni«. Ovaj Dikasterij također želi izraziti iskrenu zahvalnost i – riječima pape Franje – hrabri »kršćanske učitelje, bilo da rade u katoličkim ili državnim školama, (...) da u učenicima potiču otvorenost prema drugomu kao licu, kao osobi, kao sestri i bratu kojega valja upoznati i poštovati, s njegovom poviješću, njegovim prednostima i manama, bogatstvima i ograničenjima. U igri je suradnja da se izgrađuje djecu i mlade koji su otvoreni i koje zanima stvarnost koja ih okružuje, koji su sposobni za brigu i nježnost.«68 Vatikan, 2. veljače 2019., blagdan Prikazanja Gospodinova. GIUSEPPE kardinal VERSALDI
prefekt
nadbiskup ANGELO VINCENZO ZANI tajnik
68
44 10
PAPA FRANJO, Discorso all’Associazione Italiana Maestri Cattoli‑ ci (Obraćanje članovima Talijanskog udruženja katoličkih učitelja), 5. siječnja 2018.
SADRŽA J
UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SLUŠATI . . . . . . Kratka povijest Dodirne točke . Kritika . . . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
5
. 11 . . 11 . 15 . 17
RAZMIŠLJATI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Racionalni argumenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 PREDLAGATI . . . . . . . . Kršćanska antropologija Obitelj . . . . . . . . . . Škola . . . . . . . . . . Društvo . . . . . . . . . Izobrazba odgojiteljâ . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. 25 . . 25 . 29 . 32 . 35 . 37
ZAKLJUČAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
41
45 11
Dokumenti 185
30 kn
ISBN 978-953-11-1281-9
12
9
789531
112819