Dokumenti 187
Papa Franjo 2
FRATELLI TUTTI ENCIKLIKA O BRATSTVU I SOCIJALNOM PRIJATELJSTVU
KRŠĆANSKA SADAŠNJOST
Dokumenti
187
Prijevod s talijanskoga: Slavko Antunović Stručna lektura: Stjepan Baloban Jezična lektura i korektura: Nera Meštrović Prijelom: Marijan Tkalec
Izdaje: Kršćanska sadašnjost d. o. o., Zagreb, Marulićev trg 14 Za nakladnika: Stjepan Brebrić Izdaje se s dopuštenjem crkvenih vlasti. Tisak: Grafički zavod Hrvatske d. o. o., Zagreb Naklada: 1000 ISBN 978–953–11–1384-7 Tiskano u prosincu 2020. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001083076.
PAPA FRANJO
FRATELLI TUTTI ENCIKLIKA O BRATSTVU I SOCIJALNOM PRIJATELJSTVU
KRŠĆANSKA SADAŠNJOST ZAGREB, 2020.
Naslov izvornika: Lettera enciclica Fratelli tutti del santo padre Francesco sulla fraternità e l'amicizia sociale © Libreria Editrice Vaticana, 2020. © za hrvatsko izdanje: Kršćanska sadašnjost d. o. o., Zagreb, 2020.
1. »Fratelli tutti«1 napisao je sv. Franjo Asiški obraćajući se svoj braći i sestrama i predlažući im oblik života koji na sebi nosi miomiris evanđelja. Među njegovim savjetima želim istaknuti onaj u kojemu poziva na ljubav koja nadilazi sve zemljopisne i prostorne prepreke. On ovdje blaženim naziva onoga »koji voli drugoga kada je daleko od njega jednako koliko i kada je s njim«2. S tih nekoliko jednostavnih riječi objasnio je bît otvorenoga bratstva koje omogućuje priznavati, cijeniti i ljubiti svaku osobu bez obzira na njezinu fizičku blizinu, neovisno o tome u kojem je dijelu svijeta rođena ili živi. 2. Ovaj svetac, poznat po svojoj bratskoj ljubavi, jednostavnosti i radosti, koji me nadahnuo da napišem encikliku Laudato si', još mi jednom biva poticajem da ovu novu encikliku posvetim bratstvu i socijalnom prijateljstvu. Sveti Franjo, koji je sebe doživljavao bratom sunca, mora i vjetra, znao je kako je još više sjedinjen s onima koji su bili kao i on, od krvi i mesa. Posvuda je širio mir i bio uz siromašne, napuštene, bolesne, odbačene, posljednje. 1
2
Opomene, VI, 1: FF 155.; Franjevački izvori (FI 200), Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Sarajevo – Zagreb, 2012. (Svi, braćo). Isto, 25: FF 175; (FI 204). 5
Bez granicâ 3. U njegovu životu ima jedna zgoda koja nam pokazuje njegovo srce bez granica, kadro nadići razlike u podrijetlu, nacionalnosti, boji kože i religiji. To je njegov posjet sultanu Malik-al-Kamilu u Egiptu, koji je od njega iziskivao velik napor zbog siromaštva, malo raspoloživih sredstava te zbog udaljenosti i jezičnih, kulturnih i vjerskih razlika. To putovanje, u tom povijesnom trenutku obilježenom križarskim vojnama, još je više pokazalo veličinu ljubavi koju je svojim životom želio potvrditi, izgarajući od želje da zagrli sve. Njegova odanost Gospodinu bila je razmjerna njegovoj ljubavi prema braći i sestrama. Ne zanemarujući poteškoće i opasnosti, sv. Franjo otišao je ususret sultanu s istim stavom koji je zahtijevao od svojih učenika: da braća, ne niječući vlastiti identitet, »koja htjednu ići među Saracene i druge nevjernike [...] ne prave svađa ni prepirki, nego da budu pokorni svakoj ljudskoj ustanovi radi Boga«3. U kontekstu toga vremena bio je to neobičan zahtjev. Zadivljuje činjenica da je Franjo još prije osam stotina godina preporučio izbjegavanje svakog oblika agresije ili sukoba, i da se živi u poniznoj i bratskoj »podložnosti« i prema onima koji nisu iste vjere.
3
SVETI FRANJO ASIŠKI, Nepotvrđeno pravilo, 16, 3.6: FF 42–
43; (FI 169). 6
4. Nije vodio rat riječima namećući doktrine, nego je drugima prenosio Božju ljubav. Shvatio je da »je Bog ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje, i Bog u njemu« (1 Iv 4, 16). Na taj je način postao plodan otac koji je nadahnuo san o bratskom društvu, jer »samo onaj koji prihvati približiti se drugim ljudima na njihovu putu, ne zato da bi ih odvukao na svoj vlastiti, nego kako bi im pomogao da u većoj mjeri postanu to što jesu, postaje uistinu ocem«4. U tom svijetu prepunom stražarskih kula i obrambenih zidina gradovi su proživljavali krvave ratove između moćnih obitelji, dok su se osiromašena predgrađa u kojima je carevala bijeda sve više širila. Ondje je Franjo u sebe primio istinski mir, oslobodio se svih želja za vladanjem nad drugima, postao jedan od onih posljednjih i pokušao živjeti u skladu sa svima. On je izvor nadahnuća za pisanje ovih stranica. 5. Pitanja vezana uz bratstvo i socijalno prijateljstvo oduvijek su me zanimala. Proteklih sam godina o njima govorio mnogo puta i na različitim mjestima. U ovoj sam enciklici prikupio mnoge od tih nastupa, stavljajući ih u širi kontekst razmišljanja. Štoviše, dok mi je u sastavljanju Laudato si' za izvor nadahnuća poslužio moj brat Bartolomej, pravoslavni patrijarh koji je snažno zagovarao brigu o stvorenom svijetu, u ovome slučaju poseban poticaj dao mi je veliki imam Ahmad al-Tayyeb 4
Eloi LECLERC, OFM, Exilio y ternura, izd. Marova, Madrid 1987., 205. 7
kojeg sam upoznao u Abu Dhabiju, gdje smo se podsjetili kako je Bog »stvorio sva ljudska bića jednaka u pravima, dužnostima i dostojanstvu, pozvavši ih da žive zajedno kao sestre i braća«5. To nije bio običan diplomatski čin, nego razmišljanje u duhu dijaloga i zajedničkog zalaganja. U ovoj su enciklici preuzete i razvijene velike teme sadržane u tom Dokumentu koji smo zajedno potpisali. U tekst sam također uvrstio, svojim riječima, brojna pisma i dokumente koje sam primio od mnogih pojedinaca i skupina iz cijeloga svijeta. 6. Na stranicama koje slijede ne nastoji se sažeti učenje o bratskoj ljubavi, nego se progovara o univerzalnoj dimenziji te ljubavi i njezinoj otvorenosti svima. Nudim ovu socijalnu encikliku kao svoj skroman doprinos daljnjem promišljanju u nadi da ćemo se, suočeni s današnjim pokušajima odbacivanja i ignoriranja drugih, pokazati sposobnima odgovoriti novim snom o bratstvu i društvenom prijateljstvu koji neće ostati samo na riječima. Iako sam je pisao iz kršćanskih uvjerenja koja me nadahnjuju i podržavaju, nastojao sam da ovo razmišljanje bude poziv na dijalog svim ljudima dobre volje. 7. Upravo dok sam pisao ovo pismo neočekivano je izbila pandemija Covid-19, koja je iznijela na vidjelo 5
8
Dokument o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički suživot, Abu Dhabi (4. veljače 2019.): L’Osservatore Romano, 4–5. veljače 2019., str. 6.
naše lažne sigurnosti. Bez obzira na to što su različite zemlje reagirale na tu situaciju na različit način, nesposobnost zajedničkog djelovanja jasno je izbila na vidjelo. Unatoč našoj silnoj umreženosti došlo je do raskola koji otežava rješavanje problema koji pogađaju sve nas. Ako netko misli da jedino što treba učiniti jest potruditi se da ono što već činimo samo bolje profunkcionira, ili da je jedina poruka ta da moramo poboljšati postojeće sustave i pravila, taj negira stvarnost. 8. Velika mi je želja da u ovom vremenu, koje nam je dano živjeti, prepoznamo dostojanstvo svakog čovjeka i u svima iznova oživimo sveopću težnju za bratstvom, među svima: »Ovo je prekrasna tajna koja nam omogućava sanjati i učiniti svoj život lijepom avanturom. Nitko se ne može sâm uhvatiti u koštac sa životom [...]. Potrebna je zajednica koja nas podržava, koja nam pomaže i u kojoj jedni drugima pomažemo gledati prema naprijed. Kako je važno sanjati zajedno! [...] Ako smo sami, prijeti nam opasnost da budemo plijenom opsjenâ pa vidimo ono čega nema; snovi se, pak, grade zajedno.«6 Sanjajmo, dakle, kao jedinstvena ljudska obitelj, kao suputnici koji dijele isto tijelo, djeca iste zemlje koja je naš zajednički dom, svaki pojedini s bogatstvom svoje vjere ili uvjerenja, svaki pojedini sa svojim glasom, svi kao braća! 6
Govor na Međureligijskom i ekumenskom susretu s mladima, Skopje – Sjeverna Makedonija (7. svibnja 2019.): L’Osservatore Romano, 9. svibnja 2019., str. 9. 9
P E T O P O G L AV L J E
NAJBOLJA POLITIKA
154. Kako bi se omogućio razvoj svjetske zajednice koja je sposobna ostvariti bratstvo polazeći od narodâ i nacijâ koji žive socijalno prijateljstvo, potrebna je bolja politika koja će stajati u službi istinskoga općeg dobra. Nažalost, politika danas često ima oblike koji koče napredak prema drugačijem svijetu. Populizmi i liberalizmi 155. Prijezir prema slabima može se skrivati iza populizama koji ih demagoški iskorištavaju u svoje svrhe, ili oblika liberalizma koji služi gospodarskim interesima moćnika. U oba slučaja postaje teško zamisliti otvoreni svijet u kojem ima mjesta za sve, uključujući i najslabije, i koji poštuje različite kulture. Narodni ili populistički 156. Posljednjih godina izraz »populizam« ili »populist« pokorio je sredstva komunikacije i jezik općeni105
to. Pritom gubi vrijednost koju bi mogao imati i postaje jedan od polova podijeljenoga društva. To ide toliko daleko da se želi kategorizirati sve osobe, skupine, društva i vlade na temelju crno-bijele klasifikacije: »populistička« ili »ne-populistička«. Više se nitko ne može izjasniti o bilo kojoj temi, a da ga se ne pokuša svrstati u jedan od ta dva tabora, bilo da ga se nepravedno opovrgava ili pak uzdiže do zvijezda. 157. Nastojanje da se populizam postavi kao ključ za tumačenje društvene stvarnosti ima još jednu slabu točku, a to je činjenica da zanemaruje legitimno značenje riječi »narod«. Svaki pokušaj koji ide za time da ta kategorija nestane iz jezika mogao bi dovesti do uklanjanja same riječi »demokracija« (»vladavina naroda«). Međutim, kako bi se ukazalo da je društvo više od zbroja pojedinaca, potrebna je riječ »narod«. Stvarnost nas uči da postoje društvene pojave koje stvaraju većine, kao i mega-trendovi i komunitarne težnje. Moguće je, k tome, osmisliti zajedničke ciljeve koji nadilaze razlike i na taj način ostvariti neki zajednički plan. Iznimno je teško, na kraju, dugoročno planirati nešto veliko ako to ne postane zajednički san. Sve je to sadržano u imenici »narod« i pridjevu »narodni«. Ako ih se ne uključi – zajedno s temeljitom kritikom demagogije – odričemo se temeljnoga aspekta društvene stvarnosti. 158. Postoji, naime, jedan nesporazum. »Narod nije logička kategorija, niti je mistična kategorija u smislu 106
da je ono što narod čini dobro, ili da je narod anđeoska kategorija. To nikako! To je mitska kategorija. [...] Kada objašnjavaš što je narod koristiš logičke kategorije jer to jednostavno moraš objasniti: one nam sigurno trebaju. Ali time ne objašnjavaš kakav je osjećaj pripadati narodu. Riječ 'narod' ima dublje značenje koje se ne može objasniti logički. Biti dijelom naroda znači biti dijelom zajedničkoga identiteta koji se sastoji od društvenih i kulturnih veza. A to nije nešto što se događa automatski, već naprotiv: to je spor, težak proces... prema zajedničkom projektu«.132 159. Postoje narodni vođe koji su kadri protumačiti osjećaje nekog naroda kao i njegovu kulturnu dinamiku i velike tendencije u društvu. Služenje koje čine okupljanjem i vođenjem može biti temelj trajnoga projekta preobrazbe i rasta, a to uključuje također spremnost ustupiti mjesto drugima u traganju za općim dobrom. Ali ono se izrodi u nezdravi populizam kada se pretvori u sposobnost nekog pojedinca za stjecanje potpore u svrhu političkoga iskorištavanja kulture naroda, pod bilo kojim 132
Antonio SPADARO, SJ, Le orme di un pastore. Una conversazione con Papa Francesco (Tragovi pastira. Razgovor s papom Franjom), u: Jorge Mario BERGOGLIO/PAPA FRANJO, Nei tuoi occhi è la mia parola. Omelie e discorsi di Buenos Aires 1999–2013 (U tvojim očima moja je riječ. Homilije i govori u Buenos Airesu 1999. – 2013.), Rizzoli, Milano, 2016., XVI; usp. apost. pob. Evangelii gaudium (24. studenoga 2013.), 220–221: AAS 105 (2013.), 1110–1111. 107
ideološkim predznakom, u službi svojih osobnih planova i vlastitoga održavanja na vlasti. Ima i slučajeva gdje se teži steći popularnost na način da se raspiruje najniže sebične sklonosti nekih slojeva društva. To postaje utoliko ozbiljnije kada, bilo u grubim ili pak suptilnijim oblicima, dovodi do uzurpacije institucija zakonitosti. 160. Zatvorene populističke skupine izobličuju riječ »narod«, jer ono o čemu one govore zapravo nije pravi narod. Naime, kategorija »naroda« je otvorena. Živ, dinamičan narod, narod s budućnošću jest onaj koji je stalno otvoren za nove sinteze, sposoban u svoje krilo prihvatiti ono što je različito. Da bi to postigao ne mora negirati sebe već biti spreman pokrenuti se, propitivati, proširiti se i obogatiti u susretu s drugima i tako se može razvijati. 161. Sljedeći izraz urušavanja narodne vlasti je težnja za neposrednom dobiti. Ovdje se odgovara na zahtjeve naroda kako bi se osigurali glasovi ili podrška, ali bez napredovanja u mukotrpnom i neprestanom radu kojim se ljudima osiguravaju sredstva potrebna za njihov razvoj, kako bi se mogli uzdržavati plodovima vlastitih napora i kreativnosti. S tim u vezi, jasno sam rekao da »daleko od toga da predlažem neodgovorni populizam«.133 S jedne strane, uklanjanje nejednakosti 133
Apost. pob. Evangelii gaudium (24. studenoga 2013.), 204: AAS 105 (2013.), 1106.
108
zahtijeva razvoj ekonomije kojom će se iskoristiti potencijali svake regije i na taj način osigurati održiva jednakost.134 S druge strane, »projekti pomoći, kojima se odgovara na neke hitnosti, morali bi se držati isključivo privremenim odgovorima«.135 162. Velika tema je pitanje rada. Biti uistinu blizak svom narodu – jer to je nešto čime se promiče dobro naroda – znači svima osigurati mogućnost da nikne i urodi sjeme koje je Bog zasijao u svakoga od njih, njihove sposobnosti, inicijativa, snage. To je najbolja pomoć siromašnom čovjeku, najbolji put do dostojanstvenog života. Zato inzistiram na činjenici da »financijsko pomaganje siromašnima uvijek mora biti privremeno rješenje, kojem se pribjegava u izvanrednim situacijama. Pravi bi cilj uvijek morao biti taj da im se omogući dostojanstven život putem rada«.136 Ma koliko se proizvodni sustavi mijenjali, politika se ne smije odreći cilja postizanja takvog uređenja društva u kojem će se svakoj osobi osigurati način pružiti vlastiti doprinos svojim sposobnostima, vještinama i zalaganjem. Naime, »nema goreg siromaštva od onoga koje ljudima oduzima rad i dostojanstvo rada«.137 U istinski naprednom društvu 134
Usp. isto: AAS 105 (2013.), 1105–1106. Isto, 202: AAS 105 (2013.), 1105. 136 Enc. Laudato si’ (24. svibnja 2015.), 128: AAS 107 (2015.), 898. 137 Obraćanje članovima Diplomatskog zbora akreditiranog pri Svetoj Stolici (12. siječnja 2015.): AAS (107) (2015.), 165; usp. Obra135
109
rad je nezamjenjiva dimenzija društvenoga života jer to nije samo način na koji pojedinac zarađuje za kruh nego i sredstvo za osobni rast, uspostavu zdravih odnosa, izražavanje samoga sebe, kako bi dijelio s drugima darove, kako bi se osjećao suodgovornim za unaprjeđenje svijeta i, u konačnici, živio kao čovjek. Vrijednosti i ograničenja liberalnih shvaćanja 163. Kategoriju naroda, s kojom je neraskidivo povezano pozitivno vrjednovanje veza zajedništva i kulturnih veza, obično odbacuju liberalni, individualistički pogledi u kojima se društvo promatra kao puki zbroj zajedničkih interesa. Oni govore o poštovanju slobode, ali bez korijena zajedničkoga narativa. U određenim se sredinama sve one koji brane prava najslabijih u društvu često optužuje za populizam. Za ova gledišta kategorija naroda je mitizacija nečega što zapravo ne postoji. Međutim, tu se stvara nepotrebna polarizacija, jer ni kategorija naroda ni kategorija bližnjega nisu čisto mitske ili romantične kategorije koje isključuju ili preziru društvenu organizaciju, znanost i institucije civilnoga društva.138 ćanje sudionicima Svjetskog susreta pučkih pokreta (28. listopada 2014.): AAS 106 (2014.), 851–859. 138 Nešto slično može se reći za biblijsku kategoriju »Božjeg kraljevstva«. 110
SADRŽA J
Bez granicâ
....................................................
6
PRVO POGLAVLJE
SJENE JEDNOGA ZATVORENOG SVIJETA Snovi koji se ruše u prah .................................................. Kraj povijesne svijesti ................................................. Bez plana za sve ............................................................. Otpad svijeta ............................................................. Ljudska prava koja nisu dovoljno opća .......................... Konflikt i strah ........................................................... Globalizacija i napredak bez zajedničkog smjera .................. Pandemija i ostale pošasti u povijesti ................................. Bez ljudskoga dostojanstva na granicama ........................... Obmana komunikacije ...................................................... Besramna agresivnost ................................................ Informacija bez mudrosti ............................................ Podložnosti i samoprijezir .................................................. Nada ..............................................................................
11 13 15 17 19 21 24 26 29 32 33 35 37 38
DRUGO POGLAVLJE
STRANAC NA CESTI Pozadina ......................................................................... 42 Napušteni čovjek ............................................................. 46 203
Povijest koja se ponavlja .................................................. Glavni likovi .................................................................... Početi iznova .................................................................. Bližnji bez granica ........................................................... Poziv tuđinca ..................................................................
49 51 54 56 58
TREĆE POGLAVLJE
OSMISLITI I STVORITI OTVORENI SVIJET Izdići se iznad sebe ......................................................... 62 Jedinstvena vrijednost ljubavi ....................................... 64 Postupno otvaranje ljubavi ............................................... 66 Otvorena društva koja integriraju sve ............................. 67 Neprikladna shvaćanja općenite ljubavi ......................... 68 Nadići svijet sebi jednakih ................................................ 70 Sloboda, jednakost i bratstvo ....................................... 71 Sveopća ljubav koja promiče osobe ................................... 72 Promicati moralno dobro .................................................. 75 Vrjednota solidarnosti .................................................. 77 Ponovno predložiti socijalnu dimenziju vlasništva ................ 79 Prava bez granicâ ....................................................... 82 Prava narodâ ............................................................ 83
ČETVRTO POGLAVLJE
SRCE OTVORENO ČITAVOM SVIJETU Ograničenost granicâ ........................................................ 87 Uzajamni darovi ............................................................... 90 Plodna razmjena ......................................................... 93 Besplatnost koja prihvaća ............................................ 94 204
Lokalno i univerzalno ...................................................... Ljubav prema onome lokalnome ...................................... Univerzalni obzor ........................................................... Polazeći od vlastitoga kraja .............................................
95 96 98 101
PETO POGLAVLJE
NAJBOLJA POLITIKA Populizmi i liberalizmi ..................................................... Narodni ili populistički .............................................. Vrijednosti i ograničenja liberalnih shvaćanja ............... Međunarodni autoritet .................................................... Socijalna i politička ljubav ............................................... Politika za kojom se osjeća potreba ............................ Politička ljubav ......................................................... Učinkovita ljubav ...................................................... Politička ljubav na djelu ............................................ Žrtve ljubavi ............................................................. Ljubav koja integrira i okuplja .................................... Plodnost staviti iznad rezultata ........................................
105 105 110 116 120 120 122 124 126 127 130 132
ŠESTO POGLAVLJE
DIJALOG I SOCIJALNO PRIJATELJSTVO Socijalnim dijalogom do nove kulture ................................ 137 Graditi zajedno ..........................................................139 Temelj konsenzusâ ......................................................... 142 Konsenzus i istina ......................................................145 Nova kultura .................................................................. 147 Susret pretvoren u kulturu ..........................................148 205
Radost prepoznavanja drugoga .................................... 149 Ponovno vratiti ljubaznost ............................................... 151
SEDMO POGLAVLJE
PUTOVI DO NOVOG SUSRETA Krenuti iznova od istine ................................................... Umijeće i arhitektura mira ............................................... S posljednjima povrh svega ........................................ Vrjednota i značenje opraštanja ....................................... Neizbježni konflikt .................................................... Legitimne borbe i opraštanje ...................................... Pravo prevladavanje .................................................. Sjećanje ....................................................................... Opraštanje bez zaboravâ ........................................... Rat i smrtna kazna ................................................... Nepravednost rata .................................................... Smrtna kazna ..........................................................
155 157 161 163 163 165 168 169 172 174 174 180
OSMO POGLAVLJE
RELIGIJE U SLUŽBI BRATSTVA U SVIJETU Krajnji temelj ................................................................. Kršćanski identitet .................................................... Religija i nasilje .............................................................. Apel .............................................................................
206
187 191 194 197
Dokumenti 187
40 kn
ISBN 978-953-11-1384-7