Identitet katoličke škole za kulturu dijaloga (D-195)

Dokumenti 195

Prijevod: Josip Krpeljević

Lektura i korektura: Marijana Jakovljević

Prijelom: Christian T. Belinc

Izdaje: Kršćanska sadašnjost d. o. o., Zagreb, Marulićev trg 14 Za nakladnika: Stjepan Brebrić Izdaje se s dopuštenjem crkvenih vlasti.

Tisak: Kerschoffset Zagreb d. o. o. Naklada: 500 ISBN 978–953–11–1718–0

Tiskano u listopadu 2022. CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001141535.

IDENTITET

Naslov izvornika:

Congregazione per l’Educazione Cattolica, L’identità della Scuola

Cattolica per una cultura del dialogo

© Dicastero per la Comunicazione – Libreria Editrice Vaticana, 2022. © za hrvatsko izdanje: Hrvatska biskupska konferencija, 2022.

UVOD

1. Na Svjetskom kongresu koji je o temi Odgajati danas i sutra. Strast koja se obnavlja , organizirala Kongre gacija za katolički odgoj u Castel Gandolfu, na kojem su sudjelovali predstavnici katoličkih škola svih crkve‑ nih redova iz svih krajeva svijeta, jedna od najnaglašeni‑ jih i najaktualnijih točaka (tema) u općoj raspravi bila je potreba jasnije svijesti i dosljednosti katoličkog identiteta odgojnih ustanova Crkve u cijelomu svijetu. O tom se istom pitanju raspravljalo na posljednjim općim skup ‑ štinama spomenute kongregacije, kao i na susretima s biskupima prigodom pohoda ad limina . U isto su vri jeme Kongregaciji za katolički odgoj upućivani slučaje‑ vi sukobâ i utokâ, koji su posljedica različitih tumače‑ nja tradicionalnoga pojma katoličkog identiteta školskih ustanova pred brzim promjenama ovih godina, u koji‑ ma se je odvijao proces globalizacije s porastom među‑ religijskoga i međukulturalnoga dijaloga.

2. Činilo se stoga prikladnim iznijeti dublje razmi‑ šljanje i dati najnovije smjernice o vrijednosti katoličkog identiteta školskih ustanova u Crkvi, i time naznačiti neke kriterije za odgovor na izazove naših dana, u kon‑

tinuitetu s uvijek važećim kriterijima. Osim toga, kako je ustvrdio papa Franjo, »ne možemo njegovati kulturu dijaloga ako nemamo identiteta«1.

3. Ova Instrukcija , plod razmišljanja i savjetovanja na različitim institucionalnim razinama, želi biti dopri‑ nos koji Kongregacija za katolički odgoj daje svima oni‑ ma koji djeluju na školskom odgojnom području, po ‑ čevši od biskupskih konferencija, biskupske sinode ili vijeća hijerarhâ do ordinarijâ, poglavarâ redovničkih za jednica i družbi apostolskog života, kao i pokretâ, vjer‑ ničkih udruga te drugih tijelâ i pojedinih osoba koje imaju pastoralnu brigu za odgoj.

4. Budući da je riječ o općim kriterijima, koji se tiču cijele Crkve za očuvanje jedinstva i crkvenoga zajedniš‑ tva, oni će se još više morati aktualizirati u različitim kontekstima mjesnih Crkvi raširenih po svijetu po na‑ čelu supsidijarnosti i sinodskog hoda u skladu s različi tim institucionalnim nadležnostima.

5. Kongregacija za katolički odgoj želi da ovaj do ‑ kument bude prihvaćen kao prigoda za razmišljanje i produbljivanje ove važne teme koja se tiče same bîti i razloga postojanja povijesne prisutnosti Crkve na od‑

1 Papa Franjo, Susret s nastavnicima i učenicima Kolegija svetog Karla u Milanu, 6. travnja 2019.

gojnom i školskom području u poslušnosti svom posla‑ nju naviještanja evanđelja, poučavajući sve narode (usp. Mt 28,19‑20).

6. U prvom dijelu Instrukcije govori se o prisutnosti Crkve u školskom sustavu u općem kontekstu njezina evangelizacijskog poslanja: Crkva kao majka i učiteljica u svom povijesnom razvoju s različitim naglascima koji su učinili dragocjenim njezino djelovanje u vremenu i prostoru sve do naših dana. Drugo poglavlje rasprav lja o raznim subjektima koji djeluju u školskom sustavu s različitim ulogama koje su dodijeljene i organizirane prema kanonskim propisima Crkve, koja je bogata raz‑ novrsnim karizmama kojima ju Duh Sveti obdaruje, ali i u skladu sa svojom hijerarhijskom naravi. Završno poglavlje je posvećeno nekim točkama kritičnosti koje se mogu pojaviti u integriranju raznih vidova školskog odgoja u konkretnom životu Crkve, a što je vidljivo iz iskustva ove Kongregacije u rješavanju problema s koji ma joj se obraćaju mjesne Crkve.

7. Vidljivo je, dakle, da nije riječ o općem, a još ma‑ nje potpunom traktatu, o katoličkom identitetu, nego o sintetičkom i praktičnom sredstvu koje može poslužiti da se njime rasvijetle pojedina aktualna pitanja, a napo ‑ se da se spriječe sukobi i podjele na odgojno–obrazov‑ nom području. Naime, kako je papa Franjo primijetio prigodom pokretanja Globalnog odgojnog saveza , »odga

jati znači odvažiti se i sadašnjosti dati nadu koja razbija determinizme i fatalizme u kojima se egoizam jakoga, konformizam slaboga i ideologija utopista toliko puta žele nametnuti kao jedini mogući put«2. Samo snažno i jedinstveno djelovanje Crkve na odgojnom područ‑ ju, u sve fragmentarnijem i konfliktnijem svijetu, može pridonijeti kako misijskom poslanju koje joj je povjerio Isus, tako i izgradnji svijeta u kojem se ljudi osjećaju braćom, jer »smo uvjereni da se samo s tom sviješću dje‑ ce, koja nisu siročad, može živjeti u miru među nama«3.

2 Papa Franjo, Video poruka sudionicima »Global Compact Educati on« pri Papinskom Lateranskom sveučilištu, 15. listopada 2020.

3 Papa Franjo, Homilija na svetoj misi, Domus Sanctae Marthae, 17. svibnja 2020.

PRVO POGLAVLJE KATOLIČKE ŠKOLE U POSLANJU CRKVE

Crkva majka i učiteljica

8. Drugi vatikanski sabor je od otaca, među ostalim, preuzeo majčinsku sliku Crkve, kao izražajnu ikonu njezine naravi i njezina poslanja. Crkva je majka koja rađa vjernike, jer je zaručnica Kristova. Gotovo svi sa‑ borski dokumenti crpe iz majčinstva Crkve da razotkri‑ ju njezino otajstvo i njezino pastoralno djelovanje, te da prošire njezinu ljubav na ekumenski zagrljaj »djece koja su od nje odijeljena« i na vjernike drugih religija, kao i sve ljude dobre volje. Papa Ivan XXIII. otvorio je Sabor, oslobodivši nezadrživu radost Crkve što je sveopća maj‑ ka: Gaudet mater Ecclesia (»Raduj se, majko Crkvo«).

9. Ikona Crkve majke nije samo izraz nježnosti i dje‑ lotvorne ljubavi, već također čuva snagu da bude vodi‑ teljica i učiteljica. Isti je Papa naziv majke stavio uz bok nazivu učiteljice, jer »toj Crkvi, koja je stup i temelj istine