Dom za sve narode. Hermeneutika Staroga zavjeta u Novom zavjetu

Page 1

Kršćanska sadašnjost

sve

Mario Cifrak
Dom za
narode Hermeneutika Staroga zavjeta u Novom zavjetu

Recenzenti: izv. prof. dr. sc. Ivica Čatić izv. prof. dr. sc. Božidar Mrakovčić

Lektura i korektura: Petra Zoranović

Prijelom: Christian T. Belinc

Oprema: Tihomir Turčinović

Izdaje: Kršćanska sadašnjost d. o. o., Zagreb, Marulićev trg 14 Za nakladnika: Stjepan Brebrić

Tisak: Denona d. o. o., Zagreb

Naklada: 500 ISBN 978-953-11-1716-6

Tiskano u prosincu 2022. CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001154945.

27
Biblica

Mario Cifrak

DOM ZA SVE NARODE

Hermeneutika Staroga zavjeta u Novom zavjetu

KRŠĆANSKA SADAŠNJOST ZAGREB, 2022.

in piam memoriam Amat Lotspeich, OFM (1932. – 2022.)

Gospodin Isus, došavši u Jeruzalem, čisti Hram i poziva se na riječi prorokā Izaije i Jeremije, odnosno učenici se prisjetiše Ps 69(68). Hram je bio središnje mjesto židovskog bogoslužja. Bio je jedan i jedinstven. Na njega se odnose spomenute svetopisamske riječi. Isus svojim djelovanjem želi da Hram bude Dom molitve za sve narode. Kako u Novom zavjetu ove riječi nalaze ispunjenje? Recepcija Iz 56,7 vidi se u evanđeljima. Marko prikazuje rimskog satnika kod Isusove smrti kako ispovijeda Isusa Sinom Božjim. Matej govori o ozdravljenjima u Hramu kao djelima Sina Davidova. Luka je ispunjenje našao u hodočašću etiopskog eunuha u Jeruzalem, Filip mu tumači Izaijina slugu Jahvina. Radosna vijest jest o Isusu i to Uskrslom. Pavao Atenjanima to evanđelje približava govorom o rukotvorenim i nerukotvorenim hramovima, učenjem stoika i epikurejaca. Rasprava o Ps 110(109) kod sinoptika (usp. Mk 12,36; Mt 22,43; Lk 20,42) čini se da pretpostavlja da se ovaj psalam odnosi na Mesijino misteriozno podrijetlo. Isusovo uskrsnuće i intronizacija u nebu pokazuju da je on Sin Božji pa onda i Davidov Gospodin. R. 4 spomenutog psalma temelj je govora o uskrslom i uzašlom Isusu kao Velikom svećeniku u tzv. Poslanici Hebrejima. Sam Isus gradi Hram Božji (usp. Iv 2,19) i to od »živog kamenja« (usp. 1 Pt 2,5). U taj Hram svi smo pozvani na gozbu.

Riječ je o hermeneutici starozavjetnih tekstova u Novom zavjetu koja ima kao svoj ključ Isusovo uskrsnuće. Najprije događaj uskrsnuća, pa onda »po Pismima« (usp. 1 Kor 15,4). Odgovor je to na paradoks križa i Isusove smrti. Odgovor iz vjere u Uskrslog. I baš zato taj je odgovor uvijek aktualan jer je on jedini teologija, govor o Bogu. I ništa drugo osim »bolje« teologije. To je kvaliteta koja nije ljudska nego dolazi od bogonadahnutosti. Biblija nije polazište za neki teološki uvod, nego je duša teologije, inače teologija nije ni aktualna ni primjenjiva.

5
PREDGOVOR

Kad naiđemo u Novom zavjetu na starozavjetne tekstove, moramo si postaviti pitanje: »Razumijem li što čitam?« (Dj 8,30). Stoga hermeneutski gledano, egzegezom ovih tekstova upućujemo čitatelja na nakanu hagiografa, da bi poruka tek onda mogla biti aktualizirana i primijenjena u životu Crkve.

Pojedina poglavlja nastajala su u duljem vremenskom razdoblju (vidi Bibliografiju!) i ovdje su dorađena, objedinjena s nešto promijenjenim naslovima u jednu cjelinu, poruku novozavjetnih autora o Hramu u svjetlu Kristova događaja.

Zahvaljujem Vedranu Pavliću, OCD, mag. pharm. i mag. theol., za rad na Prvoj Petrovoj poslanici, kao i recenzentima te izdavaču.

Zahvaljujem nadasve prof. dr. sc. Solzici Popovskoj i obitelji Popovski, Pravoslavnomu bogoslovskom fakultetu »Sv. Kliment Ohridski« i dekanu prof. dr. sc. Gjoki Gjorgjevskom, zagrebačkom parohu protojereju-stavroforu o. Kirku Velinskom, župniku don Pavi Šekeriji i katedralnoj župi Presvetog Srca Isusova u Skopju i kolegama bibličarima Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za ostvarenje subotnje godine u Makedoniji.

Skopje, Uskrs 2022.

6

Markovo evanđelje najbolje razumijemo, ako ga čitamo počevši s perikopom 8,27-30. Kod sela Cezareje Filipove Petar je ispovjedio uime ostalih učenika da je Isus Krist. Već taj naziv budi pozornost i mesijanske nade Isusovih suvremenika. Isus je Krist. Kod Židova su se pomazivali kraljevi i svećenici. Isus ide prema Jeruzalemu propovijedajući blizinu kraljevstva Božjeg (usp. Mk 1,14-15). Kraljevstvo Božje tema je navještaja proroka Deuteroizaije i Tritoizaije u 6. st. pr. Kr. Isusu kao nositelju radosne vijesti o toj Božjoj vladavini prijeti muka i smrt (usp. Mk 8,31-32). Poslije njegove muke i smrti dolazi njegovo uskrsnuće. Vjera u uskrsnuće bila je prisutna u Izraelu. Ono je dio židovske eshatologije. Očito da to eshatološko vrijeme dolazi s Isusom, »novim« Mesijom i njegovim kraljevstvom. Isus dolazi u Jeruzalem (usp. Mk 11,11) i ulazi u Hram. Kod tzv. čišćenja Hrama poziva se na riječi proroka Tritoizaije i Jeremije: »Dom će se moj zvati Dom molitve za sve narode? A vi od njega načinili pećinu razbojničku!« (Mk 11,17; usp. Iz 56,7 i Jr 7,11). Tritoizaija naziva Hram domom, odnosno domom molitve. Te proročke riječi nalazimo i na paralelnim mjestima kod Mateja i Luke. Određena aluzija na Iz 56,7 vidi se u Fil 4,18: »Imam svega i u izobilju; namiren sam otkad po Epafroditu primih ono od vas, miris ugodan, žrtvu milu, ugodnu Bogu.«1 Perikopa koja govori o tzv. čišćenju Hrama izvještaj je o Isusovu prvom činu prilikom njegova ulaska u Jeruzalem, odnosno u Hram. Koji je smisao toga čina? Čišćenjem Isus dokida židovski kult, pozivom na proročke riječi Izaije i Jeremije otvara put ostvarenju da Hram postane kuća molitve za sve narode. Očito se zahtijeva bogoslužni prostor koji će

1 Usp. H. HÜBNER, Vetus Testamentum in Novo. Band 2. Corpus Paulinum (Göttingen, 1997.), 502–503.

7 UVOD

uključivati i pogane jer su Židovi od Hrama načinili spilju razbojničku. Gradnju »novog« Hrama moguće je poduzeti kad postojeći Hram bude srušen. To se rušenje počelo događati u Isusovoj muci, smrti, a gradnja u Isusovu uskrsnuću. Uskrsli Isus novi je Hram, novo kultno mjesto gdje se okupljaju svi narodi. Perikopa Mk 11,15-19 najava je skorog ispunjenja rušenja i gradnje novog Hrama. Isus je već svojim dolaskom postavio u pitanje »prebivalište« Božje, jer je on Sin Božji (Mk 1,1.11; 15,39).

Početku Poslanice Hebrejima 1,1-2a cilj je govor Božji u Sinu: »Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu.« Osobito značenje za Poslanicu Hebrejima ima ritual »Dana pomirenja« (Jom Kippur), koji je poslije egzila postao središnje bogoslužje u Hramu: ulazak velikog svećenika sa žrtvenom krvi u Svetište nad svetištem, škropljenje pokrova kovčega Saveza koji utjelovljuje Božju prisutnost koja pomiruje i pomirenje naroda. To ritualno događanje postalo je pojam kultnog posredovanja spasenja. Utoliko ne treba čuditi da se u kršćanskoj zajednici očito već uskoro poslije Uskrsnuća Isusova smrt tumačila kao eshatološki Jom Kippur i time kao spasenjska smrt (usp. Mk 15,38; Rim 3,25).

Autor Poslanice Hebrejima priključuje se pri tome na kristološko razumijevanje Ps 110,1. Taj tekst u Novom zavjetu služi kao dokaz za uzvišenje Isusovo zdesne Bogu. Nadalje, autor uzima i Ps 110,4 gdje je Uzdignuti »veliki svećenik po redu Melkisedekovu«. I to je mjesto kristološko koje vidi Isusa kao eshatološkoga velikog svećenika i povezuje tu misao s ranokršćanskom predodžbom da Isusovu smrt treba razumjeti kao eshatološki Jom Kippur. S pogledom na Lev 16 razvija svoju velikosvećeničku kristologiju koja smrt i uzvišenje Isusovo povezuje u spasenjski misaoni sklop i tako ocrtava sliku posredovanja spasenja koja obuhvaća nebo i zemlju. Izgradnja duhovne kuće οἶκος πνευματικὸς u 1 Pt 2,5 odnosi se na mesijansko proroštvo proroka Natana (2 Sam 7).2 Korištenjem imenice kuća (οἶκος) i glagola graditi (οἰκοδομεῖσθε) tekst 1 Pt 2,5 bliži je od Mk 14,58 tekstu 2 Sam 7,11.13.16.17, gdje se pojavljuju različita značenja pojma kuća u Bibliji. Kralj David namjeravao je sagraditi kuću Hram Gospodinu (2 Sam 7,5), ali prorok Natan najavljuje da će Bog dati i sa-

2 Usp. J. CERVANTES GABARRÓN, »Sacerdocio y reino en 1 P 2,4-10«, Estudios biblicos 66 (2008.), 587–588.

8

DOM MOLITVE

(Iz 56,7)

1. Problematika

Za razumijevanje tzv. »čišćenja« Hrama kako nam ga donose sinoptici (usp. Mk 11,17//Mt 21,13//Lk 19,46) vrlo je važno 56. poglavlje proroka Izaije. Sâm redak in examine Iz 56,7 pripada perikopi Iz 56,1-9. No redovito se tu perikopu delimitira na prvih osam redaka pa je 9. redak problematičan. Stoga, prije svega, valja vidjeti kako uopće čitati taj redak, s onim što prethodi ili s onim što slijedi. Gotovo svi suvremeni prijevodi i brojni komentari Izaijina teksta delimitiraju perikopu na Iz 56,1-8. Mislim da je stoga neminovno utvrditi granice perikope da bi se došlo do intentio auctoris na temelju ispravne egzegeze. Tako da je pristup ovom tekstu posve jedinstven u čitanju Iz 56,1-9 i pokušaju opravdanja egzegezom koja smješta odlomak ne samo unutar Tritoizaije nego unutar cijelog Izaijina opusa. Mislim da je taj sinkronijski pristup relevantan za aktualizaciju u svako vrijeme pa tako i u Isusovo, odnosno vrijeme prve Crkve.

2. Delimitacija

2.1. Iz 56 (TM)

hq'd'c. Wf[]w: jP'v.mi Wrm.vi hw"hy> rm;a' hKo 56:1 `tAlG"hil. ytiq'd>ciw> aAbl' yti['Wvy> hb'Arq.-yKi HB' qyzIx]y: ~d'a'-!b,W taZO-hf,[]y: vAna/ yrev.a; 2 s `[r'-lK' tAf[]me Ady" rmevow> AlL.x;me tB'v; rmevo rmoale hw"hy>-la hw"l.NIh; rk'NEh;-!B, rm;ayO-la;w> 3 AM[; l[;me hw"hy> ynIl;yDIb.y: lDeb.h;, s `vbey" #[e ynIa] !he syrIS'h; rm;ayO-la;w>

15

hw"hy> rm;a' hko-yKi 4 yt;AtB.v;-ta, Wrm.v.yI rv,a] ~ysiyrIS'l; `ytiyrIb.Bi ~yqiyzIx]m;W yTic.p'x' rv,a]B; Wrx]b'W tAnB'miW ~ynIB'mi bAj ~vew" dy" yt;moAxb.W ytiybeB. ~h,l' yTit;n"w> 5 s `treK'yI al{ rv,a] Al-!T,a, ~l'A[ ~ve hw"hy>-l[; ~ywIl.NIh; rk'NEh; ynEb.W 6 ~ydIb'[]l; Al tAyh.li hw"hy> ~ve-ta, hb'h]a;l.W Atr>v'l. `ytiyrIb.Bi ~yqiyzIx]m;W AlL.x;me tB'v; rmevo-lK' ytiL'piT. tybeB. ~yTix.M;fiw> yvid>q' rh;-la, ~ytiAaybih]w 7 yxiB.z>mi-l[; !Acr'l. ~h,yxeb.zIw> ~h,ytel{A[ `~yMi[;h'-lk'l. areQ'yI hL'piT.-tyBe ytiybe yKi laer'f.yI yxed>nI #Beq;m. hwIhy> yn"doa] ~aun> 8 `wyc'B'q.nIl. wyl'[' #Beq;a] dA[ s `r[;Y"B; Aty>x;-lK' lkoa/l, Wyt'ae yd'f' Aty>x; lK 9 W[d'y" al ~L'Ku ~yrIw>[i wyp'co 10 x;Bon>li Wlk.Wy al{ ~ymiL.ai ~ybil'K. ~L'Ku `~Wnl' ybeh]ao ~ybik.vo ~yzIho h['b.f' W[d>y" al{ vp,n<-yZE[; ~ybil'K.h;w> 11 !ybih' W[d>y" al{ ~y[iro hM'hew> `WhceQ'mi A[c.bil. vyai WnP' ~K'r>d;l. ~L'Ku rk've ha'B.s.nIw> !yIy:-hx'q.a, Wyt'ae 12 `daom. rt,y< lAdG" rx'm' ~Ay hz<k' hy"h'w>

»1Ovako govori Jahve: ‘Držite se prava i činite pravdu, jer će uskoro doći moj spas i objaviti se moja pravednost.‘ 2Blago čovjeku koji čini tako i sinu čovječjem što se toga pridržava: koji poštuje subotu da je ne oskvrni i koji ruke svoje čuva od svakoga zla djela. 3Neka sin tuđinčev koji je prionuo uz Jahvu ne govori: ‘Jamačno će me Jahve odvojiti od svojega naroda.‘ Neka uškopljenik ne govori: ‘Ja sam, evo, tek suho drvo.‘ 4Jer ovako govori Jahve: ‘S uškopljenicima koji obdržavaju subotu, koji izabiru što je meni drago i ostanu postojani u Savezu mome – 5podići ću u kući svojoj i među svojim zidovima spomenik i ime, bolje nego sinovima i kćerima, dat ću im vječno ime koje neće biti iskorijenjeno. 6A sinove tuđinske koji pristadoše uz Jahvu da mu služe i da ljube ime Jahvino i da mu budu službenici, koji poštuju subotu i ne oskvrnjuju je i postojani su u Savezu mome, 7njih ću dovesti na svoju svetu goru i razveseliti ih u svojem Domu molitve. Njihove žrtve paljenice i klanice bit će ugodne na mojem žrtveniku, jer će se Dom moj zvati Dom molitve za sve narode.‘ 8Riječ je Gospoda Jahve koji sabire raspršene Izraelce: ‘Sabrat ću još k njemu, k njegovim sabranima.‘ 9Sve zvijeri poljske, dođite jesti, i sve vi zvijeri šumske! 10Svi su mu stražari slijepi, i ništa ne shvaćaju. Svi su oni psi nijemi,

16

PREDGOVOR

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 7

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 5 UVOD

DOM MOLITVE (Iz 56,7)

1. Problematika 15 2. Delimitacija 15 2.1. Iz 56 (TM) � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 15 2.1.1. Iz 56,6-9 � � � � � � � � � � � � � � � � � � 17 2.2. Iz 56,6-9 (LXX) � � � � � � � � � � � � � � � � � � 17

3. Egzegeza – Iz 56,7 � � � � � � � � � � � � � � � � � � 19 3.1. Iz 56,6 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 19 3.2. Iz 56,7 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 21 3.3. Iz 56,8 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 23 3.4. Iz 56,9 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 24

4. Motivi � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 25 4.1. Tuđinci � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 25 4.2. Gozba 26 4.3. Pridruživanje 27 4.4. Dom molitve � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 28 5. LXX � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 29 6. Zaključak � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 31

6.1. Hebrejski tekst � � � � � � � � � � � � � � � � � � 31 6.2. Grčki tekst � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 32 6.3. Novozavjetna recepcija Iz 56,7 � � � � � � � � � � � � 32

201
SADRŽAJ

ČIŠĆENJE HRAMA

(Mk 11,15-19)

1. Mikrokontekst 35 2. Kritika teksta 35 3. Semantička analiza 36 4. Rječnik i sintaksa 38

5. Struktura

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 38 6. Sinoptička usporedba � � � � � � � � � � � � � � � � � 39

6.1. Kontekst � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 40 6.2. Sadržaj � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 40

7. Motivi

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 41

7.1. Mk 11,15-16 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 41 7.2. Mk 11,17 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 44 7.3. Mk 11,18-19 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 47 8. Zaključak � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 48

ISKAZ GNJEVA (Mt 21,15) 1. Kontekst � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 51 2. Čudesa i Sin Davidov � � � � � � � � � � � � � � � � � 54 3. avganakte,w � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 56 4. Ps 8,3 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 58 5. Zaključak � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 59

ČAS POHOĐENJA (Lk 19,45-48) 1. Problematika � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 61 2. Lk 19,45-48 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 62 3. Lk 13,34s. � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 64 4. Sinteza � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 66

202

5. Molitva i nauk prvih kršćana

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 68

� � � � � � � � � � � � � � 67 6. Zaključak

GRADITELJ

(Iv 2,13-22)

HRAMA

1. Problematika

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 69

2. Kontekst: vrijeme i mjesto � � � � � � � � � � � � � � � 70

2.1. Pasha � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 70 2.2. Uzlaženje � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 72 3. Čišćenje Hrama

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � 73 3.1. Starozavjetna pozadina ʻčišćenjaʼ 74 3.1.1. Ps 69(68),10 75

4. Znamenje 76

4.1. Hram tijela � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 77 4.2. Pismo, Duh i logos � � � � � � � � � � � � � � � � 79

5. Pismo i Mesija � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 81 6. »Čišćenja Hrama« u Ivanovu evanđelju i Novom zavjetu � � � 84 6.1. Ivanovo evanđelje � � � � � � � � � � � � � � � � � 84 6.2. Novi zavjet � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 86 7. Zaključak � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 87

ISUS

I USKRSNUĆE

(Dj 17,18) 1. Uvod � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 89 2. Hermeneutske pretpostavke � � � � � � � � � � � � � � 90 2.1. Atena � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 90 2.2. Pozadina pitanja o Bogu kod epikurejaca i stoika � � � � 91 3. Pavlov govor � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 94 3.1. Pavlovo opovrgavanje prigovora filozofā � � � � � � � � 94 4. Pavlovo pobijanje prigovora � � � � � � � � � � � � � � 96 5. Hramski logion � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 97

203

6. Rukotvoren – nerukotvoren

� � � � � � � � � � � � � � 98

6.1. LXX � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 98

6.2. NZ 101 6.3. Dj 17,24 102 6.4. Pozadina diskusije o ʻhramuʼ kod epikurejaca i stoika � � 103

7. Stoici, epikurejci i Pavao � � � � � � � � � � � � � � � 106

SVEĆENIK ZAUVIJEK

(Ps 110,4) 1. Uvod � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 107 2. Hermeneutske pretpostavke

� � � � � � � � � � � � � 108

� � � � � � � � � � � � � � � � � � 108 2.2. Hebrejima? � � � � � � � � � � � � � � � � � � 109

2.1. Poslanica?

3. Ps 110(109) � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 109 3.1. Rabinsko tumačenje � � � � � � � � � � � � � � � � 110 3.2. Reinterperetacija u Heb � � � � � � � � � � � � � � 110 3.2.1. Ps 110(109),1 � � � � � � � � � � � � � � � � 111 3.2.2. Zaključak � � � � � � � � � � � � � � � � � 114 3.2.3. Ps 110(109),4 � � � � � � � � � � � � � � � � 115 3.2.4. Zaključak 118 3.3. Melkisedek, Jom Kippur, Isus – veliki svećenik � � � � � 119 3.3.1. Melkisedek � � � � � � � � � � � � � � � � � 119 3.3.2. Jom Kippur � � � � � � � � � � � � � � � 120 3.3.3. Isus – veliki svećenik � � � � � � � � � � � � 120 4. Ps 110(109) u Poslanici Hebrejima � � � � � � � � � � � � 121

DUHOVNI DOM (1 Pt 2,5)

1. Uvod � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 123 2. Perikopa 1 Pt 2,4-10; grčki tekst i prijevod � � � � � � � � 124

3. Delimitacija teksta � � � � � � � � � � � � � � � � � 125 4. Semantička analiza � � � � � � � � � � � � � � � � � 126

204

4.1. Morfologija

� � � � � � � � � � � � � � � � � � 126

4.2. Citati Staroga zavjeta u perikopi � � � � � � � � � � � 127

4.3. Osobitosti perikope 1 Pt 2,4-10 (mjesto, vrijeme, (re)akcije, prijedlog perikope) � � � � � � � � � � � � � � � 136

5. Struktura teksta

� � � � � � � � � � � � � � � � � � 138

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 138 6.1. Kamen – λίθος � � � � � � � � � � � � � � � � � � 139 6.2. Dom/kuća – οἶκος 142 6.3. Svećenstvo – ἱεράτευμα 142 6.4. Žrtve – θυσία � � � � � � � � � � � � � � � � � 144 6.5. Pismo – γραφή � � � � � � � � � � � � � � � � � 145 6.6. Sion – Σιών � � � � � � � � � � � � � � � � � � 145 6.7. Vjerovati – πιστεύω � � � � � � � � � � � � � � � 145 6.8. Ne vjerovati – ἀπιστέω � � � � � � � � � � � � � � 146 6.9. Ugraditi/graditi – οἰκοδομέω � � � � � � � � � � � 146 6.10. Stijena – πέτρα � � � � � � � � � � � � � � � � � � 147 6.11. Riječ – λόγος � � � � � � � � � � � � � � � � � 149 6.12. Rod – γένος 150 6.13. Puk – ἔθνος 151 6.14. Narod – λαός � � � � � � � � � � � � � � � � � � 151 6.15. Tama – σκοτος � � � � � � � � � � � � � � � � � � 151 6.16. Svjetlo – φῶς � � � � � � � � � � � � � � � � � 152 6.17. Biti mio – ἐλεέω � � � � � � � � � � � � � � � � � 153 7. Daljnja egzegetska i biblijsko-teološka analiza perikope 1 Pt 2,4-10 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 153 8. Povijest učinaka (tzv. Wirkungsgeschichte) perikope 1 Pt 2,4-10 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 162 9. Zaključak � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 163

6. Motivi

LOMLJENJE KRUHA (Lk 24,35) 1. Uvod � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 167 2. Isusovo sustolništvo � � � � � � � � � � � � � � � � � 168

205

2.1. Lk 5,27-32 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 168

2.2. Lk 7,36-50 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 170

2.3. Lk 15,1-2 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 171 2.4. Lk 19,1-10 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 172 2.5. Dj 6,1-7 � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 173

3. Konstitutivni iskustveni momenti � � � � � � � � � � � � 174 3.1. Čuđenje 175 3.2. Spasenje 175 3.3. Ljubav � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 177 3.4. Radost � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 177 3.5. Obraćenje � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 178 3.6. Vjera � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 179 4. Prepoznaše ga � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 180 5. Starozavjetna pozadina � � � � � � � � � � � � � � � � 181 5.1. Banket naroda: Iz 25,6-10a � � � � � � � � � � � � � 181 5.2. Isključeni iz naroda Božjega: Iz 56,1-9 � � � � � � � � 182 6. Zaključak � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 183

ZAKLJUČAK

Dom Davidov � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 185 Duhovni Dom � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 186 Tijelo Kristovo � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 187

BIBLIOGRAFIJA 189

206

Novozavjetni pisci koriste starozavjetne tekstove o Hramu kako bi zapravo objasnili paradoks križa i Isusove smrti, što je bio najteži i najvažniji teološki problem prve Crkve. Kad naiđemo u Novom zavjetu na starozavjetne tekstove, moramo si postaviti pitanje: »Razumiješ li što čitaš?« (Dj 8,30). Autor ove knjige, egzegezom starozavjetnih tekstova o Hramu u Novom zavjetu, upućuje čitatelja na nakanu hagiografa kako bi se poruku moglo aktualizirati i primjenjivati u životu Crkve. Poput Filipa iz Djela apostolskih autor želi ovom knjigom čitatelja uputiti u Pisma o Hramu u Novom zavjetu, i to u svjetlu događaja Isusa Krista, kako bi čitatelju pokazao na koji se način ona odnose na Isusa Krista. izv. prof. dr. sc. Božidar Mrakovčić

Ovo djelo pruža jedan od uvida u formiranje teologije Novoga zavjeta jer trasira samoshvaćanje crkvene zajednice u odnosu na starozavjetno ishodište iz kojega je potekla i čiju baštinu pokušava revalorizirati u svjetlu iskustva uskrsloga Isusa Krista. Kao takva, knjiga pruža uvid u važne teme iz područja nastanka prve crkvene zajednice, ali isto tako pruža novo svjetlo na starozavjetnu baštinu kojom se Crkva hranila. Stoga može predstavljati i zanimljiv doprinos razumijevanju te dijalogu sa židovstvom našega vremena. izv. prof. dr. sc. Ivica Čatić

Mario Cifrak, ofm (1966.), pročelnik Katedre Svetog pisma Novoga zavjeta na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Postigao je licencijat iz biblijskih znanosti (ssl) na Papinskome biblijskom institutu u Rimu i doktorat teologije u Freiburgu/i. Br.

Objavljena djela istoga autora u izdanju Kršćanske sadašnjosti:

Sveto pismo u životu Crkve (priredio), 2005. Početak evanđelja Isusa Krista, 2009. Vježbenica grčkoga jezika Novoga zavjeta, 2012. Ta u vjeri hodimo, ne u gledanju, 2013. I riječ je Božja rasla, 2016.

208 Cijena 150,69 kn ISBN 978-953-11-1716-6   

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.