Fratelli tutti. Poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo by Kršćanska sadašnjost d.o.o.

FRATELLI TUTTI Poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo

STJEPAN BALOBAN DUBRAVKA PETROVIĆ ŠTEFANAC (uredili)

FRATELLI TUTTI Poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo

CENTAR ZA PROMICANJE SOCIJALNOG NAUKA CRKVE

Recenzenti: prof. dr. sc. Jerko Valković doc. dr. sc. Mirjana Pinezić Lektura: Marijana Jakovljević, prof. Korektura: Marijana Jakovljević, prof. doc. dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac Grafičko i likovno uređenje: Marijan Osman Priprema za tisak: HILP i KS, Zagreb

Izdaju: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, Ksaverska cesta 12a, Zagreb Kršćanska sadašnjost d. o. o., Marulićev trg 14, Zagreb Za nakladnike: Stjepan Baloban Stjepan Brebrić Tisak: Denona d. o. o., Zagreb Naklada: 800 ISBN 978-953-6710-25-6 (Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve) ISBN 978-953-11-1685-5 (Kršćanska sadašnjost) Tiskano u travnju 2022. CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001135397.

STJEPAN BALOBAN DUBRAVKA PETROVIĆ ŠTEFANAC (uredili)

FRATELLI TUTTI Poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo

CENTAR ZA PROMICANJE SOCIJALNOG NAUKA CRKVE KRŠĆANSKA SADAŠNJOST ZAGREB, 2022.

CENTAR ZA PROMICANJE SOCIJALNOG NAUKA CRKVE – ZAGREB

Knjiga 1: S. Baloban (uredio), Socijalni nauk Crkve u hrvatskom društvu, Zagreb, 1998. Knjiga 2: S. Baloban (uredio), Kršćanin u javnom životu, Zagreb, 1999. Knjiga 3: S. Baloban (uredio), Kršćanstvo, Crkva i politika, Zagreb, 1999. Knjiga 4: S. Baloban (uredio), Izazovi civilnog društva u Hrvatskoj, Zagreb, 2000. Knjiga 5: S. Baloban (uredio), Hrvatska obitelj na prekretnici, Zagreb, 2001. Knjiga 6: S. Baloban (uredio), Socijalna budućnost Hrvatske, Zagreb, 2002. Knjiga 7: S. Baloban (uredio), Hrvatski identitet u Europskoj uniji, Zagreb, 2003. Knjiga 8: S. Baloban / G. Črpić (uredili), Društveni konsenzus Hrvatske, Zagreb, 2006. Knjiga 9: S. Baloban / G. Črpić (uredili), Socijalni kompendij: izazov i nadahnuće, Zagreb, 2007. Knjiga 10: S. Baloban / G. Črpić (uredili), Ljubav u istini u društvenim pitanjima, Zagreb, 2012. Knjiga 11: S. Baloban / D. Petrović Štefanac (uredili), Laudato si’! Kako mijenjati stil života?, Zagreb, 2020. Knjiga 12: S. Baloban / D. Petrović Štefanac (uredili), Fratelli tutti. Poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo, Zagreb, 2022.

Predgovor Nadahnut sv. Franjom Asiškim, papa Bergoglio, Argentinac, na svoj specifičan način poziva na promjene u svijetu u kojem su sve više prisutni nasilje, sukobi, pojedinačni i skupni interesi, nejednakosti i nepravedni gospodarski odnosi koji su često uzrokom ratova, čije su posljedice također rijeke migranata, ne samo na granicama Europske unije. Papa ne želi samo analizirati i konstatirati trenutačno stanje nepravdi u svijetu kao što to čini većina analitičara svjetovnih, a često i crkvenih, koji se natječu u tome tko će podrobnije opisati što se stvarno događa u svijetu. Papa Franjo poziva na promjene koje se tiču pojedinca i zajednice, svakoga naroda i cijele ljudske obitelji. To čini na prvi pogled »utopijski«, svjestan da je to možda jedini način kako probuditi suvremenog čovjeka na potrebne promjene. U tom kontekstu često govori kako želi sanjati da će se ovo ili ono promijeniti na bolje. Papa Franjo to čini crkveno-teološkim govorom koji se, u odnosu na svijet i društvo 7

u kojem živimo, pretvara u socijalni govor Crkve koji može razumjeti svaki čovjek dobre volje bez obzira je li vjernik ili nije, pripada li ovoj ili onoj religiji, ovom ili onom civilizacijskom odnosno kulturalnom krugu. Smatram da se u tom kontekstu može razumjeti i treba tumačiti drugi dio naslova socijalne enciklike Fratelli tutti koji glasi: Enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu. Riječ je o dva nosiva pojma koji su, s jedne strane, tako jednostavni i razumljivi, a s druge strane, barem na prvi pogled, tako daleko od konkretnoga života današnjega čovjeka, svakoga čovjeka, i čovjeka vjernika. Vjerujem da je upravo to bilo razlogom da je, odmah nakon njezina objavljivanja, i u Hrvatskoj enciklika naišla na veliko zanimanje. Tako se o njoj razmjerno puno pisalo, raspravljalo, a održano je i više simpozija i različitih predavanja. Dojam je, međutim, da se i na crk veno-teološkoj razini sadržaj enciklike više prikazivao, nego analizirao i primjenjivao na konkretnu crkvenu i društvenu zbilju u Hrvatskoj. Polazeći od te i takve situacije, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-a je 23. rujna 2021. godine, u dvorani Vijenac na zagrebačkom Kaptolu, organizirao simpozij naslovljen Fratelli tutti. Poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo, i to u fizičkom obliku, te putem 8

platforme ZOOM i YouTube kanala Hrvatske katoličke mreže. Simpozij je organiziran uz suglasnost i poticaje Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve na čelu s predsjednikom mons. dr. sc. Đurom Hranićem, đakovačko-osječkim nadbiskupom. Sudionike simpozija su, uz nadbiskupa Hranića, pozdravili kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup, mons. dr. sc. Želimir Puljić, predsjednik HBK-a i zadarski nadbiskup (videopozdravom), te apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua. Njihova prisutnost i pozdravi, koje donosimo u knjizi, govore također o važnosti poruke socijalne enciklike Fratelli tutti. Zahvaljujemo predavačima koji su uspjeli svoje radove pripremiti za tisak u ovoj knjizi – zborniku. U njihovim je radovima vidljivo da oni nisu samo opisivali i prikazivali što papa Franjo piše u socijalnoj enciklici Fratelli tutti, nego su analizirali sadržaj i poruke, i to pokušali primijeniti i na neki način »uklopiti« u hrvatsku crkvenu i društvenu situaciju. Prvi rad »Fratelli tutti« u kontekstu učenja pape Franje (Željko Tanjić) osvjetljava socijalnu encikliku Fratelli tutti u širem kontekstu učenja i djelovanja pape Franje. Slijedi rad Svaki dan pruža novu priliku. Primjer dobrog Samarijanca 9

(Nediljko Ante Ančić) u kojem se analizom drugoga poglavlja enciklike donosi teološki pogled na encikliku. Papin pogled na svijet u kojem živimo analizira se u radu Je li moguć »otvoreni svijet« pape Franje? (Tonči Matulić). Veoma izazovan naslov petoga poglavlja enciklike Fratelli tutti, Najbolja politika, analizira se u radu Politika u službi općega dobra (Josip Grbac). Budući da je jedan od izvora nadahnuća za socijalnu encikliku Fratelli tutti bio Dokument o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički suživot koji je papa Franjo potpisao u Abu Dhabiju (4. veljače 2019.) zajedno s velikim imamom Ahmad al-Tayyebom, islamskom vizijom bratstva bavi se rad Islamska vizija sveopćeg bratstva (Aziz Hasanović). Tematika socijalnog prijateljstva, koja je svojevrsna novost u enciklici, analizira se u radu »Oružjem dijaloga« do socijalnog prijateljstva (Silvija Migles). Papi Franji iznimno važne teme migracije i mir prikazuju se i analiziraju u sljedeća dva rada: Migranti i migracije u svjetlu sveopćeg bratstva (Tadija Milikić i Stanko Perica) i Mirovni proces zahtijeva trajnu predanost. Prema pomirenom hrvatskom društvu (Igor Jakobfi). Knjigom s naslovom »Fratelli tutti« Poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo, Cen10

tar za promicanje socijalnog nauka Crkve želi, s jedne strane, dati svoj doprinos boljem razumijevanju specifičnoga »utopijskoga govora« pape Franje koji, ipak, ne može ostaviti današnjega čovjeka ravnodušnim. S druge strane, tekstovi ove knjige žele poslužiti, nadamo se, daljnjoj raspravi koja će se u Hrvatskoj voditi o brojnim temama iz socijalne enciklike Fratelli tutti, a posebice o temama: sveopće bratstvo i socijalno prijateljstvo. Koliko će sadržaj i poruka socijalne enciklike Fratelli tutti postati sastavnim dijelom crkveno-teološke misli, pokazat će vrijeme. No, tematika te enciklike nije samo crkvena. Ona se prije svega odnosi na život u društvu, u svijetu, u ovom podijeljenom i različitim interesima i napetostima isprepletenom svijetu. Riječ je o pozivu na otvorenost prema zbivanjima u svijetu i spremnost na suradnju u nadilaženju sukoba, kako onih »među nama« tako i sukoba u hrvatskom društvu, u Europi i u svijetu. Traži se spremnost na dijalog sa svim ljudima dobre volje u izgradnji socijalnog prijateljstva koje će postupno voditi sveopćem bratstvu. Ova knjiga se objavljuje kao dvanaesta knjiga u nizu knjiga Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-a sa suizdavačima. Zahvaljujemo Kršćanskoj sadašnjosti kao suizdavaču i izvršnom nakladniku. 11

Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u pripremi i uređenju ove knjige, a posebice tajnici Centra doc. dr. sc. Dubravki Petrović Štefanac na metodološkom uređenju, kao i Hrvatskom institutu za liturgijski pastoral te posebice go spodinu Tomislavu Košćaku na pripremi i prijelomu. U Zagrebu, na spomendan blaženoga Alojzija Stepinca, 10. veljače 2022. Stjepan Baloban

Željko TANJIĆ

Enciklika Fratelli tutti u kontekstu učenja pape Franje

Uvod Enciklika Fratelli tutti1 treća je enciklika pape Franje, a ujedno i njegova druga socijalna enciklika. Apostolska pobudnica Evangelii gaudium. O naviještanju evanđelja iz 2013., prve godine njegovoga pontifikata, doista je u punom smislu riječi njegov programski dokument, dok dosadašnje tri enciklike izražavaju njegovu brigu za odnos čovjeka prema Bogu, zajedničkom domu i bližnjemu. Prva njegova enciklika, u kojoj je u središtu vjera, Lumen fidei (2013.) napisana je u koautorstvu s papom Benediktom XVI.; druga enciklika Laudato si’. O brizi za zajednički dom (2015.) usredotočena je na čovjekov Usp. Papa FRANJO, Fratelli tutti. Enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu (3. X. 2020.), Zagreb, 22021. (dalje: FT).

odnos prema stvorenom svijetu; a treća Fratelli tutti. O bratstvu i socijalnom prijateljstvu (2020.) razmatra dimenzije čovjekovog odnosa spram bližnjega kroz prizmu bratstva i socijalnog prijateljstva. Kako bismo što bolje mogli shvatiti važnost enciklike Fratelli tutti, od velike pomoći može biti njezino smještanje u širi horizont razumijevanja cjelokupnog pontifikata pape Franje. No, time bismo tek započeli veliko istraživanje koje bi trebalo obuhvatiti i poznavanje njegovoga teološkog »podrijetla«, kao provincijala Družbe Isusove u Argentini, zatim njegovoga djelovanja kao nadbiskupa u Buenos Airesu, posebice kao tajnika Pete opće konferencije biskupa Latinske Amerike i Kariba održane u svibnju 2007. godine u Aparecidi. Većina izvora koji su potrebni za takvu vrstu istraživanja su dostupni, ali takvo dijakronijsko istraživanje nadišlo bi dimenzije ovoga rada. Stoga, u ovom radu radije želimo iznijeti dva važna teološka principa pape Franje koja se prepoznaju i u enciklici Fratelli tutti: vjernost Drugom vatikanskom koncilu i shvaćanje Crkve kao poliedra. Ovi principi, prema našem skromnom sudu, formiraju hermeneutičke alate kojima papa Franjo pristupa, i to na vrlo simpatičan, pristupačan i jednostavan način, rješavanju pojedinih problema ne uzmičući ni 36

od teških ili pak složenih problema, bilo da i njih aktivno rješava bilo da ih, u nedostatku teoloških argumenata i istraživanja, barem uočava i na neki način odgađa, očekujući s pravom da se cijela Crkva, pa i teolozi, uhvate s njima u koštac. Iznošenjem ovih teoloških principa pape Franje nadamo se kako ćemo olakšati razumijevanje njegove enciklike Fratelli tutti. 1. Teološki principi pape Franje Nitko nije bez korijena. Svaki čovjek uronjen je u vlastitu povijest, narod iz kojega dolazi, geografski prostor uz koji je vezan, obitelj iz koje dolazi. Svi ti elementi zajedno utječu na stvaranje obzora razumijevanja svijeta svakoga pojedinca. Tako niti papa ne može bez svoje povijesti, povijesti svoje obitelji, naroda i mjesne Crkve. Papinstvo kao služba povjerena određenoj osobi da bude Kristov namjesnik i Petrov nasljednik s vrhovnom zakonodavnom vlašću upravljanja nad cjelokupnom Crkvom2 nije apstraktna služba u koju bi se netko morao preobraziti i odustati od svojih emocija, iskustva ili povijesti. Nije niti potrebno da pape

Usp. Marcelo SEMERARO, Papa/papinstvo, u: Enciklopedijski teološki rječnik, Zagreb, 2009., 816-817.

u obnašanju svoje službe odustanu od svoje povijesti pokušavajući se ukorijeniti u neko apstraktno ili objektivno papinsko nasljeđe ili habitus. Krist je došao u konkretnu povijest i postao dio te povijesti. Tako svaki papa u svoj pontifikat unosi neke svoje naglaske i preferencije uvijek, dakako, ostajući vjeran predaji Crkve i Duhu Svetom koji vodi Crkvu. Poznato je kako je papa sv. Ivan Pavao II. u svome dugačkom pontifikatu bio jako osjetljiv na život ljudi u zemljama odvojenima željeznom zavjesom te kako je njegova filozofsko-teološka pozadina ostavila trag u cijeloj Crkvi u razumijevanju i promicanju dostojanstva ljudske osobe, života, braka i obitelji. Papa Benedikt XVI. je u svoj pontifikat unio sve znanje, teološku istančanost i iskustvo rada u Kongregaciji za nauk vjere ostavivši nam predivno teološko blago. Analogno rečenome, i papa Franjo donosi u Crkvu jedan drugi mentalitet, dašak Crkve Latinske Amerike. No, pritom je, kao što ćemo ukratko pokušati naznačiti, njegova teološka misao uglavnom oblikovana europskim teološkim nasljeđem. U tome se u potpunosti slažemo s Massimom Borghesijem koji u knjizi Jorge Mario Bergoglio. Intelektualna biografija smatra kako je »Bergoglio Argentinac i, u isto vrijeme, po autorima koji su ga duhovno oblikovali, i štivu na koje se poziva, duboko 38

Europljanin«3. Iako dolazi iz Latinske Amerike, europska teološka misao je vrlo snažno utjecala na njega, kao što je, dakako, i teologija naroda sastavni dio njegovoga duhovnoga, kršćanskoga i teološkoga puta.4 Treba biti ipak pošten pa spomenuti, bez imalo prikrivanja organičke dinamike djelovanja poslijekoncilskih papâ, kako su u vrijeme svakoga pape isticani određeni koncilski naglasci, a neki su stavljani u drugi plan ili su njihova teološko-crkvena implementacija i razvoj tek kasnije istaknuti. Još uvijek u teološkim istraživanjima i životu Crkve čeznemo za odgovarajućim razumijevanjem i redefiniranjem napetosti između karizme i službe, između klerika i laika, između pape i biskupskoga kolegija, kao i za prepoznavanjem važnosti uloge žene u Crkvi. 2. Vjernost Drugom vatikanskom koncilu Papa Franjo je u punom smislu riječi poslijekoncilski papa. Naime, on je prvi papa nakon Koncila koji nije sudjelovao na njemu. Samo Massimo BORGHESI, Jorge Mario Bergoglio. Intelektualna biografija, Zagreb, 2019., 11. 4 O teologiji naroda upućujemo znatiželjne čitatelje na sljedeća važna djela: Enrique Ciro BIANCHI, Introduzione alla teologa del popolo. Profilo sprituale e teologico di Rafael Tello, Bologna, 2015.; Francesco ANELLII, Teologia del popolo. Radici, interpreti, profilo, Bologna, 2019.; Juan Carlos SCANNONE, La teologia del popolo. Radici teologiche di papa Francesco, Brescia, 2019. 3

letimičnim pregledom tema kojima papa Franjo daje prvenstvo, lako se može uočiti njegova vjernost Drugom vatikanskom koncilu. Prvo, može se sa sigurnošću zaključiti kako je on vjeran pastir Kristove Crkve. Jedna od glavnih značajki Koncila jest njegova pastoralna dimenzija. Koncil je želio približiti Isusa Krista kršćanima kako ljubav Kristova ne bi ostala zatvorena u apstraktnim doktrinarnim idejama koje su se vrlo teško ukorjenjivale u konkretnoj povijesti. Od početka svoga pontifikata ističe kako mu je konkretna povijest važnija od apstraktnih ideja, odnosno kako mu je »stvarnost važnija od ideje« kako to već piše u Evangelii Gaudium br. 231: »To podrazumijeva da moramo izbjegavati razne oblike prikrivanja stvarnosti: anđeoske oblike purizma, diktaturu relativizma, praznu retoriku, ciljeve koji su više idejni no stvarni, ahistorijske fundamentalizme, etičke sustave lišene dobrote, intelektualne rasprave lišene mudrosti.«5 Pastirska briga za povjereni mu narod snažno je uporište njegovoga pastoralnoga rada. U svome je svećeničkom djelovanju po svemu sudeći uspio ostvariti ono što je bilo na srcu koncilskim ocima na Drugom vatikanskom koncilu: približiti se stvarnim Papa FRANJO, Evangelii gaudium. Radost evanđelja. Apostolska pobudnica o naviještanju evanđelja u današnjem svijetu (24. XI. 2013.), Zagreb, 2013., br. 231 (dalje: EG).

Sadržaj Predgovor �� 7 P O Z D R AV N E R I J E Č I

Pozdravna riječ kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog �� 15 Videopozdrav Želimira Puljića, nadbiskupa zadarskog, predsjednika Hrvatske biskupske konferencije �� 19 Pozdrav Giorgia Lingue, apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj �� 21 Pozdravna riječ Đure Hranića, nadbiskupa đakovačko-osječkog, predsjednika Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-a �� 25 Program �� 30 I Z L AGA N JA

Željko Tanjić Enciklika Fratelli tutti u kontekstu učenja pape Franje �� 35 321

Nediljko Ante Ančić Svaki dan pruža novu priliku. Primjer dobrog Samarijanca �� 61 Tonči Matulić Je li moguć »otvoreni svijet« pape Franje? �� 95 Josip Grbac Politika u službi općega dobra �� 141 Aziz Hasanović Islamska vizija ljudskog bratstva �� 155 Silvija Migles »Oružjem dijaloga« do socijalnog prijateljstva �� 167 Tadija Milikić – Stanko Perica Migranti i migracije u svjetlu sveopćega bratstva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205 Igor Jakobfi Mirovni proces zahtjeva trajnu predanost. Prema pomirenom hrvatskom društvu �� 259 Podatci o autorima �� 315 Popis knjiga u izdanju i suizdanju Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve �� 317

I Z RE C E N Z I JA

Jerko Valković . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327 Mirjana Pinezić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328

322

100 kn

ISBN 978-953-11-1685-5

9 789531 116855