Gospina Bosna - pod okriljem "Rajske djeve" by Kršćanska sadašnjost d.o.o.

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE” Zbornik radova

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE” Zbornik radova Biblioteka: Zbornici radova Knjiga XIII. Sunakladnici Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Kršćanska sadašnjost d. o. o. Za sunakladnike Josip Šimunović, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Brebrić, direktor Kršćanske sadašnjosti d. o. o. Povjerenstvo za izdavačku djelatnost Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Branko Murić, Mislav Kutleša, Nenad Malović, Ana Biočić, Stipo Kljajić Uredili Nedjeljka s. Valerija Kovač Daniel Patafta Jezična lektura i korektura Anton Ljudevit Maračić Prijelom i grafičko oblikovanje Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Tisak: Grafički zavod Hrvatske d. o. o., Zagreb Naklada: 500 ISBN: 978-953-6420-36-0 (Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet) ISBN: 978-953-11-1597-1 (Kršćanska sadašnjost) Tiskano u siječnju 2022. CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001119738. Copyright ©: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kršćanska sadašnjost d. o. o.

GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE” ZBORNIK RADOVA XIII. MARIOLOŠKO-MARIJANSKOGA NACIONALNOG SIMPOZIJA TRAVNIK, 10. – 13. SVIBNJA 2018.

UREDILI: Nedjeljka s. Valerija Kovač – Daniel PATAFTA

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kršćanska sadašnjost Zagreb, 2022.

SADRŽAJ Predgovor...................................................................................................................11 I. GOSPINA SVETIŠTA I CRKVE Petar LUBINA GOSPINA SVETIŠTA U BOSNI – OSOBITOSTI I ULOGA................................17 Uvod............................................................................................................................17 1. Osobitosti marijanskih svetišta u Bosni ............................................................18 1.1. Nastanak pojedinih svetišta........................................................................19 1.2. Predaje o izvanrednim događajima...........................................................21 1.3. Karizma pojedinih svetišta..........................................................................23 1.4. Pučke pobožnosti u svetištima...................................................................25 2. Uloga marijanskih svetišta u Bosni....................................................................29 2.1. Navještaj Evanđelja......................................................................................29 2.2. Obnova i utvrđivanje vjere..........................................................................31 2.3. Služba sakramenata......................................................................................33 2.4. Dopuna župskom pastoralu.......................................................................36 2.5. Mjesta ekumenizma.....................................................................................38 Zaključak....................................................................................................................41 Abstract: Our Lady shrines in Bosnia: peculiarity and purpose................................44 Anto ORLOVAC GOSPINE CRKVE I KAPELICE U BANJOLUČKOJ BISKUPIJI........................45 Uvod............................................................................................................................46 1. Gospi posvećene župe i župne crkve u Banjolučkoj biskupiji........................46 1.1. Župe i župne crkve pod zaštitom Velike Gospe......................................47 1.2. Župe i župne crkve posvećene Rođenju Blažene Djevice Marije..........51 1.3. Ostale župe i crkve posvećene Gospi........................................................53 2. Pet ugašenih župa i srušenih crkava posvećenih Gospi.................................54 3. Područne (filijalne) crkve posvećene Gospi......................................................57 4. Grobljanske i zavjetne kapelice u čast Gospi....................................................59 5. Još neke crkve i kapelice u čast Gospi................................................................62 6. Gospine špilje........................................................................................................64 Zaključak....................................................................................................................64 Abstract: Our Lady’s churches and chapels in the Diocese of Banja Luka ...............66 Mons. Pero SUDAR GOSPA OD KONDŽILA.........................................................................................65 Uvod............................................................................................................................65 1. Tračak svjetla iz tame prošlosti...........................................................................66 1.1. Komušina . ....................................................................................................66 GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE”

Sadržaj

1.2. Slika Gospe od Kondžila.............................................................................69 1.3. Predaja o podrijetlu slike ............................................................................71 1.4. Kondžilo i procesija......................................................................................73 1.5. Tiha tješiteljica ..............................................................................................76 Zaključak....................................................................................................................80 Riassunto: Madonna di Kondžilo...............................................................................81 Slavko TOPIĆ SVETIŠTE GOSPE OLOVSKE.................................................................................83 Uvod............................................................................................................................83 1. Povijest Gospina svetišta u Olovu......................................................................84 2. Pojava čudotvorne slike Gospe Olovske...........................................................85 3. Dilema oko dvaju Gospinih slika u olovskoj crkvi..........................................86 4. Glasovite olovske procesije..................................................................................90 5. Svetište Gospe Olovske nakon požara...............................................................94 6. Današnje stanje......................................................................................................96 Riassunto: Santuario della Madonna di Olovo..........................................................98 Daniel PATAFTA OLOVSKI TRAGOVI U ILOKU U 18. STOLJEĆU.............................................105 Uvod..........................................................................................................................105 1. Preseljenje olovskih franjevaca i katolika u Ilok.............................................106 2. Slika čudotvorne Gospe Olovske u Iloku........................................................114 Zaključak..................................................................................................................119 Abstract: The Olovo traces in Ilok in the 18Th century.............................................120 Ivan TURUDIĆ kraljica mira u hrasnu.............................................................................123 Uvod..........................................................................................................................124 1. Povijest nastanka biskupijskoga marijanskog svetišta Kraljice mira u Hrasnu...............................................................................................................126 1.1. Stvaranje preduvjeta za utemeljenje svetišta Kraljice Mira..................126 1.2. Osnivanje svetišta u Hrasnu na Gospinoj Gradini................................130 2. Razlozi utemeljenja svetišta Kraljice mira.......................................................134 2.1. Povijesno-teološki razlog utemeljenja svetišta.......................................135 2.2. Ekumenski razlozi utemeljenja marijanskog svetišta Kraljice mira...............................................................................................................138 2.3. Demografsko-ekonomski razlozi ............................................................139 3. Pobožnost i duhovnost marijanskoga svetišta Kraljice Mira .......................141 3.1. Razvoj marijanske pobožnosti u svetištu Kraljice mira u Hrasnu (1977. – 1980.)................................................................................142 3.2. Marijanska pobožnost u svetištu Kraljice mira od 1981. do 1987. godine.................................................................................................146 6

ZBORNIK RADOVA

Sadržaj

3.3. Proslava Kraljice mira u Hrasnu od 1988. do danas..............................148 4. Duhovno-pastoralni projekti u svetištu Kraljice mira...................................153 Zaključak..................................................................................................................154 Posvetna molitva Kraljici mira..............................................................................156 Hrasno - Himna Kraljici mira................................................................................158 Riassunto: La Regina della pace a Hrasno...............................................................160 Zvonko DŽANKIĆ SEONIČKA VELIKA GOSPA...............................................................................161 1. Materijalna izgradnja..........................................................................................162 1.1. Gradnja crkve..............................................................................................163 1.2. Gradnja župne kuće...................................................................................164 2. Slike, kipovi i reljefi u čast Blažene Djevice Marije........................................166 2.1. Drveni kipovi..............................................................................................166 2.2. Zidna slika...................................................................................................167 2.3. Reljef.............................................................................................................167 3. Hodočašće »Seoničkoj Velikoj Gospi«.............................................................168 3.1. „Seonička Velika Gospa“ do Drugoga svjetskog rata...........................168 3.2. Razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata...............................................169 3.3. „Gospojina“ nakon demokratskih promjena pa do naših dana..........170 3.4. Propovjednici i propovijedi.......................................................................171 Zaključak .................................................................................................................172 Zusammenfassung: Wallfahrtsstätte Mariä Himmelfahrt in Seonica...................173 II. MARIJA U ŽIVOTU I DJELIMA IZABRANIH LIKOVA Ivan KARLIĆ – Milan GELO TEOLOŠKA ANALIZA FRANJINA POZDRAVA BLAŽENOJ DJEVICI MARIJI......................................................................................................177 Uvod..........................................................................................................................178 1. Franjin pristup Mariji – mariologija ili pobožnost?.......................................180 2. Tragovi biblijskog utemeljenja Franjina Pozdrava Mariji...............................183 3. Povezanost Marije i Crkve u Pozdravu.............................................................186 4. Marija u odnosu prema Presvetom Trojstvu..................................................190 5. Marija – uzor vjernicima....................................................................................193 Zaključak..................................................................................................................196 Zusammenfassung: Theologische Analyse des Grußes an die Gottesmutter Maria des Franziskus ...........................................................199 Hrvojka MIHANOVIĆ-SALOPEK MARIJOLJUBLJE KRALJICE KATARINE KOSAČA KOTROMANIĆ I NJEZINO ZAVJETNO HODOČAŠĆE GOSPI JEZERSKOJ U BENEDIKTINSKOJ OPATIJI NA MLJETU.........................................................201 GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE”

Sadržaj

Uvod..........................................................................................................................202 Povijesno-biografski podaci o kraljici Katarini...................................................202 Kraljica Katarina kao istaknuti inspirativni lik u hrvatskoj književnosti..............................................................................................................209 Mljetsko hodočašće kraljice Katarine Gospi jezerskoj na filmu.......................212 Epilog........................................................................................................................214 Abstract: Love for the Blessed Virgin Mary of queen Katharine Kosača Kotromanić and her voted pilgrimage to Our Lady of the lake in the benedict abby on Mljet.....................................................................215 Jasminka BRALA-MUDROVČIĆ LIK BLAŽENE DJEVICE MARIJE U DJELIMA MATIJE DIVKOVIĆA.........221 1. Uvodna razmišljanja o Matiji Divkoviću i njegovu djelovanju....................221 2. Obilježja književnog stvaranja Matije Divkovića...........................................223 3. Lik Blažene Djevice Marije u djelima Matije Divkovića................................226 Zaključak..................................................................................................................230 Abstract: The figure of the Blessed Virgin Mary in the works written by Matija Divković........................................................................................233 Niko IKIĆ MARIJA U STADLEROVU ŽIVOTU I DJELU. POGLED NA STADLEROVU MARIOLOGIJU...........................................................................235 Uvod..........................................................................................................................235 1. Marija u Stadlerovu životu................................................................................235 2. Marija u Stadlerovim poslanicama...................................................................239 2.1. Poslanica Molitva krunice.........................................................................240 2.2. Poslanica O Blaženoj Djevici Mariji.........................................................242 2.3. Poslanica Bezgrješno začeće blažene djevice Marije.............................244 2.4. Poslanica Pedesetgodišnjica dogme Bezgrješnog začeća BDM...........246 2.5. Poslanica Blažena djevica Marija suspasiteljica ljudi............................247 2.6. Poslanica Blažena djevica Marija pod križem – suspasiteljica.............248 3. Stadlerova mariologija.......................................................................................245 Umjesto zaključka...................................................................................................253 Abstract: Mary in Stadler’s life and work. A look at Stadler’s mariology...............254 Hrvoje KALEM BLAŽENA DJEVICA MARIJA U PJESMAMA NADBISKUPA IVANA ŠARIĆA....................................................................................................................255 1. Marijin pjesnik.....................................................................................................257 2. Zbirka Salve Regina...........................................................................................259 3. Zbirka Magnificat...............................................................................................266 4. Zbirka Lurd .........................................................................................................273 5. Zbirka Hagija Sofija...........................................................................................274 8

ZBORNIK RADOVA

Sadržaj

6. Zbirke: Pjesme, Sunce i oblaci i druge pjesme...............................................276 7. Zlatne legende o Isusu, Mariji i Josipu............................................................279 Zaključak..................................................................................................................283 Abstract: The Blessed Virgin Mary in the poems of archbishop Ivan Šarić............287 Lidija MILER BLAŽENI IVAN MERZ I MAJKA BOŽJA..........................................................289 Uvod..........................................................................................................................289 1. Počeci štovanja Majke Božje u životu blaženog Ivana Merza......................290 2. Život bl. Ivana Merza pod okriljem Majke Božje u zrelijim mladenačkim godinama...................................................................291 3. Ivan Merz – veliki štovatelj Gospe Lurdske i hodočasnik u Lurd............................................................................................294 4. »Svibanjskoj Kraljici« – odjeci preminuća bl. Ivana Merza...........................296 Zaključak..................................................................................................................298 Abstract: Blessed Ivan Merz and the Mother of God...............................................300 III. MARIJA U DANAŠNJOJ KULTURI I POBOŽNOSTI Nedjeljka s. Valerija KOVAČ – Božana s. Tea BARNJAK DOPRINOS REVIJE SVJETLO RIJEČI ŠIRENJU MARIOLOŠKO–MARIJANSKIH TEMA.............................................................303 Uvod..........................................................................................................................304 1. Marija u Božjem planu spasenja kao Isusova majka......................................305 2. Marija – snažna žena zauzeta za Božju pravednost . ....................................308 3. Marija – znak vremena.......................................................................................311 4. Iz burne povijesti svetišta Gospe Olovske......................................................314 5. Bogatstvo marijanskih umjetničkih djela Bosne Srebrne..............................315 Zaključak..................................................................................................................322 Abstract: The contribution of the magazine Svjetlo Riječi to the dissemination of mariological–marian themes..........................................326 Mirela HROVATIN – Rafael MLINAR TRADICIJSKE I VJERSKE PRAKSE HRVATA KATOLIKA U MJESTU LJUBIJA NA PODRUČJU BANJOLUČKE BISKUPIJE......................................327 Uvod..........................................................................................................................327 Geografski smještaj i povijesni kontekst župe Ljubija.......................................329 Vjerska praksa uz životne i godišnje običaje .....................................................331 Osobni aspekti tradicijskih običaja i vjerničkih praksi......................................338 Zaključak..................................................................................................................342 Popis kazivača.........................................................................................................344 Abstract: Traditional and religious practices of roman catholic Croatians in Ljubija in Banja Luka diocese..................................................................345 GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE”

Sadržaj

Oksana s. Emanujila VISHKA LIK BOGORODICE U USMENOJ TRADICIJI UKRAJINACA I NJEGOVA PRISUTNOST KOD GRKOKATOLIKA U BOSNI I HERCEGOVINI............349 Uvod..........................................................................................................................349 1. Lik Bogorodice u svijesti ukrajinskog vjernika...............................................350 1.1. Utjecaji koji su oblikovali i oblikuju Bogorodičin lik u svijesti ukrajinskog vjernika...................................................................................350 1.2. Lik Bogorodice u usmenoj tradiciji Ukrajinaca......................................355 1.2.1. Tematski krugovi u korpusu ukrajinskog marijanskog folklora...............................................................................................355 1.2.2. Glavni aspekti lika Bogorodice u korpusu ukrajinskoga marijanskog folklora........................................................................357 2. Prisutnost lika Bogorodice iz usmene tradicije Ukrajinaca kod vjernika grkokatolika u Bosni i Hercegovini..................................................366 2.1. Osnovni podaci o Ukrajincima grkokatolicima u BiH..........................366 2.2. Lik Bogorodice kod grkokatolika u BiH.................................................367 2.2.1. Bogorodičine crkve u BiH...............................................................368 2.2.2. Lik Bogorodice kod grkokatolika u BiH – pretpostavke na temelju intervjua.........................................................................369 Zaključak..................................................................................................................370 Abstract: The figure of Virgin Mary in the Ukrainian oral tradition and its presence among Greek Catholics in Bosnia snd Hercegovina...............372 Marija PEHAR – Siniša MUJABAŠIĆ MUSLIMANI I NEKA MARIJANSKA SVETIŠTA U BOSNI. RELIGIOZNA PRAKSA I TEOLOŠKO PROMIŠLJANJE ................................373 Uvod..........................................................................................................................373 1. Mjesto i uloga Marije u islamu.........................................................................374 1.1. Marija u Kuranu..........................................................................................374 1.2. Stav islama prema Mariji...........................................................................377 2. Muslimani i marijansko (po)štovanje u Bosni................................................377 2.1. Svetište Gospe Olovske..............................................................................380 2.2. Svetište Gospe Kondžilske........................................................................382 2.3. Svetište Gospe Stupske..............................................................................385 3. Teološko promišljanje muslimanske religiozne prakse u marijanskim svetištima.....................................................................................385 3.1. Islamski stav................................................................................................385 3.2. Katolički stav...............................................................................................388 Zaključak..................................................................................................................391 Abstract: Muslims and some Marian sanctuaries in Bosnia. Religious practice and theological reflection..........................................................................394

ZBORNIK RADOVA

Predgovor Marijina prisutnost u Crkvi je višestruka i raznolika. Ona se doživljava kao posrednica božanske prisutnosti i milosti, mjesto utočišta, simbol utjehe i nade, model dovršena čovjeka, primjer vjerničkoga života, nadahnuće najljepšega ljudskoga stvaralaštva. Raznolike dimenzije njezine prisutnosti su kroz povijest i vrijeme poprimale vlastite vjerničke, egzistencijalne i kulturne izričaje. Lik Marije u svoj njegovoj višestrukosti kroz kršćanska se stoljeća uvijek iznova povezivao s određenim vremenom, prostorom, kulturom i konkretnim ljudima koji su na svoj način živjeli i izražavali svoju vjeru u Mariju. Tako su se kao plod jednog u širem smislu shvaćena „osjećaja vjere vjernika“ razvili različiti oblici vjerničke svijesti Marijine prisutnosti među njima i njezine posebne uloge u povezivanju vjerničkoga puka s Bogom. Marija nije ostala daleki lik iz prošlosti ili apstraktna figura o kojoj treba nešto vjerovati, nego je postala dio vjernikova svakodnevnog života u kojem je tražio božansku pomoć i utjehu. Hrvatski mariološki institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu svojim je dosada organiziranim nacionalnim znanstvenim skupovima diljem Hrvatske pokazao kako je Marijin lik obogaćivao svakodnevni život, pobožnost i stvaralaštvo hrvatskoga naroda. U tom kontekstu odlučio se proširiti svoja istraživanja na još jedan dio područja gdje živi hrvatski narod – u Bosnu. Hrvatski mariološki institut se pri tom rado odazvao pozivu rektora KŠC „Petar Barbarić“ u Travniku don Željka Marića da održi znanstveni skup u gradu u kojem je isusovac Petar Perica spjevao najljepšu hrvatsku marijansku pjesmu „Zdravo Djevo“, a u kojoj Hrvati Mariju nazivaju svojom kraljicom. Znanstveni skup „Gospina Bosna – pod okriljem Rajske Djeve“ održan je u Travniku, od 10. do 13. svibnja 2018. godine u suorganizaciji Hrvatskoga mariološkog instituta KBF-a u Zagrebu, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Franjevačke teologije Sarajevo i Katoličkoga školskog centra „Petar Barbarić“ u Travniku. Teme izlaganja su obuhvatile marijanska svetišta i crkve poglavito u Bosni, posebne vjersko-kulturne izričaje i stvaralačka djela te znamenite likove koji svjedoče duboku ukorijenjenost Marije u život i vjerničku svijest hrvatskoga naroda toga kraja. Na znanstveni simpozij prijavilo se dvadeset i četvero izla-

GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE”

Predgovor

gača s devetnaest tema. Nažalost nisu svi izlagači stigli pripremiti svoje radove za ovaj istoimeni zbornik. Na sreću, jedan autor (Anto Orlovac) koji nije stigao izlagati na simpoziju, priredio je svoj rad za objavljivanje. Radove smo povezali u obuhvatnije cjeline: U prvome dijelu „Gospina svetišta i crkve“ obrađena su različita marijanska svetišta i crkve. Nakon prikazivanja osobitosti i uloge Gospinih svetišta u Bosni općenito (Petar Lubina) te Gospinih crkava i kapelica u Banjolučkoj biskupiji (Anto Orlovac), predstavljeno je Svetište Gospe od Kondžila (mons. Pero Sudar), zatim Svetište Gospe Olovske († Slavko Topić) i njegovi tragovi u Iloku u 18. stoljeću (Daniel Patafta) te svetište Kraljice Mira u Hrasnom (Ivan Turudić). Konačno, opisan je nastanak, razvoj i život župe Uznesenja BDM u Seonici (Zvonko Džankić). Drugi dio s naslovom „Marija u životu i djelima izabranih likova“ sadrži radove u kojima je proučena marijanska tematika u djelima nekih autora i značajnijih likova iz ranije i bliže prošlosti Bosne. Radovi obuhvaćaju teološku analizu Franjina pozdrava BD Marije (Ivan Karlić – Milan Gelo), predstavljaju lik BD Marije u djelima fra Matije Divkovića (Jasminka Brala-Mudrovčić), marioljublje kraljice Katarine Kosača Kotromanić i njezino zavjetno hodočašće Gospi Jezerskoj u benediktinskoj opatiji na Mljetu (Hrvojka Mihanović-Salopek). Proučena su i djela dvojice značajnih bosanskih nadbiskupa: lik Marije u pastoralnim poslanicama nadbiskupa Josipa Stadlera (Niko Ikić) te lik Marije u pjesmama nadbiskupa Ivana Šarića (Hrvoje Kalem). Jedan rad je posvećen mjestu Majke Božje u životu i duhovnosti bl. Ivana Merza (Lidija Miler). Treći dio „Marija u današnjoj kulturi i pobožnosti“ obuhvaća suvremenu mariološko-marijansku tematiku proučenu iz perspektiva kulturnog i vjerničkog života u Bosni. Istraženi su doprinos revije Svjetlo riječi širenju mariološko-marijanskih tema (s. Valerija Kovač – s. Tea Barnjak), pobožnost vjernika katolika na području Banjolučke biskupije, s posebnom analizom mjesta Ljubija (Mirena Hrovatin – Rafael Mlinar), lik Bogorodice u usmenoj tradiciji Ukrajinaca i njegova prisutnost kod grkokatolika u BiH (s. Emanujila Vishka) te religiozna praksa muslimana u povezanosti s marijanskim svetištima u Bosni (Marija Pehar – Siniša Mujabašić). Program znanstvenoga skupa, zahvaljujući velikodušnoj dobrodošlici i angažiranoj organizaciji don Željka Marića, bio je obogaćen mnogim drugim aktivnostima u kojima se mogla upoznati marijanska duša hr12

ZBORNIK RADOVA

Predgovor

vatskoga naroda u Bosni. Znanstveni skup je otvoren 10. svibnja euharistijskim slavljem i pobožnošću Petru Barbariću, koje je u sjemenišnoj crkvi Alojzija Gonzage predvodio kardinal Vinko Puljić. Istoga dana u predvečerje sudionici skupa posjetili su zavjetnu kapelicu Gospe Snježne na Vlašiću i sudjelovali u moljenju krunice. Drugi dan, 11. svibnja, sudionici skupa sudjelovali su u euharistijskome slavlju u župi Dolac koje je predslavio mons. Pero Sudar, a navečer je održan koncert marijanskih pjesama u sjemenišnoj crkvi. U subotu, 12. svibnja, sudionici skupa su s don Željkom Marićem hodočastili svetištu „Majke od milosti“, a euharistijsko slavlje u župi Uznesenja BD Marije – Šćit predslavio je predstojnik HMI-a Ivan Karlić, a propovijedao je fra Mijo Džolan. Skup je zaključen u nedjelju, 13. svibnja pohodom Kalvariji kod Viteza i euharistijskim slavljem u župi sv. Josipa u Rankovićima koje je predvodio predstojnik HMIa Ivan Karlić. Ovim, trinaestim po redu, zbornikom radova s nacionalnih skupova Hrvatski mariološki institut želi zahvaliti domaćinu don Željku Mariću, čijom zaslugom je znanstveni skup u Travniku održan na tako raznolik i uspješan način. K tome, ovim zbornikom radova Hrvatski mariološki institut ponovno pokazuje koliko je važno istraživati „inkulturiranu“ mariologiju, marijansku pobožnost i marijansko stvaralaštvo u hrvatskome narodu. Konačno, održanim skupom u Travniku otvorile su se mnoge druge teme koje bi bilo vrijedno istražiti. Izv. prof. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač Doc. dr. sc. Daniel Patafta

GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE”

GOSPINA SVETIŠTA U BOSNI – OSOBITOSTI I ULOGA Petar LUBINA Uredništvo lista Marija Franjevački samostan Gospe od Zdravlja – Split petar.lubina@st.t-com.hr

UDK [27-312.47:272-523.42] (497.6) 272-522(497.6) Izvorni znanstveni rad

Sažetak: U članku autor obrađuje osobitosti marijanskih svetišta u Olovu, Komušini, Rami, Gornjoj Tramošnici i Stupu u Bosni. U prvom dijelu predstavlja njihove posebnosti s obzirom na nastanak i povijest, poruku i karizmu te duhovnost i službu vjernicima i hodočasnicima. U drugom dijelu obrađuje ulogu tih svetišta. Ta povlaštena mjesta Božje prisutnosti i iskustva zagovora Blažene Djevice Marije, mjestâ su evangelizacije, navještaja radosne vijesti i rasta u vjeri, te posjeduju društvenu i ekumensku ulogu. Ona i danas omogućuju vjernicima susret s Božjim otajstvom u sakramentu pomirenja, euharistijskom slavlju, obavljanju zavjeta i pobožnosti. Ključne riječi: Gospa, svetište, hodočašće, pobožnost, posebnost, uloga.

Uvod Svako svetište, pa tako i marijansko, ima svoju povijest. Ona je povezana s mjestom i vremenom njegova nastanka, s posebnim povijesnim i društvenim okolnostima u kojima je nastalo kao i sa zemljopisnim okružjem u kojem se nalazi. Nastanak nekog svetišta redovito je povezan s kojim izvanrednim događajem, dobivenom milošću, ukazanjem, pronalaskom ili izlaganjem Gospina lika na štovanje i slično. Jednako tako svako marijansko svetište posjeduje svoju karizmu i duhovnost, kao i svoju poruku koja se temelji na evanđeoskoj poruci. Uz svako od njih povezani su i određeni pobožni obredi, koji su karakteristični za mjesto zajedničke pobožnosti i njegove privlačnosti za hodočasnike. U ovom radu nastojat ću predstaviti te osobitosti u Gospinim svetištima u Bosni, odnosno u Vrhbosanskoj nadbiskupiji: Olovu, Komušini, Rami, Gornjoj Tramošnici i Stupu.

GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE”

Petar LUBINA

1. Osobitosti marijanskih svetišta u Bosni Da bi se mogli obraditi osobitosti marijanskih svetišta u Bosni, najbolje je krenuti od definicije svetišta: »Nazivom svetište označuje se crkva ili drugo sveto mjesto kamo mnogobrojni vjernici, iz osobita razloga pobožnosti, hodočaste s odobrenjem mjesnog ordinarija« (kan. 1230),1 piše u Zakoniku kanonskog prava. Ta definicija omogućuje nam prepoznati i marijanska svetišta diljem katoličke Bosne. Iako crkva sv. Marije u Olovu ima više spomenički i povijesni, župna crkva Uznesenja Marijina u Rami povijesni i umjetnički, župna crkva Uznesenja Marijina u Komušini i župna crkva Pomoćnice kršćana na sarajevskom Stupu povijesni i hodočasnički, a župna crkva Gospe od Anđela u Gornjoj Tramošnici hodočasnički značaj, svih pet udovoljavaju uvjetima propisanim Zakonikom kanonskog prava da se mogu nazivati svetištima. U njih »hodočaste vjernici iz osobita razloga pobožnosti«2 ne samo iz mjesta u kojima su sama svetišta, nego i iz okolnih naselja pa i udaljenijih krajeva. Za sve to postoje brojni dokazi iz njihove prošlosti.3 Tako se može reći da su praktično biskupijska marijanska svetišta crkva Uznesenja Marijina u Komušini i Gospe Olovske u Olovu, a krajevna Gospina svetišta crkva Uznesenja Marijina na Šćitu u Rami, Gospe od Anđela u Gornjoj Tramošnici i Pomoćnice kršćana u sarajevskom predgrađu Stup. Hrvatski katolici diljem bosanskih krajeva bili su tijekom povijesti izloženi mnogim nevoljama, osobito otkako su godine 1386. u ta područja počeli provaljivati Turci Osmanlije te ih 1463. osvojili i njima od tada vladali, te kroz stoljeća islamizirali kršćansko stanovništvo. Nemuslimansko stanovništvo pod osmanlijskom vlašću praktično je bilo pučanstvo drugog reda. Njegove crkve pretvarane su u džamije, nove mu nije bilo dopušteno graditi, a za stare je teško dobivao dopuštenje da ih popravi. Katolička vjera bila je čas podnošena, čas progonjena, a uslijed buna i ustanaka, dio pučanstva iseljavao se preko Save.4 Stanje nije se znatnije

Zakonik kanonskog prava, Zagreb, 1988., 537.

Isto.

Usp. Bernardin MATIĆ, Gospa Olovska. Hodočasnički vodič, Olovo-Sarajevo, 1980., 23-24; Krunoslav DRAGANOVIĆ – Pero SUDAR – Pero PRANJIĆ, Komušina i Kondžilo s posebnim osvrtom na Usorsku banovinu i stari Kuzmadanj, Komušina, 1981., 77-86; Fra Jeronim VLADIĆ, Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu, Zagreb, 1991., 9-108; Franjo VENHUDA, Uspomene sarajevskopoljskog župnika, Sarajevo, 1988., 44-73.

Usp. Božo GOLUŽA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., 99-127. ZBORNIK RADOVA

Gospina svetišta u Bosni - osobitosti i uloga

popravilo niti nakon što je Bosnu 1878. godine anektirala Austro-Ugarska, a niti kasnije dok je bila u sklopu nove jugoslavenske države.5

1.1. Nastanak pojedinih svetišta Vrijeme nastanka Gospinih svetišta u Bosni uglavnom je ovijeno velom tajne, odnosno zagubljeno u povijesnim previranjima. Podatci o njima veoma su oskudni. Njih ne bilježe ljetopisi, a u doba njihova nastanka nema ni obavijesnih sredstava. Znamo za tri stara Gospina svetišta, sva tri na bosanskom sjeveroistoku. Svetište Gospe Olovske, najpoznatije i najposjećenije tijekom 16. i 17. stoljeća na Balkanu, spominje se prvi put u popisu fra Bartolomeja iz Pize između 1385. i 1390. godine.6 Crkvu i zavjetnu sliku u njoj tek 1640. godine potanko opisuje apostolski vizitator fra Pavao iz Rovinja.7 Istaknuti hrvatski povjesničar, Dominik Mandić, tvrdi da je »brzo nakon osnutka olovska crkva postala najglasovitije svetište Marijino u hrvatskim zemljama«.8 U nj dolaze ne samo katolici iz Bosne i Dalmacije nego i pripadnici drugih vjera iz Bugarske, Srbije i Albanije, čitav Istok na dan Uznesenja.9 Bogato rudnicima olova, do 16. stoljeća Olovo nastavaju uglavnom Hrvati katolici, koji tijekom 18. i 19. stoljeća pomalo iščezavaju, pa ih danas u njemu gotovo ni nema.10 Uz olovsko svetište, koje je postalo simbolom katoličanstva i franjevaštva u Bosni za sva vremena, još starije Gospino svetište bilo je u Zvorniku na Drini. Franjevački samostan i crkva Rođenja Marijina u tom mjestu spominju se 1378. godine. Fra Bartolomej iz Pize naziva ih s. Maria in Campo i Santa Maria de campo. Napuštajući Zvornik, u narodu omiljenu

Usp. Isto, 87-127.

Usp. Leonard OREČ, Hodočašća i hodočasnička svetišta u Bosni i Hercegovini, u: Adalbert REBIĆ (ur.), Naša prošteništa i Crkva na putu. Zbornik radova Trećeg hrvatskog mariološkog simpozija, Zagreb, 1985., 584.

Usp. Leonard OREČ, Hodočašća i hodočasnička svetišta u Bosni i Hercegovini, 585; Krunoslav DRAGANOVIĆ – Pero SUDAR – Pero PRANJIĆ, Komušina i Kondžilo s posebnim osvrtom na Usorsku banovinu i stari Kuzmadanj, 79.

Dominik MANDIĆ, citirano u: Leonard OREČ, Hodočašća i hodočasnička svetišta u Bosni i Hercegovini, 584.

Usp. Iz daleke i bliže prošlosti Gospina svetišta u Olovu, u: Marija, 7 (1969.) 8, 356-357; Andrija NIKIĆ, Olovska burna prošlost, u: Marija, 22 (1984.) 1, 13; Leonard OREČ, Hodočašća i hodočasnička svetišta u Bosni i Hercegovini, 585-586. Bernardin MATIĆ, Gospa Olovska, 33-34.

Usp. Leonard OREČ, Hodočašća i hodočasnička svetišta u Bosni i Hercegovini, 584-586.

GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE”

Petar LUBINA

Gospinu sliku godine 1533. franjevci nose sa sobom u Gornju Tuzlu, odakle s njome i pukom 1688. bježe u Bač.11 Treće Gospino svetište postojalo je u Lipnici nedaleko od Tuzle, a u njemu se častila poznata Gospina slika. Nastalo je krajem 17. stoljeća, ali se gasi iseljavanjem pučanstva preko Save. O njemu danas postoji samo spomen.12 Budući da je olovski kraj gotovo ostao bez katolika, koji su u Usorskoj dolini bili dosta brojni, a nestalo je svetišta u Zvorniku i Lipnici, kao vodeće marijansko svetište u Bosni razvija se ono u Komušini i postaje duhovno žarište Vrhbosanske nadbiskupije. Prvi podatak o njemu donosi fra Filip Čović, tajnik biskupa fra Marka Dobretića (1772. - 1784.), kojega je pratio 7. rujna 1779. za apostolskog pohoda Komušini. Zapisao je kako se ondje »čuva i pobožno štuje vrlo stara i čudotvorna slika Djevice Marije na nebo uznesene« i da je biskup, u nazočnosti brojnog puka, »slavio zadnju sv. misu, na oltaru podignutu pod vedrim nebom na brežuljku kraj župske kuće, gdje je bila postavljena ista sv. slika Majke Božje«.13 To je i prva isprava o postojanju komušanske Gospine slike. Ovdje je 1860. godine, još u osmanlijsko doba, izgrađena prva crkva koja je postala svetište.14 U Rami je već 1468. postojao franjevački samostan s crkvom sv. Petra, gdje se početkom 17. stoljeća časti Gospina slika, a godine 1779. hodočasnicima je udijeljena mogućnost potpunog oprosta. Rama je kolijevka Majke od Milosti, koja se u Sinju časti kao Gospa Sinjska, a marijanskim hodočasničkim stjecištem postaje otkako je 1881. dovršena gradnja današnje crkve Uznesenja Marijina.15

Usp. Krunoslav DRAGANOVIĆ – Pero SUDAR – Pero PRANJIĆ, Komušina i Kondžilo s posebnim osvrtom na Usorsku banovinu i stari Kuzmadanj, 77-78; Usp. Leonard OREČ, Hodočašća i hodočasnička svetišta u Bosni i Hercegovini, 587; Željko IVKOVIĆ, Hoće li Zvornik ponovno dobiti svoj katolički zvonik?, u: Katolički tjednik, 17 (2018.) 23, 19-21.

Usp. F. M., Kapela Gospe Lipničke, u: Marija, 43 (2005.) 11, 346-347; Gospa Lipnička, u: Marija, 55 (2017.) 1, 40a; Krunoslav DRAGANOVIĆ – Pero SUDAR – Pero PRANJIĆ, Komušina i Kondžilo s posebnim osvrtom na Usorsku banovinu i stari Kuzmadanj, 79.

Krunoslav DRAGANOVIĆ – Pero SUDAR – Pero PRANJIĆ, Komušina i Kondžilo s posebnim osvrtom na Usorsku banovinu i stari Kuzmadanj, 81

Usp. Leonard OREČ, Hodočašća i hodočasnička svetišta u Bosni i Hercegovini, 586-587.

Stjepan LOVRIĆ, Rama kroz povijest, u: Svetište Gospe ramske. Vodič, Rama-Šćit, 18-19; Krunoslav DRAGANOVIĆ – Pero SUDAR – Pero PRANJIĆ, Komušina i Kondžilo s posebnim osvrtom na Usorsku banovinu i stari Kuzmadanj, 77; Leonard OREČ, Hodočašća i hodočasnička svetišta u Bosni i Hercegovini, 588. ZBORNIK RADOVA

Gospina svetišta u Bosni - osobitosti i uloga

Iako marijanski korijeni u sarajevskom predgrađu Stup sežu u 14. stoljeće, u njemu je 1710. i ponovno 1890. godine uspostavljena Gospina župa s kapelicom kao župnom crkvom, a današnja crkva sagrađena je 1892. godine. Budući da je Gospino štovanje na Stupu već postojalo za blagdane Velike i Male Gospe, vrhbosanski nadbiskupi Josip Stadler i Ivan Evanđelist Šarić nastojali su od njega stvoriti glavno marijansko svetište u nadbiskupiji. Stup je danas središte marijanskog štovanja za Sarajevo i okolicu.16 Jedino za svetište Gospe od Anđela u Gornjoj Tramošnici znamo tko ga je utemeljio, kada i kako. Nakon što je uvidio da u Posavini nema nijednoga izrazitijega marijanskog svetišta, đakovački biskup i prepošt Ivan Matizović daruje godine 1841. Gospinu sliku za prvu tramošničku crkvu - kapelu. Izabire to naselje jer je na tromeđi Gradačca, Modriče i Brčkoga, čime utemeljuje Gospino svetište za posavski kraj. Darovana Gospina slika brzo prirasta uza srce okolnoga vjerničkog puka, pa tako i njezino svetište postaje poznato.17

1.2. Predaje o izvanrednim događajima Teško je otkriti uzroke i poticaje nastanka Gospinih svetišta u Bosni. Izvori o tome nisu sačuvani. Brojni su nestali u požarima i usred ratnih vihora. Osim za svetište Gospe od Anđela u Gornjoj Tramošnici i nešto za Stup, nije nam poznat uzrok nastanka ni za jedno drugo svetište. Već je spomenuto da je biskup Ivan Matizović za tramošničku kapelu godine 1841. darovao sliku Gospe od Anđela i time utemeljio poznato posavsko svetište. Slika je rad nepoznatog majstora iz 19. stoljeća, a prikazivala je Gospu u anđeoskoj slavi i šestokrila Serafa koji se ukazuje sv. Franji Asiškom s crkvom u lijevom kutu. Nestala je za Domovinskog rata (1991. - 1995.), a na osnovi nestale, novu je izradio akademski slikar Vlatko Blažanović. Nešto se također zna i o svetištu u sarajevskom Stupu. Iako se u Sarajevskom Polju župa sv. Marije spominje već u 14. stoljeću, prvi put u

Usp. Gospa Stupska, u: Marija, 54 (2016.) 1, 40a; Franjo VENHUDA, Uspomene sarajevskopoljskog župnika, 44-132; Leonard OREČ, Hodočašća i hodočasnička svetišta u Bosni i Hercegovini, 587-588.

Usp. Gospa od Anđela, u: Marija, 37 (1999.), 7-8-9, 280a; Ivan RAVLIĆ, Gospina Gornja Tramošnica, u: Marija, 42 (2004.) 11, 346-347.

GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE”

Petar LUBINA

njemu je pod tim nazivom 1710. uspostavljena župa s Gospinom kapelicom. Župa se s vremenom gasi, pa je nadbiskup Josip Stadler 12. listopada 1890. uspostavlja ponovno pod imenom Marije Pomoćnice kršćana, s patronima Velike i Male Gospe te blagdanom Marije Pomoćnice.18 O nastanku olovskoga i komušanskog svetišta govore jedino predaje. Neke se još uvijek prepričavaju u katoličkom puku, i to u različitim inačicama. Prema olovskoj predaji, Gospina slika donesena je u Olovo iz Gospine crkve u Zvorniku. Kad su Osmanlije zvorničku crkvu odlučili pretvoriti u džamiju, slika je iz nje pobjegla i zaustavila se na obali rijeke Drine. Prema predaji neki Turčin ju je probo kopljem i zatim je nesretno završio u rijeci, a sveta slika dospjela je na brežuljak nedaleko od Olova, na mjesto Gornje Crkvišće, gdje je danas selo Gornji Bakići. Kad su je katolici našli, za nju su na tom mjestu sagradili zavjetnu crkvu. Nakon nekog vremena franjevci su sliku iz zavjetne crkve prenijeli u pokrajnju kapelu olovske crkve, s kojom je zajedno, vjerojatno, godine 1704. izgorjela.19 Ta pripovijest podsjeća na zbirke čudesa, koje su na prijelazu iz 10. u 11. stoljeće bile najpopularnija književna vrsta, a čitateljima su dočaravale ukazanja, obraćenja, milosti svake vrste i slučajeve u kojima je posebno do izražaja dolazilo Gospino milosrđe i moć njezina majčinskog zagovora.20 Takve i slične predaje u vjernicima stvaraju uvjerenje o velikoj ulozi Gospina zagovora po molitvi pred njezinim likom u dotičnom svetištu. Stoga nas ne smije iznenaditi da u olovsko svetište »hodočaste ne samo katolici iz Bosne i Dalmacije nego i inovjerci iz Bugarske, Srbije i Albanije, i to radi čudesnih ozdravljenja«.21 I o slici Gospe od Kondžila kruži bogata pobožna predaja s manjim inačicama, za koju postoji i povijesna podloga. Slika se, naime, nalazila u selu Mrkotići nedaleko od Tešnja. Za osmanlijske vladavine, njegovi mještani prešli su na islam pa im crkva više nije trebala. Prije njezina rušenja, Gospinu sliku su skrivali. Napokon je završila u kući muslimanske obitelji. Dok je boravila pod njihovim krovom, ni u čem nisu oskudijevali niti je selo

Usp. Franjo VENHUDA, Uspomene sarajevskopoljskog župnika, 36-44.

Predaju je čuo od suvremenika i godine 1626. zapisao Aleksandar Jurjević Georgiceo. Usp. Leonard OREČ, Hodočašća i hodočasnička svetišta u Bosni i Hercegovini, 585.

Usp. Stefano DE FIORES, Maria Madre di Gesù. Sintesi storico salvifica, Bologna, 1992., 152.

Franjo VARADINAC, citirano u: Bernardin MATIĆ, Gospa Olovska, 33; Usp. Krunoslav DRAGANOVIĆ – Pero SUDAR – Pero PRANJIĆ, Komušina i Kondžilo, s posebnim osvrtom na Usorsku banovinu i stari Kuzmadanj, 79. ZBORNIK RADOVA

Gospina svetišta u Bosni - osobitosti i uloga

zadesila kakva nezgoda. Neki ju je čovjek namjerno oštetio nožem, a zatim skrenuo s pameti i ubio se. To je još više pridonijelo da se glas o svetoj slici proširi. Komušani su je otkupili i odnijeli u svoje selo. Na putu u Komušinu zaustavili su se u Kondžilu da se odmore, a kad su htjeli krenuti, nisu je mogli podignuti. To ih je potaknulo da učine zavjet Gospi kako će svake godine uoči blagdana Velike Gospe iz Komušine hodočastiti na Kondžilo. Zatim su svetu sliku odnijeli u komušansku crkvu.22 Ta priča bila je dovoljna da brojne potakne na hodočašćenje u komušansko svetište. Treba spomenuti i predaju o slici Majke od Milosti iz ramske crkve sv. Petra, kako je počelo njezino intenzivnije štovanje. Nije poznato kad je i kako Gospina slika onamo dospjela. Početke većeg zamaha Gospina čašćenja predaja vezuje uz neobičnu zgodu. Naime, u ramskom samostanu spremao se u 17. stoljeću za franjevca i svećenika neki mladić Mialjić. Budući da je bio niska stasa, kad je došlo vrijeme za redovničko oblačenje, odgovorni ga nisu pripustili i otpustili su ga. Ojađen zbog toga, pun pouzdanja otišao je u crkvu pred Gospinu sliku, zaplakao i molio za pomoć. Predaja kaže da ga je Gospa uslišala. Vrlo brzo je dovoljno narastao i bio pripušten na oblačenje te postao vrijedan i krjepostan redovnik i svećenik imenom fra Ivan. O tom čudu nadaleko se pročulo, a fratri su s pukom nastavili častiti Majku Isusovu još većim žarom, a Bog im je preko nje dijelio različite milosti.23 Franjevci su je godine 1687. ponijeli sa sobom u Cetinsku krajinu bježeći pred Osmanlijama, gdje se danas štuje kao Gospa Sinjska.

1.3. Karizma pojedinih svetišta Svako Gospino svetište ima i nešto svoga tipičnoga. U svojoj pastoralnoj službi svako od njih ističe svoj poseban vid koji je povezan sa spome-

Usp. Blaž IKIĆ, u: Glasnik jugoslavenskih franjevaca, 1888., 136-138; Krunoslav DRAGANOVIĆ – Pero SUDAR – Pero PRANJIĆ, Komušina i Kondžilo, s posebnim osvrtom na Usorsku banovinu i stari Kuzmadanj, 82-86. Druga verzija predaje kaže kako je sliku Gospe od Kondžila u trnju nedaleko od Komušine pronašao neki musliman, a od njega kupili su je katolici iz Komušine. Noseći je u svoje mjesto, stali su na Kondžilo da se odmore i, kad sliku nisu mogli maknuti s mjesta, obećali su da će svake godine uoči Velike Gospe sliku vratiti na Kondžilo u svečanoj procesiji. Otada i tradicija svečanih procesija. Usp. Danijel STANIĆ, Samo da se narod vrati, u: Svjetlo riječi, 36 (2018.) 422, 21.

Usp. Petar FILIPOVIĆ, Raspisanje od čudnovate Prilike Blažene Divice Marije, koja se u varošu sinjskomu kod fratara Braće Manje Opsluženja svetoga oca Franćeska osobito štuje, u: Gospa Sinjska, 1 (1922.) 3, 39; Petar FILIPOVIĆ, Prva milost, u: Marija, 53 (2015.) 4, 131.

GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE”

Petar LUBINA

nom svetišta, ima posebnu poruku i karizmu. Tu je često i veoma bogata tradicija s pobožnim običajima koji su se u njemu ustalili. Olovsko svetište ima tako jednu posebnost kakve nema vjerojatno nigdje drugdje. Iako je u noći s 1. na 2. kolovoza 1704. zapaljeno, ljubav prema Gospi ostala je duboko upisana u vjerničkim srcima. Usprkos tome što u Olovu više nije bilo crkve, Gospine slike, ni samostana niti svećenika, hodočasnici su za blagdane Velike i Male Gospe nastavili dolaziti na ruševine olovskoga svetišta. Okupljali su se oko četvrtastoga kamena, pocrnjela od plamena voštanica, koji se još uvijek nalazi u crkvenom dvorištu. To je zapravo lijevi dovratnik glavnog ulaza izgorjele crkve, koji budi uspomene na slavu starog svetišta. Pobožni puk revno se okupljao oko njega tijekom stoljeća, zadržavao se u molitvi i sabranosti, sa svećenikom koji bi za tu prigodu izdaleka došao i slavio misu. Narod je kraj crnoga kamena palio voštanice, obnavljao uspomene na staro svetište i tako častio Majku Gospodinovu. I danas se ta tradicija nastavlja bez obzira što u neposrednoj blizini ima novu, iako još u potpunosti nedovršenu crkvu, koju je 1936. počeo graditi fra Lujo Zloušić (†1969.) prema nacrtima graditelja Karla Paržika (†1942.).24 Uz olovsko svetište bili su vezani i bosanski velikaši hrvatske krvi. U nj su hodočastili i bogato ga darivali. Povijest izričito spominje bosansku kraljicu Katarinu Kotromanić Kosaču (†1478.), za kojom se povela i njezina sestra Marija, supruga Ivana Crnojevića, gospodara Crne Gore.25 Za svetište je svoj dar poslao 1626. i car Ferdinand II. Habsburški.26 Kapela na Kondžilu svojevrstan je znak i spomen. Ona podsjeća komušanske katolike na pradjedovski zavjet, da će svake godine na uočnicu blagdana Velike Gospe dolaziti na to sveto mjesto s Gospinom slikom. Slika Gospe od Kondžila postala je na neki način za komušanske katolike znak Božje prisutnosti. Nešto kao starozavjetni Šator sastanka (Izl 33, 7), koji je bio mjesto susreta s Bogom (Br 1, 1; 7, 89). Okuplja ih Majka Gospodinova i vodi svome Sinu, a oni se danju i noću izmjenjuju u molitvi i obavljanju zavjeta.

Usp. Bernardin MATIĆ, Gospa Olovska, 9-46; Leonard OREČ, Hodočašća i hodočasnička svetišta u Bosni i Hercegovini, 586.

Usp. Krunoslav DRAGANOVIĆ – Pero SUDAR – Pero PRANJIĆ, Komušina i Kondžilo, s posebnim osvrtom na Usorsku banovinu i stari Kuzmadanj, 79.

Usp. Leonard OREČ, Hodočašća i hodočasnička svetišta u Bosni i Hercegovini, 585. ZBORNIK RADOVA

Svetište Gospe Olovske

Čudotvorna slika Gospe Olovske

GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE”

101

Slavko TOPIĆ

Privremena drvena crkvica s tornjem, na ruševinama stare (sagrađena 1885.)

102

ZBORNIK RADOVA

Svetište Gospe Olovske

Nova Gospina crkva u Olovu, proslava Velike Gospe 2018.

GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE”

103

BLAŽENI IVAN MERZ I MAJKA BOŽJA Lidija MILER Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu lidija.miler@kbf.unizg.hr

UDK 929Merz, I. 27-312.47 Stručni rad

Sažetak: U članku autorica predstavlja štovanje Blažene Djevice Marije koristeći se spisima blaženoga Ivana Merza te literaturom koju su o njegovu svetom životu priredili drugi autori. Zatim autorica predlaže način na koji je ovaj blaženik štovao Bogorodicu kao jedan od modela ispravnoga iskazivanja marijanske pobožnosti, koji je, prema autoričinome mišljenju, veoma nadahnjujući za pastoral u današnje vrijeme, osobito za ispravnu pouku u pučkoj pobožnosti širokih krugova vjernika laika. Ključne riječi: Blažena Djevica Marija, Blaženi Ivan Merz, vjernici laici, pobožnost, apostolat, svetost.

Uvod Ovaj članak ima nakanu, iz perspektive govora jedne vjernice laikinje, prikazati pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji jednoga zauzetog vjernika laika, profesora i intelektualca, blaženog Ivana Merza, i ponuditi je kao model ispravnoga štovanja Majke Sina Božjega, Gospodina našega Isusa Krista. Kako u prošlosti tako i u današnje vrijeme događa se da vjernici stvaraju neke svoje slike, predodžbe ili način pobožnosti koja odgovara njihovoj trenutnoj životnoj situaciji, ne vodeći pri tom dužnu brigu da štovanje Bogorodici iskazuju kako je Crkva o tome donijela pravorijek i dala naputke. Bl. Ivan Merz, marni radnik i vjerni pomoćnik u apostolatu zaređenim službenicima Crkve, poslušnim je i dosljednim življenjem svojega poziva i poslanja u najuzvišenijem dostojanstvu djeteta Božjega dao primjer ispravnog štovanja Blažene Djevice Marije, Majke Božje i Majke naše te postigao prvi korak prema stupnju svetosti na koju smo svi pozvani. Čovjek koji Boga traži i želi ga naći u svojem životu, konkretnim GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE”

289

Lidija Miler

djelima ljubavi prema ljudima s kojima živi, posvjedočit će svoju vjeru da Boga priznaje, da mu vjeruje i da mu želi služiti, a gdje će na tome putu naći izvrsniju učiteljicu od Majke Gospodinove?

1. Počeci štovanja Majke Božje u životu blaženog Ivana Merza Blaženi je Ivan rođen za vječni život u kalendarskom mjesecu koji je među katoličkim pukom najpoznatiji po svibanjskim pobožnostima, u kojemu se posebna pozornost pridaje zauzetijem štovanju Blažene Djevice Marije i samo bismo iz te nadahnjujuće podudarnosti mogli izvući dragocjene poveznice Ivanova života u usmjerenosti na Majku Mariju, no, vratimo se s nekoliko najosnovnijih biografskih crtica na početke njegova zemaljskog života. Ivan Merz rođen je 16. prosinca 1896. godine u Banjoj Luci, od oca Mavra i majke Tereze. Otac mu je bio Nijemac iz pruskoga (češkoga) dijela Austro-ugarskog carstva, a majka mađarska Židovka. Oba roditelja bili su, kako bl. Ivan sâm kaže, »estetski katolici«1 ili kako je danas moderno reći, sociološki vjernici, pa je dječak Ivan odrastao u prilično građanskoj liberalnoj sredini. Kršten je na Svijećnicu, blagdan Gospodinova prikazanja u Hramu, 2. veljače 1897. godine. U prvim svjesnim godinama svoga života Ivan gaji pobožnost prema Majci Božjoj na specifičan način: u ljubavi, brizi i pažnji koju kao dječak pokazuje svojoj mami Terezi. Ova zgodna anegdota svjedoči o tome: na majčin imendan zatražio je od oca da svečano izvjesi barjak, jer »kad kuću kitimo barjakom na carev dan, onda treba da je kitimo pogotovo na majčin dan«.2 Osnovno i gimnazijsko školovanje započeo je i završio u rodnome gradu. Za Ivanov vjerski odgoj i život u kršćanskom svjetonazoru najviše je zaslužan dr. Ljubomir Maraković, njegov gimnazijski profesor, uzorni katolički laik, koji je bl. Ivana preko umjetnosti i književnosti usmjeravao prema moralnim i religioznim vrijednostima.3 Krajem svoga gimnazijskog obrazovanja Ivan Merz pristupio je Marijinoj kongregaciji banjolučkih gimnazijalaca, no nakon nekog vremena

290

Dragutin KNIEWALD, Sluga Božji dr. Ivan Merz, Zagreb, 1988., 24.

Isto, 19.

Božidar NAGY, Ivan Merz. Istaknuti laik u svjedočenju Evanđelja, Zagreb, 1996., 4. ZBORNIK RADOVA

Blaženi Merz i Majka Božja

prestao je dolaziti na sastanke »jer ga nisu intelektualno zadovoljavali«.4 Mogli bismo dalje nabrajati mnoštvo zanimljivih podataka iz doba njegova mladenaštva, školovanja, mnogih aktivnosti i zanimanja iz raznih područja društvenoga i kulturnog života. No, to odvodi od naše teme, sukladno kojoj nam je namjera prvenstveno ocrtati Ivanov odnos i pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji te dati konkretan primjer kako i danas možemo primijeniti njegova iskustva, osobito ono da »manjak« godina (Merz je umro u 32. godini života) nije zaprjeka milosti Božjoj u našoj duši da se postigne svetost, a što nam Merz svjedoči svojim prebogatim iskustvima zreloga vjerničkog života.

Slika 1. Kip Majke Božje Lurdske iz banjalučke župne crkve pred kojim se Ivan Merz često molio (izvor: http://ivanmerz.hr/staro/galerija/sl/03/0319-Gospa.html

2. Život bl. Ivana Merza pod okriljem Majke Božje u zrelijim mladenačkim godinama U srpnju 1914. god. Ivan Merz je maturirao, a u rujnu iste godine odlazi u vojnu akademiju u Bečko Novo Mjesto, na kojoj je izdržao samo tri mjeseca jer »volju za vojništvo nikada nije imao«.5 No i u tako kratkom roku odvojenosti od obitelji, doma i Crkve, Ivan doživljava vrlo snažan i bogat vjernički, duhovni, sakramentalan život. I kao što nema Isusa bez Marije, jer »se rodio od Marije Djevice«, kako ispovijedamo u Vjerovanju, nema ni Marije bez Isusa, jer bez njega ona je samo djevojka i žena Marija. Blažena Djevica – Bogorodica – Majka Božja samo je u odnosu na Isusa i s Isusom. Jednakom logikom, u životu blaženoga Ivana Merza nema pobožnosti prema Majci Božjoj bez svagdanje euharistije i dnevne molitvene uronjenosti u otajstva našega spasenja.

Dragutin KNIEWALD, Sluga Božji dr. Ivan Merz, 22.

Dragutin KNIEWALD, Sluga Božji dr. Ivan Merz, 47.

GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM „RAJSKE DJEVE”

291