Prijevod: Tomislav Hačko
Redaktura:
Tomislav Kasić
Lektura i korektura: Nera Meštrović
Prijelom: Marijan Tkalec
Grafički dizajn: Sara Benecino
Ilustracije: Annie Roveyaz
Izdaje: Kršćanska sadašnjost d. o. o., Zagreb, Marulićev trg 14
Za nakladnika: Stjepan Brebrić
Tisak: Denona d. o. o., Zagreb Naklada: 1000
ISBN 978-953-11-1904-7
Tiskano u srpnju 2024.
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001230107.
Naslov izvornika: Luigi Guglielmoni – Fausto Negri, Pronto, Dio... Sei connesso?
Per un accesso facilitato alla Bibbia e alla vita
© EDIZIONI SAN PAOLO s.r.l., 2009. Piazza Soncino, 5 – 20092 Cinisello Balsamo (Milano) www.edizionisanpaolo.it © za hrvatsko izdanje: Kršćanska sadašnjost d. o. o., Zagreb, 2024.
Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Kada je učitelj ušao u učionicu, učenici su igrali društvenu igru »Dama«. Odmah su se prestali igrati, ali ih je učitelj zapitao: »Koja su pravila igre ‘Dama’?« Kako su učenici od srama zašutjeli, učitelj je nastavio: »Objasnit ću vam pravila ove igre.
Prvo: nije dopušteno učiniti dva koraka odjednom.
Drugo: može se kretati samo prema naprijed, a ne vraćati se unatrag.
Treće: kada dođeš do vrha, možeš ići u bilo kojem smjeru.«
U ovoj židovskoj priči ocrtan je smisao hoda u ovoj knjizi.
1 – Korak po korak: ovo je tekst koji treba »konzumirati« umjereno. On sadrži važna pitanja i važne odgovore. Einstein, genij čo vječanstva, rekao je da je važno ne prestati postavljati pitanja; da radoznalost ima svoje dobre razloge za postojanje; da je dovoljno pokušati razumjeti misterij
koji je svakodnevno prisutan oko nas i u nama. Za onoga tko je sve shvatio, sve je završeno. Pitanja su, s druge strane, poput trešanja: životu daju bolji okus i, kad pojedemo jednu, želimo pojesti još jednu.
2 – Kretanje naprijed: ovdje se postavljaju »vruća« pitanja i daju se »hladni« odgovori, tablete mudrosti za »krenuti naprijed« u životu mirno i sigurno, bez pretjerane žurbe. Ono što je važno jest: dobro živjeti život… korak po korak.
3 – Doći do vrha: Zanzibarska bajka govori o ženi koja je, dok je crpila vodu, ugledala veličanstveno ružičasto voće u zdencu. Uranjala je ruku kako bi ga dohvatila, ali voće je stalno nestajalo. Zatim je isušila zdenac, ali kada više nije bilo vode, više nije bilo ni voća. Ožalošćena, pogledala je prema nebu i vidjela voće kako visi s grane.
Oprezno! Ne tražite dolje ono što je gore, odnosno postavljajte si ozbiljna pitanja jer kako piše u Bibliji: »svoga biserja ne bacajte pred svinje«.
Različite teme ovoga dijela povezane su s onime što je Gore, tj. s vjerskim smislom života. Nakon što istražiš ove teme, možeš ići u bilo kojem smjeru jer ćeš znati što daje okus tvojemu postojanju, imajući dobru polaznu točku. Uobičajeno je za tvoju dob preispitivati ono što si naučio u djetinjstvu. Također su ti potrebne precizne referentne točke kako bi nastavio svoj put rasta, a pronaći ih možeš ovdje.
Odgovore na pitanja dajemo ti kroz promišljanja, slike, Božje zapovijedi i ponajprije priče. Da, jer kako kaže pisac Elie Wiesel, Židov koji je preživio njemačke koncentracijske logore: »Bog je stvorio ljude jer voli priče...« Nadamo se da ih i ti možeš voljeti i otkriti kako je i tvoja priča, koja je sadržana u njima, povijest!
Između 1850. i 1650. pr. Kr. Abraham seli iz Mezopotamije u Kanaan
Oko 1650. Josip postaje upraviteljem Egipta. Izraelci u Egiptu
Između 1250. i 1220. Izlazak iz ropstva i život u pustinji pod Mojsijevim vodstvom
Između 1220. i 1200. Prodor u Kanaan. Jošua
Između 1200 i 1030. Razdoblje sudaca. Filistejci zauzimaju palestinsku obalu
Oko 1075. Filistejci vladaju Izraelom Oko 1030. Šaul pomazan za kralja
Oko 1010. Šaulova smrt. David postaje kraljem Judeje
1003. David postaje kraljem cijelog Izraela Oko 1000. Zauzeće Jeruzalema
970. Davidova smrt
930. Salomonova smrt i podjela zemlje na kraljevstvo Judu i kraljevstvo Izrael
721. Uništenje Samarije
598. Prvi odlazak Izraelaca u Babilon
586. Uništenje Jeruzalema. Babilonsko ropstvo 539. Kirova uredba kojom Izraelcima dopušta povratak u domovinu
538. Povratak izgnanih sa Zerubabelom 515. Posveta obnovljenog Hrama 336.-323. Osvajanja Aleksandra Velikog u Aziji
323. Smrt Aleksandra Velikog
312. Judeja pod utjecajem Egipta
198. Judeja potpada pod vlast Seleukovića iz Sirije
166. Matatijina pobuna. Juda Makabejac
164. Očišćenje Hrama
160. Smrt Jude Makabeja; nasljeđuje ga brat Jonatan kao vojni zapovjednik
152. Jonatan postaje velikim svećenikom
143. Jonatan umire
142. Šimun postaje velikim svećenikom i narodnim vođom
134. Šimunova smrt. Ivan Hirkan uspinje se na prijestolje
67. Građanski rat u Palestini
65. Sirija postaje rimskom provincijom
63. Rimljani zauzimaju Jeruzalem
37. Herod Veliki postaje kraljem Judeje 20.-19. Rekonstrukcija Hrama
7.-6. pr. Kr. Isusovo rođenje
4. pr. Kr. Herodova smrt
6. po. Kr. Judejom upravlja rimski upravitelj
14. Smrt cara Augusta 14.-37. Car Tiberije
26.-36. Poncije Pilat postaje upraviteljem Judeje
Oko 28.-30. Djelovanje Ivana Krstitelja. Isusovo javno djelovanje
30. Isusova smrt i uskrsnuće
Oko 36. Stjepanovo mučeništvo. Pavlovo obraćenje
43.-44. Progoni Heroda Agripe I., kralja Palestine. Smrt Jakova Starijeg
45.-48. Pavlovo prvo misijsko putovanje s Barnabom
49. Jeruzalemski sabor
50.-52. Pavlovo drugo misijsko putovanje
52.-60. Marko Antonije Feliks upravitelj Judeje
53.-58. Pavlovo treće misijsko putovanje
54.-68. Car Neron
58.-60. Pavao zatvorenik u Cezareji
60.-62. Porcije Fest upravitelj Judeje
61.-63. Pavlovo putovanje u Rim i prvo utamničenje u Rimu
62. Mučeništvo Jakova Mlađeg. Petar u Rimu nakon 60. godine
64. Neronovo progonstvo
65. (?) Petrovo mučeništvo u Rimu
64.-67. Pavlove zadnje misije i posljednje utamničenje
Oko 67. Pavlovo mučeništvo u Rimu
66.-70. Judejski rat
70. Razaranje Hrama u Jeruzalemu
96. Domicijanov progon
Oko 100. Ivanova smrt
Prije 14 milijardi godina započela je avantura našega svemira, s tzv. »Big Bang-om« (Velikim praskom, op. prev.).
Prije 5 milijardi godina oblikovan je Sunčev sustav i započelo je postojanje Zemlje.
Prije 3 milijarde godina nastali su prvi organski spojevi – plave alge, biljni i životinjski svijet; ribe, vodozemci, gmazovi, ptice, sisavci… čovjek. To je pustolovina vrijedna divljenja.
A sada?
Kako bismo mogli dobiti jasniju sliku povijesti Zemlje, najbolje je poći od zamisli njemačkog astronoma Shidentorfa. On je pokušao sažeti cijelu povijest svemira u 1 godinu, umjesto u njih 14 milijardi. U tome bi 1 sekunda odgovarala razdoblju od 160 stvarnih godina; jedan sat razdoblju od 600 000 godina te jedan dan razdoblju od 100 milijuna godina.
1. siječnja bio bi nulti sat jedne minute: svemir izgleda kao plinovita jezgra. Taj plin raspada se u milijarde sitnih plinovitih kapljica koje se zgušnjavaju i koje bi krajem
uistinu?
Istina je kako je svijet s Bogom misterij, ali bez Boga je besmislen i apsurdan.
Bog je za sobom ostavio tragove. Prvi trag je čudo stvaranja.
Sveti Augustin, čovjek koji je dugo tražio Boga, ovako je odgovorio na gore postavljeno pitanje:
»Propitivao sam zemlju, drveće i cvijeće, nebo, Mjesec i zvijezde, ptice i sve životinje: ‘Tko si ti? Jesi li ti Bog?’ Imali su odgovor: ‘Mi nismo Bog, jer nas je On stvorio’. Zatim su oni pitali mene: ‘A ti, tko si ti? Bog kojeg tražiš je Onaj koji nas je stvorio lijepima, jer On je lijep; dobri smo, jer je On dobar. Postojimo jer On postoji. I za tebe, Bog je život tvojega života.«
Bog izgleda gotovo kao »lopov« koji je ostavio svoje tragove na svijetu: stvorenja. Mudar je onaj tko, polazeći od stvorenja, dolazi do misli o Bogu Stvoritelju: u konačnici, iz ničega se ne rađa ništa! Biblija potvrđuje kako »iz savršenstva stvorenih stvari čovjek može lako spoznati Stvoritelja«. Svi narodi svih vremena nastojali su spoznati izvor svih stvari. Sveti Augustin bio je siguran u to: postojanje svemira i njegova ljepota prvi su znakovi postojanja Boga.
Vidjeti da bi se vjerovalo – u tišini pod zvjezdanim nebom bit će ti puno lakše razumjeti!
2.TkojeBog?Možemoliuzpomoć razumashvatitineštoonjemu?
Jednoga dana sirakuški kralj Hijeron pozvao je k sebi filozofa Simonida i tada ga zapitao: »Čujem tolike stvari oko božanstva i one su često proturječne. Ti, koji si mudar, reci mi: ‘Tko je Bog?’« Filozof je odgovorio: »O kralju, daj mi jedan dan kako bih razmislio.« Dan poslije Simonid se vratio kralju i zamolio: »Trebam još dva dana da razmislim!« Nakon dva dana ponovno se vratio kako bi kralja zatra-
žio još dana. I tako ispočetka. Kralj, umoran od čekanja, u jednome ga trenutku zapita zašto je tako postupio. Simonid je odgovorio: »O kralju, što više razmišljam o tome, Bog postaje sve većim u mojim očima i sve ga manje mogu razumjeti svojim umom!«
Bog je Bog, odnosno Jedini, Stvoritelj, Arhitekt svijeta, Neizmjerno velik. Suočeni smo s Misterijem: to nije zid o koji se razum razbija, nego ocean u kojemu se inteligencija gubi (Gustave Thibon). Sveti Franjo Saleški molio je ovako: »O Bože, kako bi bio malen kada bi te moj um mogao obuhvatiti!« I dodaje: »Bog želi biti tretiran kao Bog.«
Sveti Augustin, jedan od velikih crkvenih otaca, napisao je jedno djelo o Bogu i jedne noći usnuo je san. Na plaži se igralo dijete: iskopalo je rupu u pijesku i s kantom trčalo prema moru i nosilo vodu u rupu. Augustin je vidio sebe u snu kako prilazi djetetu i pita ga: »Reci mi, što to radiš?« Dječak odgovori: »Zar ne vidiš? Pokušavam pretočiti morsku vodu u rupu koju sam iskopao na plaži!« Augustin se iznenada probudio i prokomentirao: »Kako sam glup! Pokušavam staviti veličinu Božjega otajstva u malu rupu svojega uma.«
Bog koji bi bio razumljiv našemu razumu ne bi bio Bog.
Veliki mislilac Blaise Pascal rekao je: »Posljednji korak razuma
siječnja postale zvijezdama. Jedna od tih kapljica bilo bi naše Sunce. Na kraju drugog i trećeg mjeseca oblikovali bi se planeti, među kojima i Zemlja. Na njoj bi se u travnju pojavili oceani i zemljina kora. Između lipnja i kolovoza pojavila bi se prva živa bića. Tek u studenome nastala bi druga živa bića, čije fosilne ostatke danas nalazimo, jer tek tada nastaje zemljina atmosfera i pojavljuje se kisik. Potkraj studenoga vegetacija bi prekrivala slobodne površine koje izranjaju iz vodâ i, na početku prosinca, životinjski svijet izlazio bi iz oceanskih dubina. Na Božić bi dinosauri, koji su na Zemlji vladali tjedan dana, izumrli.
Tijekom jednoga dana razvijale bi se ptice i sisavci. Prvi primitivni ljudi (kao što je Pekinški čovjek) počeli bi naseljavati Zemlju oko 23 sata dana 31. prosinca! Neandertalac bi se razvio bio samo 10 minuta prije ponoći 31. prosinca. Sadašnja ljudska rasa (Homo sapiens) pojavio bi se u posljednjemu ledenom dobu, 5 minuta prije kraja godine… Imao bi 5 minuta života. Povijest čovječanstva, ona koju mi proučavamo, obuhvatila bi samo zadnjih 30 sekundi zamišljene godine.
Postojimo tek 25 000 naraštaja; samo 5 je prošlo od ujedinjenja Italije; 25 od otkrića Amerike; 100 od smrti Julija Cezara; 250 od početka pisane povijesti… Mladi smo! Gdje će ovo putovanje završiti? Kada će čovjek moći izraziti svoje beskrajne sposobnosti? Reći »čovjek« znači reći nešto impresivno!
Isus govori:
Ja sam Svjetlost svijeta… zato da možeš biti moj odraz svojim čistim licem i blistavim osmijehom.
Ja sam Vrata… zato da možeš ući u oazu života, pokazujući prolaz drugima.
Ja sam Dobri pastir… kako bi imao poniznosti i snage nositi one koji su u potrebi na svojim ramenima.
Ja sam Voda života… da budeš potok koji vraća svakog žednog osmijeha.
Ja sam Kruh živi… zato da možeš biti za stolom s mnogima drugima, dijeleći san istinskoga bratstva.
Ja sam Ljubav… kako bi mogao ljubiti mojim Srcem, pa proširi svoje srce.
kršćani?
Petra nalazimo u društvu Ivana na Divnim vratima, mjestu gdje su prije nekoliko mjeseci izliječili hromoga čovjeka. Nakon večernje molitve izlaze iz hrama.
Vi ste među glavnim vođama skupine Isusovih učenika. Kako je nastala ta skupina?
Možda se čini paradoksalnim, ali za mene je pravi početak došao nakon Isusova odlaska, na dan našega židovskog blagdana Pedesetnice. Obećao nam je da će nam njegov Duh dati da sve razumijemo. Mislim da sada počinjem shvaćati godine provedene s Isusom. Zatajio sam ga... Ali vidio sam ga živoga, na jezeru; a jer sam se osjećao voljeno i tako da mi je oprostio, obećao sam mu vječnu ljubav. Meni je sada važno samo jedno: živjeti kao što je On živio: tako da kao i On svoje vrijeme provodim čineći svima dobro i budem svjedokom onoga što je Isus govorio i činio.
Koja je vaša osnovna poruka? Imate li formule za izražavanje svoje vjere?
Poruka je ono što ispovijedamo za vrijeme »lomljenja kruha«: »Vjerujem u Krista koji je umro, uskrsnuo, sjedi s desne Bogu i doći će suditi žive i mrtve«. Mora se dodati kako se, naviještajući ga, neprestano pozivamo na Sveto pismo; tako je Isus stavljen u Božji plan, pokazujući kako ga je Bog u potpunosti ostvario.
Što je »lomljenje kruha«? Znači li to da jedete zajedno?
Da, ali to nije samo obični obrok: to je jelo koje jedemo »u ime Isusovo«, ponavljajući posljednju večeru koju je s nama blagovao prije nego što je umro. Znamo da je i danas prisutan, kao i tada. Započinjemo slavlje pomalo sami, kao siromasi, ali onda je On tu: poziva nas, razgovara s nama, hrani nas, šalje.
Imate li pravila ponašanja? Na čemu se temelji vaše učenje?
Naše jedino pravilo ponašanja je Isusov primjer. Većina našeg učenja sastoji se od odgovora na pitanja koja nam život postavlja: trebamo li plaćati hramski porez? Možemo li kod stranca na objed? Je li ispravno postiti? Je li i onaj tko nije Židov moj bližnji? Je li moguće razvesti se?… Prije bilo kakvog pitanja pitamo se: što bi Isus učinio u sličnom slučaju? Divno je kako sve tada postaje jasno.
Je li istina da ste svo svoje bogatstvo stavili u zajedničko dobro?
Da, to je istina, ali riječ je o zajedničkom siromaštvu! No istina je da nitko od nas ono što mu pripada ne drži svojim. Ali ono što nam se čini još važnijim je zajedništvo srdaca. To je ono što nam je važno i po tome se moramo prepoznati.
Posljednje pitanje: je li istina da postoje trvenja između vas i Velikog vijeća?
Nema mržnje s naše strane. Samo želimo sve ljude držati svojom braćom. No ovo remeti cijeli sustav situacija i ideja. Kao što nam je Isus prorekao, vjerski vođe sumnjaju u nas, više puta su nas iskušavali i tukli. Na ovome nećemo stati, dapače, upravo smo tada bolje razumjeli Isusovu muku i radost koju osjećamo trpjeti s njim i za njega. Stigli smo do kuće Marije, majke Ivana-Marka. Ovdje skupina Isusovih učenika obično održava svoje molitvene susrete. Petar pokuca na vrata, a Rode, sluškinja, došla je otvoriti. Sva radosna pušta Petra unutra, koji nas pozdravlja s osmijehom.
Htio bih biti poput vrata zatvoren za zavist i pohlepu, otvoren za davanje i ponudu.
Vrata koja štite od hladnoće i mraza, koja štite i spajaju. Zatvorena vrata sebičnosti, otvorena ljubavi prema bližnjemu i razumijevanju.
Vrata koja Tebi, Gospodine, nude dom i drugima ljubav, vrijeme i sigurnost.
Jorge L. Borges
83.Sveti Stjepan je prvomučenik. Ima li danas još mnogo mučenika?
Križ je ludost, tvrdi sveti Pavao! Ali to je »ludilo ljubavi« bez kojega svijet ne može dalje. Isus nije tražio križ kako bi patio (nije bio mazohist). Ljudi su ti koji su mu natovarili križ. Nije bilo boljeg načina za otkriti ljubav, jer nije bilo goreg načina za umrijeti. Kršćanin je pozvan činiti poput Isusa. Svaki dan ima onih koji su ubijeni zbog jednostavne činjenice kako žele posvjedočiti Isusovu dobrotu današnjim ljudima. Prošlo stoljeće bilo je razdoblje u povijesti s najviše kršćanskih mučenika. Pročitaj ovaj događaj koji se stvarno dogodio i shvatit ćeš koliko križ i danas može »fascinirati«:
Tijekom Drugoga svjetskog rata rusku časnu sestru nacisti su zatvorili u koncentracijski logor.
Jednoga dana bila je izboru tijekom kojeg su birali žene za plinsku komoru. Jedna od njih, još mlada djevojka, vrištala je od očaja. Majka Marija (tako se zove časna sestra) prišla joj je i rekla: »Nemoj plakati. Posljednja riječ nije smrt, već život. Toliko sam sigurna u to da ću ići s tobom u plinsku komoru.«
Svjedočanstva govore kako se cijela situacija odjednom promijenila, zahvaljujući ovoj ženi koja je bila spremna dati svoj život slobodno, bez straha, iz čiste ljubavi.
Ovaj događaj pomalo je sažetak »velikog mnoštva svjedoka« koji su bili u stanju pokazati bezgraničnu hrabrost i to »ludilo« do kojega vodi kršćanska ljubav. Ovdje je sva snaga i nježnost koja proizlazi iz vjere: »Ne plači«.
Evo najave bezgranične nade: »Posljednja riječ nije smrt, nego život«. Evo najvećeg svjedočanstva ljubavi: »Ići ću s tobom u plinsku komoru«. Isusov Križ je stablo koje još uvijek cvjeta!
Vjerojatno nikada nećeš biti pitan za takav izbor; ali vrijednosti koje proizlaze iz Križa vrijede i za suočavanje s tvojim malim »svakodnevnim križevima«.
Kršćani su učenici Isusa, Krista (»Krist« je grčki prijevod hebrejskog izraza »Mesija«).
Tijekom stoljeća iz jednog debla (Krista) razvile su se različite grane: katolici, pravoslavci, protestanti, anglikanci…
Riječ »katolik« znači »sveopći«. Danas su katolici (njih oko milijardu) kršćani koji priznaju sveopći autoritet pape, Petrova nasljednika i vjeruju u čitav niz istina koje je Crkva skupila u više od dvadeset stoljeća iskustva.
S druge strane, istočni kršćani koji su se odvojili od Rima 1054. godine nazivaju se u pravoslavnima (170 milijuna vjernika).
Godine 1500. dolazi do još težih lomova. Prosvjedujući protiv određenih zlouporaba, najprije Luther, zatim Calvin, a onda i drugi htjeli su reformirati Crkvu, temeljeći se isključivo na onome što iskazuje Biblija. Rađaju se »Crkve reformacije«, zvane i »protestanti« (danas okupljaju 370 milijuna vjernika).
»Anglikanci« (74 milijuna) tvore Englesku Crkvu, osnovanu kada je Henrik VIII. 1534. godine zatražio od rimskog pape proglas njegova braka s Katarinom Aragonskom ništavnim, kako bi oženio Anu Boleyn.
Danas kršćani različitih Crkvi uz molitvu, razmatranje i prilike za susrete postupno nastoje ponovno uspostaviti jedinstvo: taj se put definira kao »ekumenizam«. Crkva Kristova treba snagu pravoslavnog obreda, stalno pozivanje na Bibliju evanđeoskih Crkvi, ali i važnost katoličke tradicije. Odlučujući korak za ekumenski izbor došao je od pape Ivana XXIII., koji je sazvao Drugi vatikanski sabor 1962. godine i pozvao Crkve neka ovo drevno načelo učine svojim vlastitim: »U onome što je potrebno – jedinstvo, u onome što je dvojbeno – sloboda, a u svemu ljubav«.
Vrijedi li truditi se biti dobar? Sigurno neću sam promijeniti svijet!
Poznati apologet pripovijeda: prolazi čovjek ulicom, ugleda dijete koje umire od gladi i zavapi u nebo: »Bože, što činiš za njega?« A glas odgovara: »Ja sam te za njega stvorio...« Mi nećemo moći promijeniti svijet, ali lijep je ljudski život kada se čovjek zna brinuti, suosjećati, dati osmijeh. To je moguće za svakoga u bilo kojoj situaciji.
Vraćajući se iz Osla, gdje je primila Nobelovu nagradu za mir, Majka Terezija zaustavila se u Rimu. Novinar joj je postavio pomalo provokativno pitanje: »Majko, Vi imate sedamdeset godina! Kada umrete, svijet će opet biti kao prije. Što se promijenilo nakon toliko truda?« Majka Terezija, umjesto da reagira, blistavo se nasmiješila i rekla: »Vidiš, ja nikada nisam razmišljala o promjeni svijeta! Samo sam se trudila biti kap čiste vode u kojoj bi mogla zasjati Božja ljubav. Čini li ti se to premalo?« Nakon kratke stanke dodala je: »Pokušaj i ti biti kap čiste vode i tada ćemo biti dvoje. Ti si oženjen?« »Da, majko!«
»Reci i ženi pa će nas biti troje... Imaš li djece?«
»Troje djece, majko.«
Nije bilo potrebe za drugim riječima. Majka Terezija je rekla da naše osobno ispunjenje leži u tome da postanemo kap koja odražava svjetlo i toplinu Božje ljubavi kako bi svijet učinila malo čišćim.
govorila: »Ja sam olovka u Božjim rukama« – ne znači li »biti olovka« biti potpuno pasivan u nečijim rukama?
Apsolutno ne! Nije postojala aktivnija osoba od Majke Terezije. Da ostanemo na primjeru »olovke«, sve ovisi o tome kako gledate na stvari. Olovka ima pet kvaliteta koje te mogu učiniti doista uspješnom osobom.
Prva kvaliteta: možeš činiti velike stvari, ali nikada ne smiješ zaboraviti da postoji ruka koja vodi tvoje korake: Bog.
Druga kvaliteta: s vremena na vrijeme moraš koristiti šiljilo. To je radnja koja može uzrokovati određenu bol olovci, ali je ona na kraju oštrija. Zato moraš naučiti podnijeti malo boli – to će te učiniti boljim čovjekom.
Treća kvaliteta: potez olovke omogućuje ti gumicom izbrisati ono što nije u redu. Ispravljanje postupka ili ponašanja važno je kako bi mogao održati pravi put pravde.
Četvrta kvaliteta: ono što je stvarno važno u olovci nije drvo ili njezin vanjski oblik, već grafit koji je u njoj zatvoren. Stoga uvijek obrati pozornost na ono što se događa u tebi.
I evo pete kvalitete olovke: uvijek ostavlja trag. Isto tako, sve što činiš u životu ostavit će trag – prema tome, obveži se neprestano činiti nešto lijepo za Boga.
1.Kako znati postoji li Bog uistinu? str.
2.Tko je Bog? Možemo li uz pomoć razuma shvatiti nešto o njemu? str.
3.Što je Biblija? str. 12
4.Kako koristiti Bibliju? str. 13
5.Svemir i čovjek stvoreni su onako kako je opisano u Bibliji ili onako kako tumači znanost? str. 14
6.
Postoje li NLO-i? Bi li bio problem za našu vjeru otkriće drugih živih bića na drugim planetima? str. 15
7.Koja je poruka prve stranice u Bibliji? str. 17
8.Koje značenje ima Evino jedenje zabranjenoga ploda? str. 18
9.Bez Boga… S Bogom str. 19
10.Zašto i sada toliki ne vjeruju u Boga? str. 20
11.Zašto je Kajin ubio svojega brata Abela? str. 22
13.Često se ljutim. Katkad se i posvađam s bratom. Znam da sam u krivu, ali što mogu učiniti, takav je moj karakter? str. 25
14.Je li zaista došlo do sveopćega potopa? str. 26
15.Je li kula babilonska povijesna činjenica ili legenda? str. 27
16.Jesu li vjera i Crkva protiv napretka? str. 28
17.Zašto je Abraham nazvan »praocem vjere«? Zašto je htio žrtvovati svojega sina Izaka? str. 30
18.Je li istina da je Ezav prodao svoje prvorodstvo za tanjur variva od leće? Zar je bio tako nepromišljen? str. 31
19.Što znači Jakovljeva borba s Bogom (ili s anđelom)? str. 32
20.Je li Mojsije zaista bio tako velika osoba? Je li uistinu učinio sva
čuda opisana u Knjizi Izlaska? str. 33
21.Je li Deset Božjih zapovijedi i danas aktualno? str. 34
22.Ne znači li biti vezan pravilima biti manje slobodan? str. 35
23.Nije mudro psovati Boga i pitam se: »Zašto toliki to rade?« Kako se moram ponašati pred onima koji ga psuju? str. 36
24.Zašto se u Bibliji i drugim religijama neke životinje (npr. svinje) drže nečistima i ne smiju se jesti? str. 37
25.Samuela je Bog pozvao dok je spavao. Kako su osobe u Bibliji čule
Božji glas? str. 38
26.Je li David stvarno porazio Golijata? str. 40
27.Je li Golijat bio »nasilnik«? str. 41
28.Kako su David i Jonatan postali takvim prijateljima? str. 42
29.Ako se Samuel, odavno mrtav, pojavio pred Šaulom, je li moguće razgovarati s mrtvima? str. 43
30.Ako Gospodin želi mir, zašto ga se u Starom zavjetu naziva »Gospodinom nad vojskama«? str. 45
31.Božje ime u Starom zavjetu je Jahve, Jehova, ili neko drugo? str. 46
32.Ilija je, kao i svi proroci, bio usamljen. Jedan od mojih najvećih strahova jest biti sam. Je li to uobičajeno? str. 47
33.»Strpljiv kao Job.« Mnogo puta čujem ovaj izraz. Tko je bio Job?
Je li doista bio strpljiv? str. 48
34.Ako je Bog dobar, zašto postoji zlo? Mnogi ljudi ne vjeruju u Boga upravo zbog toga. Jesu li u krivu? str. 49
35.Tko su proroci? Ima li danas još proroka? str. 50
36.Proroci su, kao i svi ljudi u Bibliji, bili izuzetni. Poziva li Bog uvijek izuzetne ljude? str. 52
37.Nisu li izreke od prije mnogo stoljeća pomalo zastarjele? str. 54
38.Nije li 150 psalama malo previše?
Kakva je korist od tolike molitve? str. 55
39.Nije li bolje umjesto duge molitve
činiti dobra djela? str. 56
40.Koja je razlika između kršćanstva i drugih religija? str. 57
41.Isus, ako je Bog, nije li na zemlju mogao doći na neki spektakularniji način, kako bi ga svi mogli prepoznati? str. 58
42.Znamo li točan nadnevak Isusova rođenja? str. 60
43.Zašto se Božić uvijek slavi 25. prosinca, a datum Uskrsa mijenja se svake godine? str. 60
44.Je li istina da je zvijezda vodila mudrace s Istoka do Isusa? str. 61
45.Trebam li vjerovati horoskopu? Ja sam vodenjak. str. 62
46.Često ponavljamo anđelove riječi: »Zdravo Marijo, milosti puna«. Što je milost? str. 63
47.Je li Isus imao braće? str. 64
48.Kada se Isus izgubio u hramu, nije li bio neposlušan, a potom i malo grub prema svojim roditeljima? str. 64
49.Je li Isus išao u školu? Katkad imam dojam da moje roditelje ne zanima ništa osim mojega učenja. S druge strane, za učenje mi je potrebno puno truda. Imaš li kakav savjet za mene, općenito, u vezi učenja? str. 65
50.Je li Isus doista učinio toliko čuda? str. 66
51.Je li istina da se u Lourdesu događaju mnoga čuda? Jesu li Gospina ukazanja stvarna? str. 66
52.Zašto postoje djeca s invaliditetom? str. 67
53.Je li Isus bio oženjen ili ne? str. 68
54.Isus je pozvao Dvanaestoricu da ga slijede. Kako ja mogu znati na što sam pozvan? str. 69
55.Zašto se, kada se uspoređujem s drugima, osjećam kao da ne mogu ništa učiniti? Često se osjećam poput sluge iz prispodobe koji zakopa svoje talente. str. 71
56.Nije li Očenaš samo još jedna od molitvi? str. 72
57.Što je grijeh? Kada činim grijeh? str. 73
58.Što je savjest? Što je prigovor savjesti? str. 73
59.
Oprašta li Bog? str. 75
60.Materijalne stvari i novac odlična su stvar za dobar život. Zašto je Isus proglasio siromašne blaženima i bunio se protiv bogatih? str. 75
61.Je li Isus ukinuo zapovijedi? str. 76
62.Ima li smisla voljeti? Zar nije lakše gledati svoja posla? str. 77
63.Kako biti svima bližnji? str. 78
64.Moram li voljeti čak i neugodne kolege iz razreda? str. 78
65.Ne znači li biti ne-nasilan uvijek patiti? str. 79
66.Htio bih biti uspješan u životu. Griješim li? str. 81
67.Čitajući Evanđelja, kakva je Isusova osobnost? str. 81
68.Je li Isus stvarno prisutan u hostiji? str. 82
69.Kako Isus, koji je samo jedan, može biti u svim hostijama, u svim tabernakulima na svijetu? str. 83
70.Zašto blagujemo Hostiju? str. 84
71.Ako je Isus bio tako dobar, zašto su ga ubili? str. 85
72.Ne bi li smrtna kazna bila rješenje za prave kriminalce? str. 86
73.Je li stvarno bilo potrebno da Isus umre na križu kako bi spasio ljude?
Je li Isus volio patiti? str. 87
74.Je li Isus stvarno uskrsnuo? Tko je to dokazao? str. 89
75.Što je Isusovo uskrsnuće promijenilo u svijetu? str. 90
76.Može li netko biti kršćaninom i vjerovati u reinkarnaciju? str. 91
77.Koja je razlika između Isusa i Bude? str. 92
78.Je li Torinsko platno, u koje je Isus bio umotan nakon smrti na križu, stvarno? str. 93
79.Tko kaže da je Isus bio Bog? Nije li mogao biti samo izuzetna osoba? str. 94
80.Tko je Duh Sveti? str. 94
81.Možete li mi objasniti kršćanske krjeposti i darove Duha Svetoga? str. 95
82.Kako su živjeli prvi kršćani? str. 96
83.Sveti Stjepan je prvomučenik. Ima li danas još mnogo mučenika? str. 98
84.Koja je razlika između kršćana i katolika? str. 99
85.Vrijedi li truditi se biti dobar? Sigurno neću sam promijeniti svijet! str. 100
86.Majka Terezija je uvijek govorila: »Ja sam olovka u Božjim rukama« – ne znači li »biti olovka« biti potpuno pasivan u nečijim rukama? str. 101
87.Je li kršćanstvo još uvijek aktualno? str. 102
88.Zapovijedi ljubavi Majke Terezije str. 104
89.Baka kaže da je u katekizmu naučila napamet tjelesna i duhovna djela milosrđa. Što su ona i koja su? str. 104
90.Što znači: »Bog je ljubav«? str. 106
91.
Zašto se priča da je Bog jedan, a u isto vrijeme je i trojstven? str. 107
92.Zašto se moliti Mariji i svetcima ako čast treba biti pridržana samo Bogu? str. 108
93.Nije li svetost previsok ideal za mladog čovjeka? str. 108
94.Nije li zabava za Noć vještica zabavnija od Svih svetih i spomena svih vjernika pokojnika? str. 110
95.Isus poziva da se zatvorimo u svoju sobu kada molimo. Je li bolje moliti se sam ili u zajednici? str. 111
96.Moram li blagdanima uvijek ići na misu? str. 112
97.Zašto se moram ispovijedati ako neizbježno padam u uobičajene grijehe? str. 113
98.Zar razmišljanje o učinjenim pogrješkama ne povećava osjećaj krivnje? str. 114
99.Katkad u propovijedima, slušam o božanskoj providnosti. Što to znači? str. 115
100.Zašto krstiti malu djecu? str. 116
101.Koja značenja imaju različiti elementi krštenja? str. 116
102.Bez novca se ne može živjeti. Doista, danas je to jedino vrijedno. str. 117
103.Zašto je Crkva toliko ljuta na homoseksualce? str. 118
104.Obezvrjeđuje li Crkva tijelo i spolnost? Mogu li se dati neke naznake tinejdžeru čije se tijelo razvija i otvara životu? str. 119
105.Koji su »klasični« sedam glavnih grijeha? Zašto se tako zovu? str. 120
106.Zašto moj župnik toliko ustraje na sudjelovanju u župnoj zajednici? str. 121
107.Postoje li određena pravila za funkcioniranje skupine? str. 122
108.Postoji li vrag? str. 123
109.Postoje li ljudi opsjednuti đavlom? str. 124
110.Zašto je 666 broj đavla? str. 124
111.Je li istina da je smak svijeta neizbježan? str. 125
112.Tko su Jehovini svjedoci i u što vjeruju? str. 126
113.Tko je bio Nostradamus? Je li istina da su se događaji koje je predvidio stvarno i dogodili? str. 127
114.Postoje li anđeli? Tko su oni? str. 127
115.Hoćemo li doista biti osuđeni na kraju života? Malo je strašna ta činjenica... str. 129
116.Ako je Bog dobar i uvijek oprašta, kako je moguće to da netko ode u pakao? str. 129
117.Što je čistilište? str. 131
118.Nisu li iskustva koja imaju
ljudi u dubokoj komi zapravo pogled u zagrobni život? str. 132
119.Hoću li na nebu vidjeti svojeg psa koji je uginuo? str. 133
120.Hoće li nam biti dosadno u raju? str. 134
121.Umjesto zaključka str. 135
122.Uvijek pitaj zašto! str. 137
»Goruća« pitanja i »svježi« odgovori, da ne tražiš u nizini ono što je u Visini, da se ne bojiš pitati važna pitanja i tražiti istinu.