Opće dobro u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj

Urednici: Stjepan Baloban, Silvija Migles, Dubravka Petrović Štefanac

Recenzenti: prof. dr. sc. Ivan Karlić, prof. dr. sc. Nenad Malović, izv. prof. dr. sc. Ivan Dodlek, izv. prof. dr. sc. Roman Globokar, doc. dr. sc. Suzana Peran

Lektura: Marijana Jakovljević

Korektura: Marijana Jakovljević

Dubravka Petrović Štefanac

Grafičko uređenje: Tihomir Turčinović

Oprema: Siniša Kolar, Tihomir Turčinović

Izdaju: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Ksaverska cesta 12a, Zagreb

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Vlaška 38, Zagreb

Kršćanska sadašnjost d. o. o., Marulićev trg 14, Zagreb

Za nakladnike: Stjepan Baloban

Josip Šimunović

Stjepan Brebrić

Tisak: Denona d. o. o., Zagreb

Naklada: 1000

ISBN 978-953-6710-27-0 (Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve)

ISBN 978-953-6420-50-6 (Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

ISBN 978-953-11-1818-7 (Kršćanska sadašnjost)

Tiskano u rujnu 2023.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001191772.

STJEPAN BALOBAN – SILVIJA MIGLES –

DUBRAVKA PETROVIĆ ŠTEFANAC (uredili)

OPĆE DOBRO U CRKVENOM I

DRUŠTVENOM ŽIVOTU U HRVATSKOJ

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Kršćanska sadašnjost

Zagreb, 2023.

Predgovor

Pojam opće dobro pripada onim pojmovima koji su na prvi pogled sami po sebi razumljivi, i stoga se o njima uglavnom ne raspravlja u javnom prostoru. Međutim, i površni pogled na uporabu i značenje toga pojma u Hrvatskoj pokazuje brojne nejasnoće, a onda i različita tumačenja i primjenu ne samo u običnom govoru već i u javnome, i u znanstvenim raspravama. Osim toga, uz pojam opće dobro (latinski bonum commune ) u hrvatskom društvenom životu također se upotrebljavaju pojmovi javno dobro , javni interes , zajedničko dobro … Ti i slični pojmovi sve više se šire ne samo u društveno-političkom okruženju, već i u teoretskim raspravama, te štoviše u zakonodavstvu, u pravnim pojmovima. Primjerice, hrvatski zakoni dopuštaju da se nečija kazna zatvorom može zamijeniti »radom za opće dobro«.

Takva, prilično nejasna situacija u uporabi i značenju pojma općega

dobra u Hrvatskoj bila je glavni povod za organizaciju dvodnevnoga znanstvenog simpozija s nazivom Opće dobro u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj, koji je održan u Zagrebu 26. i 27. listopada 2022. godine u dvorani Vijenac, Kaptol 29a.

Simpozij je održan u suorganizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije (dalje Centar) i Katedre socijalnoga nauka Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (dalje Katedra). Glavni razlog suorganizacije bio je da se iznimno važnoj tematici općega dobra dadne dvostruko značenje, to jest teoretsko proučavanje, što je na osobit način zadaća Katedre, i praktična primjena, u čemu može doprinos dati Centar. Program simpozija obuhvaćao je 17 tema i 18 pozvanih predavačica i predavača, a riječ je o teolozima, filozofima, sociolozima, stručnjacima za hrvatski jezik i klimatske promjene, za gospodarstvo i medije, za demografiju i pravo.

Teme predavanja kao i pristup i način obrade tematike predavačica i predavača pokazali su, s jedne strane, da se u Hrvatskoj tematici općega dobra prilazi na različite načine, što je pod interdisciplinarnim vidom sasvim razumljivo. S druge strane, predavanja i osobito rasprave pokazali su da su i razumijevanje i tumačenje pojma opće dobro poprilično nejasni, i to kako u odnosu na uporabu samoga pojma tako, još više, u odnosu na sadržaj koji se različito razumije, tumači i primjenjuje pod sintagmom opće dobro.

Drago nam je da smo kao organizatori prvi put u Hrvatskoj uspjeli na jednom mjestu okupiti stručnjake različitih disciplina i područja koji su slušali jedni druge i u raspravama, koje su bile kvalitetne, ukazivali na moguće putove interdisciplinarne suradnje. Stoga možemo reći da se uistinu »isplatilo« organizirati znanstveni simpozij o općem dobru koji je pokazao da je potrebno nastaviti raspravu o općem dobru, kako u crkvenom tako i u društvenom životu u Hrvatskoj.

Ova knjiga s naslovom Opće dobro u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj donosi pisane radove predavačica i predavača koji su prošli recenzentski postupak, što uz potvrdu kvalitete radova ukazuje i na »činjenicu« da u hrvatskoj znanstvenoj javnosti postoje stručnjaci koji pod interdisciplinarnim vidom mogu i žele surađivati u raspravama o sadržaju i primjeni općega dobra u Hrvatskoj.

Knjiga donosi 14 radova, a tri predavača nisu uspjeli pripremiti svoje radove za tisak. Zahvaljujemo predavačima koji su uspjeli radove pripremiti za objavu u ovoj knjizi.

Prva dva rada ukazuju na početke rasprava o općem dobru u filozofiji i u teologiji. Ivan Koprek u radu Opće dobro kao cilj političke zajednice u klasičnoj filozofiji prikazuje podrijetlo općega dobra u grčkoj filozofiji s analizom Aristotelove koncepcije. Tonči Matulić u radu Opće dobro (bonum commune) kao najveće dobro (summum bonum) u učenju Tome Akvinskoga analizira nauk Tome Akvinskoga o općem dobru, što je iznimno važno za daljnji razvoj toga pojma u socijalnoj misli Katoličke Crkve.

Pojam opće dobro na osobit se način udomaćio u socijalnom nauku

Katoličke Crkve, gdje se temeljito razrađuje nakon Drugoga vatikanskoga koncila. O utemeljenju i značenju pojma opće dobro u post-

koncilskom socijalnom učenju, kao i o njegovu značenju za društve-

ni život, čitamo u radu Silvije Migles Opće dobro u socijalnom nauku Crkve. Rad Ante Bekavca Opća namjena dobara: pravo svih na korištenje dobrima približava pojam opće namjene dobara, kao i napetosti koje proizlaze iz korištenja zajedničkih dobara i privatnoga vlasništva.

Važno je naglasiti da postoji razlika između crkveno-teološkoga govora o općem dobru i novijih društveno-političkih rasprava, što je vidljivo u radu Hrvoja Špehara Novije rasprave o »općem dobru« u društveno-političkom kontekstu.

Ako smo na temelju određenih analiza do sada držali da crkveni službenici u Hrvatskoj, a u skladu sa službenim socijalnim učenjem Katoličke Crkve, često upotrebljavaju pojam opće dobro, rad Dubravke Petrović Štefanac i Mirjane Pinezić Pojam općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj! Je li hrvatskim građanima (ili široj hrvatskoj javnosti) razumljiv ovakav govor?, u kojem se analiziraju službeni govori hrvatskih biskupa, pokazuje da to nije tako.

Slijede dva rada koji propituju koliko je sadržaj općega dobra prisutan na dvama iznimno važnim područjima čovjekova života u suvremenom svijetu, a to su klima i gospodarstvo. U radu Klima je opće dobro Branko Grisogono na razumljiv način približava opasnosti koje proizlaze iz klimatskih promjena, a Domagoj Sajter u radu Ostvarenje općega dobra u ekonomiji na temelju literature pokazuje da je koncept općega dobra praktički odsutan iz ekonomskih analiza.

Iznimno je važno koliko je tematika općega dobra prisutna u medijima. O tome u radu Mediji u službi ostvarenja općega dobra, koji potpisuje Jerko Valković. Opće je poznata činjenica da se Hrvatska nalazi u dubokoj demografskoj krizi koja ugrožava budućnost hrvatskoga naroda. U tom kontekstu iznimno je važan rad Anđelka Akrapa Demografske promjene u Hrvatskoj kao zahtjev općega dobra. Kompendij socijalnoga nauka Crkve utemeljeno ukazuje na činjenicu da je cilj društvenog života »povijesno ostvarenje općega dobra« (br. 168). Kako u tom kontekstu stoji opće dobro u Hrvatskoj prikazano je u radu Marijane Kompes Primjena općega dobra na život političke zajednice u Hrvatskoj. Tematika općega dobra jednako je važna u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj, osobito u odgoju djece i mladih.

Stoga je važna tema Doprinos vjeronauka odgoju za opće dobro koje potpisuje s. Valentina Mandarić.

Knjiga završava s dva rada koji žele, s jedne strane, ukazati na brojne mogućnosti za ostvarenje općega dobra u Hrvatskoj i, s druge strane, ukazati na zapreke koje dolaze iz prošlosti i sadašnjosti.

O tome pišu Vladimir Dugalić u radu Prostori za ostvarivanje općega dobra u hrvatskom društvu. Poticaji u svjetlu socijalnog nauka Crkve i Gordan Črpić u radu Zanemarivanje općega dobra u hrvatskom društvu.

Nadamo se da će knjiga Opće dobro u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj pridonijeti, s jedne strane, boljem razumijevanju općega dobra kao jednog od tri temeljna načela (uz solidarnost i supsidijarnost) bez kojih je teško zamisliti budućnost Europske unije u kojoj je Hrvatska ravnopravna članica. S druge strane, želimo da tekstovi ove knjige budu poticaj za daljnje interdisciplinarne rasprave u Hrvatskoj o općem dobru, bez kojega je uistinu teško zamisliti budućnost hrvatskoga naroda, ali i Crkve u Hrvatskoj.

Ne bi bilo dobro »ostati u zabludi« da je pojam, a osobito sadržaj općega dobra kao načela socijalnog nauka Crkve »sâm po sebi razumljiv« u hrvatskom crkvenom i društvenom životu. Dvije zadaće nam se čine važnima u budućnosti. Prva, u crkveno-teološkim raspravama valja se pozabaviti sadržajem općega dobra, i to pod teoretskim i praktičnim vidom. Druga, s crkveno-teološke strane potrebno je otvarati prostore za interdisciplinarne rasprave i posebno za suradnju u ostvarivanju općega dobra u društvenom i crkvenom životu u Hrvatskoj.

U objavljivanju ove knjige sudjeluju tri institucije: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i kao suizdavač i izvršni nakladnik Kršćanska sadašnjost. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u pripremi i uređenju ove knjige, a posebno tajnici Centra doc. dr. sc. Dubravki Petrović Štefanac na metodološkom uređenju.

U Zagrebu, na blagdan sv. Ćirila i Metoda, zaštitnika Europe,

5. srpnja 2023. godine

Stjepan Baloban i Silvija Migles

POZDRAVNE RIJEČI

Pozdravna riječ mons. dr. sc. Đure Hranića , đakovačko-osječkog nadbiskupa, predsjednika Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-a

Prečasni gospodine generalni tajniče HBK-a, veleučeni gospodine pročelniče i članovi Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-a, gospodo organizatori i predavači, vlč. gospodine ravnatelju i djelatnici Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, draga braćo svećenici, poštovane časne sestre i svi dragi vjernici i građani – dionici ovoga znanstvenoga skupa!

Radost mi je i čast sve vas od srca pozdraviti na početku ovoga dvodnevnoga simpozija o općem dobru u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj!

Drago mi je što smo okupljeni na tragu enciklike sv. pape Ivana XXIII. Pacem in terris u zajedničkom promišljanju o skupu svih onih prava svakoga pojedinca i svih uvjeta zajedničkoga života, koji pogoduju punom razvoju svakog građanina te društva u cjelini, a onda i svih dobnih, jezičnih, nacionalnih, obrazovnih, interesnih, kulturnih, vjerskih i drugih skupina i zajednica koje čine jedno društvo te u njemu žive i djeluju.

Svaka osoba, služba, ustanova i institucija te svaki stupanj i oblik utjecaja i političke moći pozvani su skrbiti o dva glavna cilja: o očuvanju zajednice i o pravima i slobodama svih članova društva. Kombinacija pojedinačnih prava i sloboda te dobrobit zajednice kao cjeline zajedno pridonose očuvanju i promicanju općega dobra. Sveti Pavao poziva: »Braćo, jeli, ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite. Ne budite na sablazan ni Židovima, ni Grcima, ni Crkvi Božjoj, kao što i ja svima u svemu ugađam ne tražeći svoju korist, nego što koristi mnogima na spasenje« (1Kor 10,31-33). Svaki pojedinac ima slobodnu volju i snagom svojega ljudskoga dostojanstva pozvan je

pridonositi, a ponekad se i samoprijegorno žrtvovati, za opće dobro i za svekolik rast zajednice u kojoj živi i kojoj pripada.

Opće dobro nije pojedinačno vlasništvo, nego interes i vlasništvo svih članova društva. Ono je nerazdruživa isprepletenost osobnoga i zajedničkoga dobra, po kojoj ne može biti dobro pojedincu ako nije dobro i društvu, jednako kao što ne može biti dobro društvu ako je zakinuto dobro pojedinaca. U tom se smislu opće dobro dotiče i u određenoj mjeri preklapa s ostvarenjem kraljevstva Božjega.

Previše egoizma i samodostatnosti, bez dovoljno osjećaja i zauzetosti za opće dobro, jest onaj krajnji uzrok svih problema s kojima se u Hrvatskoj susrećemo i kao društvo i kao crkvena zajednica. Crkvu činimo mi ljudi koji smo građani ovoga društva. Mentalitetom i obrascima svoga ponašanja koje upijamo u svojim obiteljima, javnim mnijenjem i u društvenom ozračju, nevjerni Isusu Kristu kaljamo lice

Crkve i nismo uvijek sol zemlje i svijetlo svijeta. Svjesni smo toga da smo potrebni obraćenja. Zato jest ovaj dvodnevni simpozij, koji nas vjernike i sve građene dobre volje želi potaknuti na obraćenje i na odgovornost za opće dobro u našem hrvatskom društvu i na kršćansku odgovornost za evangelizacijsko poslanje i rast kraljevstva Božjega u Crkvi i u društvu.

Zahvaljujem uime Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve pročelniku Centra mons. prof. dr. sc. Stjepanu Balobanu, što je s Katedrom socijalnog nauka Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirao ovaj znanstveni skup o općem dobru u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj. Centar nas na taj način poziva i svima nama omogućuje promišljanje o istinskoj dobrobiti te o trajnom, cjelovitom i stabilnom razvoju našega hrvatskoga društva, kao i na kršćansko obraćenje i zauzetost za rast kraljevstva Božjega među nama.

Od srca pozdravljam i sve suradnike uključene u organizaciju i održavanje današnjega znanstvenoga skupa i sve vas predavače i sudionike ovoga dvodnevnoga simpozija.

Zahvaljujem predavačima što su prihvatili obvezu i uložili trud u studijsko promišljanje i pripreme svojih izlaganja, te što su spremni za objavljivanje dostaviti tekstove tih izlaganja.

Zahvaljujem i Tajništvu te svim članovima HBK-a koji nam svojom moralnom i financijskom podrškom omogućuju današnji skup, te djelatnicima Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta koji su nam osigurali sve preduvjete za njegovo održavanje i naše sudjelovanje.

Vjerujem da će naš današnji skup te predviđeni zbornik s tekstovima naših predavača pridonijeti suodgovornosti svih nas za rast općega dobra i cijeloga našega društva, te naše odgovornosti jednih za druge i za ovaj svijet.

Svima želim ugodan i plodan današnji susret i rad. Hvala na pozornosti!

ČLANCI

Dubravka Petrović Štefanac – Mirjana Pinezić

Pojam općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj! Je li hrvatskim građanima (ili široj hrvatskoj javnosti) razumljiv ovakav govor?

Dubravka Petrović Štefanac, docentica, tajnica Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, vanjska suradnica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Mirjana Pinezić, docentica, Katedra moralne teologije, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Teologija u Rijeci.

Uvod

Prema nekim grčkim filozofima, kao što je primjerice Aristotel, krepost pravednosti je najuzvišenija moralna krepost ako upućuje čovjeka prije svega na dobro drugoga.1 Veliki će crkveni otac Ambrozije reći da je to krepost od koje čovjek ima najmanje koristi, jer ide prije svega u korist drugih.2 Još k tome ako se radi o pravednosti koja je okrenuta prema društvu kao zajednici koja nadilazi dobro pojedinca, tj. ako se radi o općoj pravednosti, tada ova krepost postaje temelj cijele društvene zajednice. Crkva je zbog toga uvijek afirmirala govor o općem dobru ako je smatrala da se pravednost i ljubav susreću ne samo na privatnoj već i na društvenoj razini, tako da je briga o općem dobru usko povezana sa socijalnom ljubavi, socijalnim prijateljstvom i općim bratstvom.3

1 U tom smislu Aristotel kaže: »I kako se čini da nema više no što mu pripada, ako je pravedan (jer sam sebi ne podjeljuje više od onoga što je općenito dobro), ukoliko mu to nije prema zasluzi, i stoga se trudi radi drugih, pa zato […] ljudi i kažu da je pravednost dobro drugoga, dakle: njemu treba dati nekakvu nagradu, to jest čast i dostojanstvo; onima koji nisu dosta takve nagrade postaju samosilnici.« ARISTOTEL, Nikomahova etika, Zagreb, 1982., V, 6: 1134 b, 102-103.

2 »Sola iustitia est, quae omnibus temporibus aliis potius nata quam sibi cotidiano usu et fructu publico, suo damno alienas custodit utilitates, quae nihil habeat utilitatis et plurimum laudis.« Tal. prijevod: »Solo la giustizia è quella virtù che in ogni circostanza, proprio perché la sua natura è di aprirsi agli altri più che di rinchiudersi in sé, ha utilità quotidiana e vantaggio comune; salvaguarda l’utilità degli altri anche a costo di un personale svantaggio.«

Expositio Psalmi CXVIII (Litterae XII-XXII) – Commento al Salmo CXVIII, XVI (Lettere XII-XXII), XVI, 14, u: SANCTI AMBROSII EPISCOPI MEDIOLANENSIS – SANT’AMBROGIO, Opera 10 – Opere esegetiche VIII/II, Milano – Roma, 1987., lat. 182; tal. 183.

3 Što je na poseban način došlo do izražaja u enciklici Fratelli tutti. Usp. FRANJO, Fratteli tutti. Enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu (3. X. 2020.), Zagreb, 2020. Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve u suradnji s

Opće dobro, stoga, ne negira pojedinca kako bi afirmiralo zajednicu, nego priznavanjem dostojanstva čovjeka kao čovjeka potvrđuje važnost i dobro zajednice.4 Tome dobru pripadaju sve one vrijednosti koje potpomažu ne samo materijalnu već i duhovno-moralnu izgradnju osobe i zajednice. Opće dobro je, stoga, i dobro svakoga pojedinog čovjeka. Papa Ivan Pavao II. u Pismu obiteljima kaže da je dijete, primjerice, opće dobro obitelji,5 ali i obitelj je opće dobro zajednice ako kao najmanja ćelija društva čuva i promovira vrijednost čovjeka-pojedinca.6 Za Crkvu opće dobro nije, dakle, suprotnost pojedincu ili pojedinačnoj osobi, nego označuje transcendenciju osobe prema zajednici i zajednicu koja stvara uvjete da se osobe i manje zajednice (posebno obitelj) razvijaju i usavršavaju. Svako, dakle, zauzimanje za sve ono što omogućuje ispunjavanje »onih uvjeta društvenog života koji grupama i pojedincima omogućuju da potpunije i lakše dođu do vlastitog savršenstva«7 znači promovirati opće dobro, tj. dobro osobe, kao

Kršćanskom sadašnjosti izdao je knjigu o enciklici Fratelli tutti, u kojoj se objašnjava razvoj ovih pojmova u povijesti Crkve, kod posljednjih papâ, i posebno kod pape Franje. Usp. Stjepan BALOBAN – Dubravka PETROVIĆ ŠTEFANAC (ur.), Fratelli tutti. Poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo, Zagreb, 2022.

4 »Dobro, naime, po svojoj naravi, ište da se i stvara i dijeli s drugima: bonum est difusivum sui: ‘dobro teži dijeliti se’ (Toma AKVINSKI, Summa Theologiae I, q. 5, a. 4, ad. 2). Što je dobro više zajedničko, toliko je više i vlastito: moje – tvoje – naše. To je unutrašnja zakonitost opstanka u dobru, u istini i ljubavi. Ako čovjek zna tu zakonitost prihvatiti i slijediti, njegov opstanak uistinu postaje ‘nesebični dar’«. IVAN PAVAO II., Pismo obiteljima, Zagreb, 1994., br. 10 (dalje: PO).

5 Usp. PO, br. 11.

6 »Riječ je o dobru koje pripada ‘svima nama’, a tvore ga pojedinci, obitelji i manje skupine koje se ujedinjuju u društvenu zajednicu. To nije dobro koje pojedinac ište za samoga sebe, već poradi onih koji pripadaju društvenoj zajednici i koji samo u njoj mogu stvarno i što je moguće učinkovitije postići svoje dobro. Htjeti zajedničko dobro i za nj se založiti nalažu i pravednost i ljubav.«

BENEDIKT XVI., Caritas in veritate. Ljubav u istini. Enciklika o cjelovitome ljudskom razvoju u ljubavi i istini upućena biskupima, prezbiterima , đakonima , posvećenim osobama, vjernicima laicima i svim ljudima dobre volje (29. IX. 2009.), Zagreb, 22010., br. 7 (dalje: CV).

7 DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Gaudium et spes. Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu (7. XII. 1965.), br. 26, u: Dokumenti, Zagreb, 41986. (dalje: GS).

Pojam općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj!

i dobro društva. U tom smislu, svaki crkveni govor koji potiče osobe i društvo na zauzimanje oko dubljih životnih i duhovno-moralnih

vrijednosti pripada govoru o onome što smatramo općim dobrom.

Tema ovoga rada jest istraživanje govora o općem dobru unutar crkvenog konteksta. Zbog veće preciznosti ipak smo se u ovom istraživanju htjele ograničiti na izravnu uporabu pojma opće dobro u crkvenom govoru koji je dostupan ljudima našega vremena u Hrvatskoj. Iako, nadalje, pod govorom Crkve podrazumijevamo govor ili izražavanje cijele Crkve o toj temi – tako da se ovdje pribraja i govor teologa o općem dobru8 kao i sve što se poduzimalo po tom pitanju u Hrvatskoj9 – ipak smo se u ovom ispitivanju ograničile na govor crkvenog autoriteta, tj. (nad)biskupa pojedinih biskupija u Hrvatskoj

8 Hrvatski teolozi napisali su više članaka o ovoj temi. Usp. primjerice Marijan BIŠKUP, Privatno vlasništvo i opće dobro, u: Bogoslovska smotra, 62 (1992.) 1-2, 93-104; Špiro MARASOVIĆ, Međuodnos solidarnosti i općega dobra u Hrvatskoj, u: Bogoslovska smotra, 75 (2005.) 4, 991-1018; Hrvoje LONČAREVIĆ, Mediji u službi općega dobra u dokumentima Katoličke Crkve, u: Obnovljeni Život, 71 (2016.) 1, 55-69; Petar ŠOLIĆ, Privatno vlasništvo i opće dobro, u: Crkva u svijetu, 27 (1992.) 1-2, 7-26; Silvija VISINSKI, Civilno društvo i zauzetost za opće dobro, u: Nova prisutnost, 2 (2004.) 1, 87-100; Miljenko BELIĆ, Nagodba među vukovima – ili poziv savjesti za opće dobro, u: Obnovljeni Život, 47 (1992.) 1, 35-52; Gordan ČRPIĆ – Silvija MIGLES, Ozračje povjerenja i orijentacija na opće dobro: kontekst supsidijarnog djelovanja u hrvatskom društvu, u: Bogoslovska smotra, 81 (2011.) 4, 875-912; Miroslav BALINT-FEUDVARSKI, Za bolju svjetovnost: Abraham Kuyper, Dietrich Bonhoeffer i učeništvo za opće dobro, u: Kairos, 13 (2019.) 1, 135-138; Josip JELENIĆ, Vjera i zajedničko dobro. Osobno življena vjera nužno traži promicanje zajedničkog dobra, u: Obnovljeni Život, 55 (2000.) 3, 343-354; Robert BOGEŠIĆ, Javna vjera – Kršćani i opće dobro, u: Kairos, 8 (2014.) 1, 140-142; Karol JASIŃSKI, Priroda općeg dobra kao temelja zajednice, u: Nova prisutnost, 19 (2021.) 1, 49-62.

9 Primjerice, kao plod Studijskih dana hrvatskih vjernika laika 1995. godine, Vijeće za laike Hrvatske biskupske konferencije izdalo je sredinom 90-ih prošloga stoljeća zbornik Crkva, demokracija i opće dobro u Hrvatskoj. Usp. VI-

JEĆE ZA LAIKE HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE, Crkva, demokracija i opće dobro u Hrvatskoj, Stjepan BALOBAN (ur.), Zagreb, 1995. Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve je u sklopu projekta okupljanja mladih i perspektivnih ljudi koji bi u budućnosti mogli preuzeti odgovorne funkcije u hrvatskom društvenom i vjerskom životu izdao knjigu s temom o općem dobru. Usp. Stjepan BALOBAN – Gordan ČRPIĆ (ur.), O dostojanstvu čovjeka i općem dobru u Hrvatskoj, Zagreb, 2003.

(uključujući i prethodnog i sadašnjeg kardinala), zato što je to govor koji dotiče najveći broj građana Hrvatske i koji je sigurno više razumljiv širem puku od govora teologa. Kako bi ispitali koliko se govor o općem dobru spominje u porukama (nad)biskupa Hrvatske i je li taj izraz dovoljno razumljiv, proučavale smo prije svega korizmene, korizmeno-uskrsne i uskrsne, te adventske, adventsko-božićne i božićne poruke/poslanice/čestitke, opet računajući na to da ove poruke dopiru do najviše ljudi. (Nad)biskupi su taj pojam upotrebljavali i u drugim prigodama pa bi možda kod nekih pojam opće dobro došao puno više do izražaja da smo, primjerice, uzeli određene propovijedi i poruke za Dan državnosti ili za Dan domovinske zahvalnosti.10 No, upravo zbog određene nepostojanosti i variranja kod objavljivanja ovakvih tekstova i problema njihove dostupnosti, ograničile smo se dakle na njihove korizmene, korizmeno-uskrsne i uskrsne, te adventske, adventsko-božićne i božićne poruke/poslanice/čestitke. S obzirom na vremensko razdoblje, ograničile smo se na godine od 1990. do kraja 2022. godine, dakle na razdoblje novije hrvatske povijesti koje obuhvaća trideset i dvije godine. Zbog preobilnog materijala koji uključuje službene vjesnike (nad)biskupija, internetske stranice, prigodne publikacije i arhive,11 te poteškoćâ u njegovoj

10 Mons. Jure Bogdan je, primjerice, na Dan domovinske zahvalnosti 2016. godine u Kninu izjavio da primjer hrvatskih branitelja »potiče i obvezuje sve hrvatske građane na ljubav prema obitelji i domu, na veće i zauzetije zalaganje za opće dobro«. Jure BOGDAN, Blagdan Gospe velikoga krsnog saveza (5. VIII. 2016.), u: http://www.vojni-ordinarijat.hr/index.php/propovijedi/blagdan_ gospe_velikoga_hrvatskog_krsnog_saveza (25. X. 2022.). Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić je na Dan državnosti 25. lipnja 2017. godine održao propovijed u kojoj je pozvao vjernike da daju kršćanski pečat društvu, da ga učine poštenijim, osjećajnijim za one potrebite, te da se zauzimaju za društvo koje će brinuti za opće dobro (objavljeno 26. VI. 2017.). Usp. https://laudato.hr/ Novosti/Biskupije/Dubrovacka-biskupija/Misa-za-domovinu-u-dubrovackoj-katedrali.aspx (7. III. 2023.).

11 Izvori korišteni za ovo istraživanje: Vjesnik Đakovačke i srijemske biskupije/ Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije od 1990. do 2022., Arhiv Đakovačkoosječke nadbiskupije, Pero ARAČIĆ – Josip BRATULIĆ – Mirko ĆURIĆ (ur.), In caritate, humilitate et vitae simplicitate. U ljubavi, poniznosti i jednostavnosti

života. Zbornik radova sa znanstvenog kolokvija o 100. godišnjici rođenja dr. h. c.

154

dostupnosti kao i ograničenoga vremenskog razdoblja za pripremu

materijala za predavanje na simpoziju, u ovo istraživanje nisu uključeni materijali Križevačke eparhije.12

biskupa Ćirila Kosa, Zagreb, 2020., Marin SRAKIĆ, Plodovi prošlosti - zalog budućnosti. Prigodni predgovori, sjećanja na naše predšasnike te bibliografija svećenika Đakovačko-osječke i Srijemske (nad)biskupije. Dodatak: Bibliografija i značajnija imenovanja i priznanja mons. dr. sc. Marina Srakića, nadbiskupa i metropolita đakovačko-osječkog, Vladimir DUGALIĆ (ur.), Sabrana djela XI, Đakovo, 2013., 687-689.; Službeni vjesnik Nadbiskupije zagrebačke od 1990. do 2022., Franjo KUHARIĆ, Korizmeno-uskrsne poslanice kardinala Franje Kuharića, Mijo Gabrić (ur.), Zagreb, 1997., 323-503; Službeni vjesnik Varaždinske biskupije od 1997. do 2022. godine; Uskrsne poruke požeškog biskupa Antuna

Škvorčevića od 1998. do 2022., u: https://pozeska-biskupija.hr/category/biskup/pisma-i-poruke/uskrsne-poruke/ (26. VIII. 2022.), Korizmene poruke požeškog biskupa Antuna Škvorčevića od 1998. do 2022., u: https://pozeska-biskupija.hr/category/biskup/pisma-i-poruke/korizmene-poruke/ (25. VIII. 2022.), Božićne poruke požeškog biskupa Antuna Škvorčevića od 1997. do 2022., u: https://pozeska-biskupija.hr/category/biskup/pisma-i-poruke/ bozicne-poruke/page/3/ (24. VIII. 2022.); Uskrsne i božićne čestitke sisačkog biskupa Vlade Košića od 2011. do 2022. godine, u: https://biskupija-sisak.hr/ biskup-4/govori-i-cestitke/ (17. VIII. 2022.); Ordinarijat Bjelovarsko-križevačke biskupije; Anđelko KAĆUNKO – Josip ŠANTIĆ – Vladimir KRPAN (ur.), Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj 1997.-2007., Zagreb, 2007., 27-182, VOJNI ORDINARIJAT, Propovjedi i poruke, u: http://www.vojni-ordinarijat.hr/index.php/site/pip (18. VIII. 2022.); Službeni vjesnik Nadbiskupije riječko-senjske/Službeni vjesnik Riječko-senjske nadbiskupije/Službeni vjesnik Riječke nadbiskupije od 1990. – 2022., Arhiv Riječke nadbiskupije; Glasnik Gospićko-senjske nadbiskupije od 2000. do 2022., Arhiv Gospićko-senjske biskupije; Okružnice biskupskog ordinarijata Krk/Službeni vjesnik Krčke biskupije/ biskupije Krk od 1990. do 2022. godine, Arhiv Krčke biskupije, https://www. biskupijakrk.hr (23. VIII. 2022.); Crkvene obavijesti Biskupije porečke i pulske/Crkvene obavijesti. Službeni vjesnik Porečke i Pulske biskupije/ Službeni vjesnik Porečko-pulske biskupije/ Službeni vjesnik Porečke i Pulske biskupije od 1990. do 2022., u: https://www.biskupija-porecko-pulska.hr (7. IX. 2022.); Vjesnik zadarske nadbiskupije od 1990. do 2022., u: https://www.vjesnik.zadarskanadbiskupija.hr; https://zadarskilist.hr; https://ezadar.net.hr (24. VIII. 2022.); Službeni Vjesnik biskupija splitske metropolije (Split, Dubrovnik. Hvar, Kotor, Šibenik) od 1991. – 2001./Vjesnik nadbiskupije splitsko-makarske od 1990. i od 2001. do 2022.; Okružnice biskupskog ordinarijata Šibenik/Okružnice Biskupije šibenske od 1990. do 2022., u: https://sibenskiportal.hr (5. IX. 2022.); Službeni vjesnik Hvarske biskupije / Prigodnik hvarske biskupije / Zvijezda mora. Povremeni vjesnik hvarsko-bračko-viške biskupije / Vjesnik

Odgovor na pitanje je li ovakav govor Crkve razumljiv hrvatskim

građanima bio je najveći izazov ovog istraživanja, jer bi za to bilo potrebno provesti još jedno empirijsko istraživanje koje traži zasebnu metodologiju i mogućnost da se tome posveti više vremena, što nije bio naš zadatak. Stoga u ovom radu donosimo samo moguće interpretacije odgovora do kojeg smo željele doći. Zaključak smo mogle donijeti jedino na temelju konteksta u kojem se ovaj pojam pojavljuje

ili uporabom različitih sinonima koji su pridonijeli da govor bude jasniji i da šira publika ima bolje razumijevanje.

1. Analizirani prilozi o pojmu opće dobro s obzirom na učestalost objavljivanja, odnosno komuniciranja porukama/poslanicama/čestitkama

1.1. Od1990.doUskrsa1997.godine

Prvo razdoblje obuhvaća vrijeme od 1990. godine do nastanka novih biskupija tijekom 1997. godine u Hrvatskoj. Stoga se iz toga dijela isključuju adventske i božićne poruke/poslanice/čestitke iz 1997. godine, koje su obrađene u drugom razdoblju istraživanja. U navedenom razdoblju analizirane su korizmene, korizmeno-uskrsne i uskrsne, te adventske i božićne poruke, poslanice i čestitke deset dijecezanskih (nad)biskupa Hrvatske biskupske konferencije.

Od dostupnih materijala u ovom I. dijelu analizirano je 89 korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/poslanicâ/čestitki, te 62 adventske i božićne poruke/poslanice/čestitke naših (nad)bi-

hvarske biskupije od 1990. do 2022., knjiga: Slobodan ŠTAMBUK, Poruke Božića i Uskrsa (1989.-2019.), Split, 2019., https://ika.hkm.hr (7. IX. 2022.); Obavijesti dubrovačke biskupije od 1990. do 2022. (ovdje: 1990. – 2000.; 2011. – 2020.), knjiga: Ohrabri se, narode moj!: Djelovanje biskupa dubrovačkog mons. dr. Želimira

Puljića u razdoblju pada komunizma i Domovinskog rata 1990. – 1993., Jakša RAGUŽ (ur.), Samobor – Dubrovnik – Zagreb, 2011., https://db.hr; https://dubrovackidnevnik.net.hr; https://ika.hkm.hr (7. IX. 2022.).

12 Ovom prigodom autorice rada zahvaljuju svima koji su im pomogli da dođu do traženih materijala potrebnih za navedenu temu.

156

skupa.13 Od kontinentalnih (nad)biskupija analizirane su korizmene, korizmeno-uskrsne i uskrsne poruke/poslanice/čestitke Đakovačke i srijemske biskupije, njih šest, te Zagrebačke nadbiskupije, njih 16; sveukupno 22 korizmene, korizmeno-uskrsne i uskrsne poruke/poslanice/čestitke. Od adventskih i božićnih porukâ/poslanicâ/čestitki analizirane su Đakovačka i srijemska biskupija s tri, te Zagrebačka nadbiskupija s osam. Ukupno je analizirano jedanaest adventskih i božićnih porukâ/poslanicâ/čestitki.

Od (nad)biskupija uz Jadransko more, počevši od istarskog poluotoka, analizirane su korizmene, korizmeno-uskrsne i uskrsne poruke/ poslanice/čestitke i to: Porečka i Pulska biskupija s osam, Riječko-senjska nadbiskupija s 12, Krčka biskupija s devet, Zadarska nadbiskupija s osam, Šibenska biskupija s devet, Splitsko-makarska nadbiskupija s osam, Hvarska biskupija s osam te Dubrovačka biskupija s pet; sveukupno 67 korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/poslanicâ/ čestitki. Adventske i božićne poruke/poslanice/čestitke analizirane su po (nad)biskupijama: Porečka i Pulska biskupija sa četiri, Riječko-senjska nadbiskupija sa sedam, Krčka biskupija također sa sedam, Zadarska nadbiskupija sa šest, Šibenska biskupija sa sedam, Splitsko-makarska nadbiskupija također sa sedam, Hvarska biskupija sa šest i Dubrovačka biskupija sa sedam porukâ/poslanicâ/čestitki. Ukupno je analizirana 51 adventska i božićna poruka/poslanica/čestitka.

Budući da od 62 ukupno dostupne adventske i božićne poruke/poslanice/čestitke niti u jednoj nije zabilježena uporaba pojma opće dobro, u I. razdoblju analiziraju se prema pregledu po godinama, kao i prema pregledu po (nad)biskupijama samo materijali dostupnih korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/poslanicâ/čestitki.

13 Od uskrsnih poruka/čestitki u ovom razdoblju za istraživanje nisu bile dostupne: tri čestitke Đakovačke i srijemske biskupije, jedna čestitka Porečke i Pulske biskupije, dvije čestitke Šibenske biskupije, jedna Splitsko-makarske nadbiskupije te tri Dubrovačke biskupije. Od poruka/čestitki za Božić u ovom razdoblju za istraživanje nisu bile dostupne: četiri čestitke Đakovačke i srijemske biskupije, jedna čestitka Porečke i Pulske biskupije, jedna čestitka Zadarske nadbiskupije, dvije čestitke Šibenske biskupije te dvije čestitke Hvarske biskupije.

1.1.1. Raspored analiziranih korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih

porukâ/poslanicâ/čestitki

a)

Pregled po godinama

Tablica 1

Od ukupno 89 porukâ/poslanicâ/čestitki za korizmu i Uskrs u I. razdoblju istraživanja, kod njih 13 uporabljuje se pojam opće dobro, što iznosi 14,6 %. Najviše se pojam opće dobro uporabljivao u 1990. godini, i to šest puta, što iznosi 46,1 % te u 1996. godini kada je to učinjeno tri puta ili 23,1 %. U tri godine, 1991., 1993. i 1994., nije zabi-

lježena niti jedna uporaba navedenoga pojma, a u posljednjoj je trećini istraživanja korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/ poslanicâ/čestitki, dakle od 1995. do 1997. godine, u svakoj godini taj pojam uporabljen.

b) Pojedinačni pregled po (nad)biskupijama

2

U I. razdoblju analiziranja korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/poslanicâ/čestitki uporaba pojma opće dobro zabilježena je 13 puta, i to samo u dvije od deset (nad)biskupija u Republici Hrvatskoj. Riječ je o jednoj nadbiskupiji na kontinentu i jednoj nadbiskupiji uz Jadransko more, što iznosi samo 20 %. To su Zagrebačka nadbiskupija u kojoj se opće dobro spominje 12 puta (92,3 %) te tadašnja Riječko-senjska nadbiskupija sa samo jednim spomenom tog pojma (7,7 %).

1.2. Oddošašća1997.godinedokraja2009.godine

U II. razdoblju, od došašća 1997. godine do kraja 2009. godine, u kojem su osnovane nove biskupije (Varaždinska i Požeška 1997. godine te od 2000. Gospićko-senjska), analizirane su korizmene, korizmeno-uskrsne i uskrsne te adventske i božićne poruke/poslanice/čestitke 13 dijecezanskih (nad)biskupa Hrvatske biskupske konferencije te su njima priključene poruke/poslanice/čestitke biskupa Vojnog ordinarijata, što iznosi ukupno 14 zasebnih jedinica.

Od dostupnih materijala ukupno je analizirano 188 korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/poslanicâ/čestitki te 163 adventske i božićne poruke/poslanice/čestitke naših ordinarijâ.14 Od kontinentalnih (nad)biskupija, počevši redom od istoka Hrvatske, analizirane su korizmene, korizmeno-uskrsne i uskrsne poruke/poslanice/čestitke: Đakovačka i srijemska biskupija s 13, Požeška bi-

14 Od uskrsnih poruka/poslanica/čestitki u ovom razdoblju za istraživanje nisu bile dostupne: jedna čestitka Gospićko-senjske biskupije, jedna čestitka Zadarske nadbiskupije, pet čestitki Šibenske biskupije te šest Dubrovačke biskupije. Od poruka/čestitki za Božić u ovom razdoblju za istraživanje nisu bile dostupne: dvije čestitke Đakovačke i srijemske biskupije, jedna čestitka Porečke i Pulske biskupije, jedna čestitka Zadarske nadbiskupije, šest čestitki Šibenske biskupije te četiri čestitke Dubrovačke biskupije.

skupija s 24, Varaždinska biskupija s 12, Zagrebačka nadbiskupija s 12 te Vojni ordinarijat15 također s 12 porukâ/poslanicâ/čestitki; sveukupno 73 korizmene, korizmeno-uskrsne i uskrsne poruke/poslanice/čestitke. Od adventskih i božićnih porukâ/poslanicâ/čestitki analizirane su: Đakovačka i srijemska biskupija s 11, Požeška biskupija s 13, Varaždinska biskupija s 13, Zagrebačka nadbiskupija također s 13 te Vojni ordinarijat s 12 porukâ/poslanicâ/čestitki. Ukupno su analizirane 62 adventske i božićne poruke/poslanice/čestitke.

Od (nad)biskupija uz Jadransko more, počevši od poluotoka Istre, analizirane su korizmene, korizmeno-uskrsne i uskrsne poruke/poslanice/čestitke: Porečka i Pulska biskupija s 19, Riječka nadbiskupija s 21, Gospićko-senjska biskupija s osam, Krčka biskupija s 12, Zadarska nadbiskupija s 12, Šibenska biskupija s deset, Splitsko-makarska nadbiskupija sa 14, Hvarska biskupija s 13 te Dubrovačka biskupija sa šest korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/poslanicâ/čestitki; sveukupno 115 porukâ/poslanicâ/čestitki. Od adventskih i božićnih porukâ/poslanicâ/čestitki analizirane su: Porečka i Pulska biskupija s 11, Riječka nadbiskupija s 13, Gospićko-senjska biskupija s deset, Krčka biskupija s 13, Zadarska nadbiskupija s 12, Šibenska biskupija sa sedam, Splitsko-makarska nadbiskupija s 13, Hvarska biskupija također s 13 te Dubrovačka biskupija s devet porukâ/poslanicâ/čestitki. Ukupno je analizirana 101 adventska i božićna poruka/poslanica/čestitka.

15 Iako Vojni ordinarijat putem Vojnih kapelanija i dekanata djeluje na cijelom prostoru Republike Hrvatske, on je za potrebe navedenog istraživanja, zbog sjedišta vojnog ordinarija koje je na kontinentu, ubrojen među kontinentalne (nad)biskupije.

160

Pojam općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj!

1.2.1. Raspored analiziranih poruka – pregled prema godinama

a) Raspored analiziranih korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/poslanicâ/čestitki

Tablica 3

Od ukupno 188 porukâ/poslanicâ/čestitki za korizmu i Uskrs u II. razdoblju istraživanja, koje obuhvaća 12 godina, kod njih 19 zabilježena je uporaba izraza opće dobro, što iznosi 10,1 %. Uporaba toga pojma registrirana je tijekom svih godina istraživanja osim u jednoj, 2007. godini. U dvije godine, 1999. i 2008., dakle gotovo na samom početku, te ponovno pri samom kraju ovoga razdoblja, pojam opće dobro bio je u uporabi tri puta, što čini nešto malo više od trećine ukupnoga zbroja (31,6 %), po dva puta je uporabljen tijekom središnje četiri godine II. razdoblja istraživanja, i to 2001. te od 2003. – 2005., što iznosi 42,0 %, i po jedanput u ostalih pet godina tijekom istraživanja.

b) Raspored

câ/čestitki

Tablica 4

analiziranih adventskih i božićnih porukâ/poslani-

Među ukupno 163 adventske i božićne poruke/poslanice/čestitke u razdoblju istraživanja koje obuhvaća 13 godina, 21 put je uporabljen pojam opće dobro, što iznosi 12,9 %. Uzimajući u obzir razdoblje istraživanja, uporaba pojma zabilježena je u gotovo 50 % pretraženih godina (šest godina). Najviše je pojam uporabljivan tijekom dviju godina, 1998. i 2004. (svaka po šest puta, tj. svaka po 28,6 %), odnosno malo manje od 2/3 ukupnog zbroja. Treća najfrekventnija godina je 2002. kada je zabilježeno da se pojam opće dobro spominjao četiri puta, tj. 19 %. U posljednjoj trećini istraživanja, od 2006. – 2009. godine, nije niti jednom zabilježena uporaba toga pojma.

162

1.2.2. Raspored analiziranih poruka – pojedinačan pregled prema (nad)

biskupijama

a) Raspored analiziranih korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/poslanicâ/čestitki

Tablica 5

U II. razdoblju istraživanja korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/poslanicâ/čestitki uporaba pojma opće dobro zabilježena je 19 puta, i to kod sedam (nad)biskupija u Republici Hrvatskoj od njih 14, što iznosi 50 %. Najfrekventniji je bio biskup Vojnog ordinarijata sa sedam puta, što čini nešto više od trećinu ukupnog zbroja. Sljedeća biskupija u kojoj je zabilježena najveća uporaba toga pojma jest Gospićko-senjska biskupija s četiri zabilježene uporabe, odnosno s 21,1 %. Izuzevši Vojni ordinarijat koji sjedište ima u kontinentalnom dijelu a djeluje putem vojnih kapelanija i dekanata na području cijele Republike Hrvatske pa stoga neće biti uzet kod usporedbi kopno/more, s obzirom na raspored kontinent/more, može se uočiti da je pojam opće dobro učestaliji kod (nad)biskupa čije su (nad)

biskupije povezane s morem. Naime, taj pojam su uporabili (nad)bi-

skupi Porečke i Pulske (jednom), Gospićko-senjske (četiri) i Šibenske

biskupije (jednom) te Splitsko-makarske nadbiskupije (jednom), i to ukupno sedam puta u odnosu na dvije kontinentalne (nad)biskupije, Požešku (dva) i Zagrebačku (tri) s ukupno pet puta, iako je gledajući postotke i broj (nad)biskupija s obzirom na kontinent/more veći postotak kod kontinentalnih (nad)biskupija; njih 50 % su barem jednom uporabile izraz opće dobro u odnosu na 44,4 % onih koje se nalaze uz more.

b) Raspored analiziranih adventskih i božićnih porukâ/poslanicâ/čestitki

Tablica 6

Među adventskim i božićnim porukama/poslanicama/čestitkama tijekom II. razdoblja istraživanja, pojam opće dobro zabilježen je 21 put, i to u osam od 14 (nad)biskupija u Republici Hrvatskoj,

164

Pojam općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj!

što čini više od polovine, tj. 57,1 %. Taj se pojam ponajviše uporabljivao u Zagrebačkoj nadbiskupiji, čak 14 puta, odnosno 66,6 %, što čini više od 2/3 od ukupnog zbroja. Od kontinentalnih (nad) biskupija samo u Varaždinskoj biskupiji nije bio uporabljen, dok su preostale tri taj pojam uporabile 16 puta ili 76,2 %. Kod (nad) biskupija uz more taj je pojam bio uporabljen četiri puta, odnosno 44,4 % (u svakoj po jedanput), dok kod ostalih pet naveden pojam nije zabilježen.

1.3. Od2010.godinedo2022.godine

U III. razdoblju istraživanja, od 2010. godine do kraja 2022. godine, analizirane su korizmene, korizmeno-uskrsne i uskrsne, te adventske i božićne poruke/poslanice/čestitke 15 dijecezanskih (nad)biskupa Hrvatske biskupske konferencije te biskupa Vojnog ordinarijata, što iznosi ukupno 16 zasebnih jedinica.

Od dostupnih materijala analizirano je 209 korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/poslanicâ/čestitki te 194 adventske i božićne poruke/poslanice/čestitke.16 Od kontinentalnih (nad) biskupija, počevši od istoka Hrvatske, analizirane su korizmene, korizmeno-uskrsne i uskrsne poruke/poslanice/čestitke: Đakovačko-osječka nadbiskupija s 13 + 1 koja je supotpisana zajedno s požeškim biskupom 2016.17; dakle ukupno 14, Požeška biskupija s 26,

16 Od uskrsnih poruka/poslanica/čestitki u ovom razdoblju za istraživanje nisu bile dostupne: jedna čestitka Porečke i Pulske biskupije, jedna čestitka Gospićko-senjske biskupije, pet čestitki Šibenske biskupije te dvije čestitke Hvarske biskupije. Od poruka/čestitki za Božić u ovom razdoblju za istraživanje nisu bile dostupne: tri čestitke Šibenske biskupije te dvije čestitke Hvarske biskupije.

17 Nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić i požeški biskup mons. Antun Škvorčević zajednički su 30. siječnja 2016. godine potpisali korizmenu poslanicu slavonskih biskupa s naslovom Siromaštvo i demografsko stanje u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Usp. Đuro HRANIĆ – Antun ŠKVORČEVIĆ, Korizmena poslanica slavonskih biskupa. Siromaštvo i demografsko stanje u Slavoniji, Baranji i Srijemu (30. I. 2016.), u: IKA Dokumenti, 5. II. 2016., u: https://ika.hkm. hr/novosti/siromastvo-i-demografsko-stanje-u-slavoniji-baranji-i-srijemu/ (7. X. 2022.).

Bjelovarsko-križevačka biskupija s jednom18, Varaždinska biskupija

s 13, Zagrebačka nadbiskupija također s 13, Sisačka biskupija s 11 te Vojni ordinarijat sa 16; sveukupno 94 korizmene, korizmeno-uskrsne i uskrsne poruke/poslanice/čestitke. Od adventskih i božićnih porukâ/poslanicâ/čestitki analizirane su: Đakovačko-osječka nadbiskupija s 13, Požeška biskupija s 13, Bjelovarsko-križevačka biskupija s devet, Varaždinska biskupija s 13, Zagrebačka nadbiskupija također s 13, Sisačka biskupija s 12, te Vojni ordinarijat s 13. Ukupno je analizirano 86 adventskih i božićnih porukâ/poslanicâ/čestitki. Od (nad)biskupija uz Jadransko more, počevši od Istre, analizirane su korizmene, korizmeno-uskrsne i uskrsne poruke/poslanice/ čestitke: Porečka i Pulska biskupija s 12, Riječka nadbiskupija s 24, Gospićko-senjska biskupija s osam, Krčka biskupija s 13, Zadarska nadbiskupija s 13, Šibenska biskupija s osam, Splitsko-makarska nadbiskupija s 13, Hvarska biskupija s 11 te Dubrovačka biskupija s 13; sveukupno 115 porukâ/poslanicâ/čestitki. Od adventskih i božićnih porukâ/poslanicâ/čestitki analizirane su: Porečka i Pulska biskupija s 13, Riječka nadbiskupija s 13, Gospićko-senjska biskupija s devet, Krčka biskupija s 13, Zadarska nadbiskupija također s 13, Šibenska biskupija s deset, Splitsko-makarska nadbiskupija s 13, Hvarska biskupija s 11 te Dubrovačka biskupija s 13. Ukupno je analizirano 108 adventskih i božićnih porukâ/poslanicâ/čestitki.

1.3.1. Raspored analiziranih poruka – pregled prema godinama

a) Raspored analiziranih korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/poslanicâ/čestitki

Tablica 7

18 Nažalost, samo je jedna poruka bila dostupna za ovo istraživanje.

166

Od ukupno 209 porukâ/poslanicâ/čestitki za korizmu i Uskrs u III. razdoblju istraživanja koje obuhvaća 13 godina, kod njih 23 rabi se pojam opće dobro, što iznosi 11 %. Uporaba toga pojma najfrekventnija je tijekom dviju godina, 2015. i 2016., i to u svakoj po pet puta, što ukupno čini nešto manje od polovine ukupnog zbroja. Druga godina u kojoj je pojam opće dobro u korizmenim, korizmeno-uskrsnim i uskrsnim porukama/poslanicama/čestitkama bio najviše u uporabi jest 2011. s tri zabilježene uporabe, odnosno s 13 %. Tijekom navedenoga razdoblja istraživanja u dvjema godinama, 2012. i 2019., u korizmenim, korizmeno-uskrsnim i uskrsnim porukama/poslanicama/čestitkama nije niti jednom rabljen izraz opće dobro.

b) Raspored analiziranih adventskih i božićnih porukâ/poslanicâ/čestitki

Tablica 8

Od ukupno dostupne 194 adventske i božićne poruke/poslanice/ čestitke tijekom 13 godina istraživanja, kod njih 22, odnosno 11,3 %, zabilježeno je spominjanje pojma opće dobro. Sâm pojam je u navedenom razdoblju zabilježen u 2/3 istraživanih godina (61,5 %), odnosno rabljen je u osam godina. Tijekom toga razdoblja, osim 2014. godine, zamjetno je stanovito stupnjevanje s obzirom na frekvenciju istraživanog pojma. Naime, u posljednjoj trećini istraživačkog razdoblja broj uporabe pojma opće dobro povećava se i dostiže maksimum u 2022. godini, kad on iznosi šest puta, odnosno malo manje od trećine ukupnoga zbroja. Tijekom dviju godina, 2014. i 2020., zabilježeno je da se naveden pojam rabio po četiri puta u svakoj od njih, što iznosi oko 2/5 ukupnog zbroja uporabljivosti. Tijekom III. razdoblja istraživanja, u pet godina u kojima su analizirane adventske i božićne poruke/poslanice/čestitke, niti jednom nije rabljen pojam opće dobro. To se odnosi dijelom na prvu a dijelom na drugu trećinu toga razdoblja. Naime, u prvoj trećini istraživan pojam zabilježen je samo 2012. godine, a u drugoj je trećini pojam opće dobro zabilježen samo u prvoj polovini, odnosno tijekom 2014. i 2015. godine.

Pojam općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj!

1.3.1. Raspored analiziranih poruka – pojedinačan pregled prema (nad) biskupijama

a) Raspored analiziranih korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/poslanicâ/čestitki

Tijekom III. razdoblje istraživanja korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/poslanicâ/čestitki uporaba pojma opće dobro zabilježena je 23 puta, i to u sedam (nad)biskupija u Republici Hrvatskoj (43,7 %) od ukupno 16. Najviše rabljen pojam pojedinačno (pet puta) zabilježen je u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, što iznosi 1/5 od ukup-

19 Nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić i požeški biskup mons. Antun Škvorčević zajednički su 30. siječnja 2016. godine potpisali korizmenu poslanicu slavonskih biskupa s naslovom Siromaštvo i demografsko stanje u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Ona će se za potrebe ovog istraživanja brojati samo jedanput i to kod korizmenih, korizmeno-uskrsnih i uskrsnih porukâ/poslanicâ/čestitki Đakovačko-osječke nadbiskupije koja je prva po redu u tabelarnom prikazu.

nog zbroja, odnosno 21,7 %, zatim četiri puta u Vojnom ordinarijatu (17,4 %) te po tri puta u Požeškoj biskupiji (13 %) i Zagrebačkoj nadbiskupiji (13 %), što zajednički čini nešto manje od 1/3. Iako je vidljivo da je najveća frekvencija zabilježena u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, sama nadbiskupija pojedinačno ima zabilježenu jednu uporabu toga pojma. Toj nadbiskupiji pribrojana je frekvencija korizmene poslanice slavonskih biskupa Siromaštvo i demografsko stanje u Slavoniji, Baranji i Srijemu iz 2016. godine koja iznosi pet, a koju su zajednički supotpisali

đakovačko-osječki nadbiskup i požeški nadbiskup pa je stoga u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji zabilježena ukupna frekvencija šest. S obzirom na raspored kontinent/more, može se uočiti da je pojam opće dobro učestaliji kod (nad)biskupa kontinentalnih (nad)biskupija.20 Od šest kontinentalnih (nad)biskupija u njih četiri – Đakovačko-osječkoj (šest), Požeškoj (tri), Zagrebačkoj (tri) te Sisačkoj (jednom) – zabilježena je uporaba toga pojma, što iznosi 52,1 % ukupnog zbroja. Samo u dvije kontinentalne biskupije, Varaždinskoj i Bjelovarsko-križevačkoj, u korizmenim, korizmeno-uskrsnim i uskrsnim porukama/poslanicama/čestitkama nije zabilježen izraz opće dobro. U (nad)biskupijama povezanih s morem samo su dvije (nad)biskupije od njih devet, odnosno 22,2 %, u ovom razdoblju istraživanja rabile istraživan izraz, i to Krčka biskupija jednom te Splitsko-makarska nadbiskupija pet puta.

b) Raspored analiziranih adventskih i božićnih porukâ/poslani-

câ/čestitki

Tablica 10

20 I u ovom slučaju je iz usporedbe kopno/more izuzet Vojni ordinarijat.

170

Među adventskim i božićnim porukama/poslanicama/čestitkama tijekom III. razdoblja istraživanja pojam opće dobro zabilježen je 22 puta, i to u šest od 16 (nad)biskupija u Republici Hrvatskoj, što čini 37,5 %. Najveća frekvencija zabilježena je u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji (osam) što iznosi 36,4 %, odnosno nešto više od 1/3. Upola manja frekvencija zabilježena je u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji (četiri), što iznosi 18,2 %. Zagrebačka i Splitsko-makarska nadbiskupija te Vojni ordinarijat imaju po tri, odnosno po 13,6 %, što je ukupno 40,8 %, te Sisačka biskupija s jednom uporabom, što iznosi manje od 5 %. S obzirom na raspored kontinent/more razvidno je da je pojam opće dobro učestaliji kod (nad)biskupa kontinentalnih (nad) biskupija.21 Naime, samo jedna (nad)biskupija koja se nalazi uz more tijekom istraživanja u III. razdoblju rabila je pojam opće dobro. Riječ je o Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Među šest kontinentalnih (nad)

biskupija četiri su rabile opće dobro u adventskim i božićnim porukama/poslanicama/čestitkama, odnosno 66,7 %.

21 I u ovom slučaju je iz usporedbe kopno/more izuzet Vojni ordinarijat.

2. Razumijevanje govora o općem dobru

U razumijevanju govora ordinarijâ u Republici Hrvatskoj o pojmu opće dobro tijekom razdoblja od trideset i dvije godine u korizmenim, korizmeno-uskrsnim, uskrsnim, te adventskim i božićnim poslanicama/ porukama/čestitkama, naglasak se ograničio na pronađene definicije istraživanog pojma te na kontekstualizaciju i moguću interpretaciju pronađenih mjesta u kojima se u navedenim poslanicama/porukama/čestitkama spominjalo i govorilo o općem dobru.

2.1. Definicijeopćegadobra

Tijekom istraživanja pojma opće dobro u korizmenim, korizmeno-uskrsnim, uskrsnim te adventskim i božićnim poslanicama/porukama/ čestitkama, zabilježene su definicije toga pojma koje su dali pojedini ordinariji. Riječ je o ordinarijima kontinentalnoga dijela Hrvatske. Definicije su navedene kronološkim redom.

»Svaka ljudska zajednica, da bi bila uistinu čovječna i dostojna čovjeka, mora biti osnovana na pravednosti i slobodi; takva može biti u službi općeg dobra, a opće dobro neizostavno uključuje dobro osobe, obitelji i naroda, društva u cjelini. Istinsko zajedništvo živi tamo gdje se poštuju univerzalne etičke vrijednosti kao zaštita ljudskog dostojanstva.«22 (Zagrebačka nadbiskupija, 1990.)

»Opće dobro uključuje u sebi opravdane interese osobe, obitelji, naroda.«23 (Zagrebačka nadbiskupija, 1995.)

»Čovjek je u odnosu sa zajednicom svojim radom, svojom službom, zvanjem, položajem u zajednici; suodgovoran je s drugima za dobro cijele zajednice; to je opće dobro. Opće pak dobro uključuje dobro osobe, dobro obitelji, dobro svih sugrađana.«24 (Zagrebačka nadbiskupija, 1996.)

22 Franjo KUHARIĆ, Krist je ljubio Crkvu (ups. Ef 5,25), u: Franjo KUHARIĆ, Korizmeno-uskrsne poslanice kardinala Franje Kuharića, Mijo Gabrić (ur.), Zagreb, 1997., 328.

23 Franjo KUHARIĆ, Za slobodu nas Krist oslobodi (Gal 5,1), u: Franjo KUHARIĆ, Korizmeno-uskrsne poslanice kardinala Franje Kuharića, 440.

24 Franjo KUHARIĆ, Pa što je čovjek da ga se spominješ (Ps 8,5), u: Franjo KUHARIĆ, Korizmeno-uskrsne poslanice kardinala Franje Kuharića, 461-462.

Pojam općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj!

»(…) pomozimo svatko na svom mjestu prema svojim mogućnostima da se politički, gospodarski, znanstveni, kulturni i ini dužnosnici u svom djelovanju ne bave samima sobom nego da se zalažu za opće dobro svih ljudi.«25 (Požeška biskupija, 1998.)

»Opće dobro [jest] šire usuglašavanje oko zajedničkih interesa koji se ne smiju podrediti onim pojedinačnim i skupnim.«26 (Zagrebačka nadbiskupija, 2000.)

»To je (…) svijet u kojem opće dobro neće biti samo riječ kojom se zavodi lakovjerne, nego istina za koju se svi zauzimaju u skladu s povjerenim im obvezama.«27 (Zagrebačka nadbiskupija, 2002.)

Opće dobro jest »dobro svih ljudi i svakoga jer svi smo mi uistinu za sve odgovorni (SRS 38)«.28 (Đakovačko-osječka nadbiskupija i Požeška biskupija, 2016.)

»Opće dobro nije samo pojedinačni interes nego je ono i zajedničko dobro svih članova društva. (...) Opće dobro je dar i plod Kristova utjelovljenja. Opće dobro podrazumijeva spremnost da se po strani ostave vlastite želje, očekivanja, zahtjevi i težnje pred potrebama najslabijih, te u ime ljubavi osjeća njihova blizina, čak i onda kada to od nas traži da trpimo tuđe prohtjeve.«29 (Đakovačko-osječka nadbiskupija, 2022.)

25 Antun ŠKVORČEVIĆ, Biskupova korizmena poruka 1998. (18. II. 1998.). »Obratite se i vjerujte evanđelju« (Mk 1,15), 4, u: https://pozeska-biskupija.hr/1998/02/18/ biskupova-korizmena-poruka-1998/ (26. VIII. 2022.).

26 Josip BOZANIĆ, Nadbiskupova božićna poruka (Zagreb, 2000.), 3, u: https:// www.zg nadbiskupija.hr/UserDocsImages/stories/Bozic/2000.pdf (27. IX. 2022.).

27 Josip BOZANIĆ, Nadbiskupova božićna poruka (Zagreb, 2002.), 2, u: https:// www.zg-nadbiskupija.hr/UserDocsImages/stories/Bozic/2002.pdf (27. IX. 2022.).

28 Đuro HRANIĆ – Antun ŠKVORČEVIĆ, Korizmena poslanica slavonskih biskupa. Siromaštvo i demografsko stanje u Slavoniji, Baranji i Srijemu (30. I. 2016.), 15.

29 Đuro HRANIĆ, Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim. (Lk 2,14). Božićna i poruka i čestitka đakovačko-osječkoga nadbiskupa (25. XII. 2022.), 3, u: IKA Dokumenti, 19. XII. 2022., u: https://ika.hkm.hr/novosti/ bozicna-poruka-i-cestitka-nadbiskupa-hranica/ (22. XII. 2022.)

2.2. Kontekst

Kako bi pojam opće dobro bio što jasniji i razumljiviji, od izuzetne važnosti je njegovo kontekstualiziranje i aktualizacija u životu pojedine društvene zajednice. Što se tiče njegove uporabe tijekom razdoblja istraživanja, najčešći kontekst u kojem se rabi u hrvatskom društvu jest život političke zajednice kako u užem smislu, tj. kao obnašanje vlasti, donošenje konkretnih odluka, programa, upravljanje državom, tako i u širem značenju, tj. ako obuhvaća društveni život i sav društveni angažman. Naveden pojam rabljen je i nekoliko puta tijekom iste godine.

a) politika u užem smislu

Tablica 11

OPĆE DOBRO GODINE

politika (pozitivni i negativni vid)

1998., 2001., 2002., 2006., 2014. i 2015.

Zagrebačka nadbiskupija, Vojni ordinarijat i Gospićko-senjska biskupija

zalaganje za opće dobro svih bez obzira na politički predznak

1998., 2002., 2015., 2016. i 2021.

Zagrebačka nadbiskupija, Požeška biskupija, Splitsko-makarska nadbiskupija, Porečka i Pulska biskupija, Đakovačko-osječka nadbiskupija i Bjelovarsko-križevačka biskupija

poticanje na odlazak na birališta za parlamentarne i predsjedničke izbore

Riječko-senjska nadbiskupija, Vojni ordinarijat i Sisačka biskupija

1990. i 2014.

Pojam općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj!

b) politika u širem značenju

Tablica 12

OPĆE DOBRO GODINE (NAD)BISKUPIJE

bogaćenje pojedinaca i siromašenje građana tzv. grijehstruktura i oskudica

1997. i 2003. Zagrebačka nadbiskupija

društvo koje teži općem dobru 2011. Požeška biskupija

građanske kreposti (odgovornost za općedruštveni život – građanska inicijativa)

1998., 2003. i 2005. Splitsko-makarska nadbiskupija, Zagrebačka nadbiskupija i Porečka i Pulska biskupija

ljudska prava i dostojanstvo čovjeka

mentalitet/svijet koji je suprotan općem dobru (individualizam, grupni individualizam, potrošački mentalitet)

mjere za COVID-19 i opće dobro – 2020.

moćnici i uglednici u društvu i odgovornost prema općem dobru

nedjelja kao dan obitelji i dan odmora

odgoj i obrazovanje u OŠ (o 4. modulu zdravstvenog odgoja, kreiranju sadržaja školskog kurikula)

pomirenje unutar društva i ostvarenje trajnog mira

pristupanje Europskoj uniji i opće dobro

zakonitost i pravni odnosi u društvu (korupcija, mito, nepotizam, porezni sustav)

2014. Vojni ordinarijat

1998., 1999., 2004., 2009. i 2015.

Požeška biskupija, Vojni ordinarijat i Zagrebačka nadbiskupija

2020. Krčka biskupija

2001., 2002. i 2021. Gospićko-senjska biskupija i Bjelovarsko-križevačka biskupija

2008. Zagrebačka nadbiskupija

2012. i 2018. Zagrebačka nadbiskupija

1997., 2002., 2014. i 2022. Zagrebačka nadbiskupija, Zadarska nadbiskupija i Sisačka biskupija

2005. Zagrebačka nadbiskupija

1998., 2004., 2005., 2014. i 2016.

Đakovačko-osječka nadbiskupija, Zagrebačka nadbiskupija i Požeška biskupija

c) konkretne skupine u društvu

Tablica 13

OPĆE DOBRO GODINE (NAD)BISKUPIJE

odgovornost i solidarnost odgovornih osobito prema dugogodišnjim radnicima, sada umirovljenicima

2004. Đakovačko-osječka nadbiskupija

odlazak mladih i cijelih obitelji izvan Hrvatske 2019. Đakovačko-osječka nadbiskupija

odnos prema najpotrebitijima, dobrotvorne akcije

1998. i 2005. Zagrebačka nadbiskupija i Porečka i Pulska biskupija

prava poljoprivrednika i opće dobro 2016. Đakovačko-osječka nadbiskupija i Požeška biskupija

vojnici i policija RH u službi općeg dobra 1998. i 2018. Vojni ordinarijat

2.3. Crkvaiopćedobro

O odnosu općega dobra i Crkve u užem smislu zabilježen je govor u nekoliko konkretnih odnosa i zadataka koji stoje pred Crkvom u suvremenom svijetu, kao neotuđiv i praktičan dio njezine naravi i njezina božanskoga poslanja.

Tablica 14

OPĆE DOBRO GODINE (NAD)BISKUPIJE

celibat i opće dobro 2010. Vojni ordinarijat

crkveno zauzimanje za opće dobro 1998., 2003., 2006. 2008. i 2015.

Požeška biskupija, Splitskomakarska nadbiskupija, Vojni ordinarijat i Zagrebačka nadbiskupija

socijalni nauk Crkve i opće dobro 2011.

176

Požeška biskupija

OPĆE DOBRO GODINE (NAD)BISKUPIJE

svećenik i opće dobro 2010. Vojni ordinarijat

zadatak kršćanina u nasljedovanju Krista 2000., 2001., 2004., 2008., 2010., 2011., 2013., 2017., 2020., 2021. i 2022.

Gospićko-senjska biskupija, Riječka nadbiskupija, Požeška biskupija, Bjelovarskokriževačka biskupija i Splitskomakarska nadbiskupija

zauzetost i briga za opće dobro 2015., 2020. i 2021. Šibenska biskupija, Splitskomakarska nadbiskupija i Vojni ordinarijat

3. Pojam opće dobro, sinonimi i drugi izrazi u porukama/ poslanicama/čestitkama tijekom korizme i za Uskrs, te u adventsko i božićno vrijeme

3.1.Zajedničkodobro

Riječ je o najučestalijem sinonimu, koji se odnosi na sadržaj koji uključuje pojam općega dobra. Kod nekih ordinarija izraz zajedničko dobro istovjetan je pojmu općega dobra te ga koriste istodobno. Kod pojedinih ordinarija zamjetna je stupnjevitost u korištenju i razumijevanju samog pojma, a kod jednog ordinarija razlikuje se izraz opće dobro kao onaj koji se odnosi na materijalna dobra, dok je izraz zajedničko dobro usmjeren na osobu i njezin rast (duhovna i duševna komponenta).30 Zabilježena je i definicija izraza zajedničkog dobra. Ono je »čuvanje i razvijanje našeg kulturnog i nacionalnog identiteta«.31 (Zagrebačka nadbiskupija, 2002.)

30 Usp. primjerice Antun ŠKVORČEVIĆ, Biskupova korizmena poruka 2011. (8. III. 2011.). Žao mi je naroda (Mt 15,32), 4, u: https://pozeska-biskupija. hr/2011/03/08/biskupova-korizmena-poruka-2011/ (26. VIII. 2022.).

31 Josip BOZANIĆ, Nadbiskupova božićna poruka (Zagreb, 2002.), 4, u: https:// www.zg-nadbiskupija.hr/UserDocsImages/stories/Bozic/2002.pdf (27. IX. 2022.).

3.1.1. Kronološka uporaba pojma

Tablica 15

NADBISKUPIJA GODINA

Zagrebačka nadbiskupija

Požeška biskupija

Vojni ordinarijat

Đakovačko-osječka nadbiskupija i Požeška biskupija

Sisačka biskupija

Đakovačko-osječka nadbiskupija

2002. (tri puta)

2008., 2011. i 2019.

2014.

2016.

2017.

2022.

Među 16 ordinarija koji su ovim istraživanjem bili obuhvaćeni tijekom trideset i dvije godine, kod njih petorice je zabilježena uporaba izraza zajedničko dobro kao sinonima za pojam opće dobro, što je nešto malo manje od trećine. Zanimljivo je primijetiti da je taj izraz, izuzevši Vojni ordinarijat, zabilježen kod kontinentalnih (nad)biskupa. Od prve uporabe, zabilježene u 2002. godini, pa sve do danas može se zamijetiti da (nad)biskupi ovaj izraz u svojim korizmenim, korizmeno-uskrsnim, uskrsnim, adventskim i božićnim porukama/ poslanicama/čestitkama koriste kao zamjenski izraz u govoru o općem dobru. Jedan od razloga njegove uporabe moguće je pronaći u socijalnoj enciklici pape Benedikta XVI. iz 2009. godine Caritas in veritate (Ljubav u istini) u kojoj se u hrvatskom prijevodu umjesto izraza opće dobro, nalazi upravo izraz zajedničko dobro. 32

3.2.Drugisinonimiprematrimaistraživačkimrazdobljima

Nadbiskupi u Hrvatskoj su u svojim poslanicama/porukama/čestitkama koje su upućivali za korizmu, Uskrs, došašće i Božić za sadržaj koji odgovara pojmu opće dobro koristili i neke druge, slične izraze.

3.2.1. Od 1990. do Uskrsa 1997. godine

U I. razdoblju, od 1990. do 1997. godine, ordinariji pet od deset (nad)

biskupija rabili su izraze u zamjenu za pojam općega dobra, i to u: Đako-

Pojam općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj!

vačkoj i Srijemskoj biskupiji, Zagrebačkoj nadbiskupiji, Riječko-senjskoj nadbiskupiji, Zadarskoj nadbiskupiji te Hvarskoj biskupiji.

Tablica 16

POJMOVI GODINE (NAD)BISKUPIJE

činiti dobro 1992. Hvarska biskupija

dobro svih 1990. Zagrebačka nadbiskupija

dobro zajednice 1993. (dva puta) i 1996. Zagrebačka nadbiskupija

djelovati za dobro svih ljudi i naroda 1991. Zagrebačka nadbiskupija

veće dobro pojedinca i naroda 1990. Riječko-senjska nadbiskupija

opća dobrobit 1996. Zagrebačka nadbiskupija

opći napredak 1990. Đakovačka i Srijemska biskupija

služiti dobru 1990. Zagrebačka nadbiskupija

uključenje u izgradnju mira i civilizacije ljubavi 1992. Zadarska nadbiskupija

3.2.2. Od Božića 1997. godine do 2009. godine Tijekom II. istraživačkoga razdoblja većina ordinarija u Hrvatskoj, njih deset od četrnaest, govoreći o sadržaju općega dobra umjesto toga pojma koristila je druge izraze kako bi ukazala na navedenu stvarnost.

Tablica 17

POJMOVI

dobro (istinsko) svih/drugih 1999., 2001., 2002. i 2006. Vojni ordinarijat, Požeška biskupija i Gospićko-senjska biskupija

dobro cijeloga čovječanstva (i svega stvorenog svijeta)

dobro obitelji i drugih ljudi

2002., 2006. i 2009. Zagrebačka nadbiskupija i Đakovačko-osječka nadbiskupija

2006. Varaždinska biskupija i Porečka i Pulska biskupija

POJMOVI GODINE (NAD)BISKUPIJE

dobro okoline 2004. Gospićko-senjska biskupija

dobro pojedinca, obitelji, domovine i čovječanstva 2001., 2006., 2007., 2008., 2009. i 2011.

Požeška biskupija, Varaždinska biskupija, Porečka i Pulska biskupija i Vojni ordinarijat

dobro (dobar život) šire društvene zajednice/društva/naroda

2001., 2002., 2005., 2006., 2008. i 2011.

Požeška biskupija, Varaždinska biskupija, Zagrebačka nadbiskupija, Porečka i Pulska biskupija i Vojni ordinarijat

društveno dobro 2001. Gospićko-senjska biskupija

ljudsko dobro 2004. Riječka nadbiskupija

opća dobrobit 2003. Zagrebačka nadbiskupija

opća briga za čovjeka 2005. Požeška biskupija i Zagrebačka nadbiskupija

stvaranje čovječnijega života svake osobe 1999. Zadarska nadbiskupija

svima/zajednički boljitak, napredak 1998., 2000. i 2005. Požeška biskupija i Riječka nadbiskupija

uspostavljanje dobra u svijetu 1999. Porečka i Pulska biskupija

zajednička dobrobit 2000. Zagrebačka nadbiskupija

zajednička ili opća korist 2005. Krčka biskupija

zauzimanje za dobro, dobrobit 1998., 1999., 2005. 2006., 2008. i 2009. Požeška biskupija, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Varaždinska biskupija i Zagrebačka nadbiskupija

zauzimanje oko svekolikog napretka i dobrobiti svakoga čovjeka i cijeloga društva

1999., 2000. i 2005. Splitsko-makarska nadbiskupija, Riječka nadbiskupija, Đakovačkoosječka nadbiskupija

život u službi drugih, društva u cjelini, u službi naroda 2004. Hvarska biskupija

Pojam općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj!

3.2.3. Od 2010. do 2022. godine

U III. istraživačkom razdoblju većina ordinarija u Hrvatskoj, njih 11 od šesnaest, govoreći o sadržaju općega dobra umjesto toga pojma koristila je više puta tijekom istih godina druge izraze kako bi ukazala na navedenu stvarnost.

Tablica 18

POJMOVI GODINE (NAD)BISKUPIJE

dobro za sve

dobro čovjeka i naroda/ društva/države

2015. i 2020. Vojni ordinarijat i Splitsko-makarska nadbiskupija

2010., 2011., 2012., 2014., 2015. 2019., 2020., 2021. i 2022.

Zagrebačka nadbiskupija, Vojni ordinarijat, Sisačka biskupija, Porečka i Pulska biskupija, Zadarska nadbiskupija i Hvarska biskupija

dobro drugog/bližnjeg ispred vlastitog dobra

dobro pojedinca, obitelji, domovine, Crkve i čovječanstva

dobro zajednice

dobro čovjeka nasuprot negativnom poimanju profita

dobrobit svakog čovjeka i svega stvorenja

logika solidarnosti dobra

međusobno činjenje dobra

opći napredak i obnova naše domovine/društva/Crkve

opće blagostanje

nastojanje oko dobra, promicanje dobra

svako dobro

zauzimanje u Crkvi za dobro ljudi

2004. i 2021. Gospićko-senjska biskupija i Dubrovačka biskupija

2006., 2010., 2011., 2012., 2014., 2016. i 2011.

Požeška biskupija, Vojni ordinarijat, Sisačka biskupija i Porečka i Pulska biskupija

2010. i 2022. Vojni ordinarijat i Đakovačko-osječka nadbiskupija

2012. i 2015. Sisačka biskupija i Zagrebačka nadbiskupija

2022. Riječka nadbiskupija

2022. Dubrovačka biskupija

2021. Krčka biskupija

2013. i 2019. Zadarska nadbiskupija i Požeška biskupija

2016. Đakovačko-osječka nadbiskupija i Požeška biskupija

2021. Zagrebačka nadbiskupija

2009. Hvarska biskupija

2022. Zagrebačka nadbiskupija

Umjesto zaključka

U početku 90-ih godina prošlog stoljeća (nad)biskupi su 1992. godine u povodu uspostavljanja međunarodno priznate Republike Hrvatske u svojoj poruci s naslovom Poruka katoličkih biskupa Republike

Hrvatske definirali opće dobro. »To je onaj skup duhovnih, pravnih, kulturnih, privrednih i drugih uvjeta za dostojan život pojedinaca, obitelji, zajednica i cjelokupnog društva države Hrvatske koji se treba trajno poboljšavati i usavršavati.«33 Na tragu je to onoga što stoji u govoru Drugoga vatikanskog koncila i Pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu, osobito kada se dotiče tema razloga postojanja političke zajednice, njezinog opravdanja i konačnog smisla.34

Sažimajući rezultate istraživanja o pojmu općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj kod ordinarijâ Hrvatske biskupske konferencije

tijekom trideset i dvije godine, istraživan pojam upravo je najviše rabljen pri ukazivanju na sve izazove koji se odnose na dostojanstvo i temeljna prava čovjeka, na društvenu pravdu, kao i na sve ono što ima kakvu etičku dimenziju. Pojam opće dobro jest transpersonalan i nalazi se iznad privatnih pojedinačnih interesa. Opće dobro za sve je građane dobro i ispravno.

Frekventnost samog pojma najveća je u prvom razdoblju istraživanja, od 1990. godine zaključno s Uskrsom 1997. godine. Vrijeme je to stvaranja nove, neovisne i međunarodno priznate Republike Hrvatske, ratne i poratne stvarnosti, te oblikovanja i pozicioniranja odnosa unutar nove države. Tijekom toga razdoblja zabilježene su tri definicije pojma opće dobro, a i podrobno ga se opisuje. U tom razdoblju u adventsko-božićnim porukama/poslanicama/čestitkama niti jednom se nije rabio pojam koji se istraživao.

U drugom razdoblju istraživanja, od Božića 1997. do Božića 2009. godine, zabilježeno je da se naveden pojam spominje u svim godinama osim jedne, 2007. I u ovom razdoblju ordinariji Hrvatske biskupske konferencije tri puta su definirali sâm pojam.

33 KATOLIČKI BISKUPI REPUBLIKE HRVATSKE, Poruka katoličkih biskupa

Republike Hrvatske, u: Službeni vjesnik Nadbiskupije zagrebačke, 79 (1992.) 1, 3.

34 Usp. GS, br. 74.

Pojam općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj!

U trećem razdoblju istraživanja, od 2010. do 2022. godine, tijekom svih godina zabilježena je uporaba pojma opće dobro, bilo da je riječ o korizmenim, korizmeno-uskrsnim, uskrsnim, bilo o adventskim i božićnim porukama/poslanicama/čestitkama. Iako su i u ovom razdoblju zabilježene dvije definicije navedenoga pojma, pretpostavlja se da se sâm pojam razumije u svom značenju. Iako se ovim istraživanjem ustanovilo da neki ordinariji tijekom cijeloga razdoblja istraživanja u svojim porukama za Uskrs i Božić nisu rabili pojam opće dobro, sa sigurnošću se može reći da su o njemu, njegovom sadržaju, govorili opisno ili uz pomoć drugih pojmova i sinonima. U Zagrebačkoj nadbiskupiji, s druge strane, tijekom sva tri razdoblja istraživanja zabilježena je uporaba pojma opće dobro. U toj nadbiskupiji zabilježena je i najveća frekventnost samog pojma.

Uspoređujući poruke tijekom cijeloga razdoblja istraživanja u korizmeno-uskrsnom vremenu te adventsko-božićnom, zamjetna je veća uporaba pojma opće dobro u doba korizme i Uskrsa. Razlog bi mogao biti sama poruka Uskrsa koja poziva na darivanje života za druge. Iz usporedbe kontinentalnih (nad)biskupija i onih uz Jadransko more, može se zaključiti da je frekvencija na strani onih na kontinentu.

Za razumijevanje govora ordinarija o općem dobru važno je prepoznati sâm kontekst u koji je taj pojam smješten. Kontekst u kojem se najčešće uporabljuje pojam općega dobra, a koji je prisutan tijekom cijeloga razdoblja istraživanja, jest u najvećoj mjeri povezan uz politiku, i to u onom najširem značenju te riječi. Stoga se s jedne strane o tom pojmu govori u kontekstu pozitivnog i negativnog vida politike, u sklopu odgovornosti onih kojima je povjereno vodstvo na svim razinama u društvu, u obliku poticanja i motiviranja izlaska na izbore (za Sabor, za predsjednika RH, za mjesne izbore), kao zalaganja svih ljudi u Hrvatskoj bez obzira na različite predznake i funkcije. U tom smislu (nad)biskupi u Hrvatskoj opće dobro shvaćaju kao temeljan poredak zajednice koji dijele svi ljudi kao članovi te zajednice, te stoga ističu pravila i navode institucije koje su prijeko potrebne za njegovo ostvarivanje. Može se reći da je sâm pojam shvaćen kao korisnost radi koje zajednica postoji. S druge strane, govor o općem dobru uklju-

čuje taj pojam kao smisao ili krajnji cilj u ovom životu, a njega dijele svi ljudi kao ljudi.

Iz priloženog možemo zaključiti da je hrvatskim građanima pojam opće dobro razumljiv najviše ako je povezan s politikom i strukturalnim zauzimanjem za širu društvenu zajednicu. Može se zaključiti, nadalje, da se kao pojam ne koristi dovoljno često, te da se za brigu oko dobra drugih i dobra zajednice koriste više drugi pojmovi.

U konačnici možemo reći da rezultati istraživanja upućuju na to da je potrebno više razvijati svijest o brizi za bližnje i zajednicu. Crkveni govor bi trebao, stoga, jasnije upućivati da se briga za opće dobro ne shvaća samo kao stvar struktura, vlasti ili onih koji su prvi pozvani služiti zajednici, već da je briga za dobro drugih i za dobro zajednice stvar i svake pojedine osobe koja pridonosi time ne samo vlastitom savršenstvu, već i savršenstvu same zajednice.

184

Pojam općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj!

Sažetak

Crkva se je uvijek zalagala za stvaranje uvjeta u zajednici u kojima bi se osoba, obitelj i manje zajednice mogle razvijati u svim svojim dimenzijama kako bi što lakše postigle savršenstvo. Crkveni autoriteti su stoga poticali kršćane, ali i sve ljude dobre volje, da se brinu ne samo za vlastite potrebe već i za dobro cijele zajednice ili za opće dobro. Kako bi saznali koliko je taj govor danas prisutan u crkvenom govoru ordinarijâ Hrvatske biskupske konferencije i koliko može biti razumljiv za hrvatske građane, autorice su istraživale koliko i u kojem se kontekstu pojam opće dobro pojavljuje u tekstovima korizmenih, korizmeno-uskrsnih i/ili uskrsnih i adventskih, adventsko-božićnih i/ili božićnih čestitki/poruka/poslanica hrvatskih (nad)biskupa u razdoblju od 1990. do 2022. godine, tj. od ustanovljenja hrvatske države do danas. U prvoj točki prikazani su analizirani prilozi o općem dobru i učestalost njihova objavljivanja tijekom triju razdoblja. Prvo razdoblje istraživanja obuhvaća vrijeme od 1990. godine do Uskrsa 1997. (tj. od uspostavljanja hrvatske države do nastanka novih biskupija), drugo razdoblje od Božića 1997. do Božića 2009. godine (tj. do osnivanja nekoliko drugih novih biskupija), a treće razdoblje istraživanja obuhvaća vrijeme od 2010. do 2022. godine. Ova analiza je prikazana statističkim podatcima i u uz prikaz tablica (prema godinama i nad/biskupijama). U drugoj točki obrađuje se razumljivost crkvenog govora tako da se donose definicije općega dobra koje su prisutne u poslanicama/porukama/čestitkama, zatim u kojem je kontekstu upotrebljavan izraz opće dobro, te koji su sinonimi najčešće korišteni i u kojim razdobljima.

Ključne riječi: opće dobro, zajedničko dobro, dobro zajednice, korizmene/korizmeno-uskrsne/uskrsne i adventske/adventsko-božićne/božićne poruke/poslanice/čestitke.

The Concept of the Common Good in the Church Discourse in Croatia! Do Croatian Citizens (or the Broader Croatian Public) Understand this Type of Discourse?

The Church has always promoted the creation of such conditions in the community where individuals, families, and smaller communities could develop across all dimensions, in order to accomplish perfection. Church authorities have thus encouraged Christians, as well as all people of goodwill, to care not only for their own needs but also for the good of the entire community or the common good. To establish how prevalent this discourse is in the speeches delivered by the bishops of the Croatian Bishops’ Conference and to investigate how understandable it is to Croatian citizens, the authors have researched the occurrence and context within which the term common good appears in Lenten, Lenten-Easter and/or Easter, Advent, Advent-Christmas and/or Christmas messages delivered by Croatian (arch)bishops in the period from 1990 to 2022, i.e., from the establishment of the Croatian state to date. The first point analyses the messages on the common good and the frequency of their publication during three periods. The first period spans from 1990 to Easter 1997 (i.e., from the establishment of the Croatian state to the creation of new dioceses), the second period lasts from Christmas 1997 to Christmas 2009 (i.e., until the establishment of several other new dioceses), and the third period covers 2010 to 2022. This analysis includes statistical data and tables, broken down by years and dioceses. The second point discusses the comprehensibility of the Church discourse by providing definitions of the common good present in messages/letters/greetings, the context in which the term the common good is used, and the most frequently used synonyms and their usage over different periods.

Key words: common good, shared good, community good, Lenten/ Lenten-Easter/Easter and Advent/Advent-Christmas/Christmas messages/letters/greetings.

Popis knjiga u izdanju i suizdanju Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve

1. BALOBAN, Stjepan (ur.), Socijalni nauk Crkve u hrvatskom društvu, Zagreb, 1998.

2. BALOBAN, Stjepan (ur.), Kršćanin u javnom životu, Zagreb, 1999.

3. BALOBAN, Stjepan (ur.), Kršćanstvo, Crkva i politika, Zagreb, 1999.

4. BALOBAN, Stjepan (ur.), Izazovi civilnog društva u Hrvatskoj, Zagreb, 2000.

5. VALKOVIĆ, Marijan, Civilno društvo – izazov za državu i Crkvu, Zagreb, 2000.

6. BALOBAN, Stjepan (ur.), Gospodarsko-socijalni izazovi u tranzicijskim zemljama (Wirtschaftlich-soziale Herausforderungen in Reformländern), Zagreb, 2001.

7. BALOBAN, Stjepan (ur.), Hrvatska obitelj na prekretnici, Zagreb, 2001.

8. BALOBAN, Stjepan (ur.), Socijalna budućnost Hrvatske, Zagreb, 2002.

9. BALOBAN, Stjepan (ur.), Hrvatski identitet u Europskoj uniji, Zagreb, 2003.

10. BALOBAN, Stjepan, ČRPIĆ, Gordan (ur.), O dostojanstvu čovjeka i općem dobru u Hrvatskoj, Zagreb, 2003.

11. BALOBAN, Stjepan, ČRPIĆ, Gordan (ur.), O solidarnosti i supsidijarnosti u hrvatskom društvu, Zagreb, 2004.

12. BALOBAN, Stjepan, ČRPIĆ, Gordan (ur.), Hrvatska na putu europskih integracija, Zagreb, 2004.

13. BALOBAN, Stjepan, ČRPIĆ, Gordan (ur.), Kultura nedjelje i dostojanstvo radnika, Zagreb, 2005.

14. HÖFFNER, Joseph kardinal, Kršćanski socijalni nauk, Zagreb, 2005.

15. PAPINSKO VIJEĆE »IUSTITIA ET PAX«, Kompendij socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2005.

16. BALOBAN, Stjepan, ČRPIĆ, Gordan (ur.), Društveni konsenzus u Hrvatskoj, Zagreb, 2006.

17. MANIN, Marino, DOBROVŠAK, Ljiljana, ČRPIĆ, Gordan, BLAGONI, Robert (ur.), Identitet Istre – ishodišta i perspektive, Zagreb, 2006.

18. BALOBAN, Stjepan, ČRPIĆ, Gordan (ur.), Socijalni kompendij: izazov i nadahnuće, Zagreb, 2007.

19. SABOTIČ, Ines, TANJIĆ, Željko, ČRPIĆ, Gordan (ur.), Ivan Pavao II.: poslanje i djelovanje, Zagreb, 2007.

20. BALOBAN, Stjepan, ČRPIĆ, Gordan, KOMPES, Marijana, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve. Deseta obljetnica djelovanja (1998.-2008.), Zagreb, 2008.

21. KOMISIJA »IUSTITIA ET PAX« HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE, U službi pravde i mira. For the sake of justice and peace (KOŠIĆ, Vlado, ČRPIĆ, Gordan, ur.), Zagreb, 2009.

22. BALOBAN, Stjepan, ČRPIĆ, Gordan (ur.), Ljubav u istini u društvenim pitanjima, Zagreb, 2012.

23. BALOBAN, Stjepan, ČRPIĆ, Gordan (ur.), O novim stvarima u suvremenoj Hrvatskoj: 120. obljetnica Rerum novarum, Zagreb, 2013.

24. ČRPIĆ, Gordan, DŽOLAN, Mijo (ur.), Slobodna nedjelja: kultura u nestajanju?, Zagreb, 2014.

25. BALOBAN, Stjepan, ČRPIĆ, Gordan, PETROVIĆ ŠTEFANAC, Dubravka (ur.), Kultura rada u Hrvatskoj. Peti hrvatski socijalni tjedan Zagreb, 21.-23. listopada 2011., Zagreb, 2014.

26. BALOBAN, Stjepan, ČRPIĆ, Gordan, PETROVIĆ ŠTEFANAC, Dubravka (ur.), Župnik Franjo Jurak – uloga župnika u gradu, Zagreb, 2015.

27. BALOBAN, Stjepan, PETROVIĆ ŠTEFANAC, Dubravka (ur.), Laudato si‘! Kako mijenjati stil života?, Zagreb, 2020.

28. BALOBAN, Stjepan, PETROVIĆ ŠTEFANAC, Dubravka (ur.), Fratelli tutti. Poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo, Zagreb, 2022.

29. BALOBAN, Stjepan, ČRPIĆ, Gordan, PETROVIĆ ŠTEFANAC, Dubravka, ANCIĆ Zvonimir (ur.), Demografija – iseljavanje – migracije. Šesti hrvatski socijalni tjedan Zagreb, 22. i 23. listopada 2021., Zagreb, 2023.

30. BALOBAN, Stjepan, MIGLES, Silvija, PETROVIĆ ŠTEFANAC, Dubravka (ur.), Opće dobro u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj, Zagreb, 2023.

Dubravka Petrović Štefanac – Mirjana Pinezić