Teologija pred izazovima: Identitet – Migracije – Sveučilište by Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Nedjeljka s. Valerija Kovač – Denis Barić (ur.)

TEOLOGIJA PRED IZAZOVIMA: IDENTITET – MIGRACIJE – SVEUČILIŠTE

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 1

4/8/2021 11:29:54 PM

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 2

4/8/2021 11:29:55 PM

EUROPSKO DRUŠTVO ZA KATOLIČKU TEOLOGIJU HRVATSKA SEKCIJA

Nedjeljka s. Valerija Kovač – Denis Barić (ur.)

TEOLOGIJA PRED IZAZOVIMA: IDENTITET – MIGRACIJE – SVEUČILIŠTE ZBORNIK RADOVA

Kršćanska sadašnjost Zagreb, 2021.

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 3

4/8/2021 11:29:55 PM

Teologija pred izazovima: Identitet – Migracije – Sveučilište. Zbornik radova Uredili: Izv. prof. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač Doc. dr. sc. Denis Barić Recenzenti: Prof. dr. sc. Nediljko A. Ančić Doc. dr. sc. Mateja Pevec Rozman Jezična lektura: Dr. sc. Mila Mikecin Prijevod sažetaka na engleski jezik: Dr. sc. Nenad Polgar Prijelom i grafičko oblikovanje: Danijel Lončar

Nakladnici: Hrvatska sekcija Europskoga društva za katoličku teologiju (HS – EDKT) Kršćanska sadašnjost d. o. o., Zagreb, Marulićev trg 14 Za nakladnike: Prof. dr. sc. Tonči Matulić, predsjednik Hrvatske sekcije Europskoga društva za katoličku teologiju Dr. sc. Stjepan Brebrić, direktor Kršćanske sadašnjosti d. o. o. Tisak: Grafički zavod Hrvatske d. o. o., Zagreb Naklada: 500 ISBN 978-953-11-1441-7 Tiskano u ožujku 2021. CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001093539. Copyright ©: Kršćanska sadašnjost d. o. o., Zagreb, 2021.

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 4

4/8/2021 11:29:55 PM

Sadržaj PREDGOVOR: Tonči MATULIĆ (Zagreb): Hrvatska sekcija Europskoga društva za katoličku teologiju – pogled iznutra .................................................................................................................................. 7

PRVI DIO

IDENTITET I POSLANJE TEOLOGA DANAS Ana s. Thea FILIPOVIĆ (Zagreb): Javna teologija – izazov i značenje ..................................................................................... 25 Branko MURIĆ (Zagreb): Promišljanja o teologovu identitetu danas kroz prizmu „biti čovjek Crkve“ ........................................................................................................................... 45 Ivan DODLEK (Zagreb): Teolog: homo sapiens ................................................................................................................... 75

DRUGI DIO

TEOLOŠKI IZAZOVI IZBJEGLIČKE KRIZE I MIGRACIJSKIH TOKOVA Tonči MATULIĆ (Zagreb): Stranac, izbjeglica i drugi u biblijsko-teološkoj perspektivi: između odbacivanja i gostoprimstva ................................................................................ 95 Mislav KUTLEŠA (Zagreb): Ratne izbjeglice i ekonomski migranti s moralno-etičkog gledišta ......... 113

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 5

4/8/2021 11:29:55 PM

Juro ZEČEVIĆ BOŽIĆ (Zagreb): Kršćani na bliskom istoku: povijest, današnje stanje i budućnost ............ 135 Tomislav KOVAČ (Zagreb): Izbjeglička kriza i strah od islamizacije Europe ...................................................... 157

TREĆI DIO

VERITATIS GAUDIUM: ZNAČENJE, IZAZOVI, PERSPEKTIVE Stipe KUTLEŠA (Zagreb): Jedno filozofsko razumijevanje zadaća teologije u suvremenom društvu ............................................................................................................ 205 Ivan ŠARČEVIĆ (Sarajevo): Mjesto i uloga teologije u Crkvi i društvu u svjetlu konstitucije Veritatis gaudium .............................................................................................. 223 Jakov RAĐA (Zagreb): Temeljni kriteriji za obnovu crkvenih studija u svjetlu Veritatis gaudium ........................................................................................................................... 267 Lucija BOLJAT (Zagreb): Apostolska konstitucija Veritatis gaudium u svjetlu kanonskog prava .......................................................................................................................... 285 Zaključne misli ............................................................................................................................................ 303 Kazalo imena ............................................................................................................................................... 305

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 6

4/8/2021 11:29:55 PM

PREDGOVOR

HRVATSKA SEKCIJA EUROPSKOGA DRUŠTVA ZA KATOLIČKU TEOLOGIJU – POGLED IZNUTRA Tonči Matulić Hrvatska sekcija (HS) Europskoga društva za katoličku teologiju (EDKT) ima čast i zadovoljstvo opet se predstaviti cijenjenom čitateljstvu i svekolikoj, teološkoj i svjetovnoj, javnosti novim, odnosno drugim, zbornikom teoloških radova što ga sad držite u rukama, a svojim su ga marom i zalaganjem priredili doc. dr. sc. Denis Barić, tajnik HS, i izv. prof. dr. sc. s Valerija Kovač, blagajnica HS. Oboje zaslužuju iskrenu zahvalu i veliku pohvalu vodstva, svih redovitih članica i članova, prijatelja i podupiratelja HS za uloženi trud, vrijeme i vještinu u priređivanju ovoga zbornika. Zbornik donosi jedanaest teoloških i srodnih radova koji su prethodno pod istim ili sličnim naslovom predstavljeni u obliku predavanja na teološkim kolokvijima tijekom tri uzastopne godine što ih je programski i organizacijski osmislila i realizirala HS. Zbornik su recenzirali splitski teolog prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić i slovenska teologinja, trenutno predsjednica Slovenske sekcije, doc. dr. sc. Mateja Pevec Rozman. Na ovome mjestu im od srca zahvaljujemo na spremnom prihvaćanju naše molbe te na temeljitoj i korektnoj kritičkoj procjeni pojedinih priloga i zbornika u cjelini. Budući da se među redovitim članicama i članovima HS dugo postavljalo pitanje o konkretnom djelovanju HS na planu ostvarivanja specifičnih vlastitih ciljeva deklariranih u Statutu, s oduševljenjem i jednoglasno je podržan prijedlog vodstva HS na redovitoj godišnjoj skupštini održanoj u Topuskom 18. travnja 2017. godine, a uoči XLI. Međunarodnoga simpozija profesora filozofije i teologije u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (KBF) 7

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 7

4/8/2021 11:29:55 PM

Zbornik radova TEOLOGIJA PRED IZAZOVIMA

Sveučilišta u Zagrebu, da se krene s planiranjem i održavanjem godišnjih teoloških kolokvija koji će okupljati hrvatske teologinje i teologe te druge ljubitelje teološke misli na unaprijed zadanu i za akademsku katoličku teologiju i Crkvu važnu i aktualnu temu. Što je tada odlučeno to je u narednom razdoblju i realizirano. U srijedu 12. rujna 2017. godine u prostorijama KBF-a Sveučilišta u Zagrebu održan je I. colloquium theologicum: Identitet i poslanje teologa danas na kojemu su održana četiri predavanja: dr. sc. Branko Murić (Zagreb): Teolog: homo fidelis et Ecclesiae; doc. dr. sc. Ivan Dodlek (Zagreb): Teolog: homo sapiens; prof. dr. sc. Mario Cifrak: Teolog: homo doctus et eruditus; prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović: Teolog: homo publicus (et mediaticus). Predavačima je ponuđeno zajedničko polazište u promišljanjima o identitetu i poslanju teologa danas u članku pod naslovom Biti teolog – što to danas znači? poznatoga dugovječnog njemačkog katoličkog teologa Petera Hünermanna.1 Treba spomenuti da je Hünermann jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik EDKT (1989. – 1995.). Držimo vrijednim na ovom mjestu također spomenuti činjenicu da je Hünermann gostovao na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu s plenarnim predavanjem Vjera i razum u dijalogu u sklopu III. dies theologicus: Enciklika Fides et ratio – deset godina poslije, održanom 8. svibnja 2008. godine.2 U subotu 12. listopada 2018. godine u prostorijama KBF-a Sveučilišta u Zagrebu održan je II. colloquium theologicum: Teološki izazovi izbjegličke krize i migracijskih tokova na kojemu je održano pet predavanja: prof. dr. sc. Tonči Matulić (Zagreb): Stranac, izbjeglica i drugi u biblijsko-teološkoj perspektivi: između odbacivanja i gostoprimstva; doc. dr. sc. Mislav Kutleša (Zagreb): Ratne izbjeglice i ekonomski migranti s moralno-etičkog gledišta; prof. dr. sc. Juro Zečević Božić (Zagreb): Kršćani na Bliskom istoku: povijest, današnje stanje i budućnost; doc. dr. sc. Tomislav Kovač (Zagreb): Izbjeglička kriza i strah od islamizacije Europe; pater Tvrtko Barun, D.I. (Zagreb): Djelovanje Isusovačke službe za izbjeglice u Republici Hrvatskoj. U jeku takozvane izbjegličke krize u Europi sama od sebe se nametnula tema izbjeglica koja je, kako se to načelno vidi iz predavanja, a onda posebno iz objavljenih radova u ovome zborniku, predstavljena u širokome spektru teoloških promišljanja. 1

Usp. Peter HÜNERMANN, Biti teolog – što to danas znači?, u: Obnovljeni život, 57 (2002.) 3, 297-304. Usp. Peter HÜNERMANN, Fides et ratio – nekoć i sad (!?), u: Bogoslovska smotra, 78 (2008.) 4, 721-740. Isto također usp. Peter HÜNERMANN, Fides et Ratio – Einst und Jetzt, in: Theologische Quartalschrift, 189 (2009.) 3, 161-178.

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 8

4/8/2021 11:29:55 PM

Predgovor

U subotu 16. studenoga 2019. godine u prostorijama KBF-a Sveučilišta u Zagrebu održan je III. colloquium theologicum: Veritatis gaudium: značenje, izazovi, perspektive. Valja naglasiti da je Veritatis gaudium – Radost istine apostolska konstitucija o crkvenim sveučilištima i fakultetima (8. prosinca 2017.) pape Franje3 kojom se obnavljaju i osuvremenjuju odredbe starije apostolske konstitucije o crkvenim sveučilištima i fakultetima Sapientia christiana – Kršćanska mudrost pape Ivana Pavla II. iz 1979. godine.4 Na trećem teološkom kolokviju održana su četiri predavanja: prof. dr. sc. Stipe Kutleša (Zagreb): Jedno filozofsko razmatranje zadaćâ teologije u suvremenom društvu; prof. dr. sc. Ivan Šarčević (Sarajevo): Mjesto i uloga teologije u Crkvi i društvu: dr. sc. Jakov Rađa (Zagreb): Kriteriji obnove crkvenih studija u svjetlu Veritatis gaudium; doc. dr. sc. Lucija Boljat (Zagreb): Veritatis gaudium u svjetlu kanonskoga prava. O aktualnosti i važnosti ove teme za akademsku katoličku teologiju suvišno je trošiti riječi, imajući pritom posebno na umu činjenicu da su hrvatski katoličko-bogoslovni fakulteti u sastavu javnih državnih sveučilišta unutar kojih vrše svoje specifično crkveno poslanje.5 Od ukupno trinaest održanih predavanja, u ovome zborniku je priređeno i objavljeno njih jedanaest, činjenica koja sama od sebe govori o ozbiljnosti pojedinih autora u pristupu i preuzetim obavezama, ali i o ugledu i važnosti koje HS, kao jedina formalna udruga hrvatskih katoličkih teologinja i teologa, uživa u njihovim očima i mislima. Ovo je pravo mjesto da se svima njima od srca iskreno zahvali na uloženom trudu i doprinosu, da im se oda priznanje za uistinu kvalitetna predavanja i priređene radove za ovaj zbornik te da ih se ohrabri za daljnju suradnju na planu zajedničkoga promicanja plemenitih ciljeva akademske katoličke teologije i davanja živoga svjedočanstva aka-

Usp. Papa FRANJO, Veritatis gaudium – Radost istine. Apostolska konstitucija o crkvenim sveučilištima i fakultetima (8. XII. 2017.), Zagreb, 2018., 1-60. Također usp. KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI ODGOJ, Provedbene odredbe za vjerno provođenje apostolske konstitucije Veritatis gaudium (27. XII. 2017.), 72-104. Usp. GIOVANNI PAOLO II, Sapientia christiana. Costitutione apostolica circa le università e le facoltà ecclesiastiche (15 aprile 1979), u: http://www.vatican.va/content/ john-paul-ii/it/apost_constitutions/documents/hf_jp-ii_apc_15041979_sapientia-christiana.html (22. XI. 2020.). Opširno izvješće o trećemu teološkom kolokviju vidi: Tonči MATULIĆ – Ante BEKAVAC, Veritatis gaudium: značenje, izazovi, perspektive: III. colloquium theologicum u organizaciji Hrvatske sekcije Europskoga društva za katoličku teologiju, u: Bogoslovska smotra, 89 (2019.) 4, 967-971.

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 9

4/8/2021 11:29:55 PM

Zbornik radova TEOLOGIJA PRED IZAZOVIMA

demskoga i crkvenog zajedništva, razmjene teoloških i drugih srodnih ideja te njegovanja međunarodne teološke suradnje pod okriljem EDKT – HS.

*** Na početku je spomenuto da je ovo drugi zbornik teoloških radova što ga je priredila HS. Na završetku svoga predsjedničkog mandata na čelu HS, Nediljko Ante Ančić iz Splita i Tonči Matulić iz Zagreba, član predsjedništva HS od 2004. godine, priredili su 2007. godine prvi zbornik radova u kojemu je u prvome dijelu objavljeno šest teoloških radova, petero hrvatskih i jednog njemačkog teologa, s komentarima i promišljanjima o Pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes o Crkvi u suvremenom svijetu Drugoga vatikanskog koncila. U drugome dijelu su objavljena tri opširna i detaljna prikaza djelatnosti EDKT i HS s posebnim naglaskom na rad redovitih kongresa i izdavačku djelatnost. U trećem dijelu su sadržana brojna izvješća o aktivnostima HS s posebnim naglaskom na prikaze domaćih susreta i aktivnosti, sudjelovanje i predstavljanje HS na međunarodnim regionalnim konferencijama i sjednicama središnjega Kuratorija, a na kraju zbornika su objavljeni službeni dokumenti EDKT i HS.6 Uvidom u sadržaje i teme prvoga zbornika jasno izbijaju na vidjelo brižnost i ljubav s kojima su mnogi, počevši već od Vjekoslava Bajsića i Stjepana Kušara, a posebno dotadašnji predsjednik HS splitski profesor u miru Nediljko Ante Ančić7, u zajedništvu s najbližim suradnicima, među kojima posebno valja istaknuti zagrebačke profesore u miru Đuru Zalara i Nikolu Hohnjeca, savjesno i predano radili na ustrojavanju, domaćem i međunarodnom predstavljanju i brojnim aktivnostima HS, a napose od 2002. do 2007. godine. Zbog toga na ovome mjestu, ali nipošto ne iz puke kurtoazije, nego iz najdubljega uvjerenja i poštovanja, treba od srca iskreno zahvaliti i odati priznanje profesoru Ančiću, ali i svima koji su prije njega, dakle od samih početaka postojanja EDKT i neformalnoga okupljanja hrvatskih teologinja i teologa oko te ideje, preko vremena ustrojavanja i službene registracije, izbora pojedinih tijela i primanja redovitih članova HS pa sve do ulaska u, nazovimo tako, mirno i sređeno razdoblje prepoznatljivoga 6

Usp. Nediljko A. ANČIĆ – Tonči MATULIĆ (prir.), Svijetu ususret. Hrvatska katolička teologija i teološki dijalog u Europi. Zbornik radova, Split, 2007. Profesor Ančić i dalje aktivno sudjeluje u predstavljanju hrvatske akademske teologije u europskoj perspektivi. O tome usp. Nediljko A. ANČIĆ, Die Stellung der Theologie im Hochschulbereich: Beispiel Kroatien, u: ET-Studies – Journal of the European Society for Catholic Theology, 10 (2019.) 2, 355-363.

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 10

4/8/2021 11:29:55 PM

Predgovor

djelovanja i aktivnosti HS ugradili svoje živote, svoj genij, svoje vrijeme, energije i ideje u promicanju ciljeva EDKT – HS. Dugi je popis hrvatskih teologa i teologinja koji su od početka ugradili dio sebe u život i djelovanje EDKT – HS. Njihova imena i uloge su predstavljeni u prvome zborniku. Tolle et lege!

*** U ovome, drugom zborniku nije zastupljena tolika raznovrsnost sadržaja, jer je HS nakon 2007. godine ušla u relativno mirno i sređeno razdoblje svoga formalnog postojanja i djelovanja na čelu s predsjednicom HS dr. sc. Katicom Knezović. Na ovome mjestu držimo vrijednim podsjetiti i kratko predstaviti jedan za našu HS važan događaj iz 2010. godine.8 Naime, HS je 12. veljače 2010. godine organizirala i bila domaćin regionalne konferencije EDKT s temom Teologija na raskrižjima sveučilišta, Crkve i društva koja je održana u Dubrovniku u dvorani Ivana Pavla II. u samostanu sv. Klare. Konferencija je okupila četrdesetak sudionika iz petnaest europskih zemalja i, nažalost, svega četvero iz Hrvatske. U prvom dijelu konferencije održana su četiri plenarna predavanja: prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić (Split, Hrvatska): Teologija traži svoju ulogu u javnom diskursu; prof. dr. sc. Peter De Mey (Leuven, Belgija): Koliko se postkoncilska učiteljska ekleziologija razvija u skladu s euharistijskom ekleziologijom; prof. dr. sc. Drago Karlo Ocvirk (Ljubljana, Slovenija): Teologija kao društvena racionalizacija i integracija religije u pluralnom i globalnom svijetu; prof. dr. sc. Michaly Kranitz (Budimpešta, Mađarska): Odgovornost teologije na sveučilištu, u Crkvi i društvu danas. U drugom dijelu konferencije održano je šest kraćih priopćenja u kojima su predavači predstavili neke izabrane aspekte iz života Crkve i teologije u pojedinim europskim zemljama: prof. dr. sc. Mato Zovkić u Bosni i Hercegovini, prof. dr. sc. Jan Jans u Nizozemskoj, prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović u Hrvatskoj, dr. sc. Miloš Lichner u Slovačkoj, doc. dr. sc. Romualdas Dulskis u Litvi i doktorand Angelo Dos Santos Cardita u Portugalu. Navečer je za sve sudionike konferencije i Kuratorija dubrovački biskup mons. dr. sc. Želimir Puljić predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao u dominikanskoj crkvi. Nakon toga je uslijedila zajednička svečana večera. U subotu i nedjelju 13.-14. veljače 2010. godine održane su redovite sjednice Predsjedništva, Kuratorija 8

Događaj je medijski najavljen već 8. i 9. veljače 2010. godine. O tome usp. https://ika. hkm.hr/novosti/teologija-na-raskrizjima-sveucilista-crkve-i-drustva-2/; usp. http:// www.ktabkbih.net/hr/vijesti/teologija-na-raskrizjima-sveuilista-crkve-i-drustva/22966 (19. XI. 2020.).

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 11

4/8/2021 11:29:55 PM

Zbornik radova TEOLOGIJA PRED IZAZOVIMA

i ad interim uredništva ET-Studies u dubrovačkom Dominikanskom samostanu. U popodnevnim satima subote bilo je službeno razgledavanje grada s vodičem, a navečer je bilo posebno druženje gostiju uz okrjepu i klapsku pjesmu na povijesnoj dubrovačkoj lađi „Karaka“ u luci Gruž. Posebno treba istaknuti da su svi sudionici bili oduševljeni hrvatskim domaćinstvom i organizacijom, a neki stariji i iskusniji, poput Edmunda Arensa iz Luzerna, predsjednika Švicarske sekcije, otvoreno su izjavljivali da je to bio najsadržajniji i najbolji susret od svih dotadašnjih. Arens je inače i prije dolazio u Hrvatsku, a 2007. godine je gostovao na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu.9 Uspjehu regionalne konferencije u Dubrovniku, zajedno sasvim održanim sjednicama, pristojnim smještajem, bogatim kulturnim programom, zajedničkim molitvama i rekreacijom doprinijeli su dubrovački dominikanci, franjevci i kapucini koji su širom otvorili vrata svojih samostana za prihvat gostiju, a pater Ivo Plenković, O.P., i don Robert Ćibarić posebno zaslužuju iskrenu zahvalu i javno priznanje za ogroman doprinos u organizaciji i realizaciji dubrovačkoga događaja. Sve je bilo korektno medijski popraćeno i javnosti predstavljeno.10

*** Na godišnjoj skupštini HS održanoj 22. travnja 2011. godine u Duhovno-obrazovnom centru „Marijin dvor“ u Lužnici kod Zaprešića, a opet uoči XXXV. Međunarodnoga simpozija profesora filozofije i teologije, ponovno je izabrana Katica Knezović za predsjednicu HS, pisac ovoga predgovora za potpredsjednika, a za članove predsjedništva su bili izabrani prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić iz Splita, prof. dr. sc. Ružica Razum iz Zagreba i prof. dr. sc. Veronika s. Nela Gašpar iz Rijeke. Valja pošteno primijetiti da je u ovome razdoblju bilo došlo do stanovitog osipanja i stagnacije priljeva novih članova HS. Ipak, to nije prekinulo život i zaustavilo aktivnosti HS, pogotovo na planu predstavljanja HS na službenim međunarodnim susretima EDKT. 9

Profesor Edmund Arens održao je plenarno predavanje na II. dies theologicus: Praksa i/ ili svjetonazor? Religija u svjetlu komunikacije i djelovanja, održanom u Zagrebu 10. svibnja 2007. godine u organizaciji KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. O tome vidi: usp. Edmund ARENS, Što je religija i čemu religija? Razmišljanja u svjetlu komunikativne teologije, u: Bogoslovska smotra, 78 (2008.) 1, 9-23. 10 Izvješće o održanoj regionalnoj konferenciji, sjednicama Kuratorija EDKT i uredništva ET-Studies u Dubrovniku predstavljeno je široj javnosti: usp. Teologija na raskrižjima sveučilišta, Crkve i društva, u: https://ika.hkm.hr/novosti/teologija-na-raskrizjima-sveucilista-crkve-i-drustva/ (20. XI. 2020.). O događaju su izvješćivali i lokalni dubrovački mediji.

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 12

4/8/2021 11:29:55 PM

Predgovor

Članovi HS su se cijelo vrijeme okupljali na svojim redovitim siječanjskim susretima uoči održavanja Teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu i na redovitim godišnjim skupštinama u uskrsnome tjednu uoči održavanja Međunarodnoga simpozija profesora filozofije i teologije. Svi susreti su bili službeno sazivani, na njima su se redovito podnosila izvješća o djelovanju i financijskom stanju HS, o međunarodnim događajima i aktivnostima EDKT te se raspravljalo o mogućim zajedničkim oblicima djelovanja. Još ranije, dotično tijekom 2008. i 2009. godine održano je bilo nekoliko sjednica predsjedništva HS u svrhu realizacije nekih izdavačkih i drugih inicijativa. Ne manje važno, cijelo vrijeme se redovito skupljala članarina (50€) od čega se, prema odluci predsjedništva EDKT, polovica prosljeđivala u središnjicu EDKT, a s drugom polovicom je raspolagala HS, činjenica koja je HS održavala solventnom, a našemu članstvu je osiguravalo redovito primanje službenoga časopisa i vjesnika EDKT. Valja također spomenuti da je HS redovito bila zastupljena, bilo u osobi predsjednice bilo u osobi njezinog izaslanika, na regionalnim konferencijama i sjednicama Kuratorija EDKT na kojima se podnosilo izvješće o životu i radu HS te o stanju hrvatske akademske teologije i Crkve. U tom smislu valja iskreno zahvaliti predsjednici Katici Knezović (2008. – 2014.) na velikom trudu i doprinosu u održanju aktivnosti HS o čemu kao trajni zapis posebno svjedoče službeni susreti, međunarodno predstavljanje, zapisnici susreta, informiranje, prikupljanje članarine, financijska izvješća i medijski osvrti. Nakon dva uzastopna predsjednička mandata Katice Knezović, u Splitu na Kamenu u Duhovnome centru „Oaza sv. Marije Krucifikse“, a uoči XXXVIII. Međunarodnog teološkog simpozija profesora filozofije i teologije, održana je 22. travnja 2014. godine redovita skupština na kojoj je izabrano novo vodstvo HS: za predsjednika je izabran pisac ovog predgovora, za potpredsjednicu prof. dr. sc. Ružica Razum iz Zagreba, za članove predsjedništva prof. dr. sc. Jadranka Garmaz iz Splita, prof. dr. sc. Božo Lujić i prof. dr. sc. Juro Zečević Božić iz Zagreba, a za članove Nadzornog odbora prof. dr. sc. Franjo Topić iz Sarajeva, dr. sc. Katica Knezović iz Zagreba i prof. dr. sc. Marinko Vidović iz Splita. Na prijedlog novoizabranoga predsjedništva na redovitoj sjednici HS, održanoj 26. siječnja 2015. godine, uoči održavanja LX. Teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu, na mjesto tajnika HS je imenovan doc. dr. sc. Denis Barić, a na mjesto blagajnice doc. dr. sc. s. Valerija Kovač, oboje iz Zagreba. Odmah su zajedničkim novim snagama i zalaganjem poduzete brojne nužne radnje i aktivnosti. 13

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 13

4/8/2021 11:29:55 PM

Zbornik radova TEOLOGIJA PRED IZAZOVIMA

Najprije su poduzete radnje na planu ponovne registracije HS u Registar udruga Republike Hrvatske (Rješenje Gradskog ureda za opću upravu od 9. studenoga 2016., a odmah je uslijedilo i usklađivanje Statuta HS s novim Zakonom o udrugama iz 2014. i kasnije iz 2017. godine. HS je konačno dobila svoju novu službenu i, nadamo se, primjerenu adresu, a to je Vlaška 38 u Zagrebu, dakle u sjedištu KBF-a Sveučilišta u Zagrebu u kojemu je HS dodijeljen i uredski prostor s pripadajućim inventarom za potrebe administrativnoga vođenja. Sve je uspješno provedeno, a najveći doprinos u svemu tome je dao tajnik dr. Barić. Pored toga valjalo je ponovno otvoriti ugašeni bankovni račun u Privrednoj banci Zagreb, zatim srediti i voditi financije u skladu s normama Zakona o udrugama i na osnovama transparentnog poslovanja te savjesno prikupljati članarinu i uplaćivati je u središnjicu EDKT. U svemu tome je glavni i presudni doprinos dala blagajnica dr. Kovač. Njih dvoje zaslužuju veliko priznanje za doprinose institucionalnoj i administrativnoj revitalizaciji te unaprjeđenju redovitoga funkcioniranja HS u razdoblju od početka 2015. do kraja 2020. godine. Stoga im na ovome mjestu u svoje osobno ime, u ime predsjedništva HS i u ime cijeloga članstva HS od srca zahvaljujem na svemu što su učinili za dobrobit HS. Da posrijedi nije nikakvo pretjerivanje niti samo prigodna kurtoazija bez pokrića svjedoči i ovaj zbornik koji sabire radove s tri ranije predstavljena teološka kolokvija u čijoj su organizaciji i realizaciji ogromne doprinose dali upravo tajnik docent Barić i blagajnica docentica Kovač. Nakon što je u travnju 2014. godine novo vodstvo preuzelo odgovornost za vođenje HS, 18. srpnja 2014. godine je izvršena primopredaja arhivske građe, dokumentacije, pečata i blagajne. Tom je prigodom također profesor u miru Đuro Zalar predao dokumentaciju vezanu za uredno vođenu blagajnu HS u razdoblju od 2002. do 2010. godine. Odmah na jesen 2014. godine pokrenuta je inicijativa za pridobivanjem novih članova HS. Osim osobnih razgovora s potencijalnim članicama i članovima, posebno na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu, upućeno je također i službeno pismo s pozivom za članstvo u HS svima završenim hrvatskim teologinjama i teolozima na visokim katoličkim teološkim učilištima u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Njihovo iskazano zanimanje i reakcija zaslužuju spomen i pohvalu. U nešto manje od dvije godine broj se članova HS gotovo udvostručio, dakle s 19 članova 2014. godine broj se povećao na 46 članova u 2017. godini. Na kraju 2020. godine HS broji ukupno 51 člana. Ako se ima na umu činjenica koja je na kongresu u Bratislavi 2019. godine stavljena svima na znanje, naime da je na14

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 14

4/8/2021 11:29:55 PM

Predgovor

kon temeljitog sređivanja zajedničke liste članova EDKT konstatirano kako je ukupan broj redovitih članova EDKT oko 550, a ne kako se stalno ponavljalo oko 850, onda je istovremeno i hvalevrijedno i pomalo začuđujuće, dakako u pozitivnom smislu riječi, imajući na umu veličinu naroda i države, da HS trenutno drži gotovo 9% od ukupnoga broja svih redovitih članova EDKT. Treba spomenuti da je EDKT od samih svojih početka uvijek najveći broj članova imao iz Njemačke, gotovo dvije trećine. Neke velike katoličke nacije, poput Italije, Francuske i Poljske, bile su zastupljene tek sa simboličkim brojem članova, a Španjolska i Portugal do unatrag nekoliko godina nisu imale ni aktivnu nacionalnu sekciju. U tom pogledu su posljednjih godina učinjeni značajni pomaci, ali je u međuvremenu došlo do značajnog osipanja članstva ili, točnije rečeno, do zastoja u popularizaciji EDKT među potencijalnim novim članovima među mlađim teologinjama i teolozima. Uvjereni smo da će EDKT i u budućnosti okupljati europske teologinje i teologe, no broj njegovih članova će zasigurno ovisiti o posvećenosti vodstva EDKT na planu promidžbe i popularizacije deklariranih zajedničkoj ciljeva i na osmišljavanju atraktivnijih aktivnosti. Uoči XLI. Međunarodnog simpozija profesora filozofije i teologije, održanom 19. i 20. travnja 2017. godine u Hotelu Top-Terme u Topuskom, dotično 18. travnja 2017. godine održana je sjednica HS na kojoj je (re)izabrano vodstvo HS. Za predsjednika HS je izabran na drugi mandat pisac ovog predgovora, za potpredsjednicu također na drugi mandat prof. dr. sc. Ružica Razum iz Zagreba, za članove predsjedništva su izabrani doc. dr. sc. Drago Tukara iz Đakova, izv. prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić i doc. dr. sc. Nenad Malović iz Zagreba, za članove Nadzornog odbora su izabrani izv. prof. dr. sc. Juro Zečević Božić i doc. dr. sc. Tomislav Kovač iz Zagreba te dr. sc. Sanda Dobrovoljski-Smoljo iz Sarajeva. Nakon toga su ponovno potvrđeni na mjesto tajnika doc. dr. sc. Denis Barić, a na mjesto blagajnice doc. dr. sc. s. Valerija Kovač.

*** EDKT je za vrijeme dva predsjednička mandata flamanskog teologa Lievena Boevea (2005. – 2009.) prihvatilo promjene Statuta po kojima će se ubuduće redoviti kongresi, umjesto svake treće godine kao do 2007., održavati svake druge godine, a odgovornost za domaćinstvo i organizaciju kongresa preuzet će izabrani potpredsjednik (President-elect) koji će na završetku obavljenoga posla na redovitoj skupštini automatski postati predsjednik EDKT. Na 15

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 15

4/8/2021 11:29:56 PM

Zbornik radova TEOLOGIJA PRED IZAZOVIMA

sjednici Kuratorija EDKT, održanoj 2008. godine u Leuvenu, na prijedlog i inicijativu predsjedništva imenovano je ad interim osnivačko uredništvo novoga časopisa Journal of the European Society for Catholic Theology – ET-Studies u sastavu: prof. dr. sc. Stephen Van Earp iz Tilburga, Nizozemska, prof. dr. sc. Albert Franz iz Dresdena, Njemačka, doktorand i tajnik Stefan Stofanik iz Leuvena, Belgija, i pisac ovoga predgovora. Povjerena im je zadaća da načine i predstave novi profil znanstvenoga teološkog časopisa najvišega ranga koji će zamijeniti dotadašnji ET-Bulletin EDKT. Nažalost, nakon brojnih sjednica (Leuven, Dubrovnik, Limerick, Brač, Mechelen, Dresden) i gotovo trogodišnjih priprema, predsjednik Van Earp je iz osobnih razloga podnio ostavku, a služba glavnog urednika je povjerena na kongresu u Beču 2011. godine prof. dr. sc. Gerhardu Kruipu iz Mainza, Njemačka, koji je uspješno nadoknadio sve zaostatke, započeo s objavljivanjem časopisa i ostao do danas glavni i odgovorni urednik. Dugovječni njemački teolog Peter Hünermann (91) i prvi predsjednik EDKT 2008. godine je darovao iznos od 100.000 € za potrebe sigurnijega financijskog poslovanja EDKT. Iste je godine s tim kapitalom osnovana Zaklada Peter Hünermann s dvama glavnim, ali nipošto ne i jedinim ciljevima: pomaganje djelatnosti ET-Studies kako bi postao vodeći europski teološki znanstveni časopis; podupiranje mladih znanstvenika u njihovim istraživačkim projektima relevantnima za katoličku teologiju, a dokaz tomu je osnovana posebna nagrada za najbolji rad mladih teologa. Zakladom upravlja posebno povjerenstvo na čelu kojega je od početka bio prof. dr. sc. Eamonn Conway iz Irske. Osim nagrade za mlade teologe, uvedena je i nagrada za najbolju recentnu teološku knjigu (Book Prize Competition), o čemu odlučuje posebno imenovano povjerenstvo, a dodjeljuje se svake druge godine na prigodnoj svečanosti tijekom održavanja kongresa. Sedmi11 kongres EDKT u nizu organizirao je izabrani potpredsjednik prof. dr. sc. Eamonn Conway sa Mary Immaculate College Sveučilišta u Limericku, Republika Irska. Kongres je stoga održan u Limericku od 20. do 23. kolovoza 2009. godine s glavnom temom The Eager Longing of Creation. Interdisciplinary Theological Perspectives on Ecology and Economy. Pokrenuta je također inicijativa da se dan uoči početka kongresa redovito održi Konferencija mladih teologa (Junior-Conference ili Emerging Scholars Conference) na kojoj će 11

Šest prethodnih kongresa kratko su predstavljeni u gore citiranom prvome zborniku radova Hrvatske sekcije.

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 16

4/8/2021 11:29:56 PM

Predgovor

prijavljeni doktorandi i postdoktorandi izlagati teme i rezultate svojih doktorskih istraživanja. Na završetku kongresa u Limericku Conway je preuzeo predsjedničku palicu od Boevea, a za potpredsjednicu je izabrana prof. dr. sc. Sigrid Müller s KBF-a Sveučilišta u Beču. Ona je organizirala osmi kongres EDKT koji je održan u Beču, Austrija, od 25. do 28. kolovoza 2011. godine s glavnom temom Exploring the Boundaries of Bodiliness. Theological and Interdisciplinary Approaches to the Human Condition („Istraživanje granica tjelesnosti. Teološki i interdisciplinarni pristupi ljudskom stanju“).12 Na završetku kongresa profesorica Müller je postala predsjednica, a za potpredsjednika je izabran prof. dr. sc. Martin Lintner s Filozofsko-teološke visoke škole u Brixenu, Italija. Vrijedno je spomena da je predsjednica HS Katica Knezović na bečkome kongresu izabrana za članicu predsjedništva EDKT, a da je pisac ovoga predgovora održao pozvano uvodno predavanje Sketch of the Theology of the Signs of the Times („Skica teologije znakova vremena“) na Konferenciji mladih teologa uoči bečkoga kongresa, održanoj 24. kolovoza 2011. godine na Teološkom fakultetu u Bratislavi Sveučilišta u Trnavi. Deveti kongres je organizirao potpredsjednik EDKT Lintner, a održan je u Brixenu, Italija, od 28. kolovoza do 1. rujna 2013. godine s glavnom temom God in Question. Religious Language and Secular Languages („Bog u pitanju. Vjerski jezik i svjetovni jezici“).13 Na završetku kongresa profesor Lintner je postao predsjednik EDKT, a za potpredsjednika je izabran prof. dr. sc. Pierre Van Hecke s KBF-a Katoličkoga sveučilišta u Leuvenu, Belgija. On je organizirao deseti, jubilarni, kongres koji je održan u Leuvenu od 17. do 20. rujna 2015. godine s glavnom temom The Soul of Theology. On the Role of Scripture in Theology („Duša teologije. O ulozi Pisma u teologiji“). Na kraju kongresa Van Hecke je postao predsjednik, za potpredsjednicu je izabrana prof. dr. sc. Marie-Jo Thiel s KBF-a Sveučilišta u Strasbourgu, dok je predsjednica HS, Katica Knezović, ponovno izabrana za članicu predsjedništva EDKT. Profesorica Thiel je organizirala jedanaesti kongres koji je održan u Strasbourgu, 12

Usp. Sigrid MÜLLER – Slavomir DLUGOŠ – Gerhard MARSCHÜTZ (ur.), Exploring the Boundaries of Bodiliness. Theological and Interdisciplinary Approaches to the Human Condition. Proceedings of the ESCT Congress 2011 in Vienna, Wien, 2013. 13 Izvješće sa kongresa vidi: usp. Bog u pitanju – religiozni i sekularni govori (Knezović – Matulić), u: https://ika.hkm.hr/novosti/bog-u-pitanju-religiozni-i-sekularni-govor/ (18. XI. 2020.). Također usp. Martin M. LINTNER (ur.), God in Question. Religious Language and Secular Languages. Proceedings of the ESCT Congress 2013 in Brixen, Brixen/Bressanone, 2014.

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 17

4/8/2021 11:29:56 PM

Zbornik radova TEOLOGIJA PRED IZAZOVIMA

Francuska, od 30. kolovoza do 2. rujna 2017. godine s glavnom temom Philadelphia: the Challange of Fraternity („Philadelphia: izazov bratstva“).14 Ona je na kraju kongresa postala predsjednica, a za potpredsjednika je izabran prof. dr. sc. Miloš Lichner s Teološkog fakulteta u Bratislavi Sveučilišta u Trnavi. On je organizirao dvanaesti kongres koji je održan u Bratislavi, Slovačka, od 28. do 31. kolovoza 2019. godine s glavnom temom Hope. Where Does Our Hope Lie? („Nada. Na čemu se temelji naša nada“). Treba primijetiti da se na kongresu u Bratislavi, nakon dugog niza godina, pojavila zapažena skupina hrvatskih teologinja i teologa, brojem čak devetero.15 Svakako je vrijedna spomena i činjenica da je u Bratislavi prigodnom svečanom akademijom proslavljena 30. obljetnica osnutka i djelovanja EDKT (1989.-2019.). Tom je prigodom inicijator i jedan od glavnih utemeljitelja EDKT, njemački teolog Dietmar Mieth iz Tübingena, održao predavanje u kojemu je evocirao glavne razloge utemeljenja i početke djelovanja EDKT.16 Aktualna predsjednica EDKT Mari-Jo Thiel je u svom prigodnom predavanju evocirala glavne događaje i osobe iz tridesetogodišnjega života EDKT.17 Na redovitoj skupštini održanoj na kraju kongresa u Bratislavi osnovan je i predstavljen Kuratorij mladih teologa u svrhu popularizacije EDKT među mladim nadolazećim teolozima, a među pet imenovanih članova je i član naše HS dr. sc. Nenad Polgar, trenutno postdoktorand na KBF-u Sveučilišta u Beču. Na kraju kongresa domaćin Lichner je postao predsjednik EDKT, a za potpredsjednicu je izabrana prof. dr. sc. Margit Eckholt s Instituta katoličke teologije Sveučilišta u Osnabrücku, Njemačka. Ona je već daleko odmakla u organizaciji trinaestoga kongresa koji bi se trebao održati od 25. do 28. kolovoza 2021. godine u Osnabrücku. 14

Usp. Marie-Jo THIEL – Marc FEIX (ur.), Le défi de la fraternité. The Challenge of fraternity. Die Herausforderung der Geschwisterkeit. Proceedings of the ESCT Congress 2017 in Strasbourg, Vienne – Zürich, 2018. 15 Opširno izvješće o kongresu, sudionicima i predavanjima te popratnim događajima vidi: usp. Tonči MATULIĆ – Ante BEKAVAC, Hope. Where Does Our Hope Lie? (Nada. Na čemu se temelji naša nada?). Međunarodni kongres Europskog društva za katoličku teologiju, Bratislava, Slovačka, 28. – 31. kolovoza 2019., u: Bogoslovska smotra, 89 (2019.) 3, 775-779. 16 Usp. Dietmar MIETH, La Fondation de la Société Européenne, avril 30, 1989 à Wiesbaden-Naurod Commémoration après trente ans à Bratislava, 30. August 2019, u: https:// www.kuleuven.be/eurotheo/2019/10/21/the-foundation-of-the-european-society-ofcatholic-theology-april-30-1989-at-wiesbaden-naurond/ (18. XI. 2020.). 17 Usp. Marie-Jo THIEL, Allocution pour l’anniversaire de AETC/ESCT – Bratislava août 2019, u: https://www.kuleuven.be/eurotheo/2019/10/02/speech-marie-jo-thiel-on-theaetc-esct-30th-anniversary/ (18. XI. 2020.).

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 18

4/8/2021 11:29:56 PM

Predgovor

Glavne točke programa kongresa pod naslovom Creation – Transformation – Theology („Stvaranje – preobrazba – teologija“) već su definirane i predstavljene.18 Hoće li pandemija koronavirusa dopustiti fizičko održavanje kongresa ili će se morati održati na daljinu tek će vrijeme pokazati.

*** Kratki prikaz redovitih kongresa EDKT od 2009. godine do 2019. godine podrazumijeva također aktivno sudjelovanje na njima i članova HS, posebno u zastupanju HS na redovitim skupštinama i sjednicama Kuratorija EDKT. Osim redovitih dvogodišnjih kongresa EDKT i okupljanja većega broja članova, EDKT svoje prepoznatljivo europsko djelovanje ostvaruje također putem organizacije regionalnih konferencija, poput one gore pobliže predstavljene u Dubrovniku 2010. godine. Domaćinstvo, organizacija i izbor teme unaprijed se povjeravaju pojedinoj nacionalnoj sekciji. Nakon jednodnevne regionalne konferencije redovito se održavaju dvodnevne sjednice Kuratorija EDKT. Regionalne konferencije i sjednice Kuratorija EDKT nakon Dubrovnika 2010. godine nastavili su svoj redoviti godišnji ritam održavanja: na Visokoj filozofsko-teološkoj školi u Vallendaru, Njemačka, održana je od 18. do 21. veljače 2011. godine; na KBF-u Sveučilišta u Strasbourgu, Francuska, od 17. do 19. veljače 2012. godine s temom regionalne konferencije Les njeux de la théologie au coeur de la formation des adultes et des jeunes dans la société européenne („Izazovi teologije u središtu odgoja odraslih i mladih u europskom društvu“); u Salamanci, Španjolska, od 8. do 10. veljače 2013. godine s temom regionalne konferencije Quality of Theological Education in Theological Faculties and Institutions in Europe („Kvaliteta teološkog obrazovanja na teološkim fakultetima i institutima u Europi“); na Sveučilištu Kardinala Stefana Wyszynskog u Varšavi, Poljska, od 21. do 23. veljače 2014. godine s temom regionalne konferencije Theology between Secularization, Secularism and Multiculturalism („Teologija između sekularizacije, sekularizma i multikulturalizma“); na Teološkom fakultetu Sveučilišta na Malti u Valletti od 20. do 22. veljače 2015. s temom regionalne konferencije Between Two Synods: Journeying Together European Conference on the Family („Između dvije sinode: Putovanje zajedno – europska konferencija o obitelji“); na Ukrajinskom katoličkom sveučilištu u Lavovu, Ukrajina, od 3. do 6. ožujka 2016. s temom regionalne konferencije Churches in Peacebuilding („Crkve u izgradnji mira“); 18

Usp. https://www.esctcongress2021.uos.de/programme/ (18. XI. 2020.).

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 19

4/8/2021 11:29:56 PM

Zbornik radova TEOLOGIJA PRED IZAZOVIMA

na KBF-u Katoličkoga sveučilišta Leuvenu, a održano u Mechelenu, Belgija, od 16. do 18. veljače 2018. godine s dvije teme regionalne konferencije: Child Sexual Abuse („Seksualno zlostavljanje djece“) i The Ordination of Women in the Catholic Church („Ređenje žena u Katoličkoj Crkvi“); uz domaćinstvo biskupije Temišvar u Temišvaru, Rumunjska, od 15. do 17. veljače 2019. godine s temom regionalne konferencije Minorities and Migration in Romania – Yesterday and Today: the Inter-Dialogue Challenges („Manjine i migracije u Rumunjskoj – jučer i danas: izazovi međusobnog dijaloga“); na Bogoslovnom učilištu u Pečuhu, Mađarska, od 13. do 15. veljače 2020. godine s temom regionalne konferencije The Youth and the Church (“Mladi i Crkva”). Treba također spomenuti da su predsjedništva EDKT svih ovih godina redovito posjećivali i razgovarali s čelnicima ili predstavnicima relevantnih dikasterija Rimske Kurije.19 Ta činjenica svjedoči o otvorenosti za susrete i dijalog katoličkih teologinja i teologa okupljenih u EDKT s crkvenim učiteljstvom. Posrijedi nisu samo prigodni susreti i kurtoazni razgovori, nego nastojanje oko dobronamjernog međusobnog upoznavanja sa svim problemima i izazovima, pri čemu nipošto nije nebitno svjedočenje i osnaživanje smisla i značenja katoličkog karaktera akademske teologije koji ipak čvrsto stoji i treba stajati u središtu misije i vizije EDKT.

*** Ovo dakako nije nikakav prikaz cjelovite suvremene povijesti Hrvatske sekcije niti Europskoga društva za katoličku teologiju kojega je ona sastavni dio, nego samo jedno nepotpuno kronološki posloženo prisjećanje na neke najvažnije događaje, osobe i aktivnosti za koje ne samo ne želimo da padnu u zaborav, nego prije svega s njima i s ovim zbornikom želimo sačuvati spomen i prenijeti na druge izgrađenu svijest o vrijednosti i važnosti formalno19

Usp. Martin M. LINTNER – Karim SCHELKENS, Conversation of the Presidium of the European Society of Catholic Theology with Representatives from the Roman Curia, u: ET-Studies – Journal of the European Society for Catholic Theology, 6 (2015.) 1, 151-155; usp. Marie-Jo THIEL – Karim SCHELKENS, Conversations of the Presidium of the European Society of Catholic Theology with Representatives from the Roman Curia, u: ETStudies – Journal of the European Society for Catholic Theology, 9 (2018.) 2, 321-328; usp. Dries BOSSCHAERT – Marie-Jo THIEL, The Work of Theologians for the Credibility and Sanctity of the Church when Faced with the Crisis of Sexual Abuse of Minors: Report of the Conversations of the European Society of Catholic Theology Presidium with Representatives from the Roman Curia, 17-19 December 2018, u: ET-Studies – Journal of the European Society for Catholic Theology, 10 (2019.) 2, 321-343.

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 20

4/8/2021 11:29:56 PM

Predgovor

ga okupljanja katoličkih akademskih teologinja i teologa u okrilju hrvatske i europske organizacije. Već ove 2020. godine u mjesecu travnju, a po ustaljenoj praksi uoči održavanja Međunarodnoga simpozija profesora filozofije i teologije u organizaciji KBF-a Sveučilišta u Zagrebu i suorganizaciji drugih visokih teoloških učilišta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, trebala se održati redovita izborna skupština HS na kojoj je trebalo biti izabrano novo vodstvo HS, jer je većini članova sadašnjega vodstva istekao drugi mandat. Nažalost, izborna skupština HS se nije mogla održati usred karantene cijeloga društva (lockdown) radi proglašene pandemije koronavirusa ili SARS-CoV-2. Sve je bilo i do danas je, a već je mjesec studeni, manje-više zaustavljeno te se teško nazire kraj pandemiji i povratku na poznate nam normalne uvjete života i djelovanja. Za organizaciju četvrtoga u nizu teološkog kolokvija na jesen 2020. godine već se trebalo pobrinuti novo vodstvo HS, a isto tako je već odavno trebalo izvršiti primopredaju dužnosti, arhivske građe, dokumentacije, pečata i blagajne novoizabranome vodstvu. Umjesto toga, sve stoji i čeka. I to je znak. Istinski znak vremena. Drugi vatikanski koncil je naročito pozvao teologe u pozivu upućenom cijeloj Crkvi „da u svako vrijeme ispituje znakove vremena i tumači ih u svjetlu evanđelja tako da uzmogne odgovoriti na vječna pitanja o smislu sadašnjeg i budućeg života te o njihovu međusobnom odnosu, i to na način kako odgovara svakom pojedinom naraštaju. Stoga je potrebno spoznati i razumjeti svijet u kojem živimo, njegova očekivanja, težnje i često dramatičan značaj“ (Gaudium et spes, 4). Ova koncilska izjava u sebi sadržava nešto silno važno i bitno za sve buduće planove i programe, misije i vizije HS. Naime, da se hrvatske i europske teologinje i teolozi manje bave samima sobom i zamišljenim problemima, a više prepoznavanjem i tumačenjem stvarnih znakova vremena u svjetlu evanđelja, jer će samo tako njihov govor i njihove poruke moći doprijeti do srca i pameti današnjih ljudi, podjednako vjernika i nevjernika, koji se često tjeskobno pitaju o smislu sadašnjeg, sutrašnjeg, ali i budućeg života koji se proteže sve do vječnosti. Na samome kraju ovoga predgovora, dok još jednom podsjećamo i još snažnije naglašavamo riječi iskrene zahvale i priznanja svima koji su na bilo koji način ugradili dio sebe u život i aktivnosti HS, a među njima posebno članovima dosadašnjega vodstva HS te priređivačima ovoga zbornika, sve to zajedno želimo staviti pod jedinu pravu i istinsku misao: „Tako i vi: kad izvršite sve što vam je naređeno, recite: ‘Sluge smo beskorisne! Učinismo što smo bili dužni učiniti!’“ (Lk 17,19). 21

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 21

4/8/2021 11:29:56 PM

IZBJEGLIČKA KRIZA I STRAH OD ISLAMIZACIJE EUROPE Doc. dr. sc. Tomislav KOVAČ Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Vlaška 38, p.p. 432, 10000 Zagreb kovactomislav@hotmail.com

Sažetak Namjera ovog rada je propitkivati koliko nedavna izbjeglička kriza (2015. – 2017.) i noviji migracijski valovi, uz prethodne imigracije osoba muslimanskog podrijetla u zapadnoeuropske zemlje, objektivno mogu dovesti do „islamizacije Europe“. Toj složenoj problematici autor pristupa kroz tri vida. Najprije prikazuje i analizira različite uzroke i oblike islamofobije, koji idu od osjećaja ugroženosti zbog multikulturalizma i straha od gubitka europskog identiteta do sukoba identiteta između domaćeg i pridošlog stanovništva te bojazni pred jačanjem islamskog radikalizma. U drugom dijelu autor se, na temelju statističkih podataka, osvrće na trajni rast muslimanske populacije u Zapadnoj Europi posljednjih pedesetak godina. Taj rast osobito kulminira zadnjih petnaestak godina kako zbog novih imigracija tako i zbog demografskih razloga. Ta činjenica neminovno dovodi do važnih kulturalnih i religijskih promjena u Europi te sve više postavlja pitanje o mjestu i ulozi islama i muslimana u zapadnoeuropskim društvima kao i o suodnosu religije i sekularnoga društva. U zadnjem dijelu autor razlikuje i objašnjava pojmove: islam, islamizam i islamizacija, koji se često pogrešno poistovjećuju i zloporabljuju. U članku autor nastoji rasvijetliti mnoge nesporazume u vezi islama i muslimana u suvremenoj Europi prikazujući višeslojnost problema vezanih uz imigraciju, neuspješnu integraciju dijela useljenika, porast islamske radikalizacije, kompatibilnosti između islamske i europske civilizacije i mogućnosti suživota. Osobito ističe kako religija nije uzrok ni glavni problem izbjegličke i migrantske krize, nego jedna od nuspojava geopolitičkih i ekonomskih gibanja u svijetu, a koja se često ideološki instrumentalizira sa zapadnjačke i s muslimanske strane. Zalažući se za očuvanje europskog identiteta

157

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 157

4/8/2021 11:30:07 PM

Zbornik radova TEOLOGIJA PRED IZAZOVIMA

i vrijednosti, autor isto tako poziva na njegovanje duha otvorenosti, humanizma i solidarnosti, što proizlaze iz naravi kršćanstva i čini sastavni dio europske civilizacije. U tu svrhu naglašava važnost međureligijskog i međukulturalnog dijaloga kao sredstva učinkovitije integracije useljeničkih, osobito muslimanskih populacija u europskim društvima. Umjesto nepopustljive alternative europeizacije islama ili islamizacije Europe, autor radije promatra Europu i islam kao obostranu priliku. Ključne riječi: islamofobija, multikulturalizam, islam u Europi (statistike), religija i sekularno društvo, islamski radikalizam, međureligijski i međukulturalni dijalog.

Uvod U kontekstu izbjegličke krize i novih migracijskih valova koji posljednjih godina pogađaju zapadnu Europu često se može osjetiti zabrinutost i čuti prigovor da će sve veći broj doseljenika iz muslimanskog svijeta postupno dovesti do tzv. islamizacije Europe. Ta je tema zapravo prisutna u javnom govoru već od 1980-ih godina, kada se u nekim zapadnoeuropskim zemljama (Francuska, Belgija, Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska i dr.) počelo glasnije negodovati zbog ekonomskih i socijalnih posljedica dotadašnjih politika useljavanja radne snage iz pretežito postkolonijalnih zemalja te ujedno kritizirati neuspješnu integraciju dijela doseljeničkih skupina, naročito muslimanske vjerske ili kulturološke pripadnosti. Nepovjerenje prema islamu i strah od muslimana posebno su se nametnuli u svijetu poslije terorističkog atentata na newyorške tornjeve blizance 11. rujna 2001. godine, koji je ubrzo prouzročio američku vojnu invaziju na Afganistan (od 7. listopada 2001. do 31. prosinca 2014.) i na Irak (od 20. ožujka 2003. do 18. prosinca 2011.), koje je tadašnji američki predsjednik George W. Bush opravdavao pod krinkom „preventivnog rata protiv terorizma“ ili „osovine zla“ te čak usporedio s „križarskim ratovima“ (Crusade). Ti su se ratovi dijelom ideološki nadahnjivali Huntingtonovom tezom o „sukobu civilizacija“, koja je isticala nekompatibilnost i suparništvo između zapadne civilizacije i nezapadnih civilizacija, posebice između Zapada i islamske civilizacije.1 Osim što ti ratovi nisu imali nikakvo pravno-etičko utemeljenje (pokrenuti su bez suglasnosti Ujedinjenih Naroda, a odlučno im se protivila i Sveta Stolica) i što su se na koncu pokazali promašenima, oni su značajno 1

Usp. Samuel P. HUNTINGTON, Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka, Zagreb, 1998., osobito 259-269.

158

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 158

4/8/2021 11:30:07 PM

TEOLOŠKI IZAZOVI IZBJEGLIČKE KRIZE I MIGRACIJSKIH TOKOVA Drugi dio

razorili i dugotrajno destabilizirali šire područje Bliskoga istoka, uzrokujući širenje islamskog radikalizma i terorističkih prijetnji s njime povezanih. Dokaz tome je što u većini zemalja u kojima su pokrenute obećavajuće demokratske promjene tijekom tzv. Arapskoga proljeća (od 18. prosinca 2010. do prosinca 2012. godine) vlast je na kraju pala u ruke islamističkih stranaka, pojačavajući napetosti na lokalnoj i globalnoj razini. U sumnjivim i još uvijek nerazriješenim geostrateškim okolnostima kasnije je stvorena tzv. Islamska država (29. lipnja 2014.),2 koja će aneksijom zapadnog dijela Iraka i sjeveroistočnog dijela Sirije – uz neviđenu brutalnost prema nemuslimanskom, ali i muslimanskom stanovništvu – prouzročiti masovni val izbjeglištva u obližnjim zemljama (Libanon, Turska, Grčka, Malta) sve do zemalja zapadne Europe, naročito Njemačke. Ta izbjeglička kriza, koja je svoj vrhunac doživjela 2015. godine, smatra se najvećom humanitarnom krizom u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. Međutim, ubrzo se moglo primijetiti da su se legitimnim izbjeglicama iz ratom zahvaćenih prostora pridružili brojni ekonomski, uglavnom ilegalni, migranti iz drugih područja Azije i Afrike, koji su se također nastojali domoći Europe u potrazi za boljim životom. Prema službenim podatcima Europskog parlamenta 2015. i 2016. godine u Europsku uniju ušlo je 2,3 milijuna osoba, izbjeglica i migranata, većinom iz muslimanskih zemalja.3 Uzmu li se u obzir sve češće migracije prema Europi posljednjih petnaestak godina, onda je broj legalnih i ilegalnih doseljenika u zapadnoeuropskim zemljama znatno veći, premda je teško pronaći službene i pouzdane podatke.4 Vezano uz našu temu, možemo već sada istaknuti nekoliko činjenica. Prvo, strah od tzv. islamizacije 2

Takozvana Islamska država Iraka i Šama (Levanta) (ar. ad-dawla al-islāmiyya fi-l-'irāq wa-š-šām, poznata po engleskom akronimu ISIS: Islamic State of Iraq and Sham), i njezin samoproglašeni kalifat poraženi su međunarodnom vojnom koalicijom predvođenom SAD-om i ukinuti su u ožujku 2019. godine. O nastanku te paradržave i njezinoj selafijsko-džihadističkoj (ar. salafiyya jihadiyya) totalitarnoj ideologiji vidi u: Loretta NAPOLEONI, Uspon islamizma, Zagreb, 2015.; Michael WEISS – Hassan HASSAN, ISIS: u srcu vojske terora, Zagreb, 2015. Usp. https://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/priorities/refugees/20170629STO 78632/migration-in-europe (18. XI. 2019.). Također usp. PARLEMENT EUROPÉEN, Les politiques de l’Union – Au service des citoyens: La question migratoire (Briefing, juin 2019), u: https://what-europe-does-for-me.eu/data/pdf/focus/focus04_fr.pdf (18. XI. 2019.). Usp. Marie VERDIER, Qui sont les immigrés et où vont-ils? (13. II. 2019.), u: https:// www.la-croix.com (15. II. 2019.); Gilles PISON, Le nombre et la part des immigrés dans la population: comparaisons internationales, u: Population & sociétés, (2019.) 563, 1-4.

159

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 159

4/8/2021 11:30:07 PM

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 302

4/8/2021 11:30:20 PM

ZAKLJUČNE MISLI »Jednom kad se misao stavi na papir, više nije vlastita« stara je izreka koja i na završetku rada na Zborniku zavrjeđuje pozornost. Autori članaka omogućili su nam da njihova zapažanja, znanje i istraživanje ne ostanu zatomljeni u njihovim mislima, već da čitatelja potaknu na širenje znanstvenih obzorja, ali i na djelovanje u ljudskim i kršćanskim mogućnostima. Zanimljiv je tripartitni vez koji se već nazire u naslovu Zbornika, a polazi od identiteta preko migracija pa sve do sveučilišta. Naime, danas je teologu, da bi poznavao i izvršavao svoje poslanje, potrebno ponajprije da poznaje sebe i okružje u kojemu živi. To je okružje obilježeno različitim suvremenim znakovima vremena, među kojima itekako važno mjesto zauzimaju javna uloga teologije, fenomen migracija, koji ima značajan utjecaj na život Crkve i društva, te pitanje mjesta teologije unutar misije i vizije jednoga sveučilišta i raznolikosti njegovih znanstvenih područja. Izražavamo zahvalnost svim autorima koji su dali svoj doprinos ovome Zborniku, a na poseban način u ime svih članica i članova HS EDKT-a zahvaljujemo predsjedniku prof. dr. sc. Tončiju Matuliću, koji je velik broj mladih teologa potaknuo na učlanjenje u navedeno Društvo, neprestano ističući važnost pripadanja jednoj takvoj europskoj asocijaciji i djelovanja u njoj. Također, pokrećući Teološke razgovore (Colloquii theologici) unutar HS EDKT-a te želeći da predavanja s tih skupova budu objelodanjena u ovome Zborniku, pokazao je, između ostaloga, da je teologija prisutna u javnom diskursu te da se od teologa trajno očekuje da u dijalogu s drugima odgovori na pitanja i izazove današnjega čovjeka i društva u cjelini. Nadamo se da će ovaj Zbornik biti obogaćenje hrvatskoj i široj europskoj javnosti te ujedno i poticaj za pronalaženje načina kako teologija i teolog mogu odgovoriti na izazove s kojima se danas suočavaju. Nedjeljka s. Valerija Kovač Denis Barić

303

Zbornik_Teologija_pred_izazovima.indd 303

4/8/2021 11:30:20 PM