Život iz punine vjere

A n ton Štrukelj

Život iz punine vjere Teologija kršćanskih staleža u Hansa Ursa von Balthasara

Kršćanska sadašnjost

Pol azišta

svezak 77

Život iz punine vjere

A nton Štrukelj

Život iz punine vjere Teologija kršćanskih staleža u Hansa Ursa von Balthasara

Kršćanska sadašnjost zagreb, 2017.

Naslov izvornika: A nton Štrukelj, Leben aus der Fülle des Glaubens.

Theologie der christlichen Stände bei Hans Urs von Balthasar © za hrvatsko izdanje: Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, 2017.

Recenzenti: dr. sc. Edvard Punda dr. sc. Ivica Raguž Prijevod: Ivan Ivanda Lektura: s. Marija Stela Filipović Korektura: Zdenko Križić Grafičko uređenje i oprema: Tomislav Alajbeg

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Izdaje: Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 14 Za nakladnika: Stjepan Brebrić Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Zagreb Naklada 800 isbn 978-953-11-1018-1 iskano u studenom 2017.

T CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000979270.

Predgovor hrvatskom izdanju

Predgovor hrvatskom izdanju

Kad je Hans Urs von Balthasar objavio svoju knjigu ­Kršćanski stalež 1977. godine, u većine teologa to je djelo iza‑ zvalo pravu nevjericu i zbunjenost. Ona je za mnoge teologe ondašnjega vremena bila potvrda da je Balthasar konzerva‑ tivan teo­log, protivan modernoj teologiji koja se nadahnjuje Drugim vatikanskim koncilom. Balthasarova je knjiga, stoga, vrlo brzo po svojem objavljivanju pala u zaborav. I sâm se sje‑ ćam kako su me tijekom studijskih dana stariji kolege odvra‑ ćali od čitanja toga djela, jer je ono navodno nazadno i protiv‑ no suvremenoj teologiji. Takva nas reakcija i ne treba čuditi jer smo od objavljivanja Balthasarova djela pa sve do danas svjedoci krize same ideje staleža, a time i svećeničkoga, i re‑ dovničkoga, i laičkoga staleža. Za današnjega čovjeka stalež kao pojam zvuči neprihvatljivo jer izriče nešto stabilno, traj‑ no, nešto što čovjeka određuje cijeloga života. Stoga se sta‑ lež doživljava protivno poimanju slobode modernoga čovjeka.

Moderni čovjek ne želi realizirati svoju slobodu na taj način, ne želi ju »skučiti« u staleže, i to još u tri staleža: svećenički, redovnički i laički (bračni) stalež. Tomu također pridonosi i kultura single osoba. Sve je više osoba koje se uopće ne žele ostvarivati u staležu, koje zapravo svoj način življenja često predstavljaju kao jedini autentičan. Jednom riječju, živimo u 5

Predgovor hrvatskom izdanju

vremenu protivnomu staleškom ­poimanju čovjeka – današnje je društvo nestaleško društvo.

Balthasarova je zasluga u tome da je u sveopćoj krizi sta‑ leža, među malobrojnim teolozima 20. stoljeća, uspio poka‑ zati da ideja staleža proizlazi iz same kršćanske vjere, da je ona izričaj činjenice ljubavi prema Bogu i prema bližnjemu.

Za njega je ljubav ta koja zahtijeva stalež, stalež shvaćen kao krajnja određenost drugim: Bogom ili drugim čovjekom. Iz toga slijedi da čovjek jedino ostaje čovjekom u staležu, odno‑ sno ako ostaje vjeran Bogu ili drugom čovjeku tako što svoj život ostvaruje unutar određenoga staleža. Hans Urs von Balthasar usprotivio se relativizaciji staleža i u samoj Crkvi.

Dok je pretkoncilska Crkva možda pretjerivala u isticanju razlika između svećeničko‑redovničkoga i laičkoga staleža, ­postkoncilska teologija često je upravo te razlike učinila upit‑ nima. Posljedica toga jest da se uopće ne vidi smisao »kva‑ litativne« posebnosti, različitosti svećeničkoga u odnosu na laički stalež. Također, ideja posebnoga Božjeg poziva u sveće‑ nički i redovnički stalež u cijelosti je izblijedjela. Svećenički se stalež, primjerice, shvaća kao »zvanje« koje čovjek slobod‑ no bira i slobodno napušta, u skladu sa svojom vlastitom vi‑ zijom samoostvarenja. Nitko više ne govori o dramatičnosti odbacivanja staleža, na što je također snažno upozorio švi‑ carski ­teolog.

Na žalost, u teologiji na hrvatskome govornom područ‑ ju o toj se temi vrlo malo ili gotovo ništa nije niti promišlja‑ lo, niti pisalo, a još manje o Balthasarovoj teologiji staleža.

Stoga s velikom radošću i zahvalnošću možemo pozdraviti objavljivanje knjige ljubljanskoga teologa i glavnoga uredni‑ ka slovenske redakcije Međunarodnoga katoličkog časopisa Communio Antona Štrukelja, pod naslovom Život iz punine vje­ re. Teologija kršćanskih staleža u Hansa Ursa von Balthasara. Slo‑ 6

Predgovor hrvatskom izdanju

bodno se može reći da ne postoji bolji prikaz Balthasarove teologije staleža od ove izvrsne Štrukeljove studije, koja je, između ostalih, već prevedena na ruski i na njemački jezik.

O toj izvrsnosti svjedoči i činjenica da je predgovor za tu stu‑ diju napisao sam Balthasar. Knjiga Antona Štrukelja donosi iscrpan, pregledan i jasan prikaz cjelokupne teologije stale‑ ža Hansa Ursa von Balthasara, tako da je ona nezaobilazno djelo ne samo za poznavanje teologije staleža nego i same Balthasarove teologije. Naime, upravo teologija staleža uvodi u središte Balthasarove teologije, a to je ljubav. »Samo je lju‑ bav vjerodostojna«, ljubav je ono što i staležima daje vjerodo‑ stojnost i utemeljenje, kako i sam Štrukelj piše, zaključujući svoju knjigu: »Na pojedina pitanja teologije i kršćanske prak‑ se može se smisleno odgovoriti samo s pogledom na cjelinu.

Jer, samo nam promatranje lika objave, utjelovljenoga, ras‑ petoga i uskrsloga Gospodina, daruje život iz punine vjere.

U takvom nam gledanju i njegovu dosljednom ostvarivanju želi pomoći teologija kršćanskih staleža u Hansa Ursa von Balthasara. I u ovom području njegova mišljenja zasvjetljuje slava trojedinoga Boga, a kršćansko se pokazuje kao ono što je nedostižno najveće (id quod maius cogitari n ­ equit). Jer, samo je ljubav vjerodostojna.« Čitajući ovo vrijedno djelo slovenskoga teologa, čitatelj će se moći upoznati s mnogim središnjim temama golemo‑ ga teo­loškog opusa švicarskoga teologa, kao što su trinitarna teo­logija, kristologija, mariologija, ekleziologija. U tom smi‑ slu Štrukeljova knjiga predstavlja svojevrstan mali uvod u ve‑ liku teološku misao Hansa Ursa von Balthasara. Velika zaslu‑ ga pripada i Kršćanskoj sadašnjosti, direktoru dr. sc. Stjepanu Brebriću, jer je Kršćanska sadašnjost zapravo jedina naklad‑ na kuća u Hrvatskoj koja je prepoznala važnost Balthasarove ­teologije za današnju Crkvu i društvo, te objavljuje njegova 7

Predgovor hrvatskom izdanju

djela na hrvatskom jeziku, a sada i ovu Štrukeljovu knjigu, ko‑ ja nas još više upoznaje s Balthasarovom mišlju. Vjerujem da će knjiga Antona Štrukelja omogućiti novi zamah u bavljenju teo­logijom staleža, ali i u bavljenju teologijom Hansa Ursa von Balthasara na hrvatskome govornom području.

Prof. dr. Ivica Raguž

8

Uvodna riječ

Uvodna riječ

Lako bi mogao nastati pogrješan dojam da isticanje »Božjega naroda« na posljednjem Saboru zagovara niveliranje raznih formi života u Crkvi. Čak i kada se površno prouči Lu­ men Gentium, vidi se da to nipošto nije posrijedi. Ali, nešto se ipak promijenilo: snažnim isticanjem istine da su sve forme života u Crkvi pozvane na svetost u nasljedovanju Krista, na‑ stalo je nešto poput natjecateljskoga duha među ovim forma‑ ma: svatko bi želio, a i trebao, pokazati – oženjeni, svećenik, čovjek u staležu savjeta – da je na izniman način, uz Božju po‑ moć, u stanju živjeti kršćansku ljubav i njome zračiti u ­svijetu.

U srednjem je vijeku nedvojbeno postojalo odveć jedno‑ stavno stupnjevanje objektivne »savršenosti« formi kršćan‑ skoga života, što je vodilo odveć neprimjerenom stavljanju staleža savjeta (koje se doslovno slijedilo) iznad svjetovnoga i bračnoga staleža. »Božji prijatelji«, »Devotio moderna«, a još radikalnije Ignacijeve Duhovne vježbe, donijeli su obrat: Bož‑ ji vrhovnički čin izabire za pojedinca neki crkveni »stalež« u kojem, po Kristovu primjeru, treba težiti za savršenom ljubav‑ lju. Tako u Crkvi, na temelju subjektivnoga izabranja, nastaje natjecateljski duh koji nikada ne smije dovesti do bahatosti jednoga staleža u odnosu na drugi, nego treba poslužiti tomu da svi nadopunjuju jedni druge na temelju svoje vlastite ka‑ 9

Uvodna riječ

rizme. Time se prvi put jasno ističe neprocjenjiva vrijednost izbora pravoga staleža svakog pojedinca, što još jednom po‑ kazuje trajnu aktualnost Vježbi – koje u svojem središtu teže samo za ovim pravilno izvršenim životnim izborom.

Danas, u doba široke tendencije niveliranja svih društve‑ nih i antropoloških razlika – prisjetimo se načina na koji se zastupa jednakopravnost žene: kao nametanje jednoga mi‑ šljenja, ne kao jednako vrjednovanje! – u Crkvi postoji opa‑ snost brisanja razlikovnih crta među staležima koje su u njoj od početka postavljene; da se, primjerice, jasno profiliranu biskupsko‑svećeničku službu razgradi u bezoblično mnoštvo crkvenih »služenja« (ministerija), a brak u drukčije, neuređe‑ ne odnose među spolovima, dok se doživotnu odluku za Boga u staležu savjeta, s ozbiljnim prihvaćanjem evanđeoskih sa‑ vjeta, proglašava psihološki neostvarivom, te ju se u današ‑ njim, toliko promjenjivim vremenima, čak odbacuje kao ne‑ razumnu. No, jasno ocrtane i određene forme života u Crkvi tvore njezinu plodnost jednako kao i jasna psihička i psihološ‑ ka nasuprotnost muškarca i žene, čija plodnost zahvaća naj‑ viša područja duha.

Antonu Štruklju pripada zasluga što je ovu tematiku, vrlo zapletenu i složenu, koja ne dopušta pojednostavljenja, razvio tankoćutno i razložno, i time dao svoj doprinos jednoj više‑ struko zanemarenoj točki teoretskoga, ali i vrlo praktičnoga nauka o Crkvi. No, budući da se pritom nadovezuje na moje pokušaje osvjetljavanja, sa svoje mu strane izražavam riječi tople zahvalnosti. Neka ova tematika naiđe na širok odjek i potakne nova proučavanja, a poglavito novu plodnu praksu.

Hans Urs von Balthasar

10

Geleitwort

Geleitwort

Leicht könnte der falsche Eindruck entstehen, die Hervorhebung der Einheit des »Volkes Gottes« durch das letzte Konzil spreche einer Nivellierung der verschiedenen Lebensformen in der Kirche das Wort. Das ist, wenn man Lumen Gentium auch nur oberflächlich studiert, keineswegs der Fall, im Gegenteil. Aber etwas hat sich doch gewandelt: durch die starke Hervorhebung der Wahrheit, dass alle Le‑ bensformen in der Kirche zur einen Heiligkeit in der Nach‑ folge Christi berufen sind, ist so etwas wie ein Wetteifer zwi‑ schen diesen Formen entstanden: jeder möchte und soll‑ te auch zeigen – der Verheiratete, der Priester, der Mensch im Stand der Räte – wie er auf hervorragende W ­ eise die ­christliche, in die Welt hinein ausstrahlende Liebe mit Got‑ tes Gnade zu leben vermag.

Im Mittelalter gab es ohne Zweifel eine zu einfache Ab‑ stufung der objektiven »Vollkommenheit« der kirchlichen Lebensformen, was zu einer allzu unbesehenen Überord‑ nung des Standes der (buchstäblich befolgten) Räte über den Welt‑ und Ehestand führte. Die »Gottesfreunde«, die »Devo‑ tio moderna« und radikaler noch die ignatianischen Exerziti‑ en brachten eine Wende: Gottes souveräner Akt wählt für den Einzelnen einen kirchlichen »Stand«, in dem er gemäss dem 11

Geleitwort

Beispiel Christi nach der Vollkommenheit der Liebe trachten soll. So entsteht, aufgrund der subjektiven Erwählung, in der Kirche ein Wetteifer, der niemals zu Überheblichkeit eines Standes über den andern führen darf, in dem vielmehr alle aufgrund ihres eigenen Charismas die andern ergänzen sol‑ len. Damit tritt auch erstmals die unschätzbare Wichtigkeit der rechten Standeswahl jedes Einzelnen hervor, was noch‑ mals die immerwährende Aktualität der Exerzitien zeigt – die im Zentrum nur diese richtig durchgeführte Lebenswahl anstreben.

Heute, im Zeitalter einer weitreichenden Tendenz der Nivellierung aller sozialen und anthropologischen Differen‑ zen – man denke an die Art, wie die Gleichberechtigung der Frau vertreten wird: als Gleichschaltung, nicht als Gleichwer‑ tung! – besteht in der Kirche die Gefahr, die Kanten der vom Ursprung her in ihr gesetzten Standesdifferenzen zu verwi‑ schen, zum Beispiel das klar profilierte bischöflich‑priester‑ liche Amt in eine gestaltlose Fülle von kirchlichen »Diensten« (ministeria) hinein aufzulösen, ebenso die Ehe in andersar‑ tige, ungeordnete Geschlechtsbeziehungen, während die le‑ benslängliche Entscheidung des Rätestandes für Gott in den ernstgenommenen evangelischen Räten als psychologisch unvollziehbar und in den heutigen, sosehr wechselnden Zei‑ ten auch als unklug verworfen wird. Die klar umrissenen und bestimmten Lebensformen in der Kirche aber machen eben‑ sosehr ihre Fruchtbarkeit aus wie die klare physische und psy‑ chologische Opposition von Mann und Frau deren Fruchtbar‑ keit bis in die höchsten Bezirke des Geistes ausmacht.

Anton Štrukelj gebührt das Verdienst, die Thematik, die vielverschlungen ist und keine Vereinfachungen duldet, mit Feinfühligkeit und Umsicht entwickelt und damit an einem vielfach vernachlässigten Punkt der theoretischen, aber auch 12

Geleitwort

sehr praktischen Lehre von der Kirche weitergearbeitet zu ha‑ ben. Da er dabei an meine Versuche der Erhellung anknüpfte, gebührt ihm von meiner Seite ein Wort warmen Dankes. Mö‑ ge die Thematik ein weiterklingendes Echo finden und neue Studien, vor allem eine neue fruchtbare Praxis hervorrufen.

Hans Urs von Balthasar

13

Uvod

D

rugi je vatikanski sabor, prema prosudbi Hansa Ursa von Balthasara (1905.–1988.), »kao nijedan drugi bio Sabor Duha Svetoga«. Cilj je Drugoga vatikanskog sa‑ bora bio obnova Crkve. Osim u Mariji, koja je kao »Immacu‑ lata« eshatološki lik Crkve, ona u svim ostalim udovima osta‑ je »semper reformanda« Novi se unutarnji stav, novo vanjsko djelovanje zahtijeva od svih staleža Crkve. »Budući da je cije‑ la Crkva misionarska, a djelo evangelizacije temeljna dužnost Božjega naroda, Sabor poziva sve kršćane na duboku unu‑ tarnju obnovu« (Dekret o misijskoj djelatnosti Crkve, 35). »Svi su vjernici, bilo kojega staleža i stupnja, pozvani na potpuni kr‑ šćanski život i na savršenu ljubav« (Lumen Gentium, 40). »Svat‑ ko je u Crkvi, bio redovnik ili redovnica, biskup ili svećenik, laik ili misionar, dužan svojom egzistencijom predstavljati či‑ tav raspon.«1 Hans Urs von Balthasar već je puno prije Sabora promi‑ šljao o poslanju kršćana u svijetu. Pozvao je kršćane da sru‑ še utvrde koje ih dijele i da se neslomljivom snagom evanđe‑ lja zauzimaju za izbavljenje svijeta. U saborskim tekstovima nema teme koju on nije temeljito obradio. Svojim je iznimno

1

»Konzil des Heiligen Geistes«, u: SC, 218.–236. Naposljetku ibid., 235.

15

Uvod

velikim djelom i svojim životnim svjedočanstvom »svjedok Isusa Krista u Crkvi« (Henri de Lubac).

Problematika kršćanskih staleža nedvojbeno pripada bit‑ nim ciljevima post‑saborske obnove. Ona je krajnje aktualna u čitavoj Katoličkoj crkvi i u svakoj zemlji. Balthasar je u svo‑ jim djelima teološki vrlo obuhvatno obradio »danas naroči‑ to hitnu meditaciju O kršćanskim staležima«2. Njemu osobno i ova studija duguje »odlučujući poticaj« i »zapaljivu iskru«.

Htio sam zapravo dublje proučiti temu svojega magistarskog rada »Kontemplacija i akcija u Hansa Ursa von Balthasara«jer on je sâm mojemu štovanomu prof. dr. Antonu Strleu, s kojim sam radio doktorski rad, rekao da je tema molitve vrlo opsež‑ na u njegovim spisima. No, meni je dr. von Balthasar u rujnu 1978. godine spomenuo svoju tada najnoviju knjigu »Kršćan‑ ski stalež«, a potom mi ju je i poslao. Pokazalo se da je aktual‑ nost ponuđene teme o kršćanskim staležima očita. Jer, pritom se radilo o »ozbiljnom slučaju« kršćanske egzistencije. Božje neopozivo zauzimanje »za nas« poziva svakog pojedinoga čo‑ vjeka na doličan odgovor. »U kojem god kršćanskom staležu vjernik živio, on uvijek živi od svojega umiranja i uskrisavanja jer je čitava njegova egzistencija pokušaj zahvalnogaa odgo‑ vora, ‘u vjeri živim u Sina Božjega, koji me je ljubio i predao samoga sebe za mene’ (Gal 2, 20).«3 Nakana je navedene disertacije (koju sam branio 13. pro‑ sinca 1980. godine na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Lju‑ bljani, Slovenija) istražiti objektivne forme života koje isto‑ dobno postaju subjektivne. Zanimaju nas konkretne moguć‑ nosti evanđeoskoga nasljedovanja Krista u današnjem svijetu.

2 3

16

Zu seinem Werk, 29.

Cordula, 120.

Uvod

Rad ima šest poglavlja. U prvom se poglavlju pokazuje ko‑ liko je izabrana tema ukorijenjena u životu i djelovanju naše‑ ga autora. U drugom se poglavlju izlažu trojstveno‑kristološki i mariološko‑ekleziološki temelji kršćanskih staleža. U ovom kontekstu predstavljamo i neke najvažnije autorove temelj‑ ne teološke misli. Treće poglavlje pokazuje da u Crkvi postoje dva načina života ili staleža: stalež izabranja i stalež u svijetu.

Izabranje, poziv i poslanje temeljni su za svakog kršćanina.

Bit poziva i događaj pozivanja tvore neizostavan sastavni dio crkvenoga nauka o staležima. O tom govori četvrto poglavlje.

Stvarnu srž čitave studije nalazimo u petom poglavlju gdje su potanko predstavljeni pojedini staleži: svećenički stalež, sta‑ lež savjeta, laički i bračni stalež i, naposljetku, svjetovne za‑ jednice kao »most između staleža u svijetu i Božjega staleža, laika i redovnika«4. U završnom, šestom poglavlju susrećemo se s »realno‑simboličkim likovima« u kojima na poseban na‑ čin zasvjetljuje život u Kristu, a time i »život iz punine vjere«. »Svatko se, osim Kristu, duguje i čitavoj Crkvi, svatko je nošen nevidljivim molitvama i žrtvama.«5 Od srca bih želio zahvaliti svima koji su me molitvom i svakovrsnom pomoći podupirali u nastanku ovoga rada, koji je na slovenskom jezi‑ ku doživio tri izdanja.6 Raduje me da se ova knjiga dvaput po‑ javila na njemačkom jeziku7, a sada i u ruskom8 i hrvatskom prijevodu. Stoga posebice zahvaljujem dr. fra Ivanu Ivandi, za 4 5 6 7

8

Zu seinem Werk, 50.

Zu seinem Werk, 75. Življenje iz polnosti vere. Teologija krščanskih stanov pri Hansu Ursu von Balthasarju, Ljubljana, 1981., 21986., 31995.

Leben aus der Fülle des Glaubens. Theologie der christlichen Stände bei Hans Urs von Balthasar, Styria Verlag, Graz–Wien–Köln, 2002.; drugo izda‑ nje: Špes, Ljubljana, 22015. ЖИЗЊ В ПОЛНОТЕ ВЕРЫ. Богословне чинов христианской Џер­ кви у Ханса Упса фон Баљтазара/Žizn v polnote veri. Bogoslovije či­

17

Uvod

brižljiv prijevod knjige s njemačkoga na hrvatski jezik. Iskre‑ nu zahvalnost izražavam i izdavačkoj kući Kršćanska sadaš­ njost što je ovaj rad srdačno uvrstila u svoj izdavački program.

Od srca zahvaljujem i prof. dr. Ivici Ragužu za uvodne riječi ovoga hrvatskog izdanja.

Veliku zahvalnost dugujem gospodinu dr. Hansu Ursu von Balthasaru, istaknutomu čovjeku Crkve u svijetu. Njegov lik i njegovo djelo ostaju za mene i za mnoge druge neiscrpno vrelo na životnom putu.

nov hristianskoj Cerkvi u Hansa Ursa von Balthasara, Izdateljstvo fran‑ ciscancev, Moskva, 2015.

18

Teologija kršćanskih staleža u životu i djelu Hansa Ursa von Balthasara Prvo poglavlje

Teologija kršćanskih staleža u životu i djelu Hansa Ursa von Balthasara

P

»

ripada velikim Božjim dobročinstvima da nijedan čo‑ vjek ne vidi sebe onakvim kakav jest; i kada se gleda u ogledalu, vidi sebe zrcalno obrnuto. Drugi, koji otkriju na njemu nešto što on ne zna, znaju malo o onom što on zna o sebi. Stoga je, naposljetku, ako ostavimo po strani Božje sve‑ znanje, najpouzdanije mjerilo nekog čovjeka njegovo djelo. Po njihovim ćete ih plodovima prepoznati, a ipak ih nemojte su‑ diti po njima jer i ona mogu zavarati. Stoga piscu ne preosta‑ je ništa drugo nego poslati pred sobom svoje knjige, ako ho‑ će skrenuti pozornost na sebe, iako ne može drukčije nego se smijati onim braniteljima koji se tako malo podudaraju s onim što je on u biti htio reći.«1 1

»Es stellt sich vor: Hans Urs von Balthasar«, u: Das neue Buch (Luzern, 1945.), sv. 3, 43.–46. Tiskano u: Zu seinem Werk, 9ss. – Ovo se prvo po‑ glavlje djelomice razlikuje od izvorne slovenske verzije iz 1981., str.

11.–23. Životni put i djelo Hansa Ursa von Balthasara ovdje nije pred‑ stavljeno zbog dvaju razloga. Prvi: tada je takav prikaz bio važan za slovenskoga čitatelja. Kasnije je prof. dr. Anton Strle, u predgovoru

19

Z

a sluga je švicarskoga teologa Hansa Ursa von Balthasara u tome da je u sveopćoj krizi staleža, među malobrojnim teolozima 20. stoljeća, uspio pokazati da ideja staleža proizlazi iz same kršćanske vjere, da je ona izričaj činjenice ljubavi prema Bogu i prema bližnjemu. Za njega je ljubav ta koja zahtijeva stalež, stalež shvaćen kao krajnja određenost drugim: Bogom ili drugim čovjekom.

Iz toga slijedi da čovjek jedino ostaje čovjekom u staležu, odnosno ako ostaje vjeran Bogu ili drugom čovjeku tako što svoj život ostvaruje unutar određenoga staleža.

K

jiga Antona Štrukelja donosi iscrpan, pregledan n i jasan prikaz cjelokupne teologije staleža Hansa Ursa von Balthasara, tako da je ona nezaobilazno djelo ne samo za poznavanje teologije staleža nego i same Balthasarove teologije. Naime, upravo teologija staleža uvodi u središte Balthasarove teologije, a to je ljubav. Čitajući ovo vrijedno djelo slovenskoga teologa, čitatelj će se moći upoznati s mnogim središnjim temama golemoga teološkog opusa švicarskoga teologa, kao što su trinitarna teologija, kristologija, mariologija, ekleziologija.

U tom smislu Štrukeljova knjiga predstavlja svojevrstan mali uvod u veliku teološku misao Hansa Ursa von Balthasara. Vjerujem da će ona omogućiti novi zamah u bavljenju teologijom staleža, ali i u bavljenju teologijom Hansa Ursa von Balthasara na hrvatskome govornom području.

Prof. dr. Ivica Raguž

Cijena 190 kn

isbn 978-953-11-1018-1