13. međunarodni simpozij o kvaliteti „KVALITETA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST“, Solin, 15.-16.3.2012.
POVEĆANJE SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA KROZ UVOĐENJE SISTEMA KVALITETA U ORGANIZACIJAMA KOJE VRŠE KONTROLU TEHNIČKE ISPRAVNOSTI VOZILA INCREASE OF TRAFFIC SAFETY THROUGH IMPLEMENTATION OF QUALITY SYSTEM IN ORGANIZATIONS WHICH PERFORM TECHNICAL CORRECTNESS OF VEHICLES
Halim Prcanović, dipl. ing. maš. Univerzitet u Zenici, Metalurški institut „Kemal Kapetanović, Zenica Zenica, Bosnia and Herzegovina E-mail: miz@miz.ba mr. Dragana Agić, dipl. iure. IPI – Institut za privredni inženjering Zenica Zenica, Bosnia and Herzegovina E-mail: dragana.a@ipi.ba Ermina Festić, dipl. ing. maš. Mirnes Duraković, dipl. ing. maš. Univerzitet u Zenici, Metalurški institut „Kemal Kapetanović, Zenica Zenica, Bosnia and Herzegovina E-mail: E-mail: miz@miz.ba
UDK/UDC: 005.6+656.1 Stručni članak/Professional paper Primljeno: 23. prosinca, 2011./Received: December 23rd, 2011 Prihvaćeno: 22. siječnja, 2012./Accepted: January 22nd, 2012
Izvor: Zbornik radova 13. međunarodnog simpozija o kvaliteti Kvaliteta i društvena odgovornost, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete, Zagreb, Solin, 2012, str. 473-484.
SAŽETAK Tehnička ispravnost vozila je najznačajniji element u sigurnosti saobraćaja. Kako veliki broj elemenata pregleda kod provjere tehničke ispravnosti zavisi od samog kontrolora, jer je pregled vizuelni, veoma je bitno da se propisane procedure ispoštuju u potpunosti. Minimalni nivo dokumentacije koji je propisan zakonskim propisima često nije dovoljan da osigura kvalitetnu inspekciju tehničke ispravnosti vozila, odnosno ponovljivost svih elemenata kontrole tehničke ispravnosti. Uvođenje sistema upravljanja kvalitetom u ovakve organizacije može povećati kvalitet inspekcije a samim tim i sigurnost saobraćaja. U radu je dat prijedlog uvođenja sistema upravljanja kvalitetom u organizacijama koje se bave kontrolom tehničke ispravnosti vozila kroz primjer uvedenog sistema kvaliteta u tijelu za inspekciju vozila za prevoz opasnih materija.
Ključne riječi: sigurnost saobraćaja, upravljanje kvalitetom, kvalitet.
1. UVOD Drumski saobraćaj kao dio sveobuhvatnog saobraćajnog sistema predstavlja značajan faktor razvoja savremenog društva i najzastupljeniji je vid masovnog i individualnog transporta, zahvaljujući prednostima koje ima u odnosu na ostale vidove saobraćaja. Faktori koji utiču na bezbjednost saobraćaja: • Čovjek - vozač (obuka, sposobnosti, stavovi, ponašanje, psihofizičke sposobnosti, obuka u pružanju prve pomoći ...); • Vozilo (tehnička ispravnost, oprema vozila, pouzdanost vozila, konstrukcija, masa ...); • Put (kvalitet i održavanje puta, signalizacija ...); • Okruženje (propisi, porodica, klima, noć, kiša, zaštitni sistem, barijere pored puta, uređenost okoline puta, hortikultura, ...). Tehnički pregledi vozila obavljaju se na osnovu „Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini“ i „Pravilnika o tehničkim pregledima vozila a u svrhu provjere tehničke ispravnosti i ekološke podobnosti vozila“. Tehničkom pregledu podliježu sva motorna i priključna vozila. Stanje tehničke ispravnosti motornih vozila koja učestvuju u saobraćaju, bitno utiče na bezbjednost saobraćaja na putevima1. Inspekciju, odnosno provjeru usklađenosti materijala, proizvoda, procesa, sistema itd., vrši čovjek. Usklađenost se uglavnom vrši prema zahtjevima nekog standarda ili zakonskim propisima. Propisi se velikom broju slučajeva mogu tumačiti na više načina. Stvar postaje još komplikovanija kada se uzme u obzir činjenica da svaki čovjek (izvršilac inspekcije) u inspekciju unosi i dozu subjektivizima. Pored toga vlasnici predmeta inspekcije plaćaju usluge rada inspekcijskih tijela, koja se opet finansiraju isključivo od inspekcije vozila. Ukratko manje inspekcija manja finansijska dobit. Imajući u vidu sve ovo neophodno je organizovati rad inspekcijskih tijela (stanica tehničkog pregleda se posmatra kao inspekcijsko tijelo) tako da se bilo kakva “subjektivnost” izvršilaca inspekcije svede na najmanju moguću mjeru. Standard ISO/IEC 17020 pojavio se 1998. godine kao pokušaj uvođenja reda u oblast inspekcije odnosno da se unaprijedi povjerenje u tijela koja obavljaju inspekciju. Inspekcijska tijela obavljaju ocjenjivanje usklađenosti sa propisima, standardima ili specifikacijama. Standard harmonizira opće kriterije, koje inspekcijska tijela treba da zadovolje kako bi njihove usluge bile prihvaćene od strane klijenata i nadležnih inspekcija.
2. INSPEKCIJA KAO USLUGA – INSPEKCIJSKO TIJELO Svaka organizacija koja vrši neke periodične preglede koje zahtijeva zakonska regulativa predstavlja inspekcijsko tijelo. Tipični predstavnici inspekcijskih tijela su: stanice tehničkog pregleda vozila, tijela za atestiranje vozila, tijela za pregled oruđa za rad, tijela za pregled protivpožarne zaštite, tijela za pregled el. instalacija itd. Inspekcijsko tijelo može biti samostalna organizacija ili dio organizacije. Samostalne organizacije vrše usluge za treća lica, dok tijela koja su u sastavu organizacija vrše usluge za matičnu organizaciju ali se mogu organizovati i tako da vrše usluge za treća lica.
1
Grupa autora, Priručnik za prijevoznike i vozače vozila za prijevoz opasnih materija/tvari i osoblje na stanicama za tehnički pregled vozila, IPI Zenica, 2009.
U velikom broju slučajeva, zakonska regulativa dozvoljava da svaka organizacija oformi jedno tijelo koje će zajedno za nadležnim inspekcijama (inspektorima) vršiti određene kontrole usklađenosti. Npr., sama radna organizacija može, u prisustvu inspektora, izvršiti tlačnu probu posude pod pritiskom koja se mora obaviti svakih šest godina (kod nekih vrsta i svaku godinu). Osnovni problem inspekcijskih tijela koja obavljaju inspekciju samo za matičnu organizaciju, je kompetentnost odnosno prihvatljivost rezultata inspekcije od strane trećih lica i nadležnih inspekcija. Da bi se unaprijedilo povjerenje u inspekcijska tijela, Međunarodna organizacija za standradizaciju (ISO) je izdala standard, ISO/IEC 17020, za organizovanje sistema kvaliteta tijela koja obavljaju inspekciju. Standard je prihvaćen i u Bosni i Hercegovini i nosi oznaku BAS ISO/IEC 17020:2001.
3. STANICA TEHNIČKOG PREGLEDA „Pravilnik o uslovima rada, organizacionim i drugim uslovima za rad stanica za tehnički pregled vozila“ (Službene novine FBiH 51/06 i 11/09) propisuje osnovne tehnološke i organizacione uslove za obavljanje poslova u stanicama za tehničke preglede vozila, kao i ostale uslove u pogledu objekta stanice, rasporeda, namjene i dimenzije radnih i ostalih prostorija, opreme, te uslova rada zaposlenog osoblja. 3.1. Objekat i oprema stanice tehničkog pregleda Neke od glavnih karakteristika koje opisuju stanicu tehničkog pregleda a prema gore navedenom Pravilniku su slijedeće: - Objekat stanice mora biti potpuno građevinski oblikovan, uređene fasade, smješten tako da je omogućen nesmetan pristup vozilima, sa istaknutim natpisom „TEHNIČKI PREGLED VOZILA“; - Stanica mora imati asfaltiran ili betoniran priključak na javnu cestu, uz obezbjeđenje jednosmjernog protoka vozila koje će se pregledati, uz obezbjeđen prostor za vozila koja čekaju da se na njima izvrši tehnički pregled, kao i prostor za parkiranje vozila, koji ne mogu biti dio javne ceste; - Stanica mora imati radne prostorije (tehnološka linija za ispitivanje tehničke ispravnosti vozila, prostorije za administrativno-tehničke poslove, za kontrolore tehničke ispravnosti vozila i referente koji obavljaju administrativno-tehničke poslove, za voditelje i prostorija za stranke), pomoćne i prostorije za obavljanje higijenskosanitarnih potreba zaposlenog osoblja i korisnika usluga, te odgovarajuće saobraćajne površine za kretanje i pakiranje vozila koja koriste usluge stanice; - Kapacitet radnih prostorija određuje se na osnovu očekivanog broja vozila, pri čemu jedna tehnološka linija treba omogućiti 12.000 tehničkih pregleda putničkih automobila godišnje; - Minimalne dimenzije tehnološke linije su: dužina 10 metara, 5 metara (za vozila najveće dopuštene mase dužina 23 metra, širina 6 metara); - Minimalne dimenzije kanala (mora biti obložen keramičkim pločicama, sa ugrađenim stepenicama bar na izlaznoj strani, sa ugrađenom unutrašnjom rasvjetom i jednim pokretnim svjetlom, postavljen čvrsti graničnik minimalne visine „5-7“ cm na ivicama kanala, obojen naizmjenično žutom i crnom bojom) - za vozila najveće dopuštene
-
-
mase do 3,5 tone: dužina 7 metara, širina 0,80 - 1,00 m, dubina 1,40 - 1,70 m; za vozila najveće dopuštene mase preko 3,5 tone: dužina 21 m, širina 0,80 - 1,00 m, dubina 1,40 - 1,70 m; Dimenzije svijetlog otvora vrata za ulazak i izlazak vozila sa tehnološke linije trebaju iznositi najmanje 4 m širine i 4,20 m visine. Pored vrata za prolaz vozila na objektu moraju biti izvedena i najmanje jedna odvojena vrata za prolaz osoba; Ukoliko se u stanici obavljaju i drugi poslovi koji nisu direktno vezani za ispitivanje vozila na tehnološkoj liniji (npr. baždarenje tahografa, jednokratna ispitivanja i sl.) za svaku od tih aktivnosti potrebno je odvojiti posebnu prostoriju koja ispunjava minimalne tehničko-eksploatacione uslove za obavljanje pojedine djelatnosti; Oprema koju stanica mora posjedovati odrečena je članom 16. navedenog Pravilnika, dok se određena oprema iz ovog člana, a na osnovu člana 17. istog Pravilnika mora baždariti/umjeravati jednom, odnosno dva puta godišnje.
3.2. Osoblje stanice tehničkog pregleda Svaka stanica (za jednu tehnološku liniju) mora imati najmanje jednog voditelja, dva kontrolora i administrativno osoblje. Voditelji i kontrolori moraju imati određenu školsku spremu (voditelji-diplomirani inžinjeri mašinstva/strojarstva ili diplomirani inžinjer saobraćaja/prometa ili 240 ECTS bodova po Bolonjskom procesu, a kontrolori da su inžinjeri mašinstva/strojarstva ili inžinjeri saobraćaja/prometa ili 180 ECTS bodova po Bolonjskom procesu, saobraćajni/prometni ili mašinski/strojarski tehničar, VKV automehaničar, KV autoelektričar i/ili najmanje treći stepen stručne spreme u oblasti mehanike i tehnologije cestovnih vozila) da bi mogli polagati stručni ispit za voditelja stanice tehničkog pregleda vozila, odnosno kontrolora tehničke ispravnosti vozila. Nakon polaganja stručnog ispita i pod uslovom da su u radnom odnosu na stanici tehničkog pregleda vozila voditelji i kontrolori mogu pristupiti ispitu provjere znanja/licenciranju, koje se vrši svake dvije godine. Nakon položenog ispita provjere znanja voditelji i kontrolori dobivaju licencu i pečat sa njihovim evidencionim brojem i evidencionim brojem stanice tehničkog pregleda na kojoj su zaposleni. Stanica tehničkog pregleda vozila mora biti tako organizovana da predstavlja organizacionu cjelinu koja omogućava samostalnost u radu i efikasno obavljanje poslova. Za rad stanice odgovoran je voditelj, koji prati rad kontrolora, vrši njihovu edukaciju i pruža im stručnu pomoć, odgovara za pravilnu primjenu zakonskih i podzakonskih propisa i procedura za obavljanje tehničkog pregleda vozila, ovjerava potvrde o tehničkoj ispravnosti vozila, prati stručnu literaturu, izvještava nadležne organe o neispravnim vozilima, pravi analize tehničkih pregleda vozila u toj stanici, vodi brigu o nabavci obrazaca vezanih za tehnički pregled vozila, odgovoran je za uplatu naknada stručnoj instituciji i budžetima Federacije i kantona u kojem se stanica nalazi, prati termine za stručno usavršavanje i polaganje ispita, vodi brigu o evidencijama koje se vode u stanici tehničkog pregleda, brine o terminu baždarenja opreme, te vrši druge poslove vezane za tehnički pregled vozila. 3.3. Nadzor nad radom stanice tehničkog pregleda Pravilnikom o stručnom nadzoru nad radom stanica za tehnički pregled vozila (Službene novine Federacije BiH 51/06) određeno je da stručna institucija vrši nadzor nad radom stanica tehničkog pregleda vozila čime se još više povećava kontrola kvaliteta obavljanja samog
tehničkog pregleda kao i cjelokupnog rada stanice za tehnički pregled vozila. Stručni nadzor može biti redovni (najmanje jednom godišnje) i vanredni (po potrebi). Nakon izvršenog stručnog nadzora stručna institucija šalje izvještaj Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija o stanju na stanici, kao i o eventualnim nepravilnostima u radu, na osnovu čega Federalno ministarstvo prometa i komunikacija dalje djeluje. Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine 80/06 za stručnu instituciji za prostor Federacije Bosne i Hercegovine izabran je Institut za privredni inženjering, d.o.o., Zenica, koji je u saradnji sa Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija, a na osnovu Pravilnika o jedinstvenom informacionom sistemu i obradi podataka tehničkih pregleda vozila (Službene novine Federacije BiH 51/06 i 11/09) proveo postupak uvođenja videonadzora na sve stanice tehničkih pregleda u Federaciji Bosne i Hercegovine, čime je još više poboljšana kontrola kvaliteta samog tehničkog pregleda, te se praksa „nedolaženja“ vozila na tehnički pregled isključila u potpunosti. 3.4. Zakonska regulativa koju koriste stanice tehničkog pregleda Između ostalih, za rad neophodnih propisa, na Stanicama tehničkih pregleda kao obavezni koriste se sljedeći propisi2: - „Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza“ (Službene novine Federacije BiH 79/11); - „Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini“ (Službeni glasnik BiH 6/06, 75/06, 44/07, 84/09); - „Pravilnik o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i opremi koju moraju da imaju vozila i o osnovnim uslovima koje moraju da ispunjavaju uređaji i oprema u saobraćaju na putevima“ (Službeni glasnik BiH 23/07, 54/07); - „Pravilnik o tehničkim pregledima vozila“ (Službeni glasnik BiH13/07, 72/07, 74/08, 3/09, 76/09 i Službene novine Federacije BiH 63/07, 78/07, 57/08, 4/09, 62/09); - „Pravilnik o registriranju vozila“ (Službeni glasnik BiH69/09); - „Pravilnik o homologaciji vozila, dijelova uređaja i opreme vozila“ (Službeni glasnik BiH 41/08 i Službene novine Federacije BiH 30/08); - „Pravilnik o certificiranju vozila i uvjetima koje organizacije za certificiranje vozila moraju ispuniti (Službeni glasnik BiH 41/08 i Službene novine Federacije BiH 30/08); - „Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine“ (Službene novine Federacije BiH 28/06, 2/10); - „Pravilnik o tehničko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza“ (Službene novine Federacije BiH 51/06, 79/06, 11/09); - „Pravilnik o posebnim uslovima za motorna vozila kojima se obavlja prijevoz“ (Službene novine Federacije BiH 7/07, 86/07); - „Pravilnik o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila“ (Službene novine Federacije BiH 51/06, 79/06, 11/09); - „Pravilnik o jedinstvenom informacionom sistemu i obradi podataka tehničkih pregleda i registracije vozila“ (Službene novine Federacije BiH 51/06, 11/09); 2
Zakonska regulativa iz oblasti bezbjednosti saobraćaja BiH.
-
-
„Pravilnik o naknadama za tehnički pregled vozila i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled“ (Službene novine Federacije BiH 51/06,26/07, 70/07, 4/10); „Pravilnik o programu i načinu stručnog usavršavanja, provjeri stručnosti i polaganju stručnih ispita za voditelje stanica tehničkog pregleda i kontrolore tehničke ispravnosti vozila i provjeri stručnosti zaposlenih koji rade na stručnim poslovima tehničkih pregleda vozila“ (Službene novine Federacije BiH 51/06); „Pravilnik o uslovima rada, organizacionim i drugim uslovima za rad stanica za tehnički pregled vozila“ (Službene novine Federacije BiH 51/06, 11/09); „Pravilnik o utvrđivanju mreže i kriterija o broju stanica za tehnički pregled vozila (Službene novine Federacije BiH 51/06, 11/09, 6/10); „Pravilnik o stručnom nadzoru nad radom stanica za tehnički pregled vozila“ (Službene novine Federacije BiH 51/06).
4. TIJELO ZA INSPEKCIJU VOZILA ZA PREVOZ OPASNIH MATERIJA Organizacije koje vrše pregled vozila za prevoz opasnih materija su ustvari inspekcijska tijela koja vrše provjeru usklađenosti opreme i uređaja na vozilu sa zahtjevima ADR-a3 i Zakona. Tijelo za inspekciju vozila prema ADR-u Metalurškog instituta "Kemal Kapetanović" Zenica je orgnizovano prema zahtjevima standarda BAS ISO/IEC 17020. Tijelo uspješno funkcioniše već punih 10 godina. 4.1. Uspostavljanje sistema kvaliteta inspekcijskih tijela prema zahtjevima standarda BAS ISO/IEC 17020:2001 Navedeni standard je izrađen na bazi iskustva evropskih tijela koja obavljaju inspekciju vodeći računa o zahtjevima ostalih evropskih standarda iz oblasti sistema kvaliteta. S obzirom na to, ovdje će se razmatrati samo specifični zahtjevi koji se odnose na inspekcijska tijela. Navedeni standard specificira opće kriterije za kompetentnost tijela koja obavljaju provjeru materijala, proizvoda, instalacija, postrojenja, procesa, radnih procedura ili usluga i utvrđuju njihovu usklađenost sa zahtjevima, neovisno od sektora u kojem djeluje. Standard takođe specificira i kriterije neovisnosti, prema kojima postoje tri tipa tijela i to4: 1) Tip A - inspekcijsko tijelo koje vrši usluge inspekcije za treća lica; 2) Tip B - inspekcijsko tijelo je izdvojeni i prepoznatljivi dio organizacije i vrši usluge za matičnu organizaciju i 3) Tip C - inspekcijsko tijelo koje je uključeno u dizajn, proizvodnju, snabdjevanje, montažu, upotrebu ili održavanje predmeta, a može vršiti usluge klijentima koji nisu u matičnoj organizaciji. Da bi inspekcijsko tijelo moglo obavljati svoje zadatke ono mora biti oslobođeno bilo kakvih komercijalnih, finansijskih i drugih pritisaka koji mogu uticati na njegovo prosuđivanje, a osoblje inspekcijskog tijela mora osigurati povjerljivost informacija dobijenih u toku inspekcije.
3 4
ADR - Europski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari. BAS ISO/IEC 17020:2001, opći kriterij za rad raznih tipova tijela za obavljanje inspekcije (identičan ISO/IEC 17020:1998, identičan EN 45004:1995), Zavod za standardizaciju, mjeriteljstvo i patente BiH, Sarajevo.
4.2. Organizacija Inspekcijsko tijelo može biti organizacija ili njezin dio. Inspekcijsko tijelo mora imati organizaciju koja mu omogućava uspješno obavljanje svojih tehničkih poslova. Inspekcijsko tijelo mora definirati i dokumentirati odgovornosti i strukturu izvještavanja u okviru organizacije. Prema zahtjevima standarda inspekcijsko tijelo mora imati osoblje sa slijedećim funkcijama: rukovodilac, tehnički rukovodilac, rukovodilac kvaliteta, nadzorno osoblje i ispitivače (slika 1.).
Slika 1. Organizacija inspekcijskog tijela Rukovodilac inspekcijskoj tijela
Tehnički rukovodilac
Rukovodilac kvaliteta
Nadzor Ispitivači Izvor: BAS ISO/IEC 17020:2001.
Bez obzira na vrstu inspekcijskog tijela, isto mora imati kvalificiranog iskusnog tehničkog rukovodioca koji ima sveukupnu odgovornost za izvođenje aktivnosti inspekcije u skladu sa ovim standardom. Ako se inspekcijsko tijelo sastoji od više odjeljenja sa različitim područjem aktivnosti svako odjeljenje može imati svog tehničkog rukovodioca. Rukovodstvo inspekcijskog tijela mora osigurati djelotvoran nadzor od osoba koje dobro poznaju metode i procedure inspekcije. Svako radno mjesto koje utiče na kvalitet mora biti opisano. Ovi opisi moraju obuhvatiti zahtjeve u pogledu školovanja, obučavanja, tehničkog znanja i iskustva. Za bilo kojeg rukovodioca koji je odgovoran za usluge inspekcije moraju se imenovati njihovi zamjenici5.
Slika 2. Inspekcijsko tijelo unutar organizacije
Organizacija
1
2
3
.....
Inspekcijsko tijelo
Izvor: BAS ISO/IEC 17020:2001. 5
BAS EN ISO 9001:2001: Sistemi upravljanja kvalitetom (identičan EN ISO 9001:2000, identičan ISO 9001:2000), Zavod za standardizaciju, mjeriteljstvo i patente BiH, Sarajevo.
Ako je inspekcijsko tijelo dio organizacije onda ono mora imati svoje mjesto u organizaciji (kao na primjer na slici 2), i mora biti jasno definirano u okviru matične organizacije. Ukoliko inspekcijsko tijelo pruža usluge i certificiranja i ispitivanja tada odnosi između tih funkcija moraju jasno biti definirani.
4.3. Dokumentacija Minimalna dokumentacija koju standard BAS ISO/IEC 17020:2001 zahtjeva je: - politika kvaliteta, - poslovnik, koji minimalno mora sadržavati elemente navedene u dodataku D standarda. Kod tijela koja su sastavni dio organizacija koje već imaju uređen sistem kvaliteta prema nekom standardu iz serije 9000, 14000 ili 17000, veliki dio gore navedene neophodne dokumentacije već postoji. Prema preporukama ISO organizacije zajedničke zahtjeve treba posmatrati kao jedan, tako da se izbjegne nepotrebno dupliranje dokumentacije. Postojeću dokumentaciju je potrebno samo prilagoditi novom stanju, u kojem se ista odnosi i na inspekcijsko tijelo. Međutim, u takvoj situaciji tijelo treba da ima svoj Poslovnik, koji mora sadržavati i reference postojećih dokumenata koji će se koristiti i u sistemu kvaliteta inspekcijskog tijela. Pored toga neophodno je uraditi i procedure i uputstva za izvođenje inspekcije, ako su zahtjevi, u odnosu na koje se vrši provjera usklađenosti nejasni, te bi nepostojanje procedura i uputstava moglo ugroziti efikasnost inspekcije. 4.4. Zapisi i izvještaji o inspekciji Zapisi predstavljaju dokaze o izvršenju nekog posla. Svi zapisi neophodni za izvođenje inspekcije moraju biti definirani u dokumentima sistema kvaliteta. Zapisi koji se odnose na inspekciju moraju sadržavati dovoljno informacija za zadovoljavajuće vrednovanje od strane inspekcijskog tijela. Svi zapisi moraju biti sigurno pohranjeni na određeni period i njima se mora postupati na povjerljiv način kako bi se zaštitio interes klijenata. Nakon obavljene inspekcije, inspekcijsko tijelo mora dati izvještaj koji mora sadržavati sve rezultate provjere i utvrđenu usklađenost, kao i rezultate potrebne za razumjevanje i tumačenje istih. Ukoliko izvještaj o inspekciji sadrži i izvještaje od podugovarača, ovi rezultati moraju biti jasno označeni. Inspekcija se obavlja metodama i procedurama koje su definisane u zahtjevima u odnosu na koje treba utvrditi neusklađenost. Prema tome, nije potrebno pisati posebne procedure inspekcije, ali je dobro za svaku vrstu inspekcije, napraviti poseban obrazac izvještaja, na kojem će se nalaziti svi zahtjevi koji se odnose na konkretnu vrstu inspekcije. Na taj način će se ubrzati izvođenje inspekcije, a istovremeno će se smanjiti mogućnost greške, odnosno da se neki dio inspekcije uopšte i ne obavi. Da bi se sa zapisima moglo efikasno upravljati najbolje je napraviti proceduru ili uputstvo u kojem će se definisati: potrebne informacije koje treba sadržavati zapis, vođenje, kontrola, odlaganje, uništavanje i sve ostalo zavisno od trenutnih potreba inspekcijskog tijela6.
6
Sabahudin Jašarević, Prilog razvoju sistema za ispitivanje vozila za prijevoz opasnih materija u drumskom saobraćaju, magistarski rad, Mašinski fakultet Zenica, 2004.
5. ZAKLJUČAK Poredeći trenutnu organizovanost stanica tehničkog pregleda i njihov nadzor od strane stručne institucije korak do implementacije sistema kvaliteta prema standardu BAS ISO/IEC 17020 je mali. Manji obim posla oko dokumentovanja sistema kvaliteta i vođenja dodatnih zapisa kod inspekcije znatno bi poboljšao kvalitet inspekcije i njenu ponovljivost. Ogroman broj zapisa koji se moraju voditi kod tijela koja imaju organizovan sistem kvaliteta prema standardu BAS ISO 17020 osigurava naknadu provjeru svakog aspekta inspekcije vozila. To znači da nadležni organ koji izdaje ovlaštenje za rad ovih tijela i vrši nadzor njihovog rada znatno lakše vrši njihovu provjeru i ima bolji uvid stanja na terenu. Naručioci imaju više povjerenja u organizacije koje imaju uređen sistem kvaliteta. Organizacije koje se bave inspekcijom također će steći više povjerenja ako imaju uređen sistem kvaliteta prema standardu BAS ISO 17020. Navedeni standard je harmoniziran sa ostalim standardima iz oblasti sistema kvaliteta, te je njegova primjena u organizacijama koje već imaju uređen sistem kvaliteta dosta jednostavnija. Inspekcijska tijela koja su organizovana prema zahtjevima navedenog standarda moraju 2/3 svojih prihoda osigurati iz drugih izvora kako naknade neposrednih izvršilaca ne bi zavisile od broja inspekcija. Pored primjene u organizacijama koje se bave inspekcijama, standard se može primjeniti i kod organizovanja tijela za internu kontrolu sistema kvaliteta (tima za internu provjeru sistema kvaliteta).
Abstract: INCREASE OF TRAFFIC SAFETY THROUGH IMPLEMENTATION OF QUALITY SYSTEM IN ORGANIZATIONS WHICH PERFORM TECHNICAL CORRECTNESS OF VEHICLES Technical correctness of vehicles is most important element of traffic safety. Since big number of elements of inspection depend upon controller, because inspection is visual, it is very important fulfill all proscribed procedures. Minimal level of documentation, defined by low, often is not enough to assure quality inspection of vehicle technical correctness and repeatability of all elements of technical correctness inspection. Implementation of quality system in these organizations can bust quality of inspection and in the same way increase safety of traffic. Proposition of quality system implementation, in organizations which perform inspection of vehicle technical correctness, through example of implemented quality system in body for inspection of dangerous goods vehicles, is presented in this paper.
Key words: traffic safety, quality control, quality.
6. LITERATURA 1. BAS ISO/IEC 17020:2001, Opći kriteriji za rad raznih tipova tijela za obavljanje inspekcije (identičan ISO/IEC 17020:1998, identičan EN 45004:1995), Zavod za standardizaciju, mjeriteljstvo i patente Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 2. BAS EN ISO 9001:200, Sistemi upravljanja kvalitetom (identičan EN ISO 9001:2000, identičan ISO 9001:2000), Zavod za standardizaciju, mjeriteljstvo i patente Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
3. Grupa autora, Priručnik za prijevoznike i vozače vozila za prijevoz opasnih materija/tvari i osoblje na stanicama za tehnički pregled vozila, IPI Zenica, 2009. 4. Jašarević, S., Prilog razvoju sistema za ispitivanje vozila za prijevoz opasnih materija u drumskom saobraćaju, magistarski rad, Mašinski fakultet Zenica, 2004. 5. Zakonska regulativa is oblasti bezbjednosti saobraćaja BiH.