Natalija Uršulin-Trstenjak, Davor Levanić, Saša Šunić, Vesna Šušnić, Dario Lasić
NATALIJA URŠULIN-TRSTENJAK, Sveučilište Sjever, Varaždin DAVOR LEVANIĆ, Sveučilište Sjever, Varaždin SAŠA ŠUŠNIĆ, ŠUŠNIĆ d.o.o., Rijeka VESNA ŠUŠNIĆ, Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka DARIO LASIĆ, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zagreb natalija.ursulin-trstenjak@unin.hr , davor.levanic@unin.hr , sasa.susnic@ri.t-com.hr , vesna.susnic@ri.t-com.hr , dario.lasic@stampar.hr
PRIKAZ UTJECAJA SEZONA NA KVALITETU FIZIKALNOKEMIJSKOG PROFILA MEDA PRIMJENOM ANOVA-METODE Stručni rad / Professional paper Sažetak Kvaliteta bagremovog meda potvrđuje se zahtjevima Pravilnika o kakvoći uniflornog meda. Cilj ovog rada je potvrditi botaničko podrijetlo, kao i prikazati profil fizikalno-kemijskih parametara 40 uzoraka bagremova meda krapinsko-zagorske regije praćenih po sezonama, te ukazati na njihove razlike unutar svake sezone ispitivanja koristeći se analizom varijance podataka ANOVA-testom. Svim ispitivanim uzorcima definirano je botaničko podrijetlo putem melisopalenološke analize kako ih je i deklarirao proizvođač-bagremov med sa najmanje 21% peludnih zrnaca bagrema (R. pseudoacacia). U prvoj sezoni ustanovljeno je ukupno 27, a u drugoj 29 biljnih svojti gdje je tijekom obje sezone u 45% uzoraka pelud bagrema svrstana u prevladavajuću skupinu. Svi ispitani uzorci zadovoljavaju zahtjevima Pravilnika o kakvoći uniflornog meda prema sukladnosti fizikalno-kemijskih parametara: vode (15,21-19,28 %); slobodne kiseline (6,1¸-14,00 mEq/1000 g); električne provodnosti (0,08-0,22 mS/cm); reducirajućih šećera (61,57-71,20 g/100 g); saharoze (0,10-2,58 g/100 g); dijastaze (7,15-17,19 DN) i HMF (0,9711,20 mg/kg). ANOVA test pokazuje značajnost razlika za vodu i električnu provodnost obzirom na sezonu iz koje potječe bagremov med (p < 0,05). Ključne riječi: bagremov med, fizikalno-kemijski parametri, peludna analiza, analiza varijance 1. UVOD Po kemijskom sastavu med je složena smjesa preko 70 sastojaka, koji na različite načine dolaze u med (dodaju ih pčele, potječu od medonosne biljke ili nastaju zrenjem meda u saću) (Krell, 1996.). Najzastupljeniji su ugljikohidrati – 99% (većinom fruktoza i glukoza) i voda. Ostale tvari (čine svega < 1%) su proteini (uključujući enzime), mineralne tvari, vitamini, organske kiseline, fenolni spojevi, tvari arome (hlapljivi spojevi) i razni derivati klorofila koje su ujedno i odgovorne za senzorska i nutritivna svojstva meda (Singhal i sur., 1997.; Vahčić i Matković,2009.). Veliki broj europskih zemalja posjeduju nacionalnu legislativu i referentne metode koje služe za lokalnu provjeru kvalitete meda. Struka preko ekspertnih udruga poput Međunarodne
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 243 -
Natalija Uršulin-Trstenjak, Davor Levanić, Saša Šunić, Vesna Šušnić, Dario Lasić
komisije za med IHC (International Honey Commision), nastoji harmonizirati referentne metode i standarde za dokazivanje autentičnosti botaničkog podrijetla uniflorne vrste meda. Vodeći stručnjaci kombiniraju osim melisopalinološkog utvrđivanja vrste i broja peludi, senzorske analize i fizikalno-kemijske analize kao što je određivanja sadržaja vode, HMF (hidroksimetilfurfural), električne provodnosti, aktivnosti dijastaze, pH vrijednosti, te sadržaja šećera (fruktoze, glukoze, saharoze, erloze, rafinoze, melezitoze) kao što je i prikazano u ovome radu (Ruoff, 2006.; Bogdanov i sur., 2004.; Uršulin-Trstenjak i sur., 2013., 2014.). 2. CILJ RADA Cilj ovog rada je potvrditi botaničko podrijetlo, kao i prikazati profil fizikalno-kemijskih parametara 40 uzoraka bagremova meda krapinsko-zagorske regije praćenih po sezonama, te ukazati na njihove razlike unutar svake sezone ispitivanja koristeći se analizom varijance podataka ANOVA-testom. 3. MATERIJAL Odabrana je jedna vrsta uniflornog meda: med bagrema. Prikupljeno je 20 uzoraka po sezoni (ukupno 40 uzoraka) od istih pčelara kako za sezonu 1, tako i za sezonu 2 u krapinskozagorskoj regiji KZ (označena sa zelenom bojom), koji su vrcani tijekom sezone 1 i sezone 2 (Slika 1). Slika 1.Karta zemljopisnog podrijetla meda
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 244 -
Natalija Uršulin-Trstenjak, Davor Levanić, Saša Šunić, Vesna Šušnić, Dario Lasić
Do analize, uzorci su čuvani u kontroliranim uvjetima, na tamnom mjestu pri sobnoj temperaturi i podijeljeni prema području odakle potječu i označeni pripadajućim istim oznakama za sezonu 1 i sezonu 2. (Tabela 1 i Slika 2). Tabela 1.Uzorci bagremova meda KZ regije i način njihovog označavanja u daljnjem tekstu Krapinsko – zagorska regija
Slika 2.Pozicija mednih paša i mjesta u KZ regiji
KZ-9 KZ-25 KZ-26 KZ-27 KZ-28 KZ-52 KZ-53 KZ-54 KZ-60 KZ-71 KZ-72 KZ-73 KZ-74 KZ-83 KZ-1 KZ-2 KZ-3 KZ-4 KZ-5 KZ-107
3.1. Metode rada Nakon provedene melisopalinološke analize, određivani su fizikalno-kemijski parametri prema kriterijima propisanim Pravilnikom o medu (MPRRR, 2009.a). Primijenjena je i statistička obrada podataka: analiza varijance podataka (ANOVA). 3.1.1. Određivanje relativnog sadržaja peludi u medu Peludna zrnca se identificiraju i kvantificiraju mikroskopiranjem iz preparata uzorka, te se usporedbom determiniraju iz zbirka referentnih preparata peludi (DIN 10760:2002-05.). 3.1.2. Određivanje vode, slobodne kiseline, električne provodnosti, reducirajućih šećera i saharoze u medu Metodama propisanim od strane međunarodne komisije za med (IHC, 2009.). 3.1.3. Određivanje aktivnosti dijastaze i hidroksimetilfurfurala (HMF) u medu Metodama propisanim od strane međunarodne komisije za med i normom (IHC, 2009.; SLMB, 1995.; DIN 10750:1990.).
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 245 -
Natalija Uršulin-Trstenjak, Davor Levanić, Saša Šunić, Vesna Šušnić, Dario Lasić
3.1.4. Statistička obrada podataka Izračunata je srednja vrijednost, standardna devijacija i koeficijent varijabilnosti ispitivanih fizikalno-kemijskih. Obrada podataka uključila je analizu varijance (ANOVA), korištenjem programskog paketa STATISTICA 9.1. Prilikom obrade podataka uzorci sezone 1 obilježeni su sa brojem 1 (KZ-9-1), a uzorci sezone 2 sa brojem 2 (KZ-9-2) (StatSoft, 2010.). 4. REZULTATI Slike 3 i 4 daju uvid u rezultate peludne analize bagremovog meda KZ regije za sezonu 1 i 2. Slika 3. Peludna analiza bagremovog meda KZ regije – sezona 1
Slika 4. Peludna analiza bagremovog meda KZ regije – sezona 2
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 246 -
Natalija Uršulin-Trstenjak, Davor Levanić, Saša Šunić, Vesna Šušnić, Dario Lasić
Tabele 2 i 3 daju uvid u rezultate analiza sedam istraživanih fizikalno-kemijskih parametara u bagremovom medu u KZ regiji kroz sezonu 1 i 2.
UZORCI
Tabela 2. Fizikalno-kemijski parametri bagremovog meda KZ regije – sezona 1.
ANALIZA
voda (%)
slobodne kiseline (mEq/ 1000g)
KZ-9
17,64
11,3
0,22
KZ-25
15,60
7,2
KZ-26
16,00
KZ-27
električna reducirajući provodnost šećeri (mS/cm) (g/100g)
saharoza (g/100g)
dijastaza (DN)
HMF (mg/kg)
67,85
2,58
10,71
9,00
0,10
62,31
2,08
7,15
5,20
8,2
0,12
66,49
0,60
9,57
6,60
15,76
9,2
0,12
65,87
1,02
8,29
5,30
KZ-28
15,68
7,0
0,11
65,78
0,33
7,23
10,30
KZ-52
16,08
8,2
0,11
68,52
0,35
10,39
10,90
KZ-53
17,76
8,0
0,12
67,30
0,12
8,58
5,90
KZ-54
15,52
9,4
0,13
66,49
0,13
9,73
5,10
KZ-60
16,32
7,1
0,11
66,49
0,60
9,89
2,50
KZ-71
15,40
8,0
0,13
68,90
0,65
9,67
6,50
KZ-72
15,24
6,1
0,09
68,04
2,40
7,38
1,40
KZ-73
15,76
8,3
0,11
66,31
0,94
10,17
3,30
KZ-74
16,40
9,2
0,12
68,04
0,28
10,44
4,20
KZ-83
15,28
7,1
0,10
64,92
1,92
8,31
3,60
KZ-1
15,73
7,0
0,12
65,32
0,34
7,34
11,20
KZ-2
16,01
7,0
0,11
68,48
0,31
10,37
10,20
KZ-3
17,71
9,4
0,12
67,10
0,12
8,57
5,80
KZ-4
17,60
11,3
0,20
67,80
2,57
10,69
9,01
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 247 -
Natalija Uršulin-Trstenjak, Davor Levanić, Saša Šunić, Vesna Šušnić, Dario Lasić KZ-5
15,21
6,1
0,09
68,01
2,41
7,36
1,41
KZ-107
16,56
8,0
0,12
68,80
1,25
9,50
4,60
x
16,16
8,16
0,12
66,94
1,05
9,07
6,10
σ
0,86
1,47
0,03
1,61
0,92
1,28
3,08
c.v. (%)
5,33%
17,99%
26,16%
2,40%
87,36%
14,15%
50,50%
x – srednja vrijednost; σ – standardna devijacija; c.v. (%) – koeficijent varijabilnosti
UZORCI
Tabela 3. Fizikalno-kemijski parametri bagremovog meda KZ regije - sezona 2.
ANALIZA
voda (%)
slobodne kiseline (mEq/ 1000g)
KZ-9
15,84
12,3
0,19
KZ-25
16,90
8,1
KZ -26
17,24
KZ -27
električna reducirajući provodnost šećeri (mS/cm) (g/100g)
saharoza (g/100g)
dijastaza (DN)
HMF (mg/kg)
70,57
0,00
10,16
3,05
0,12
70,66
0,00
9,51
0,97
9,1
0,13
70,25
0,30
10,28
1,11
16,64
9,1
0,13
69,66
0,66
11,84
1,48
KZ -28
16,24
8,3
0,12
70,06
0,95
8,63
0,97
KZ -52
17,76
14,0
0,21
71,26
0,29
17,19
1,92
KZ -53
17,76
9,1
0,14
70,57
0,00
9,69
0,91
KZ -54
18,12
9,0
0,14
70,57
0,47
7,84
4,28
KZ -60
17,60
10,0
0,14
64,92
0,27
10,06
1,54
KZ -71
17,28
9,0
0,14
61,57
0,23
7,79
1,13
KZ -72
16,72
8,1
0,10
66,31
1,46
7,66
2,24
KZ -73
17,72
12,6
0,13
67,57
1,25
11,62
1,13
KZ -74
18,44
9,0
0,13
68,89
0,83
12,19
1,41
KZ -83
17,12
9,1
0,15
70,57
0,47
8,70
1,05
KZ -1
15,32
7,0
0,19
70,10
0,92
7,22
5,21
KZ-2
16,40
7,0
0,12
71,16
0,27
10,54
4,76
KZ-3
16,93
9,0
0,11
70,46
0,10
9,03
5,40
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 248 -
Natalija Uršulin-Trstenjak, Davor Levanić, Saša Šunić, Vesna Šušnić, Dario Lasić KZ-4
14,70
11,3
0,19
70,52
0,00
11,65
3,79
KZ-5
15,32
6,0
0,08
66,34
1,44
8,56
1,41
KZ-107
19,28
10,1
0,13
69,08
0,93
11,51
1,47
x
16,97
9,34
0,14
69,05
0,54
10,08
2,26
σ
1,13
1,95
0,03
2,51
0,48
2,27
1,55
c.v. (%)
6,64%
20,89%
23,77%
3,63%
89,34%
22,47%
68,59%
x – srednja vrijednost; σ – standardna devijacija; c.v. (%) – koeficijent varijabilnosti
Tabela 4. Značajnost razlika (p-vrijednosti) unutar pojedinih fizikalno-kemijskih parametara p-vrijednost izvor varijacija sezone parametri voda slobodne kiseline električna provodnost reducirajući šećeri saharoza dijastaza HMF
0,0264 0,2867 0,0777 0,0884 0,5861 0,0781 0,0571
5. RASPRAVA Potvrda botaničkog podrijetla meda, kako je deklarirao proizvođač, obavljena je melisopalinološkom, odnosno peludnom analizom (sa najmanje 21% peludnih zrnaca bagrema - R. pseudoacacia) (Slika 3 i 4), te utvrđivanjem sukladnosti fizikalno-kemijskih parametarasa općim zahtjevima kvalitete određeni Pravilnikom o kakvoći uniflornog meda i uspoređivani sa podacima iz literature (Tabela 3 i 4) (MPRRR, 2009.b). U sezoni 1 kvalitativnom je melisopalinološkom analizom u ispitivanim uzorcima meda ukupno ustanovljeno 27, a u sezoni 2 ukupno 29 biljnih svojti.Broj se ustanovljenih peludi biljnih svojta po uzorku (u sezoni 1) kretao od 4 do 7, a prosjek je bio 6 , dok se u sezoni 2 broj ustanovljenih peludi biljnih svojta po uzorku kretao od 5 do 11, s prosjekom od 8.Stoga možemo vidjeti da je (sezona 1)45% uzoraka, pelud bagrema (R. pseudoacacia) svrstan u prevladavajuće, a 55% u pratećuskupinu.U prateću skupinu možemo navesti pelud biljaka iz porodice ruža (Rosaceae) u 85% uzoraka i lepirnjače (Fabaceae) u 85% uzoraka, a u sezoni 2u 45% uzoraka pelud bagrema (R. pseudoacacia) svrstan je u prevladavajuće, a 55% u prateću skupinu. U prateću skupinu možemo navesti pelud biljaka iz porodice ruža (Rosaceae) u 85% uzoraka, lepirnjače (Fabaceae) u 30% uzoraka, pitomi kesten (Castaneasativia Mill.) u 5% uzoraka. Udio vode u ispitivanim uzorcima je ispod 20% (MPRRR, 2009.a)i kreće se po srednjim vrijednostima od 16,16 do 16,97%, što prati rezultate drugih istraživača na uzorcima bagremovog meda iz Hrvatske (od 15,40 do 16,30%), rezultate Kenjerić i suradnika (također iz Hrvatske) praćen kroz dvije godine (16,50% i 16,10%) (Šarić i sur., 2008.; Kenjerić i sur., 2007.). Analiza varijance podataka pokazuje da je razlika između sezona statistički značajna (p < 0,05).
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 249 -
Natalija Uršulin-Trstenjak, Davor Levanić, Saša Šunić, Vesna Šušnić, Dario Lasić
Dozvoljena vrijednost za slobodne kiseline u medu iznosi < 50 mEq kiseline/1000g meda (MPRRR, 2009.a), što u skladu s tim pokazuju i prosječne vrijednosti ovog istraživanja od 8,16 do 9,34mEq/1000g. Literaturni podaci pokazuju šarolike vrijednosti slobodnih kiselina u uzorcima bagremovog meda u odnosu na ovo istraživanje. Dobivene prosječne vrijednosti ovoga istraživanja su niže u odnosu koje su dobile Golob i Plestenjak (24 mEq/1000g), Kenjerić i suradnici (2002. - 10,7 mEq/1000g; 2003. - 10,1 mEq/1000g) i talijanskih istraživača (11,2mEq/1000g) ili malo više od rezultata Šarića (7,3 - 8,4 mEq/1000g; 6,45 mEq/1000g) (Golob i Plestenjak, 1999.; Kenjerić i sur., 2007.; PersanoOddo i Piro, 2004.; Šarić i sur., 2008.). Provedenom analizom varijance podataka vidi se da nema statistički značajne razlike u udjelu slobodnih kiselina između regija (p > 0,05). Prosječne vrijednosti električne provodnosti u uzorcima ovog istraživanja su od 0,12 do 0,14mS/cm čime su zadovoljeni opći zahtjevi od maksimalno 0,8 mS/cm (MPRRR, 2009.a). Ti rezultati su ujedno jednaki i rezultatima dobivenim na 513 uzoraka europskih medova bagrema (0,16 mS/cm), kao i prosjeku kojeg su dobili Marghitas i suradnici, Kenjerić i suradnici (0,15 mS/cm; za 2003. 0,12 mS/cm), ali niži od prosjeka slovenskog bagrema 0,26 mS/cm (Marghitas i sur.; Kenjerić i sur., 2007.; Golob i Plestenjak, 1999.). Analizom varijance podataka vidi se da postoji statistički značajna razlika u električnoj provodnosti između sezona (p < 0,05). Zbroj udjela glukoze i fruktoze odnosno reducirajućihšećera, mora u medu biti najmanje 60 g/100g (MPRRR, 2009.a). Na razini europskog istraživanja na 454 uzorka meda bagrema dobivena prosječna vrijednost je 69,2 g/100g (PersanoOddo i Piro, 2004.) u čijim relacijama su i vrijednosti dobivene ovim istraživanjem od 66,94 do 69,05 g/100g.Ne postoji statistički značajna razlika u udjelu reducirajućih šećera između među regijama (p > 0,05), što pokazuje analiza varijance. Svi ispitani uzorci zadovoljili su zahtjevu udjela saharoze (do 10 g/100g uzorka) kako za sezonu 2009. tako i za sezonu 2010. u svih pet regija (MPRRR, 2009.a). Udjel saharoze kreće se od 0,54 do 1,05 g/100g i manji je od rezultata dobivenim u uzorcima bagremovog meda drugih istraživača iz Rumunjske (1,55 g/100g), Hrvatske (2,4 - 4,9 g/100g; 2,8 g/100g) i Italije (2,1 g/100g ) (Marghitas i sur. 2010.; Šarić i sur., 2008.; Primorac i sur. 2011.; PersanoOddo i Piro, 2004.). Analiza varijance podataka pokazuje da ne postoji statistički značajna razlika u udjelu saharoze između sezona između regija (p > 0,05). Opći zahtjevi za vrijednost aktivnosti dijastaze je 8 DN, osim kod vrsta sa niskom enzimskom aktivnosti (citrus, bagrem) gdje DN može biti < 8, ali udio HMF-a tada mora biti ≤ 15 mg/kg (MPRRR, 2009.a). Dobiveni prosjeci su od 9,07 do 10,08 DN i prate europske (10,5 DN) i ostale hrvatske rezultate za med bagrema (PersanoOddo i Piro, 2004.; Šarić i sur., 2008.). Analiza varijance podataka za aktivnost dijastaze ne pokazuje statistički značajnu razliku između sezona (p > 0,05). Udio HMF-a je nizak, vrlo veliki postotak uzoraka meda je imao manje od 10 mg/kg (što se računa gornjom granicom za prvoklasni med), a nalaze se u rasponu od 2,26 do 6,10 mg/kg i ispod su dobivenih prosječnih vrijednosti koje je dobio Šarić i suradnici također na uzorcima hrvatskog bagremovog meda (4,7 - 36,5 mg/kg) (Šarić i sur., 2008.).Analiza varijance podataka za HMF pokazuje da ne postoji statistički značajna razlika u udjelu HMF-a među sezonama (p > 0,05). 6. ZAKLJUČAK Izdobivenihrezultatamožesezaključitisljedeće: Potvrda botaničkog podrijetla meda svih uzoraka, koje je deklarirao proizvođač, obavljena je:
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 250 -
Natalija Uršulin-Trstenjak, Davor Levanić, Saša Šunić, Vesna Šušnić, Dario Lasić
-
melisopalinološkom, odnosno peludnom analizom, te utvrđivanjem sukladnosti fizikalno-kemijskih parametara(vode, slobodne kiseline, električne provodnosti, reducirajući šećeri, saharoze, dijastaze i HNM) sa općim zahtjevima kvalitete određeni Pravilnikom o kakvoći uniflornog meda i uspoređivani sa podacima iz literature Analizomvarijancepodataka dobiven je uvid u značajnost razlika (p-vrijednosti) unutar fizikalno-kemijskih parametara – vodu i električnu provodnost - obzirom na sezonu iz koje potječe bagremov med (p < 0,05). LITERATURA [1] Bogdanov, S., Ruoff, K., PersanoOddo, L. (2004).Physico-chemical methods for the characterisation of unifloral honeys: a review, Apidologie, 35 (specialissue) 4-17. [2] Deutsches Institut für Normung: Bestimmung der Diastase – Aktivität,DIN 10750:1990. [3] Deutsches Institut für Normung: Determination of relative pollen content of honey, DIN 10760:2002-05. [4] Golob T and Plestenjak A: Quality of Slovene honey,Food Technology and Biotechnology37:195201,1999. [5] International Honey Commission: Harmonised methods of the International (European) Honey Commission, 2009. http://www.bee-hexagon.net/files/file/fileE/IHC-methods_2009.pdf [25.02.2011]. [6] Kenjerić, D., Mandić, M.L., Primorac, Lj, Bubola, D., Perl, A. (2007). Flavonoid profile of Robiniahoneys produced in Croatia, Food Chemistry, 102, 683-690. [7] Krell R: Value-added products from beekeeping, Ch. 2. FAO Agricultural Services Bulletin 124, 1996. [8] Marghitas, L. A., Dezmirean, D. S., Pocol, C. B., Ilea, M., Bobis, O., Gergen, I. (2010).The Development of a Biochemical Profile of Acacia Honey by Identifying Biochemical Determinants of its Quality, Notulae Botanicae HortiAgrobotanici Cluj – Napoca, 38, 84-90, Special Issue. [9] Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralno grazvoja RH (Croatian Ministry of Agriculture): Pravilnik o medu, Narodne novine 93/09, 2009.a. [10] Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva I ruralnog razvoja RH (Croatian Ministry of Agriculture): Pravilnik o kakvoći uniflornog meda, Narodne novine 122/09, 2009.b. [11] PersanoOddo, L., Piana, L., Bogdanov, S., Bentabol, A., Gotsiou, P., Kerkivliet, J., Martin, P., Morlot, M., Valbuena Ortiz, A., Ruoff K, Ohe, K., von der (2004). Botanical species giving unifloral honey in Europe,Apidologie, 35, S82-S93. [12] PrimoracLj, Flanjak I, Kenjerić D, Bubola D, Topolnjak Z: Specific Rotation and Carbohydrate Profile of Croatian Unifloral Honeys,Czech Journal of Food Sciences 29:515-519, 2011. [13] Ruoff, K., Authentication of the Botanical Origin of Honey, Doctoral Dissertation, Zurich, 2006. [14] SchweizerischesLebensmittelbuch - SLMB Kapitel 23A Honig. Bestimmung der Amylactivität (nachPhadebas),EDMZ, Bern, 1995. [15] Singhal RS, Kulkarni PR, Rege DV: Handbook of indices of food quality,Woodhead Publishing Limited, Cambridge, 358-379, 1997. [16] StatSoft Inc., STATISTICA 9.1., Single user version, University of Zagreb, 2010. [17] Šarić, G., Matković, D., Hruškar, M., Vahčić, N. (2008).Characterisation and Classification of Croatian Honey by Physicochemical Parameters,Food Technology and Biotechnology, 46, 355-367. [18] Uršulin-Trstenjak, N., Hrga, I., Stjepanović, B., Dragojlović, D., Levanić, D. (2013).Determination of botanic origin of the Croatian black locust honey (Istria region) using melissopalynological analysis,Journal of Hygienic Engineering and Design, (4): 122-126. [19] Uršulin-Trstenjak, N., Levanić, D., Galić A., Barušić, L., Jurica, K., Vahčić, N. (2014).Confirming the botanical origin of the Croatian black locust honey (Istria region) using physicochemical parameters during two seasons,Journal of Hygienic Engineering and Design, (8): 124-128. [20] Vahčić N, Matković D: Kemijske, fizikalne i senzorske značajke meda, 2009. http://www.pcelinjak.hr/index.php/Prehrana-i-biotehnologija/kemijske-fizikalne-i-senzorske-znaajkemed.html [10.01.2014.]
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 251 -
Natalija Uršulin-Trstenjak, Davor Levanić, Saša Šunić, Vesna Šušnić, Dario Lasić AN OVERVIEW OF THE INFLUENCE OF THE SEASONS ON THE QUALITY OF PHYSICOCHEMICAL PROFILING OF HONEY USING THE ANOVA TEST Summary The quality of black-locust honey is confirmed by the requirements of the Regulations on the Quality of Monofloral Honey. The aims of this paper are to confirm the botanical origin and to present the physicochemical parameters of 40 samples of black-locust honey from the Krapina-Zagorje region that have been monitored through the seasons, and to point out their differences within each testing season using the ANOVA test for analysis of the variance of the data. The botanical origin of all the samples, as declared by the manufacturer, was confirmed using melissopalynological analysis: at least 21% black-locust (R. pseudoacacia) pollen grains. In the first season a total of 27 taxa were found, and in the second a total of 29; during both seasons, in 45% of the samples, blacklocust pollen was classified in the predominant group. Every tested sample meets the requirements set by the Regulations on the Quality of Monofloral Honey regarding physicochemical parameters: water (15.21-19.28%), free acid (6.1-14.00 mEq/1000 g), electrical conductivity (0.08-0.22 mS/cm), reducing sugars (61.5771.20 g/100 g), sucrose (0.10 to 2.58 g/100 g), diastase (7.15-17.19 DN) and HMF (0.97-11.20 mg/kg). The ANOVA test shows the significance of differences for water and electrical conductivity given the season of origin of the black-locust honey (p < 0.05). Keywords: black-locust honey, physicochemical parameters, melissopalynological analysis, analysis of variance
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 252 -