Lipnjak pap

Gorana Lipnjak, Zlatko Pap GORANA LIPNJAK, ZLATKO PAP Hrvatska udruga za zdravo radno mjesto Zdravo.radno.mjesto@gmail.com

KVALITETNA ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU KAO PREDUVJET USPJEŠNIH ORGANIZACIJA Stručni rad / Professional paper Sažetak Organizacije s kvalitetnom zaštitom zdravlja na radu i sigurnosti uspješnije su uz bolji radni učinak. Istraživanja su pokazala na mnogim primjerima, da je dobar sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti povezan s povećanjem profitabilnosti. Organizacije s visokim stupnjem zaštite zdravlja i sigurnosti radnih mjesta i razvijenim zdravstvenim standardima povećavaju profitabilnost kroz smanjena odsustva s posla, kroz smanjenu cijenu zdravstvene zaštite, održavajući starije radnike na poslu te stimulirajući primjenu efikasnijih radnih metoda i tehnologija. Direktni i indirektni troškovi ozljeda na radu te profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz radno mjesto mogu se znatno smanjiti kontinuiranom i sustavnom brigom za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Provedene studije također su pokazale da se za svaki euro koji se investira u zaštitu zdravlja i sigurnost na radu vrati 2,2 eura, tako da je ulaganje u zaštitu zdravlja i sigurnost više nego poželjno.

Ključne riječi zaštita zdravlja i sigurnost na radu, profesionalne bolesti, troškovi zaštite 1. UVOD Razvijene europske države ulažu maksimalne napore kako bi uz minimalna ulaganja u proizvodnju povećale produktivnost. Poštujući osnovna ljudska prava i međunarodne konvencije, za njih je radnik značajan faktor privređivanja [1,2]. Strogom podjelom poslova i uz maksimalnu iskoristivost radnog vremena, svaki poremećaj radnog procesa koji kao posljedicu ima ozljeđivanje jednog ili više radnika, predstavlja posredne i neposredne gubitke za poslodavca. Cijeli timovi stručnjaka izučavaju uvjete radnog okoliša, predviđajući moguće poremećaje koji bi mogli biti uzrokom ozljeđivanja radnika ili uzrok zdravstvenih poremećaja. Kada do ozljeda ipak dođe, sagledavaju se sve negativne posljedice i mogućnosti kompenzacije nastale štete. U tom pogledu sastavljanje liste troškova jedan je od ključnih zadataka. Pri tome se posebno razmatraju troškovi ozlijeđenog radnika i troškovi na nivou tvrtke te mogućnost saniranja nastalih troškova.

Na osnovu izvršenih analiza izračunato je da europski neposredni gubici zbog ozljeda na radu i smrtnih slučajeva iznose oko 4% BDP-a. Do takvih pokazatelja došlo se na osnovu međusobno usklađenih evidencija koje vodi ESAW (European statistics on accidents at work). Kako se u RH ne vode ekonomske analize posljedica štetnih događaja, za prihvatiti je podatke istraživanja provedenih na nivo EU [3]. Provedene studije također su pokazale da se za svaki euro koji se investira u zaštitu zdravlja i sigurnost na radu vrati 2,2 eura, tako da je ulaganje u zaštitu zdravlja i sigurnost više nego poželjno [4].

Opravdanost ulaganja u zaštitu i svrsishodnost uloženih sredstava prate osobe zadužene za sigurnost. Na temelju evidentiranih direktnih troškova zbog ozljeda na radu i profesionalne bolesti (troškovi izostanka radnika, troškovi medicinske rehabilitacije) izračunavaju se 15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 122 -

Gorana Lipnjak, Zlatko Pap troškovi po pojedinom štetnom događaju. Pri izračunu je potrebno uzeti u obzir i indirektne troškove koji su prema nekim istraživanjima 4 puta veći od direktnih troškova [3].

Zbog velikih troškova proizašlih iz ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, poslovi zaštite na radu od posebnog su društvenog interesa a usporedba s kretanjem ozljeda na radu u društvu i unutar grupacije jedini pokazatelj uspješnosti provedbe preventivnih mjera.

2. OZLJEDE NA RADU U ekonomskom pogledu, ozljeda na radu pogađa sve čimbenike u procesu proizvodnje: radnika, poslodavca i državu. Gubici prvenstveno ovise o štetnim posljedicama za poslodavca koji je osnovni nositelj troškova vezanih za zaštitu na radu. Dio troškova uvijek pokriva društvena zajednica. Nije moguće predvidjeti sve moguće troškove. Zbog toga pristup svakoj ozljedi mora biti individualan, ovisi o specifičnosti poslovanja poslodavca i subjektima koji sudjeluju u participaciji nastale štete.

Ozljede na radu predstavljaju gubitke koje se odnose na direktne i indirektne gubitke. U Tabeli 1. navedeni su svi mogući troškovi nastali ozljedom na radu [5].

U zaštiti na radu evidencije ozljeda imaju svrhu evidentiranja događaja radi statističkog praćenja poremećaja na razini čovjek-stroj-okoliš, kako bi se na temelju toga mogli predvidjeti događaji i poduzeti svrsishodne mjere. U ekonomskom pogledu, vode se evidencije iz kojih je moguće izračunati efekte ulaganja u zaštitu na radu izražene kroz prihod ili gubitak. U praksi se najčešće vode evidencije o dinamici neposrednih posljedica.

Neposredne posljedice iskazuju se brojevima dana odsutnosti s rada, neovisno o mjestu nastanka događaja i njegovim posljedicama. Dobiveni se podaci uspoređuju s prethodnim razdobljem odnosno s industrijskom granom za koju se prati uspješnost poslovanja.

Statistički podaci pokazuju da je prosječan broj ozljeda na radu u svijetu 50 milijuna godišnje, a to su samo podaci za industriju. Dnevno, broj ozljeda iznosi čak 160.000. Godišnje od posljedica ozljeda na radu umre 100.000 osoba, dok ih 1,5 milijun ostane invalidno [6].

Europska komisija postavila je ambiciozne sveobuhvatne ciljeve u zaštiti zdravlja i potrebe zaštite na radu. Cilj je smanjiti stopu ozljeda na radu za 25% u EU27 u razdoblju od pet godina.

Prosječan broj ozljeda na radu godišnje u Hrvatskoj iznosi 23.000 s 59 mrtvih. U prosjeku, svaki dan se na poslu ozlijedi 150 radnika, svaki sat 20 radnika, svake tri minute jedan radnik, a godišnje se svaki 41. radnik ozljeđuje na radnom mjestu. Prosječno bolovanje po ozljedi iznosi 32 dana, a svakog dana ne radi 4.500 radnika. Prema raspoloživim podacima 3/4 radnika se ozlijedi neposredno na radnom mjestu i 1/4 u svezi sa radom (na putu i sl.), a 90 radnika oboli od profesionalnih bolesti. Najbrojnija po ukupnom broju ozljeda na radu je prerađivačka djelatnost. U okviru nje prednjače brodogradnja,: gradnja i popravak brodova i čamaca, zatim slijedi građevinarstvo, te šumarstvo posebice kod sječe drva.

Tabela 1: Troškovi ozljede na radu GLAVNI TROŠKOVI Troškovi prve pomoći

VRSTE TROŠKOVA Prva pomoć pružena na radnom mjestu 1) Radno vrijeme radnika koji su pružili prvu pomoć 2) Vrijednost potrošenog sanitetskog materijala Prva pomoć pružena u ambulanti prve pomoći 1) Radno vrijeme zdravstvenih radnika

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 123 -

Gorana Lipnjak, Zlatko Pap Troškovi medicinske pomoći

Troškovi liječenja u bolnici Naknada zarade ozlijeđenom radniku Izgubljeno radno vrijeme ozlijeđenog radnika Izgubljeno radno vrijeme drugih radnika Izgubljeno radno vrijeme voditelja poslova

Gubici u proizvodnji

Troškovi zapošljavanja novog radnika

Troškovi sudskih postupaka Naknada štete Jednokratna novčana pomoć Izdaci na osnovu preuzetih obveza

2) Vrijednost potrošenog sanitetskog materijala Troškovi prijevoza Radno vrijeme zdravstvenih radnika Vrijednost potrošenog medicinskog materijala Troškovi pregleda i obrade Troškovi liječenja Troškovi medicinske rehabilitacije Troškovi ortopedskih pomagala Naknada plaće za vrijeme bolovanja Naknada ostalih prihoda Od ozljede do kraja radne smjene Tijekom medicinske pomoći Tijekom liječenja Radnika koji su zbog događaja prekinuli rad Radnika kooperanata koji su zbog događaja prekinuli rad Zbog ispitivanja ozljede i popunjavanja obrazaca Zbog pripreme radnog mjesta za nastavak rada Zbog pripreme drugog radnika za nastavak rada Zbog davanja izjava ovlaštenim tijelima Zbog drugih razloga Štete na sredstvima rada ili na materijalu Štete zbog zakašnjele dopreme proizvoda Štete zbog smanjene proizvodnje Zbog drugih razloga Troškovi oglašavanja i izbora kandidata Troškovi liječničkog pregleda Troškovi osposobljavanja Materijalni troškovi Troškovi zastupništva Sudski troškovi Novčane kazne Naknada štete ozlijeđenom radniku Naknada štete obitelji u slučaju radnikove smrti Isplata pomoći ozlijeđenom radniku Isplata pomoći obitelji u slučaju radnikove smrti Školovanje djece Ostale obveze

Financijske posljedice ozljeda i bolesti na radu pokazuju studije koje su rađene na nacionalnom nivou u Finskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Danskoj, Velikoj Britaniji i Švedskoj. Rezultati studija pokazuju koliko je važno zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.

[7].

Autori danske studije “Troškovi bolesti vezanih za rad i ozljeda na radu u Danskoj” iz 1996. g. izračunali su da loša radna okolina utječe na 20% odsutnosti zbog bolesti i da je otprilike 7500 ljudi godišnje prisiljeno povući se s tržišta rada zbog ozljeda i zdravlja uzrokovanog radnom okolinom i radom. Te brojke bi trebale biti razlog velikoj zabrinutosti. Europa ne može priuštiti izgubiti toliko ljudi s tržišta rada budući da ovisi o njihovim vještinama i

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 124 -

Gorana Lipnjak, Zlatko Pap financijskim doprinosima ekonomiji. Društveno-ekonomski troškovi bolesti i ozljeda povezanih s radom u Danskoj su procijenjeni na 3 milijarde eura što je 2,7% BDP-a [7].

Iz ovih pokazatelja evidentno je da su posljedice nesreća i ozljeda na radu, kad se izraze u društveno-ekonomskim uvjetima, toliko važne da bi preventivne mjere pridonijele u velikoj mjeri povećanju profita.

3. PROFESIONALNE BOLESTI Poslovima na kojima se javljaju profesionalne bolesti smatraju se poslovima na kojima su radnici izloženim kemijskim, fizikalnim i biološkim štetnostima i naprezanjima iz Liste profesionalnih bolesti. One su u potpunosti uzrokovane štetnim utjecajem radnog mjesta, a obilježava ih neposredna povezanost sa zanimanjem, odnosno djelovanjem štetnosti na radnom mjestu [8]. Profesionalna bolest najčešće je uzrokovana jednim uzročnim čimbenikom, za kojeg je poznato i dokazano da uzrokuje upravo takvu bolest. Težina bolesti odgovara razini i trajanju izloženosti te se profesionalne bolesti uglavnom pojavljuju nakon višegodišnje ekspozicije štetnom čimbeniku. Dijagnosticiranje profesionalnih bolesti je interdisciplinarni proces koji zahtijeva posebna znanja iz medicine i srodnih područja povezanih sa sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu, stoga je obrada i postavljanje dijagnoze profesionalne bolesti u nadležnosti specijalista medicine rada. Priznavanje profesionalnih bolesti temelji se na Zakonu o listi profesionalnih bolesti (Narodne Novine 162/98 i NN 107/07) [9], a provodi se prema kriterijima suvremene medicine rada. Podrazumijeva utvrđivanje kliničke slike bolesti s jedne strane i štetnosti u radnom procesu s druge strane te njihove neposredne povezanosti. Ovaj postupak nije moguće provesti bez iscrpnih podataka o uvjetima rada te trajanju i intenzitetu izloženosti određenoj štetnosti na radnom mjestu.

Intenzitet i duljina izloženosti štetnom čimbeniku moraju biti razine za koju je poznato i znanstvenim istraživanjima dokazano da mogu oštetiti zdravlje. Prisutnost štetnog čimbenika i njegov intenzitet moguće je dobiti uvidom u identifikaciju opasnosti i procjenu rizika, uvidom u rezultate mjerenja provedene na radnom mjestu ili obilaskom radnog mjesta. U tabeli 2. navedena je lista najvažnijih profesionalnih bolesti.

Tabela 2: Lista profesionalnih bolesti PROFESIONALNE BOLESTI UZROKOVANE KEMIJSKIM, FIZIKALNIM I BIOLOŠKIM ŠTETNOSTIMA Bolesti uzrokovane kemijskim tvarima 1.

Uzročnici bolesti: olovo, živa, arsen, krom, nikl, kobalt, mangan, kadmij, berilij, vanadij, selen, talij, bakar, kositar, cink, fosfor, halogenima te njihovi toksični spojevi

2

Uzročnici bolesti: alkoholi, eteri, esteri, glikoli, aldehidi i ketoni

3

Uzročnici bolesti: vinil klorid, benzen

4

Uzročnici bolesti: alifatski ili aliciklički ugljikovodici i njihovi halogenirani derivati

5

Uzročnici bolesti: ostale kemijske tvari

Bolesti uzrokovane fizikalnim štetnostima i naprezanjima 1 Nagluhost ili gluhoća uzrokovana bukom 2

Bolesti uzrokovane vibracijama

3

Bolesti uzrokovane ionizirajućim zračenjima

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 125 -

Gorana Lipnjak, Zlatko Pap 4 5

Bolesti uzrokovane neionizirajućim zračenjima Bolesti uzrokovane povišenim ili sniženim atmosferskim tlakom i naglim promjenama tlaka

6

Sindromi prenaprezanja uzrokovani kumulativnom traumom (ponavljajući pokreti, primjena sile, nefiziološki položaj, vibracije, pritisak)

7

Burzitisi i oštećenja meniska koljena vezani uz dugotrajni rad u klečećem i čučećem položaju

8

Čvorići glasnica uzrokovani kontinuiranim naporom glasnica na radu

Bolesti uzrokovane biološkim štetnostima 1 Zarazne ili parazitske bolesti PROFESIONALNE BOLESTI POJEDINIH ORGANSKIH SUSTAVA Kožne bolesti uzrokovane tvarima 1 Kožne bolesti i maligni tumori kože uzrokovani čađom, katranom, bitumenom, antracenom ili njegovim spojevima i dr.

2

Bolesti kože uzrokovane tvarima kojima je znanstveno potvrđeno alergijsko ili nadražujuće djelovanje

Dišne bolesti uzrokovane udisanjem tvari 1

Silikoza i druge bolesti dišnog sustava uzrokovane silicijevim dioksidom

2

Bolesti dišnog sustava uzrokovane azbestozom

3

Malignom pluća, bronha i grkljana uzrokovan azbestom

4

Plućne bolesti uzrokovane udisanjem prašina

5

Astma uzrokovana udisanjem tvari kojima je potvrđeno alergijsko ili nadražujuće djelovanje

6

Maligne bolesti gornjih dišnih putova uzrokovane prašinama

4. BOLESTI VEZANE UZ RAD

Bolesti vezane uz rad su bolesti uzrokovane mnogim uzročnim čimbenicima, pri čemu su štetni radni uvjeti jedan od mogućih uzroka. Dok je kod profesionalnih bolesti rad presudan čimbenik nastanka bolesti, u razvoju bolesti vezanih uz rad uzročni čimbenici su višestruki i nisu vezani isključivo uz zanimanje, odnosno izloženost na radnom mjestu [8].

4.1

Bolesti mišićno koštanog sustava

Položaj tijela pri radu ovisi o vrsti posla i o uvjetima radnih prostora. Nefiziološki i prisilni položaj tijela pri radu, stalni stojeći ili sjedeći, pognuti ili čučeći, klečeći i ležeći iznimno su nepovoljni jer dovode do statičkog naprezanja mišića. Kod nekih su zanimanja npr. kod rudara, šumskih radnika ili zemljoradnika nepovoljni položaji pri radu neizbježni, Stalnim i neprekinutim djelovanjem dugotrajnog izvođenja istih pokreta, ponavljanja mikrotraumi na istom dijelu tijela kroz dulje razdoblje, stalnih pritisaka i istezanja tijela, djelovanja težine radnog oruđa te nedostatka odgovarajućeg odmora, mogu nastati opterećenja kostiju, zglobova i mišića, kao i degenerativne bolesti njihovih struktura, u pojavi i razvoju kojih bitno značenje ima tjelesno stanje zaposlenog. Sindrom bolnih leđa, koji je izrazito čest u

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 126 -

Gorana Lipnjak, Zlatko Pap općoj populaciji, zahvaća gotovo sve dobne skupine bez obzira na spol. Više od polovine radno sposobne populacije bar se jednom tokom radnog vijeka liječilo od sindroma bolnih leđa.Najčešći razlog nastanka bolnog lumbalnog sindroma na radnom mjestu su ergonomski faktori: prisilni položaji tijela, podizanje ili rukovanje teškim predmetima, nagli pokreti ili vibracije cijelog tijela. Izloženost vibracijama i izvijanje tijela dovodi češće do pojave sindroma bolnih leđa i bolesti intervertebralnog diska. Oštećenje intervertebralnog diska u lumbalnom dijelu kičme kao posljedica fizičkog naprezanja najznačajnija je bolest lokomotornog trakta. Tako npr. strojovođe, vozači teretnih kola, kamiona, traktora boluju 15% češće od krstobolje nego radnici u trgovini [8].

Obzirom da sve više radnika radi u uredima za računalima, pojavljuju se dodatne bolesti vezane za neergonomski položaj tijela pri čemu strada mišićno koštani sustav. Mnoga istraživanja su rađena te se pokušava mnogim prilagodbama na uredskim radnim mjestima učiniti rad za računalom ugodniji. Organizacija Ericsson Nikola Tesla d.d. razvila je sustav ispitivanja te uz pomoć individualnih zahvata nakon dobivenih rezultata provedenih upitnika pokušava ergonomski prilagoditi radno mjesto svakom radniku [10,11,12].

4.2

Bolesti uzrokovane psihosocijalnim rizicima i stresom na radu

Istraživanja u Europskoj uniji pokazuju da je stres najčešći zdravstveni problem vezan za rad. Čak više od 50% radnika smatra da je na njihovim radnim mjestima prisutan stres. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu smatra da su psihosocijalni rizici te stres na radu trenutno jedni od najznačajnijih problema u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

Prošle godine je krenula dvogodišnja kampanja Agencije s ciljem podizanja svijesti o prisutnosti stresa na radu. Prema rezultatima ESENER rukovoditelji u EU izražavaju zabrinutost u vezi psihosocijalnih rizika pri čemu manje od 30% rukovoditelja izjavljuje da provodi neki oblik mjera za upravljanje tim rizicima [13,14].

U Hrvatskoj se u velikim organizacijama provodilo istraživanje prisutnosti stresa na radnim mjestima. Jedno od svijetlih primjera je opsežno istraživanje u organizaciji Ericsson Nikola Tesla d.d. uz sudjelovanje vanjskih stručnjaka psihologa, rukovoditelja, sindikata kompanije, odjela zaštite na radu te liječnika medicine rada [15].

Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu planira opsežna istraživanja stresa u hrvatskim organizacijama s težištem na ispitivanje stresa smjenskog i noćnog rada [16].

U Hrvatskoj je prošle godine donesen novi Zakon o zaštiti na radu N.N. br.71/2014. s posebnim člancima vezanim za stres u kojima su navedene obveze i odgovornosti poslodavca i radnika o identificiranju i upravljanju stresom na radnim mjestima [17]. Zakonski je definirana i obveza identifikacije opasnosti i procjena svih rizika u organizaciji novim podzakonskim aktom Pravilnikom o izradi procjene rizika N.N. br. 112/2014 [18].

4.3

Ostale bolesti vezane uz rad

Kao posljedica rada pri dugotrajnom nefiziološkom opterećenju zglobova, posebno lakta, ramena, koljena i kuka, učestali pritisak bez dovoljnog odmora može uzrokovati poremećaje s oštećenjima hrskavičnog tkiva i meniskusa. Prenaprezanje mišića koji imaju hvatišta u pojedinom zglobu, može uzročiti bolnost tog zgloba [8].

Artroze zglobova ruku javljaju se kod kovača, zemljoradnika i stolara. Kod zidara i rudara pojavljuju se bolovi u lakatnom zglobu koji se pojačavaju kod pružanja šake i lakta. Nastaju zbog stalnog opterećenja mišića zbog čestog zabacivanja ruke. Slične promjene u ručnom i lakatnom zglobu nastaju kod daktilografa zbog prevelikog naprezanja šake i prstiju.

Povrede meniskusa mogu se razviti nakon često ponavljanih mikrotraumi koljena: kod rudara pri radu s pneumatskim bušilicama, kod minera, građevinara, osoba koje nose teret, posebno

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 127 -

Gorana Lipnjak, Zlatko Pap ako rade u skučenim prostorijama, prenose ili dižu teret u nefiziološkom položaju uz povremene rotacije potkoljenice. Takva dugogodišnja naprezanja mogu prouzročiti degenerativne promjene meniskusa. Mišićne skupine ruku ili nogu mogu kao posljedicu obavljanja određenog posla biti bolne i/ili smanjene funkcionalne pokretljivosti. Među ugroženim zanimanjima navode se fizički radnici, daktilografi, violinisti, klaviristi.

Profesionalna upala tetiva može se razviti zbog stalnog ponavljanja stereotipnih pokreta, posebno onih koji uključuju zahvat između palca i prstiju sa brzim okretanjem podlaktice.

Takve pokrete izvode npr. krojači, postolari te oni koji ručno pletu mreže. Bolest se pojavljuje i u drugim zanimanjima kod kojih dolazi do dugotrajnog izvođenja brzih pokreta bez odmora (npr. klaviristi, svirači harmonike).

Proširene vene mogu nastati pri poslovima povezanim sa dugotrajnim stajanjem (statički rad), a najčešće su pogođene površinske vene.

Nepravilna i prekomjerna upotreba glasovnog aparata može prouzročiti poremećaje neuromišićnog aparata larinksa i dovesti do profesionalnog laringitisa. Kliničku sliku karakterizira promjena u jačini i boji glasa. Te promjene osim kod pjevača nastaju i kod predavača, glumaca, telefonista itd.

5. ZAKLJUČAK Mnoge promjene i u svijetu rada desile su se kao posljedica globalizacije, brzog tehnološkog razvoja te sve veće migracije radnika. Pred svim radnicima novi su izazovi koji nameću nove obveze. Radnici su svakodnevno suočeni s novim oblicima organizacije rada u kojoj prevladava intenziviranje radnih procesa, rad bez radnog vremena, rad od kuće, rad na izdvojenom radnom mjestu, rad kod više poslodavaca, nastavak rada kod kuće nakon odrađenog punog radnog vremena, rad u smjenama i turnusima i sl. Pri tome su se identificirali novi oblici rizika za zdravlje i sigurnost na radu, rizici koji proizlaze iz sadržaja rada i okoline u kojima se rad odvija. Time se povećava mogućnost ozljeda na radu, profesionalnih bolesti te bolesti vezanih uz rad..

Kad se usporede ekonomski troškovi pripisani različitim kategorijama, mišićno koštani poremećaji su najveći problem zaštite zdravlja i sigurnosti. Na njih otpada preko 30% ukupnih troškova. Jedna četvrtina ukupnih troškova povezana je s psihološkim poremećajima i kardiovaskularnim bolestima. Samo 13% troškova je povezano sa stvarnim nesrećama na radu. Ova infomacija je važna kako bi se mogle preventivne aktivnosti usmjeriti na određena područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. U upravljanju i prevenciji rizika preporučuje se usmjeren, sustavan i multidisciplinaran pristup uz uključivanje predstavnika radnika prilikom analize stanja i implementacije preventivnih i korektivnih aktivnosti.

Kako bi se i preventivno djelovalo na nastanak ozljeda, sva radna mjesta se procjenjuju sa stanovišta strogih ergonomskih zahtjeva, te se kroz procese identifikacije potencijalnih opasnosti i procjene preostalog rizika, nastoji kontinuirano djelovati na poboljšanja postojećeg stanja. Mnoga istraživanja obavljena su u području ergonomskih uvjeta na radnim mjestima i kod uredskih poslova za računalom te su na temelju rezultata donesene određene korektivne i preventivne radnje.

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 128 -

Gorana Lipnjak, Zlatko Pap LITERATURA [1] European Commission, Adapting to change in work and society: a new Community strategy on health and safety at work 2002-2006, Brusseles, 2002 [2] Lipnjak G., Utjecaj radnih uvjeta na zadovoljstvo zaposlenika i uspješnost poduzeća, Zbornik radova 6.

Nacionalna konferencija o društveno odgovornom poslovanju, 10. Prosinac 2014, Zagreb [3] Štajner B., Štajner Gogić I., Ekonomski aspekti zaštite na radu, Zbornikradova s konferencije [4] European Agency for Safety and Health at Work, Good OSH is good for business https://osha.europa.eu/en/topics//good-osh-is-good-for-business [5] Obrazac OR-TR, Proračun troškova ozljede na radu, www. Zastitaisigurnost.com.hr [6] Zaštita radnika od ozljeda na radu, www.dom-tex/ozljede-na- radu.html [7] Hunter W., Towards better OSH legislation, Magazine of the European Agency for Safety and Health at Work, http://osha.eu.int [8] Zavalić M., Bolesti vezane za rad, Zbornik radova s Prvog kongresa medicine rada BiH, 22-25.svibanj 2003, Tuzla [9] Zakon o listi profesionalnih bolesti, NN 162/98 i NN 107/07 [10] Lipnjak G., Pap Z., “Primjena upitnika o ergonomskim aspektima rada za računalom”, Zbornik radova III. Kongres zaštite na radu i zaštite od požara, 2. listopad 2003., Zagreb [11] Lipnjak G., Pap Z., “The implementation of the questionnaire for the assessment of ergonomics of work at the personal computer”, Zbornik radova “7th World Conference on Injury Prevention and Safety Promotion, 2004., Beč [12] Lipnjak G., Pap Z.,Kuk B., “The questionnaire for the evaluation of the ergonomic of Working at the Computer”, Zbornik radova “13th Congress of the European Anthropological Association, 30 kolovoz -3 rujan, 2002., Zagreb [13] European Agency for Safety and Health at Work, “Research on Work-related Stress” 2000 https:// osha.europa.eu/en/publications//reports/2003.

[14] Lipnjak G., Upravljanje psihosocijalnim rizicima i stresom na radnom mjestu, Zbornik radova sa simpozija Hrvatskog društva menadžera kvalitete, 18. – 20. ožujak 2015, Opatija, [15] Lipnjak G., Pap Z., “Istraživanja uzroka stresa zaposlenih”, Zbornik radova III. međunarodni stručnoznanstveni skup, 22.-25. rujan 2010., Zadar [16] Zavalić M., Psihosocijalni rizici i zdravlje radnika, Zbornik radova 5. Međunarodni stručno-znanstveni skup, 17-20. rujan 2014., Zadar, str. 33-40 [17] Narodne Novine, Zakon o zaštiti na radu, N.N. br. 71/2014.

[18] Narodne Novine, Pravilnik o izradi procjene rizika, N.N. br.112/2014

QUALITY HEALTH AND SAFETY AT WORK AS REQUIREMENTS OF A SUCCESSFUL ORGANIZATION Summary Organizations with high-quality occupational health and safety are more successful, with better performance.

Research has shown, through many examples, that a good system for managing health and safety is associated with an increase in profitability. Organizations with a high degree of occupational health and safety and developed health standards increase profitability through reduced absence from work, reduced cost of health care, keeping older workers on the job and stimulating the implementation of more efficient working methods and technologies. Direct and indirect costs of accidents at work, of occupational diseases, and of diseases related to the workplace, can significantly be reduced through continuous and systematic care for health and safety at work. Studies carried out have also shown that, for every euro that is invested in health and safety at work, the return is 2.2 euros, so that investment in health and safety is more than desirable.

Keywords: health and safety at work, occupational diseases, costs of protection

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 129 -