Izvor: XIV meĎunarodni znanstveni Simpozij Prometni sustavi 2007, Suvremeni promet, Vol .27, No. 6, Hrvatsko znanstveno društvo za promet, Zagreb, Opatija, 2007, str. 457-461.
KVALITETA U ZRAČNOM PROMETU S MOTRIŠTA PUTNIKA mr. sc. Miroslav Drljača Mirela Vrbanc, dipl. ing. prom., Žaklina Bernacchi, dipl. ing. prom. Zračna luka Zagreb d.o.o. Tehnologija prometa Prethodno priopćenje UDK 656.07.025 : 629.7
1. Uvod Kroz dosadašnja istraţivanja autori razlikuju najmanje četiri grupe aspekata kvalitete na zračnim lukama: 1) aspekt korisnika usluga, 2) aspekt zračne luke, 3) aspekt trţišta i 4) aspekt društvene zajednice. Aspekt putnika pripada grupi aspekata korisnika usluga. Pored putnika tu spadaju aspekti: zrakoplovnih kompanija, partnera i posjetitelja. Svaki putnik ima svoju osobnost, svoje potrebe i ţelje, navike i običaje. Sluţba prihvata i otpreme putnika na zračnim lukama, kao i ostale, o tome trebaju voditi računa. Unatoč potrebi individualnog pristupa svakom putniku, iz objektivnih razloga nije moguće pruţati usluge koje bi imale milijune inačica te bile u potpunosti prilagoĎena stvarnim i pretpostavljenim potrebama svakog putnika ponaosob. MeĎutim, postoje standardi kvalitete usluga koje treba odrţavati kako bi putovanje zrakoplovom, unatoč sve zahtjevnijim, osobito sigurnosnim procedurama, predstavljalo zadovoljstvo. Razlozi zbog kojih zračne luke nastoje modelirati, a potom i pruţati kvalitetnije usluge, brojni su. Jedni proizlaze iz činjenice da percepcija zračne luke koju putnik stječe pri prvom dolasku na odredište, kao i odlasku, u značajnoj mjeri utječe na formiranje stava o cjelokupnom boravku u nekom gradu ili zemlji. Drugi proizlaze iz činjenice da putnik ima mogućnost izbora. Radi stvaranja pretpostavki upravljanja kvalitetom usluga u zračnom prometa, osobito usluga putnicima, zračne luke trebaju provoditi sustavno periodično istraţivanje o stupnju zadovoljstva putnika. Rezultati tih istraţivanja predstavljaju polazište za poboljšanja.
2. Usmjerenost putniku Menadţment zračnih luka širom svijeta sve više je orijentiran kvaliteti usluga koje pruţa korisnicima: zrakoplovnim kompanijama, putnicima, posjetiteljima i partnerima. Više je tome razloga:1 -
obaveze koje proizlaze iz javne djelatnosti, zahtjevi korisnika, pritisak zrakoplovnih kompanija za uslugom ”povlaštenih” putnika, potreba da se dobije ”vrijednost za novac” i
koja
ispunjava
zahtjeve
- konkurencija. Slika 1. Kvaliteta na zračnim lukama s aspekta korisnika usluga
KVALITETA S ASPEKTA KORISNIKA
POSJETITELJI
PUTNICI
ZRAKOPLOVNE KOMPANIJE
PARTNERI
Zračne luke konkuriraju meĎusobno, ali se takoĎer nadmeću i s ostalim ganama prometa poput ţeljezničkog ili cestovnog. U sve većoj konkurentskoj utakmici nastoje uspostaviti što bolje odnose s korisnicima te postići što viši stupanj njihova zadovoljstva, a potom i lojalnosti. Pri tom je od presudne vaţnosti postići što višu razinu kvalitete usluga. Zadovoljstvo korisnika postiţe se stalnim ulaganjem u kvalitetu usluge. Menadţment zračne luke mora znati koji faktori uvjetuju zadovoljstvo korisnika njihovim uslugama, odnosno kakva je percepcija putnika o zračnoj luci i uslugama koje pruţa, koje su njihove potrebe i prioriteti, odnosno nedostaci. Da bi došao do pouzdanih spoznaja o stupnju zadovoljstva korisnika uslugama, menadţment zračnih luka koristi različite metode istraţivanja: -
evidentiranje i analizu reklamacija korisnika, ankete o zadovoljstvu putnika, ankete o zadovoljstvu zrakoplovnih kompanija, izvještaje o rezultatima mjerenja zadovoljstva putnika koje provode zrakoplovne kompanije (anketiranje putnika, mystery shopper,2 auditi kvalitete), znanstvena istraţivanja koja provode specijalizirane institucije (npr. fakulteti).
Ovakva istraţivanja korisna su jer njihovi rezultati omogućuju donošenje zaključka o tome s kojim uslugama zračne luke su korisnici zadovoljni te u kolikoj mjeri. S druge strane, moguće je vršiti usporedbu iz razdbolja u razdoblje jer postoji polazište kontrole u rezultatima prethodnog razdoblja. Pored toga, ova istraţivanja predstavljaju informacijsku osnovicu3 menadţmentu za donošenje poslovnih odluka4 o prioritetima poboljšanja.
KVALITETA S ASPEKTA PUTNIKA
KVALITETA USLUGE
1. Informiranje (piktogrami) na prilazima zračnoj luci. 2. Informiranje (piktogrami) u zračnoj luci. 3. Prometni pristup do zračne luke. 4. Arhitektonsko rješenje putničke zgrade i drugih objekata. 5. Kapacitet šaltera za registraciju putnika i prtljage. 6. Kapacitet prostora za sigurnosni pregled putnika. 7. Kapacitet prostora za pregled putnih isprava. 8. Kapacitet prostora za carinski pregled. 9. Kapacitet parkirališta za automobile. 10. Hodna udaljenost. 11. Ostalo.
KVALITETA INFRASTRUKTURE
Slika 2. Kvaliteta na zračnim lukama s aspekta putnika
1. Sigurnost. 2. Sustav parkiranje vozila i cijene. 3. Registracija putnika. 4. Registracija prtljage. 5. Izdavanje prtljage. 6. Pronalaţenje izgubljene prtljage. 7. Mreţa letova (red letenja). 8. Informacije. 9. Zemaljski prijevoz. 10. Domaća trgovina i Duty Free. 11. Usluge restorana i kafića. 12. Internet servis. 13. Bankarske usluge i mjenjačnica. 14. VIP salon, Business lounge i sl. 15. Usluge telefoniranja. 16. Ljubaznost osoblja. 17. Ostalo.
MeĎutim, navedene metode istraţivanja stupnja zadovoljstva korisnika imaju značajan nedostatak; ne daju kritičnu masu informacija o konkurenciji5, odnosno ne omogućuju benchmarking.6
3. Mjerenje kvalitete usluga zračnih luka – AETRA program Benchmarking zračnih luka nuţan je ukoliko se ne ţeli kvalitetom usluga zaostajati za najboljima. Da bi to bilo moguće trebalo je osmisliti i implementirati jedinstvenu metodologiju po kojoj će se istraţivanje stupnja zadovoljstva putnika vršiti na zračnim lukama širom svijeta, što omogućuje njihovu usporedbu i rangiranje prema jedinstvenim kriterijima. Vodeća globalna metoda za istraţivanje i mjerenje stupnja zadovoljstva putnika i benchmarking, kojom se mjeri razina kvalitete usluga zračnih luka je AETRA.7 Ova metoda omogućuje zračnim lukama koje sudjeluju u programu, benchmarking s ostalim zračnim lukama.8 Primjena ove metode omogućuje zračnim lukama primjenu oba tipa benchmarkinga: 1) unutarnjeg (usporedba rezultata mjerenja kvalitete usluge i stupnja zadovoljstva putnika s prethodnim razdobljem) i 2) vanjskog (usporedba rezultata s ostalim zračnim lukama u programu).
3.1. Metodologija istraživanja Istraţivanje kvalitete usluge zračnih luka primjenom programa AERTA temelji se na jedinstvenom upitniku koji se izraĎuje za potrebe konkretne zračne luke, na ţeljenom jeziku.9 Upitnik obuhvaća pitanja koja pokrivaju glavne poslovne procese koji se odnose na putnike: 1) prihvat i otpremu putnika i prtljage i 2) prihvat i otpremu zrakoplova te brojne usluge, što omogućuje dobivanje objektivnog i sveobuhvatnog stanja razine kvalitete usluge zračne luke. Upitnik obuhvaća 32 područja ili pitanja koja pokrivaju sveukupno iskustvo putnika na dan putovanja. U istraţivanju u 2006. godini koristile su se sljedeće grupe pitanja: -
-
28 pitanja koja se odnose na usluge zračne luke, 4 pitanja koja se odnose na usluge zrakoplovne kompanije s kojom putnik leti (u slučajevima gdje je zračna luka jedini handling agent i ova pitanja odnose se na zračnu luku), pitanja koja ukazuju na profil putnika, pitanja o osbonim podacima putnika i povezivanje profila putnika.
Tablica 1. Struktura upitnika za mjerenje kvalitete usluge prema AETRA programu Dostupnost, pristup - Zemaljski prijevoz na/sa zračne luke. - Raspoloţivost parkirališta za automobile. - Odnos cijene i usluge parkiranja. - Dostupnost kolica za prtljagu. Usluga registracije putnika (CHECK-IN) - Vrijeme čekanja na registraciju putnika. - Učinkovitost osoblja. - Ljubaznost/usluţnost osoblja. Sigurnost i imigracija - Kontrola putovnica i viza. - Ljubaznost/usluţnost osoblja sigurnosti. - Temeljitost sigurnosnog pregleda. - Vrijeme čekanja na sigurnosni pregled. - Osjećaj sigurnosti. Kretanje po zračnoj luci (snalaženje) - Jednostavno snalaţenje i kretanje. - Monitori s informacijama o letovima. - Hodna udaljenost u terminalu. - Jednostavan pelazak na drugi let.
Sredstva i usluge zračne luke - Ljubaznost/usluţnost aerodromskog osoblja. - Restorani i prostor za konzumaciju. - Vrijednost za novac u restoranima. - Dostupnost mjenjačnica i bankomata. Sredstva i usluge zračne luke - Trgovine. - Vrijednost za novac u trgovinama. - Radno vrijeme trgovina i restorana. - Telefon/internet/informatička oprema. - Salon za putnike poslovne klase. - Raspoloţivost toaleta. - Čistoća toaleta. - Udobnost prostora za čekanje/izlazi. Ambijent zračne luke - Čistoća terminala. - Ambijent zračne luke. Usluga u dolasku - Brzina izdavanja prtljage. - Carinski pregled. - Kontrola putovnica i izdavanje viza.
Sveukupno zadovoljstvo zračnom lukom: Izvor: Airport Service Quality, Airport Service Benchmarking, Programme Overview 2006, ACI, 2006, p. 7.
Upitnik ispunjavaju putnici u odlasku te je stoga potrebno organizirati distribuciju i učiniti upitnike dostupne putnicima, bilo u redovitom ili charter prometu, nakon kontrole putovnica i sigurnosnog pregleda, u prostoru za čekanje na ukrcaj ili kod izlaza. Vaţno je putniku ostaviti dovoljno vremena za popunjavanje upitnika. Iskustvo 85 zračnih luka uključenih u AETRA program pokazuje da je to 30-35 minuta prije početka ukrcavanja. Svaki od 32 kriterija iz upitnika za zračnu luku polaska putnik ocjenjuje ocjenom od 1 do 5, sljedećeg značenja: 1 – nedovoljan, 2 – dovoljan, 3 – dobar, 4 – vrlo dobar i 5 – odličan. Na kraju, na isti način, ocjenjuje sveukupno zadovoljstvo zračnom lukom. Tablica 2. Zračne luke sudionice AETRA programa u prosincu 2006. godine
Amerika (23)
Europa (42)
Azija, Australija (13) Afrika (4) Srednji Istok (3)
Austin, Bermuda, Calgary, Cleveland, Curacao, Dallas, Denver, Detroit, Edmonton, Halifax, Houston HOU, Houston IAH, Lima, Mexico City, Minneapolis, Montreal, Ottawa, Port Columbus, San Diego, San Francisco, San Jose SJO, Toronto, Vancouver. Amsterdam, Aberdeen, Athens, Bergen, Birmingham, Brussels, Budapest, Copenhagen, Dublin, Edinburgh, Faro, Funchal, Glasgow, Hamburg, Helsinki, Keflavik, Lisbon, London LGW, London LHR, London STN, Geneva, Madrid, Malta, Manchester, Moscow DME, Munich, Naples, Nice, Oslo, Palma, Ponta Delgada, Porto, Rome FCO, Sendefjord, Southampton, Stavanger, Stocholm, Tel Aviv, Trondheim, Venice, Vienna, Zurich. Adelaide, Beijing, Cairns, Christchurch, Gold Coast, Guangzhou, Hong Kong, Seoul ICN, Kuala Lumpur, Melbourne, Nagoya, Singapore, Sydney. Johannesburg, Cape Town, Durban, Nairobi. Abu Dhabi, Doha, Dubai.
Izvor: Airport Service Quality, Airport Service Benchmarking, Programme Overview 2006, ACI, 2006, p. 4.
Da bi istraţivanje kvalitete usluga zračne luke bilo objektivno utemeljeno, potrebno ga je provesti na reprezentativnom uzorku. Za svaku godinu potrebno je od putnika dobiti najmanje 1.400 ispunjenih upitnika (oko 350 za svaki kvartal). Ukoliko zračna luka ţeli proširiti istraţivanje za svoje posebne potrebe npr. posebno za domaće odnosno meĎunarodne odlazeće putnike, moţe povećati uzorak za minimalno 100 putnika (ispunjenih upitnika). Velike zračne luke koje sudjeluju u programu, u istraţivanju svaki terminal tretiraju kao posebnu zračnu luku. U tom slučaju potrebno je osigurati uzorak od oko 350 ispunjenih upitnika za svaki terminal, u svakom kvartalu. Rezultati istraţivanja koje obraĎuju ASQ (Airport Service Quality) i DKMA10, prezentiraju se u izvještaju koji sadrţi 45 grafičkih prikaza i 90 tablica koje obuhvaćaju sva istraţivana područja te karakteristike uzorka zračne luke koja sudjeluje u programu, kako za meĎunarodni, tako i za domaći promet. U izvještaju prezentirani rezultati obuhvaćaju razinu kvalitete usluga za svako od 32 istraţivana područja, za svaki od prethodna četiri kvartala te za svaku od zračnih luka koja je sudjelovala u programu. TakoĎer je moguće vršiti usporedbu dobivenih rezultata za bilo koje dvije zračne luke sudionice programa te usporedbu rezultata istraţivane zračne luke s prosjekom u industriji. Statistička analiza prikazuje i objašnjava
uočenu značajnu razliku izmeĎu usporeĎivanih zračnih luka, odnosno prosjeka industrije, primjenom T-testa.11 Analiza takoĎer omogućuje uvid i korištenje rezultata: -
-
usporedbe pokazatelja u dinamici vremena, usporedbe % odličnih rezultata u prvom kvartalu u odnosu na drugi i sl., usporedbe trendova kod pojedinih pokazatelja za zračne luke koje se usporeĎuju, usporedbe: s drugim zračnim lukama u regiji, zračnih luka slične veličine, u odnosu na prosjek industrije, u odnosu na najbolju zračnu luku, u odnosu na izabrane zračne luke, analize snage i slabosti te usporedbu tih rezultata s drugim zračnim lukama kao i utvrĎivanje razlike u trendu te kretanje u odnosu na prosjek industrije, druge zračne luke u regiji i sl.
Zračna luka koja sudjeluje u programu, najdulje šest tjedana nakon dostave upitnika u ASQ i DKMA, dobiva izvještaj za kvartal na koji se upitnici odnose. Na kraju godine, ukoliko je sudjelovala u istraţivanju tijekom cijele godine, dobiva u papirnatom i elektroničkom obliku, pet kompleta izvještaja: četiri kvartalna za četiri kvartala te godine i godišnji izvještaj. 3.2. Način implementacije Pristupanje zračne luke AETRA programu moguće je u bilo koje vrijeme. Implementacija programa u svrhu istraţivanja kvalitete usluge zračne luke odnosno istraţivanja stupnja zadovoljstva putnika kvalitetom usluga, vrlo je jednostavna i odvija se sljedećim redoslijedom: 1. Nakon pristupanja programu, AETRA i zračna luka zajedno pristupaju osmišljavanju sadrţaja upitnika za putnike. 2. Na početku narednog kvartala AETRA dostavlja zračnoj luci upitnike na ţeljenom jeziku. 3. Upitnici se distribuiraju na izlaze kako bi ih putnici mogli koristiti nakon što obave kontrolu putovnica i sigurnosni pregled. 4. Na kraju kvartala upitnici se prikupljaju i distribuiraju u ASQ i DKMA. 5. Najdulje za šest tjedana zračna luka dobiva izvještaj o rezultatima istraţivanja za kvartal, odnosno godinu. Zračna luka koja sudjeluje cijelu kalendarsku godinu u programu stječe pravo konkuriranja za godišnju AETRA nagradu koja se dodjeljuje za sveukupno zadovoljstvo putnika uslugama zračne luke. Nagrada se dodjeljuje u 11 kategorija, na godišnjoj ACI konferenciji „Kvaliteta usluge na zračnim lukama.“12
3.3. Prednosti sudjelovanja u AETRA programu AETRA program zračnim lukama koje u njemu sudjeluju omogućuje provedbu benchmarkinga, za razliku od istraţivanja razine kvalitete vlastitih usluga koje provode same zračne luke, a kada nije moguća usporedba rezultata s rezultatima drugih zračnih luka. Pored ove, sudjelovanje u programu zračnim lukama donosi i druge koristi: -
optimalno investiranje,
-
nadzor učinkovitosti dobavljača, korištenje iskustava dobre prakse drugih zračnih luka, mogućnost ocjene učinkovitosti vlastitog menadţmenta, raspolaganje marketinškim alatom u pozicioniranju na globalnom trţištu.
Sve ovo potrebno je zračnoj luci u izradi i provedbi planova kvalitete i programa poboljšanja kvalitete usluga koje pruţa putnicima. Planovi kvalitete i programi poboljšanja često obuhvaćaju više strukturnih elemenata sustava upravljanja i podrazumijevaju investiranje.13 U tom smislu vaţno je raspolagati kvalitetnom informacijskom osnovicom za donošenje poslovnih odluka. 3.4. Iskustvo Zračne luke Zagreb Zračna luka Zagreb još ne sudjeluje u AETRA programu, ali je u proteklih nekoliko godina učinila znatan napor u istraţivanju stupnja zadovoljstva korisnika kvalitetom usluga. Istraţivana je kvaliteta usluge i stupanj zadovoljstva korisnika s aspekta: zrakoplovnih kompanija, putnika i posjetitelja. Korišteni su ovi oblici istraţivanja: -
prikupljanje, evidentiranje i analiza reklamacija korisnika usluga, mjerenje zadovoljstva zrakoplovnih kompanija putem upitnika, prema 42 kriterija, mjerenje zadovoljstva putnika koje provode zrakoplovne kompanije (anketiranje putnika, mystery shopper, auditi kvalitete), znanstvena istraţivanja koja provode specijalizirane institucije (npr. fakulteti).
Ova istraţivanja periodično se ponavljaju po istoj metodologiji i omogućuju praćenje trenda i promjena u vremenskoj dinamici te temeljem toga, donošenje zaključaka o poboljšanjima. MeĎutim, ne osiguravaju iste takve podatke za druge zračne luke u okruţenju, odnosno podatke o prosjeku industrije. Unatoč tome što ova istraţivanja omogućuju oblikovanje korisnih informacija o stupnju zadovoljstva korisnika kvalitetom usluga, imaju nedostatak što ne omogućuju benchmarking. Tu se krije opasnost od samozadovoljstva u razdobljima pozitivnog trenda. Ovakva praksa mogla bi imati dugoročno štetne posljedice po zračnu luku uslijed partikularističkog pristupa problemu kvalitete. Slijedom toga potrebno je praksu obogatiti globalnim istraţivanjima koja eliminiraju nedostatak benchmarkinga i omogućuju zračnoj luci pozicioniranje na globalnom trţištu putem globalno prihvaćenih kriterija poslovanja, meĎu kojima kriterij kvalitete ima centralno mjesto. Najkompleksnije istraţivanje razine kvalitete usluge i stupnja zadovoljstva korisnika uslugama Zračne luke Zagreb, proveo je Ekonomski fakultet u Zagrebu, u dva navrata; 2004. i 2006. godine.14 Istraţivanje se provodi u mjesecu srpnju i mjesecu studenom kako bi se izbjegao utjecaj sezone. Predmet istraţivanja su odlazeći putnici u meĎunarodnom prometu, budući se meĎunarodnom prometu strateški u poslovanju daje primarno značenje. Istraţivanje je dvostruke namjene: s jedne strane utvrĎivanja kvantitativnih pokazatelja kao što je profil odlazećih putnika na meĎunarodnim linijama (socio-demografska obiljeţja putnika, prvo odredište konkretnog putovanja i krajnje odredište, razlozi putovanja) i brojnih drugih, a s druge strane utvrĎivanje kvalitativnih pokazatelja i otkrivanjem stupnja zadovoljstva putnika uslugama Zračne luke Zagreb. Istraţivanje je provedeno metodom ispitivanja uz pomoć anketnog upitnika na hrvatskom i engleskom jeziku. Opisno istraţivanje koristilo je 19 strukturiranih pitanja (zatvorena pitanja) i jedno nestrukturirano (otvoreno pitanje). IzviĎajno istraţivanje koristilo je tri nestrukturirana pitanja (otvorena pitanja) i ordinalne ljestvice za ocjenjivanje mišljenja i
stavova s ponderima vaţnosti usluge od 1 (potpuno nevaţno) do 5 (izuzetno vaţno) te ocjenama od 1 (vrlo loše) do 5 (izvrsno), korištene za 108 varijabli. Prije početka istraţivanja provedeno je pilot istraţivanje da bi se utvrdila razumljivost i primjenjivost samog instrumenta istraţivanja. Istraţivanje je provedeno na uzorku od 1.000 ispitanika, što znači oko 2.000 ispitanika, budući se u godini kad se istraţivanje provodi, provodi u dva navrata. Tablica 3. Usporedni pregled karakteristika istraţivanja Karakteristika istraživanja
Zračna luka Zagreb
Veličina uzorka Kriteriji koji se ocjenjuju Broj kriterija koji se ocjenjuju Način ocjenjivanja Rezultat istraţivanja
2.000 svake druge godine
Benchmarking (unutarnji) Benchmarking (vanjski) Izvještaji o rezultatima Dinamika izvješćivanja Cijena
AETRA – program
Najmanje 1.400 svake godine Slični 23 32 Isti (od 1 do 5) s identičnim značenjem Zadovoljstvo putnika Zadovoljstvo putnika uslugama uslugama Moguć Moguć (dvogodišnje razdoblje) (kvartalno i godišnje) Nije moguć Moguć (podrazumijeva se) U papirnatom i elektroničkom obliku Nakon istraţivanja Kvartalno i godišnje Ukupno viša Ukupno niţa
Istraţivanja koje je do sada naručivala i provodila Zračna luka Zagreb, provedena su profesionalno i sukladno korisničkom zahtjevu. Nakon obrade podataka i prezentacije rezultata izraĎivani su i provoĎeni planovi poboljšanja kvalitete usluga, sukladno sa zahtjevima sustava upravljanja kvalitetom utemeljenom na zahtjevima meĎunarodne norme ISO 9001:2000.15 Usporedni pregled karakteristika istraţivanja koja je naručivala Zračna luka Zagreb i AETRA – programa, omogućuje zaključak da je, unatoč sličnostima i identičnosti, istraţivanje AETRA – programa prihvatljivije: vrši se na većem uzorku, obuhvaća više parametara, garantira učestalije izvješćivanje, omogućuje benchmarking i jeftinije je.
4. Zaključak Rezultati istraţivanja kvalitete usluga zračne luke omogućuju bolje razumijevanje zahtjeva putnika te predstavljaju relevantnu informacijsku osnovicu menadţmentu za donošenje poslovnih odluka, koje često obuhvaćaju odluke vezane za upravljanje ljudskim potencijalima i investicije. U nastojanju da svojim putnicima osiguraju visoku razinu kvalitete usluge zrakoplovne kompanije često od zračnih luka zahtijevaju zaključivanje SLA (Service Level Agreement-a – Sporazuma o razini kvalitete usluge). Neispunjavanje ciljne veličine iz sporazuma podrazumijeva penalizaciju, odnosno umanjenje cijene usluge za obračunsko razdoblje, za ugovoreni postotak. To znači da kvaliteta ima financijski izraz i podupire tezu Philipa B. Crosbyja da je „kvaliteta besplatna.“ Biti sudionikom AETRA programa znači marketinšku prednost u nastojanju pridobivanja novih zrakoplovnih kompanija odnosno
poslova. A upravo prilagodba marketinške strategije zračne luke treba biti glavnom zadaćom menadţmenta u njezinom pozicioniranja na svjetskom trţištu usluga u zračnom prometu. Kvaliteta usluge s tendencijom ka izvrsnosti pri tome ima središnje mjesto. Trţište usluga u zračnom prometu po prirodi je globalno. Putnici su sve iskusniji i zahtjevniji što od sustava upravljanja kvalitetom zračne luke zahtijeva stalan nadzor i mjerenje stupnja njihova zadovoljstva. Stoga je potrebno odrţavati standarde kvalitete i utvrĎivati područja na kojima su moguća poboljšanja. Da bi sve to imalo smisla, potrebno je provedbom benchmarkinga zračnu luku trţišno pozicionirati u okviru cjelokupne industrije. POZIVNE BILJEŠKE 1
„Making the difference“, Quality of Service at Airports, ACI, Geneva, Switzerland, 2005, p. 4-6. Tajni kupac (putnik) – metoda koja se koristi u svrhu ispitivanja kvalitete usluge. Pruţatelj usluge ne zna da ga testira osoba koja zapravo nije kupac (putnik) već specijalist za ispitivanje kvalitete usluge kojeg je, za tu svrhu, angaţirao korisnik usluge (npr. zrakoplovna kompanija). Tajni kupac (putnik) naručitelju podnosi izvještaj o rezultatima ispitivanja kvalitete usluge. Na Zračnoj luci Zagreb ovu metodu ispitivanja kvalitete usluge koristi zrakoplovna kompanija Air France. 3 Informacijska osnovica je model analitičke podloge za odlučivanje koji čine prikupljene i obraĎene informacije potrebne za donošenje odluka, koje imaju za cilj poboljšanje kvalitete poslovnih procesa. Informacijska osnovica strukturirana je od: 1) informacija za utvrĎivanje varijabilnosti poslovnog procesa i karaktera odstupanja i 2) informacija o učinkovitosti poduzetih aktivnosti i mjera u cilju kontinuiranog poboljšanja poslovnog procesa. 4 Odlučivanje (donošenje poslovnih odluka) zasnovano na činjenicama sedmi je, od ukupno osam, principa upravljanja kvalitetom sukladno sa zahtjevima meĎunarodne norme ISO 9001:2000, odnosno izgradnje procesno orijentiranog sustava upravljanja. Ostalih sedam principa su: 1) organizacija orijentirana kupcu/korisniku; 2) voĎenje organizacije; 3) angaţiranost (uključivanje) svih zaposlenih, 4) orijentacija na poslovne procese (procesni pristup); 5) orijentacija na sustave (sustavni pristup menadţmentu); 6) kontinuirana poboljšanja i 7) obostrano korisni odnosi (partnerstvo) s dobavljačem. Prema: John Hele, "The eight Quality Management Principles a Practical Approach," ISO Management Systems, Vol. 3, No. 2, ISO Geneva, Switzerland, 2003, p. 36-40. 5 Ova konstatacija ne odnosi se na izvještaje o rezultatima istraţivanja zadovoljstva putnika koje provode zrakoplovne kompanije. Kao primjer moţe se navesti zrakoplovna kompanija Wizz Air koja mjesečno ocjenjuje zračne luke preko kojih obavlja promet, po osam parametara: 1) kašnjenja koja uzrokuje handling agent, 2) polasci na vrijeme, 3) opsluţivanje obavljeno na vrijeme, 4) opsluţivanje obavljeno u vremenu manjem od ugovorenog, 5) naplata viška prtljage, 6) oštećena prtljaga, 7) zakašnjela prtljaga i 8) ukupna ocjena. Radi se o 28-33 zračne luke, ovisno o sezoni. Prema svakom od osam kriterija vrši usporedbu i rangiranje zračnih luka od najbolje ka najlošijoj te ih na kraju rangira prema ukupnoj ocjeni uvaţavajući sve kriterije. 6 Benchmarking – proces mjerenja i usporeĎivanja operacija i usluga zračne luke s najboljima u djelatnosti ili izvan nje. To je postupak koji se temelji na usporeĎivanju vlastitih dimenzija (poslovnih procesa, proizvoda, usluga, troškova, itd.) s nekom zračnom lukom koja zasluţuje biti mjerom vrijednosti. … Preduvjet uspješnog benchmarkinga je samousporeĎivanje, tj. spoznaja o tome što se dogaĎa u organizaciji. Uspješan benchmarking odgovara na pitanja: što (koja korisna iskustva ima druga zračna luka) te kako (tj. kako je došla do njih). Bit benchmarkinga čine ova obiljeţja: benchmarking se eksplicitno usmjerava na pojedini proizvod/uslugu, poslovni proces ili funkcionalno područje, a ne na zračnu luku u cjelini; benchmarking je decentralizirani proces koji za svaku pojedinu funkciju traţi odgovarajući uzor; u središtu nije globalna ukupna usporedba već specifična pojedinačna usporedba. Cilj je takvog procesa otkrivanje komparativnih prednosti zračne luke, koje zatim treba primijeniti. Benchmarking uključuje prikupljanje kvantitativnih i kvalitativnih informacija o poslovnim procesima i funkcijama koje podupiru poslovne procese. Prema: Fikreta Bahtijarević Šiber i Pere Sikavica, Leksikon menedžmenta, Masmedia, Zagreb, 2001, str. 42. 7 AETRA nije skraćenica više pojmova. Naziv AETRA preuzet je od latinske riječi aethra, što znači viša sfera ili viša razina (upper air) i vedro nebo (clear sky). Predstavlja meĎunarodni program za mjerenje stupnja zadovoljstva putnika kvalitetom usluga zračnih luka. U siječnju 2004. godine AETRA program inaugurirali su zajedno ACI (Airport Council International - MeĎunarodna udruga zračnih luka) i IATA (International Air Transport Association - MeĎunarodna organizacija zračnog prometa). AETRA program naslijedio je i zamijenio program Global Airport Monitor koji je bio u primijeni jedanaest godina. 8 U prosincu 2006. godine u programu istraţivanja i mjerenja kvalitete usluga na zračnim lukama (Airport Service Quality) sudjelovalo je 85 zračnih luka širom svijeta, niti jedna iz Hrvatske. 2
9
Upitnik je za sada dostupan na 21 jeziku: engleskom, francuskom, njemačkom, španjolskom, nizozemskom, danskom, talijanskom, norveškom, švedskom, japanskom, kineskom (tradicionalnom), kineskom (pojednostavljenom), arapskom, grčkom, korejskom, maĎarskom, islandskom, finskom, malajskom, portugalskom i ruskom. 10 DKMA je osnovana radi pruţanja poslovnih i upravljačkih informacija zrakoplovnoj industriji. Njezina je temeljna djelatnost konzalting i istraţivanje trţišta. TakoĎer se bavi kombinacijom utvrĎivanja strategije i savjetovanja temeljenih na preciznim statističkim podacima o zrakoplovnoj industriji te poslovnim prognozama. Naziv DKMA nije skraćenica nekih pojmova, već su to inicijali osnivača kompanije. 11 T-test kao teorijsku distribucija koristi se za usporeĎivanja značaja dviju pojava, čak i ako imaju različiti broj pojavljivanja. T-test vrši usporedbu stvarnih razlika izmeĎu dviju pojava. Ovu je teorijsku distribuciju 1908. godine našao W. S. Gosset. Budući ju je publicirao pod pseudonimom Student, ova teorijska distribucija poznata je kao Studentova t-distribucija. Ovu distribuciju Gosset je pronašao proučavajući i rješavajući probleme metode uzoraka (reprezentativne metode). 12 Prva ACI godišnja konferencija Quality of Service at Airports odrţana je od 1-2. lipnja 2005. godine u Kuala Lumpuru. Domaćin konferencije bio je Malaysia Airports Holding Berchad. Druga konferencija odrţana je od 57. oţujka 2006. godine u Abu Dhabiju. 13 Strukturni elementi sustava upravljanja su: 1) vaţni dokumenti (misija, vizija, strategija, politika, opći i posebni menadţerski ciljevi), 2) organizacija, 3) poslovni procesi, 4) resursi, 6) partnerstva i 7) komunikacija i informiranje. 14 Darko Prebeţac, Mira Marušić i Josip Mikulić, Istraživanje zadovoljstva putnika uslugama Zračne luke Zagreb, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2006, str. 10-13. 15 MeĎunarodna norma: Sustav upravljanja kvalitetom – Zahtjevi (ISO 9001:2000, EN ISO 9001:2000) – Quality management systems – Requirements (ISO 9001:2000, EN ISO 9001:2000).
LITERATURA [ 1] [ 2] [ 3] [ 4] [ 5] [ 6] [ 7]
[ 8] [ 9] [10] [11]
[12] [13]
Airport Service Quality, Airport Service Benchmarking, Programme Overview 2006, ACI, 2006. Bahtijarević Šiber Fikreta i P. Sikavica: Leksikon menedžmenta, Masmedia, Zagreb, 2001. Brinkman, R. and R. Kirschner: Love The Customer, McGraw-Hill, USA, 2006. Chapman, R. W., T. H. Lee and S. Shiba: Integrirano upravljanje sustavom, Center for Quality Management in Cambridge – Mass, Cembridge, UK, 2000. Crosby, B. P.: Kvaliteta je besplatna, Privredni vjesnik, Zagreb, 1989. Drljača, M.: „Resursi kao strukturni element sustava upravljanja,“ Zbornik radova Prvog savjetovanja Upravljanje resursima kao čimbenik poslovnog uspjeha, Hrvatski inţenjerski savez, Zagreb, Opatija, 2004. Drljača, M., Vrbanc Mirela i Ţaklina Bernacchi: „Aspekti kvalitete na zračnim lukama,“ Zbornik radova XIII. International Scientific Simposium, Transport Systems 2006, Suvremeni promet, Vo. 26, No. 1-2, Hrvatsko znanstveno društvo za promet, Zagreb, Opatija, 2006. Drljača, M.: „Informacijska osnovica za kontinuirano poboljšanje kvalitete poslovnog procesa,“ Elektrika, Broj 26, Stilloeks, Zagreb, 2006. Hele J.: "The eight Quality Management Principles a Practical Approach," ISO Management Systems, Vol. 3, No. 2, ISO Geneva, Switzerland, 2003. „Making the difference“, Qualitu of Service at Airports, ACI, Geneva, Switzerland, 2005. MeĎunarodna norma: Sustav upravljanja kvalitetom – Zahtjevi (ISO 9001:2000, EN ISO 9001:2000) – Prebeţac, D., Marušić Mira i J. Mikulić,: Istraživanje zadovoljstva putnika uslugama Zračne luke Zagreb, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2006. Serdar, V. i I. Šošić: Uvod u statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1981. Vranešević, T.: Upravljanje zadovoljstvom klijenata, Golden marketing, Zagreb, 2000.
SAŽETAK
mr. sc. Miroslav Drljača Mirela Vrbanc, dipl. ing. prom., Ţaklina Bernacchi, dipl. ing. prom. KVALITETA U ZRAČNOM PROMETU S ASPEKTA PUTNIKA Istraţivanje fenomena kvalitete u zračnim lukama zahtijeva njegovo sagledavanje iz najmanje dva rakursa: 1) kao sustava upravljanja i 2) kao rezultata poslovnih procesa materijaliziranih u uslugama. Kompleksnost zahtjeva zainteresiranih strana (korisnika, vlasnika, uţe i šire društvene zajednice, partnera i zaposlenih) zračnu luku čini osobito sloţenim sustavom upravljanja čija je temeljna karakteristika visok stupanj integracije: sustav upravljanja kvalitetom, sustav upravljanja okolišem, sustav upravljanja sigurnošću, sustav upravljanja rizicima, sustav upravljanja zdravljem i zaštitom na radu, sustav upravljanja sigurnošću u informatici, sustav upravljanja socijalnom odgovornošću, i sl. Kvaliteta zračne luke u najširem smislu obuhvaća različite aspekte. Moţe se govoriti o: kvaliteti s aspekta korisnika usluga, kvaliteti s aspekta same zračne luke, kvaliteti s aspekta trţišta i kvaliteti s aspekta društvene zajednice. U ovom radu posebno se obraĎuje kvaliteta s aspekta putnika kao pod oblika aspekta korisnika. Polazi se od hipoteze da, u kontekstu ispunjenja zahtjeva putnika kao korisnika usluga, zračnu luku treba promatrati kao sloţen integrirani sustav upravljanja u kojem je infrastruktura samo jedan od strukturnih elemenata sustava upravljanja, a kvaliteta usluge kriterij koji ima značajan utjecaj na pozicioniranje zračne luke na trţištu te percepciju putnika o gradu ili zemlji u kojoj se zračna luka nalazi. Ključne riječi: putnik, kvaliteta, aspekti kvalitete, sustav upravljanja.
SUMMARY Miroslav Drljača, M. Sc. Mirela Vrbanc, dipl. ing. prom., Ţaklina Bernacchi, dipl. ing. prom. QUALITY IN AIR TRAFFIC FROM THE ASPECT OF PASSENGERS The phenomenon of quality on airports should be examined from at least two points of view: 1) as a management system and 2) as the result of business processes materialized in the form of services. The complexity of demands of stakeholders (users, owners, narrower and wider social community, partners, and employees) makes the airport a particularly complex management system whose main characteristic is a high level of integration: quality management system, environmental management system, safety management system, risk management system, occupational safety and health management system, information security management system, social accountability system, etc. In its broadest sense, airport quality comprises various aspects, e.g. quality from the aspect of users of services, quality from the aspect of the airport itself, quality from the aspect of the market, and quality from the aspect of the social community. This paper deals particularly with quality from the aspect of passengers as a sub-type of the aspect of users. The starting point is the hypothesis that, in
terms of meeting the demands of passengers as users of services, the airport should be regarded as a complex integrated management system in which infrastructure is just one of the structural elements of the management system, and the quality of the service is a criterion which has a significant impact on the positioning of an airport on the market, as well as on the way in which the passengers perceive the city or the country in which the airport is located. Key words: passenger, quality, quality aspects, management system.