mr.sc. ROSANA ASIĆ PUKLJAK, dipl.ing. INA-Industrija nafte d.d., Zagreb rosana.asic-pukljak@ina.hr
ZAŠTITA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA, POTICANJE INOVATIVNOSTI I DIJELJENJA ZNANJA Ključne riječi: intelektualni kapital, intelektualno vlasništvo, patenti, žigovi, industrijska obličja, autorska prava, inovativnost, znanje, upravljanje znanjem
Sažetak Inovativnost u industrijski razvijenim zemljama prepoznata je kao vrlo kvalitetan i nenadmašan resurs za ostvarenje budućih razvojnih ciljeva. Gospodarski sustavi industrijski razvijenih zemalja svijeta svoj razvitak ostvaruju zahvaljujući odgovarajućem upravljanju intelektualnim vlasništvom. Na tržištu su uspješnije one tvrtke koje mogu tržišnom izazovu suprotstaviti više znanja, bolje ga distribuirati među zaposlenima i upotrijebiti u kreaciji odgovora na izazov. Stručnjaci, istraživači i znanstvenici INA, d.d. imaju veliko iskustvo u procesima naftne industrije kao stvarnom temelju za nove vrijedne ideje i inovacije. U INA, d.d. je na snazi Pravilnik o intelektualnom vlasništvu u INA, d.d. Interni cilj Pravilnika je motiviranje zaposlenika svih djelatnosti i područja rada na kreativno, inventivno djelovanje kako bi se povećala ekonomičnost, profitabilnost, kvaliteta i sigurnost rada, što doprinosi zajedničkom uspjehu, boljim rezultatima poslovanja te povećanju konkurentnosti i ugleda INA, d.d. Eksterni cilj je urediti i propisati sustavno upravljanje intelektualnim vlasništvom u INA, d.d. tako da se prepoznaju i zaštite sva relevantna intelektualna vlasništva u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini, a napose na tržištima gdje INA, d.d. na bilo koji način prisustvuje. Pravilnik je i preduvjet za "sustavno" prikupljanje, motiviranje, pohranu i dostupnost znanja na razini pojedinaca unutar INA, d.d. Poticanjem pisanja i nagrađivanjem stvorili smo preduvjet da se tvz. nestrukturirana znanja ("znanja u glavi"), koja najčešće "odlaze" s ljudima, počnu zapisivati.
1. POJMOVI Intelektualni kapital-neopipljiva imovina tvrtke koja značajno utječe na uspjeh poslovanja, no nije eksplicitno izražena u bilancama. [2] Inovacija-sposobnost stvaranja/kreiranja nove ideje ili postupka. Predstavlja prvu upotrebu dostignuća znanosti i tehnologije na nov način koji je komercijalno uspješan. [2] Inovacijski kapital-predstavlja snagu kontinuiranog obnavljanja tvrtke, a izražen je kao intelektualno vlasništvo. [2] Intelektualno vlasništvo-intelektualna imovina koja je legalno i komercijalno zaštićena. Tu spadaju patenti, zaštitni znaci-žigovi, industrijski dizajn, autorska djela. [2] Patent-pravo koje štiti nositelja patenta u pogledu gospodarskog iskorištavanja izuma. Izum se štiti patentom. [4]
5. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI
Robnim ili uslužnom žigom (u nastavku teksta: žig)-štiti se znak koji se može grafički prikazati i koji je prikladan za razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga sudionika u gospodarskom prometu od proizvoda ili usluga drugoga sudionika. [4] Industrijskim dizajnom (vanjski izgled proizvoda) štiti se prostorno ili plošno obličje cijeloga proizvoda ili njegovoga dijela u mjeri u kojoj udovoljava uvjetima novosti i osobnosti. [4] Znanje-fluidna mješavina oblikovanoga iskustva, vrijednosti, povezanih informacija i ekspertnih mišljenja koja osigurava okvir za ocjenjivanje i uključivanje novih iskustava i informacija. Razmjena znanja-razmjena informacija preko formalnih i neformalnih sastanaka, razmjena dokumenata, podataka baziranih na elektronskoj mreži.Dovodi do porasta i transfera znanja. [2] Upravljanje znanjem-proces stvaranja, koordiniranja i pohranjivanja, prijenosa i primjenjivanja (ponovnog korištenja) znanja radi povećanja učinkovitosti organizacije. 2. UVOD "Svoju budućnost kreiramo danas" poruka Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO World Intellectual Property Organization) prigodom prvog Svjetskog dana intelektualnog vlasništva (26. travnja 2001.) [3] "Ono što vodi i vuče svijet nisu lokomotive nego IDEJE" V. Hugo "Vrhunska kvaliteta, razumna cijena i dobra usluga samo predstavljaju ulaznicu na tržište. No, to vam nije dovoljno za pobjedu. Morate nešto izmisliti, jer ćete u suprotnom umrijeti." T. Peters [2] Povećanje konkurentske sposobnosti kojoj tvrtke teže postiže se različitim, uglavnom integriranim metodama koje uključuju kako primjerene organizacijske i poslovne strategije, tako i nove pristupe menedžmentu. Menedžeri industrijski razvijenih zemalja danas svjesno potiču one vrijednosti koje najbolje odgovaraju novim zahtjevima prema menedžmentu, međuljudskim odnosima, novom tipu organizacije poduzeća, inovativnosti. [1] Da bi se ljudski potencijal optimalno razvio, bitna je otvorena i komunikativna korporacijska kultura. Inovativnim kompanijama upravljaju inovativni direktori koji potiču svoje zaposlenike, te nagrađuju njihove ideje. Ključne su dvije komponente: • usmjerenost na temeljne djelatnosti, čime se označava buduća tržišna pozicija-ključ za motivaciju • sloboda-ključ za kreativnost (omogućava kreativnost, inovativnost, samostalno odlučivanje i preuzimanje rizika). [2] Konkurentna prednost ovisi o tome koliko je tvrtka i sposobna reagirati već na male promjene. Na razmišljanje nas može navesti rečenica: "Učenje novih vještina je lako, a odučavanje od starih navika teško." [1] Svaka tvrtka raspolaže znanjem, vrijednostima, sposobnostima te prepoznatljivostima koje se mogu pretvoriti u vrijednost na tržištu, čijim upravljanjem se doprinosi konkurentnoj prednosti, podiže se produktivnost i povećava tržišna vrijednost. Sve češće se susrećemo s riječima intelektualni kapital, ljudski kapital, nevidljiva imovina, upravljanje znanjem, stvaralačka radna atmosfera, izgradnja odnosa, zadovoljstvo kupca, timski rad.
5. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI
3. INTELEKTUALNI KAPITAL Za uspješnost poslovanja nije dovoljan samo fizički kapital, već i intelektualni potencijal zaposlenih. Znanost postaje temeljna pokretačka snaga razvoja. U središtu pozornosti su ljudi koji tvore srž poslovnog djelovanja, te o njima ovisi uspon tvrtke. Intelektualni kapital je jedna od glavnih tema u suvremenom poslovanju. Intelektualni kapital dijelimo na: • Humani kapital (HC) - u koji spadaju zaposleni sa cjelokupnim individualnim i kolektivnim znanjem, sposobnostima, stavovima, mogućnostima, ponašanjem, iskustvom i emocijama. • Strukturalni kapital (SC) - tu se radi o svim nematerijalnim faktorima koji bitno doprinose poslovnom uspjehu, a ostaju u tvrtki kada iz nje odu zaposleni. Predstavlja rezultat uspješnosti intelektualnog kapitala u prošlosti, te potencijal za budući intelektualni kapital i stvaranje financijske vrijednosti. Dio njega je i intelektualna imovina tvrtke-intelektualno vlasništvopatenti, autorska prava, te sva sitna poboljšanja proizvodnih i uslužnih procesa, koje mogu predložiti svi zaposleni, te odjeli koji se bave istraživanjem i razvojem, dizajniranjem, marketinškim aktivnostima i svi ostali koji stvaraju nova primjenjiva znanja. [2] Upravljanje ljudskim kapitalom predstavlja transformaciju iz pojedinačnog (HC) u kolektivno znanje (SC). [2] Intelektualni kapital predstavlja skup znanja i vještina kojima raspolažu ljudi neke tvrtke. Taj skup znanja predstavlja mozak tvrtke. 4. ZNANJE I UPRAVLJANJE ZNANJEM Znanje u različitim oblicima je izvor i baza intelektualnog kapitala tvrtke. Susrećemo se s njegova dva pojavna oblika: • materijalnim: u obliku planova, nacrta, patenata, licenci, bazama podataka, priručnika, poslovnika, kompjuterskih programa • nematerijalnim: koji je u glavama zaposlenika (znanje, vizije, sposobnost djelovanja, rješavanje problema, iskustvo, kultura) tzv. skriveno ili tacit znanje. [2] Međutim, znanje ne postaje kapital ukoliko nije "zarobljeno" tako da se može upotrijebiti za dobrobit kompanije. Intelektualnu snagu zaposlenih treba pretvoriti u upotrebljiv oblik za tvrtku. Znanje je sposobnost ljudi da koriste informacije za rješavanje složenih problema, sposobnost da se savlada nepoznato, sposobnost djelovanja. Dijeli se u dvije kategorije: • Eksplicitno, izričito znanje-formalno, razumljivo, sistematično, moguće ga je ponoviti ili mu dati neki formalan oblik. Tu spadaju sve knjige, izvješća, podaci koje uspoređujemo. • Implicitno-tacitno, individualno znanje, personalizirano, nije formalizirano. Sadrži spoznaje, mentalne modele, perspektive. [2] Znanje kao simbolički proizvod određuje spoznajna, komunikacijska, informacijska i funkcijska pamćenja (sve zajedno čini temeljne odrednice mišljenja). Potječe i pohranjeno je u umovima znalaca. U organizacijama, znanje je često pohranjeno ne samo u dokumentima i spremištima (bazama znanja) već i u organizacijskim rutinama, procesima, praksama i normama. Upravljanje informacijama (eksplicitno znanje), upravljanje procesima (utjelovljeno znanje), upravljanje ljudima (individualno znanje), upravljanje aktivom (intelektualni kapital) i upravljanje inovacijama (transformacija znanja) obuhvaćeno je u upravljanju znanjem. [2]
5. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI
Sustav upravljanja znanjem u sebi sadrži sustav za upravljanje dokumentima, metode i definicije kako su pojedini dokumenti međusobno povezani, kako informacije između njih utječu jedna na drugu i kako se informacije iz sustava koriste za (samo)rješavanje novih problema. Danas se može reći da je upravljanje znanjem poslovni proces upravljanja intelektualnim kapitalom kompanije. To uključuje pet ključnih čimbenika uspjeha: 1. povezanost sa strategijama kompanije 2. organizacijska kultura i disciplina koja promiče i podržava dijeljenje znanja, suradnju između organizacijskih jedinica i pojedinaca, kao i stremljenje inovacijama 3. podržavanje upravljanja znanjem stabilnim poslovnim procesima što utječe i na međuljudske odnose 4. primjena izazovnog tehnološkog okruženja radi automatizacije ključnih i podržavajućih procesa te suradnje u toj disciplini 5. dodatni procesi, zaposlenici i sadržaji. [2] Sposobni ljudi smatraju se ključnom imovinom tvrtke i sve dok su u radnom odnosu njihov intelektualni "input" i rezultati rada "pripadaju" tvrtki, no kako njihovo znanje i sposobnosti ne bi otišli s njima treba ih pretvoriti na neki način u kolektivno znanje koje ostaje u trajnom vlasništvu tvrtke. Potreban je inteligentniji pristup te bolja uporaba temeljnih resursa poslovanja, informacija i znanja zaposlenika. Treba poticati i razvijati neformalne odnose koji će omogućiti učinkovito prenošenje znanja i iskustava. 5. INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO Na međunarodnom planu sve veći značaj ima i intelektualno vlasništvo (dijeli se na industrijsko vlasništvo i autorska i srodna prava). Dometi intelektualnog stvaralaštva, zaštićeni kao intelektualno vlasništvo, prisutni su u svim dijelovima svijeta. Hrvatska je još u 19. stoljeću imala elemente uređenog sustava intelektualnog vlasništva (1884. godine Ugarsko-hrvatski parlament donio Zakon o autorskom pravu, 1895. godine Zakon o patentima). [3] Intelektualno vlasništvo u industrijski razvijenim zemljama prepoznato je kao vrlo kvalitetan i nenadmašan resurs za ostvarenje budućih razvojnih ciljeva. Postindustrijski razvoj na površinu je donio intelektualno vlasništvo kao najveću vrijednost u bilanci poduzeća. Gospodarski sustavi industrijski razvijenih zemalja svijeta svoj razvitak ostvaruju zahvaljujući odgovarajućoj inkorporiranosti intelektualnog vlasništva u sve njihove relevantne aktivnosti. Intelektualno vlasništvo je moćan nacionalan, regionalan, međunarodni i globalni instrument za poboljšanje gospodarskog ali i ukupnog društvenog razvitka. Ono omogućava: • sagledavanje vlastite pozicije u odnosu na konkurenciju • sagledavanje glavnih karakteristika znanstvenog i na njemu temeljenog tehnološkog razvitka u cjelini, kao i na relevantnom području, od lokalnih do globalnih okvira • prepoznavanje budućih trendova tehnološkog razvitka na relevantnom području • zaštitu rezultata vlastitih razvojnih istraživanja kao jednog od preduvjeta za osiguranje njihove ekonomske isplativosti i osnovice za daljnji razvitak. [3] 6. INOVATIVNOST Inovativnost u industrijski razvijenim zemljama prepoznato je kao vrlo kvalitetan i nenadmašan resurs za ostvarenje budućih razvojnih ciljeva. Na tržištu su uspješnije one tvrtke koje mogu
5. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI
tržišnom izazovu suprotstaviti više znanja, bolje ga distribuirati među zaposlenima i upotrijebiti u kreaciji odgovora na izazov. Imamo dvije vrste inovacija: • one koje se odnose na poboljšanje već postojećih proizvoda ili usluga • one koje se odnose na stvaranje potpuno novih proizvoda i usluga. 7. Što učiniti kako bi otkrili i potakli razvoj intelektualnog kapitala u tvrtki? Razne statistike pokazuju da je u mnogim tvrtkama pasivno 40-70% zaposlenika. Usmjerenje poslovne strategije ka stvaranju vrijednosti predstavlja bit modernog poslovanja. [1] Nematerijalnim vrijednostima unutar tvrtke treba se što djelotvornije upravljati, jer to unapređuje intelektualnu imovinu, a krajnji cilj je ostvarenje svjetske konkurentnosti. Neke su tvrtke otkrile da u njihovim zaposlenicima leži veliki potencijal samo da ga treba osloboditi te s njih "obrisati" prašinu. Dakle, budućnost je u našim glavama i rukama. Raspoloživost intelektualnog kapitala nije dovoljna sama po sebi. Treba kod pojedinaca stvoriti osjećaj da je njihovo znanje potrebno te razviti svijest o tome da se inovativnost u tvrtki osim u dijelovima za istraživanje i razvoj manifestira uglavnom putem usavršavanja postojeće strukture, načina rada, postojećeg proizvoda ili usluge. Želimo li osloboditi kreativnost zaposlenih trebamo za to stvoriti i uvijete. Bez razvijenog sustava poticanja i nagrađivanja inovativnosti, neće biti motivacije kao ni razumijevanja njene važnosti za razvoj. Velika pažnja treba se posvetiti i razmijeni informacija, odnosno podijeli znanja. Treba postići da znanja svih budu dostupna svima. 8. POSTIGNUTO INA proteklih godina Inovativni potencijal zaposlenika INA, d.d. je velik. Stručnjaci, istraživači i znanstvenici INA, d.d. imaju veliko iskustvo u procesima naftne industrije, a to je stvaran temelj za nove i vrijedne ideje i inovacije. Već dugi niz godina stvara se "povoljna klima" i otvaraju mogućnosti i prostor za inventivni rad. Od 1968. godine sustavno se provodi zaštita patenata, a dugi niz godina na snazi su dokumenti koji potiču inovativni rad zaposlenih: 1974. Samoupravni sporazum o inovacijama INA - Rafinerija Rijeka 1978. SAS o osnovama i mjerilima za utvrđivanje doprinosa kroz inventivni rad i stvaralaštvo - Rafinerija Sisak 1985. Samoupravni sporazum o inventivnom radu u INA - Naftaplin 1995. Način organiziranja, realizacije i postupak vrednovanja inventivne djelatnosti INA- Naftaplin 1996. Pravilnik o izumima i tehničkim unapređenjima INA, d.d. 2001. Pravilnik o intelektualnom vlasništvu u INA, d.d. Zaposlenici INA, d.d. već desetljećima nižu uspjehe na planu inovacija, sudjeluju i dobivaju značajna priznanja na izložbi inovacija INOVA, te na međunarodnim izložbama izuma i inovacija (Međunarodna izložba izuma – Ženeva, izložba inovacija INPEX – Pittsburgh, izložba izuma IENA – Nürnberg, izložba izuma EUREKA – Bruxelles. Komunikacija i dijeljenje znanja njeguju se sudjelovanjem na raznim simpozijima (GOMA, IMEKO,…), držanjem predavanja na katedrama fakulteta u Hrvatskoj čije se područje znanstvenog rada poklapa s djelatnostima INA, d.d., na sastancima i razvojem kompetentnosti.
5. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI
INA danas Svjesni smo da skokovite promijene nisu moguće te da je u kratkom roku nemoguće poduzeti radikalne i učinkovite mjere za unapređenje postojećeg stanja. Stoga smo u INA, d.d. s promjenama krenuli postupno, s nizom manjih planiranih zahvata kako bi se postigao što bolji uspjeh. Politiku i smjernice djelovanja intelektualnog vlasništva predlaže stručni tim za područje intelektualnog vlasništva kojeg čine imenovane odgovorne osobe djela INA, d.d. Cjelokupan rad na području intelektualnog vlasništva koordinira Služba upravljanja kvalitetom. Napravljena je snimka stanja u kojoj smo pomoću stručnog tima za područje intelektualnog vlasništva nastojali prikupiti podatke o tome koja intelektualna vlasništva INA, d.d. i društva u većinskom vlasništvu INA, d.d. rabe, gdje ih rabe, te sagledati prava upotrebe intelektualnog vlasništva INA, d.d. Cilj nam je bio: • osigurati zaštitu i održavanje svih relevantnih intelektualnih vlasništva potrebnih kao garancija poslovnih interesa INA, d.d. (patenata, trgovačkih znakova-žigova koji predstavljaju glavninu trgovačkog prometa, industrijskog dizajna, vizualnog identiteta benzinskih postaja i svih ostalih prodajnih i uslužnih mjesta u Hrvatskoj i inozemstvu na tržištima gdje namjeravamo biti ili smo već prisutni) • uspostaviti sustav koji će regulirati da svi zaposlenici INA, d.d. koji rade na nekom izumu ili procesu za koje misle da treba pokrenuti zaštitu o tome obavijeste osobe zadužene i odgovorne za praćenje i zaštitu intelektualnog vlasništva INA, d.d. • izraditi Pravilnik koji će usmjeravati zaposlene INA, d.d. vezano za pitanja intelektualnog vlasništva • osigurati da INA, d.d. ne bude odgovorna za kršenje prava intelektualnog vlasništva neke treće strane • pratiti kršenje prava intelektualnog vlasništva INA, d.d. od treće strane • motivirati i poticati zaposlenike INA, d.d. na inventivni rad. Na osnovu cjelokupne snimke stanja i postavljenih ciljeva nastala je i usvojena Strategija upravljanja intelektualnim vlasništvom INA, d.d. u RH i inozemstvu. U INA, d.d. ne nedostaje inovativnih rješenja. Stoga zaposlenike treba motivirati i poticati na inventivni rad, na razmjenu znanja čime će se dolaziti do novih, još boljih rješenja i spremnosti implementacije novih modela u radnu svakodnevnicu. Na snazi je Pravilnik o intelektualnom vlasništvu u INA, d.d (u daljnjem tekstu: Pravilnik) čiji je interni cilj motiviranje zaposlenika svih djelatnosti i područja rada na kreativno, inventivno djelovanje kako bi se povećala ekonomičnost, profitabilnost, kvaliteta i sigurnost rada, što doprinosi zajedničkom uspjehu, boljim rezultatima poslovanja te povećanju konkurentnosti i ugleda INA, d.d. Eksterni cilj je prepoznati i zaštititi sva relevantna intelektualna vlasništva kako u Hrvatskoj, tako i na međunarodnoj razini, a napose na tržištima gdje INA, d.d. na bilo koji način prisustvuje. Tekst Pravilnika nastao je na osnovu zakonodavne osnovice hrvatskog sustava intelektualnog vlasništva (Zakona o patentima, Zakona o žigu, Zakona o industrijskom obličju i Zakona o autorskom pravu), te izmjenama i nadopunama Pravilnika o izumima i tehničkim unapređenjima. Pravilnik uređuje i propisuje sustavno upravljanje intelektualnim vlasništvom u INA, d.d. Sustav upravljanja razrađuje zaštitu intelektualnog vlasništva, odgovornosti, organizaciju, ovlašćivanje i nagrađivanje. Njime su se osigurali uvjeti vrednovanja i motiviranja, odnosno nagrađivanja inovativnog rada.
5. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI
Pod intelektualnim vlasništvom u smislu Pravilnika podrazumijevaju se: • patenti • industrijski dizajn: - modeli - uzorci • tehnička unapređenja • racionalizaciju poslovanja • korisne ideje i prijedlozi • autorska djela • usluge u obrazovanju • intelektualna vlasništva treće strane. Zakonom regulirano područje su: patenti, industrijski dizajn i autorska djela, ostalo spada u zakonom neregulirano područje. Formirane su i Komisije za ocjenu inovacijskih prijedloga. Članovi Komisija utvrđuju korisnost i vrijednost inovacijskih prijedloga. Komisije obrađuju prijedloge koji mogu biti kategorizirani kao: patenti (izumi), industrijski dizajn, tehnička unapređenja, racionalizacija poslovanja, korisne ideje i prijedlozi. Također treba istaknuti da je ovaj Pravilnik preduvjet za "sustavno" prikupljanje, motiviranje, pohranu i dostupnost znanja na razini pojedinaca unutar INA, d.d., jer uključuje i nagrađivanje za autorska djela stvorena u INA, d.d. Kako obuhvaća i nagrađivanje tzv. usluga u obrazovanju, potiče se razmjena i prenošenje znanja putem predavanja koja održavaju zaposlenici INA, d.d. Poticanjem pisanja i nagrađivanjem stvorili smo preduvjet da se tzv. nestrukturirana znanja ("znanja u glavi"), koja leže u nestrukturiranim digitalnim oblicima (tekstualni dokumenti, grafikoni, tablice, e-mail poruke, WEB stranice) te najčešće "odlaze" s ljudima, počnu zapisivati. U INA, d.d. nije sustavno na razini kompanije razvijena i njegovana kultura poticanja dijeljenja znanja između zaposlenika kao i suradnja na njegovu inoviranju. Znanje i informacije nalaze se oko nas većinom u nedigitalnom obliku, pohranjeno u kutije, ladice i glave, te ne postoji sustav upravljanja znanjem u smislu prikupljanja, pohrane i dostupnosti znanja na razini pojedinca. Zato je predložen projekt Strategija izgradnje informacijskog sustava za upravljanje znanjem koji je i prihvaćen. Cilj Projekta izgradnje informacijskog sustava za upravljanje znanjem je definirati i realizirati programsko rješenje za Bazu znanja INA, d.d., odnosno aplikaciju za spremanje, pretraživanje, i korištenje dokumenata i podataka koji nisu rezultat standardnih poslovnih procesa. Pružit će se mogućnost ocjenjivanja, komentiranja i postavljanja upita o bazi i sadržaju. Odobrenim projektom nastoji se: 1. individualna znanja (na razini pojedinca) učiniti dostupnima svim zaposlenicima INA, d.d. na svim lokacijama, čime bi se osigurao prijenos i dostupnost znanja te brže pronalaženje potrebnih rješenja 2. povećati učinkovitosti organizacije kroz: • smanjivanje ovisnosti o pojedincima • povećavanje protoka informacija i ideja organizacijskom strukturom uz podršku informacijske tehnologije 3. prikupiti, pohraniti i učiniti dostupnim znanja na razini pojedinca kako eksplicitnog (strukturirano, može se staviti na papir, pohranjeno, formalizirano, lako je ostvarljiv prijenos znanja dakle - uskladišteno je na bilo kojem fizičkom mediju), tako i implicitnog tzv. "tacit"
5. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI
4. 5. 6. 7.
znanja (iskustveno, pohranjeno u mozgu, nije pohranjeno na fizičkom mediju, prijenos znanja je teže ostvarljiv) stvoriti suvremenu elektroničku korporativnu baza znanja efikasno upravljati nestrukturiranim nedigitalnim oblicima izvora znanja (tzv. sadržajem) i informacija omogućiti dostupnost informacija pravim ljudima u pravo vrijeme poslovati na globalnoj razini.
U bazi će biti obuhvaćene sljedeće vrste dokumenata: • ideje (valorizirane i nevalorizirane) o unapređenju procesa • iskustvene spoznaje (projektna znanja - ono što daje praksa, slijede iz projekata, zadataka, informacije o poslovnim partnerima, informacije nastale iz spoznaja kao što su reklamacije i primjedbe) • formalna (teoretska) znanja (referati, javne/objavljene publikacije, diplomski, magistarski radovi i doktorske disertacije) • ostalo. 9. ZAKLJUČAK Usvajanjem Pravilnika o intelektualnom vlasništvu u INA, d.d. potiče se inventivni rad kako bi se inovacijama koje predstavljaju trajnu osnovu konkurentnosti, a samim time i znanjem krenulo na tržište. Zaposlenike se motivira i potiče na inventivni rad, na razmjenu znanja, čime će se dolaziti do novih, još boljih rješenja i spremnosti primjene novih modela u radnu svakodnevicu. Svjesni smo da poticanje inovativnosti mora: • biti tržišno orijentirano • biti usmjereno prema apsorpcijskoj sposobnosti, potražnji, difuziji inovacija i aktivnostima istraživanja i razvoja (četiri komponente inovacijske sposobnosti) • dovesti do rasta proizvodnosti i kvalitete • povećati komponentu znanja u postojećim procesima i novim inovacijama. Pravilnikom se uređuje i propisuje i sustavno upravljanje intelektualnim vlasništvom u INA, d.d. Odobrenim projektom Strategija izgradnje informacijskog sustava za upravljanje znanjem želi se sustavno upravljati znanjem što će se realizirati sustavnim korištenjem elektroničke tehnologije stvaranjem baze znanja koja će se primijeniti kao interni sustav za obuhvat, strukturiranje i distribuciju znanja u INA, d.d. Trebamo postati tvrtka koja uči i razvija nove međuljudske odnose, sposobnost kreativne konverzacije, potiče osobno usavršavanje i kreiranje zajedničke vizije, timsko učenje i rad. Uspjeh tvrtke ovisiti će o interakciji niza aktivnosti (znanju, obrazovanju, stručnom osposobljavanju, tehnološkom napretku, inovacijama, slobodnom kretanju rada i kapitala) koje stvaraju tvrtku s imageom "kvalitete" i omogućuju konkurentnost na tržištu. 10. LITERATURA [1] [2] [3] [4]
Organizacija koja uči-zbornik radova, urednik: Juraj Božičević Priručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkama Materijal Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo s prigodnog skupa Svjetskog dana intelektualnog vlasništva Zakon o patentima NN 173/03, Zakon o žigu NN 173/03, Zakon o industrijskom obličju NN 173/03 5. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI