dipl.inž.Marijana Cuculić samostalni konzultant, Rijeka prof.psih. Lalić Vera INA d.d., područna kadrovska služba Rijeka
KONTINUIRANA POBOLJŠANJA – MOTIVIRANJE Sažetak: U RH svakim je danom sve više uspostavljenih sustava kvalitete. Prvi iz 1993., 94.g već su dva put recertificirani. Svima – starim, uhodanim sustavima iz prethodnog milenija i novim, koji tek otkrivaju mukotrpan put izgradnje, osnovna je preokupacija kako uključiti i motivirati sve zaposlenike, jer svatko u sustavu ima svoju nezamjenjivu ulogu. Ljudkim resursima i njihovoj potencijalnoj stvaralačkoj snazi nova norma ISO 9001:2000 dala je posebnu važnost. Poboljšavanja, točnije kontinuiranih poboljšanja, što nova norma izričito traži nema bez stvaralački motiviranih ljudi na svim razinama. Mnogobrojna istraživanja motivacije ukazuju na neospornu važnost manadžera. Uspješan manager zna kako uključiti i motivirati ljude. Što je motivacija? Motivacija je ponašanje usmjereno cilju. Motivacija je vrlo složen i dinamičan koncept temeljen na potrebama, aspiracijama, preferencijama i vrijednostima zaposlenih, različitim kod svakog pojedinog zaposlenog, te različitim i kod istog zaposlenog u različitim situacijama i fazama osobnog razvoja. Glasser, autor Teorije izbora napr. navodi da su potrebe urođene i identične za sve ljude, a želje su različite. Ono što nas pokreće na ponašanje je unutarnja neravnoteža prouzročena nezadovoljenom potrebom. Faktori koji utječu na motivaciju zaposlenih u organizaciji mogu se svrstati u četiri kategorije: - individualne osobine kao što su percepcije, očekivanja, stavovi, vrijednosti, potrebe i sl. - značajke organizacije kao što su suradnici, stil managera, radni uvjeti, organizacijska klima i kultura … - značajke posla kao raznovrsnost, zanimljivost, intrinzične nagrade, i sl. - društvo – šire društveno okruženje Neke dobiti od teorija motivacije za management Mnogobrojne teorije pokušavaju odgovoriti na pitanje – Što je motivacija. Campbell ih je podijelio u dvije skupine: sadržajne i procesne. Sadržajne navode što sve motivira – koncept potreba, a procesne se bave procesom motiviranja i odgovaraju na pitanje kako.
Koje koristi od teorija? Sadržajne teorije motivacije u koje po F.Bahtijarević – Šiber spadaju Maslovljeva, Alderferova, Herzbergova, McClellandova, Atkinsonova i Minerova upućuju managere: T na važnost i raznovrsnost potreba koje ljudi žele zadovoljavati u radu T da posvete dužnu pažnju kontinuiranom razvoju zaposlenih T da se zaposlene ne može motivirati uvijek na isti način, da treba pratiti potrebe i preferencije svojih zaposlenika i pronalaziti nove strategije motiviranja T da koriste i načine djelovanja managera na zadovoljavanje različitih kategorija potreba T da što objektivna situacija traži više kreativnosti, to potrebe za razvojem i kreativnošću postaju veće T na različite motive i strategije motiviranja za zaposlenike koji imaju različite uloge u organizaciji itd, itd Procesne teorije motivacije kao što su Adamsova- Teorija pravičnosti u socijalnoj razmjeni,Vroomov kognitivni model , Porter-Lawlerov model i sl. T upozoravaju managere na važnost percepcija i stavova, a naročito percepcije fer odnosa i pravičnosti nagrađivanja rada za radnu uspješnost i motivaciju za rad T da manageri jasno argumentiraju svoje odluke T da zaposlenima daju feedback o njihovom radu T ističu potrebu istraživanja mišljenja, percepcija i zadovoljstva ljudi, da bi manageri sagledali i razumjeli stajališta”druge strane” T upućuju managere da prate slabe signale nezadovoljstva kako bi otklanjali uzroke T upućuju na individualne razlike i individualizirani pristup T ukazuju na značaj određivanja i oblikovanja zadataka koji provociraju potencijale zaposlenog T jasno postavljanje standarda –uspostavljanja jasne veze između uspješnosti obavljnja zadataka i željenih nagrada T analiziraju sustav nagrađivanja s aspekta pravičnosti T itd,itd. Suvremene strategije motiviranja Presudan faktor u motiviranju zaposlenih su nesumnjivo manageri. Svaka aktivnost koju pokrene/ne pokrene direktno utječe na motivaciju zaposlenih. Danas manageri imaju veliki broj provjerenih i potvrđenih strategija koje se koriste u modernim poduzećima kao što su: T materijalna stimulacija T redizajniranje i obogaćivanje posla T stil managementa T participacija zaposlenih T upravljanje pomoću ciljeva T organizacijska kultura T priznanje i pohvale
T usvršavanje, razvoj karijere itd. Značajno područje djelovanja managera na motivaciju je njihovo svakodnevno ponašanje i odnos prema suradnicima. Kvalitetan manager u svakodnevnim kontaktima uvažava suradnike i cijeni kvalitetan rad, uočava kvalitete, vrijednosti, znanja i sposobnosti svojih zaposlenih, uvažava njihovo mišljenje i ideje, uključuje ih u svakodnevno rješavanje problema, pokazuje im da mu je do njih stalo i da su “vrata uvijek otvorena”. Zaključak O značaju motivacije za rad, faktorima koji organiziraju, usmjeravaju i određuju intenzitet i trajanje radne aktivnosti svjedoči tisuće i tisuće radova na tu temu. Motivaciju i management nije moguće promatrati odvojeno. Različiti stilovi managementa imaju različito poimanje čovjeka i motivacije, te upravo zbog toga koriste različite strategije motiviranja u ostvarivanju ciljeva organizacije. Danas , kada govorimo o kvaliteti govorimo o kvalitetnom vođenju. Kvalitetan voditelj zna kvalitetno raditi, stvarati uvjete za promjenu, voditi bez straha i i prisile, stvarati ozračje za suradnju i timski rad, uključiti svakog zaposlenika u ostvarivanje ciljeva organizacije na obostrano zadovoljstvo. Rijeka, listopad 2002.g. Popis literature: William Glasser: Control Theory, Harper and Row, Newyork 1984. Boris Petz: Psihologija rada, Školska knjiga, Zagreb 1987. Fikreta Bahtijarević- Šiber: Management ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb 1999.