UNAPREĐENJE KVALITETE NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA KROZ INOVACIJE PROGRAMA

DUŠANKA GAJDIĆ, univ.spec.oec., Mr.sc. KRUNOSLAV ŠKRLEC, Mr.sc. KRISTINA SVRŽNJAK, SANDRA KANTAR, prof.

Visoko gospodarsko učilište u Križevcima dgajdic@vguk.hr, kskrlec@vguk.hr, ksvrznjak@vguk.hr, skantar@vguk.hr

UNAPREĐENJE KVALITETE NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA KROZ INOVACIJE PROGRAMA Sažetak U današnjem modernom društvu kvaliteta visokoškolskih institucija kao i njihovih nastavnih programa postali su bitni čimbenici konkurentnosti i bitne pretpostavke za ulazak visokog obrazovanja u tokove Europske unije. S obzirom da je važna zadaća svake visokoškolske ustanove u Hrvatskoj provesti sve pripreme za prilagodbu hrvatskog visokog obrazovanja europskim standardima, neophodno je da svaka visokoškolska ustanova pruži svojim studentima odgovarajuću edukaciju i iz područja kvalitete, a što se može postići uvođenjem novih programa i modula, a u skladu sa interesima i potrebama polaznika.

U ovom radu napravljena je analiza stanja i perspektive kulture kvalitete na VGUK te je provedeno anketno istraživanje stavova, iskustava, znanja i stremljenja nastavnog osoblja i studenata vezano uz unapređenje postojećeg sustava kvalitete na VGUK. Obrada ove teme primarno je usmjerena na otkrivanje stavova studenata i njihovu informiranost o kvaliteti i sustavima upravljanja kvalitetom te otkrivanje želja i stavova studenata o mogućim promjenama kojima bi se kroz uvođenje novih modula s međunarodnim značenjem u programe VGUK-a studentima osigurali novi pogledi o značaju kvalitete u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu.

Ključne riječi: visoko obrazovanje, kultura kvalitete, stavovi studenata, izučavanje kvalitete 1. UVOD Proces globalizacije ubrzao je niz promjena koje su se posljednjih nekoliko godina događale i utjecale na ubrzanu uspostavu sustava osiguranja kvalitete u visokoškolskim institucijama.

Kvaliteta visokoškolskih institucija kao i njihovih nastavnih programa postali su bitni čimbenici konkurentnosti i bitne pretpostavke za ulazak visokog obrazovanja u tokove Europske unije.

Hrvatska je započela reformu visokog obrazovanja potpisivanjem sporazuma o provedbi Bolonjskog procesa u Pragu 2001. Time je počeo proces usklađivanja visokog obrazovanja s načelima Bolonjske deklaracije radi njegove prepoznatljivosti u Europskom prostoru visokog obrazovanja.

U svibnju 2005. prihvaćen je temeljni dokument (na konferenciji ministara zemalja članica Europske unije i zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije u Bergenu) za provedbu vanjske prosudbe sustava osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju – „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja („Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area“ ili ESG), a koji je odlukom Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje od svibnja 2006. prihvaćen i u RH.

Od tada svaka pojedina visokoškolska institucija u RH postaje odgovorna za ustroj sustava osiguranja kvalitete u skladu s nacionalnim (Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju donesen je 2009. godine) i ESG standardima.

Svako visoko učilište određuje svoju misiju, viziju, strategiju i razvojne ciljeve koji neizostavno uključuju i politiku osiguranja kvalitete.

Iako se kvaliteta visokoškolskih ustanova prosuđuje prema više različitih varijabli ili pokazatelja kvalitete [1][2], autori rada smatraju da je potrebno uvoditi nove pokazatelje kvalitete koji će omogućiti različite aspekte praćenja kvalitete visokog obrazovanja. Osobito je važno da to budu varijable kojima će se mjeriti i pratiti kvaliteta studentskog iskustva i zadovoljstva s obzirom da studenti kao korisnici obrazovanja imaju bolji uvid u slabosti sustava. Autori smatraju varijablu „procjena studijskih programa“ važnim, ali nedovoljno zastupljenim pokazateljem kvalitete. Osim toga treba naglasiti da je odobravanje, promatranje i periodična revizija studijskih programa sastavni dio ESG standarda na temelju kojih se vrši vanjska prosudba sustava osiguranja kvalitete (SOK) visokih učilišta.

S obzirom da je važna zadaća svake visokoškolske ustanove u Hrvatskoj provesti sve pripreme za prilagodbu hrvatskog visokog obrazovanja europskim standardima, neophodno je da svaka visokoškolska ustanova, osim omogućavanja studentima da budu aktivni dionici SOK-e, pruži svojim studentima i odgovarajuću edukaciju iz područja kvalitete, što se može postići uvođenjem novih modula i programa u skladu s interesima i potrebama polaznika.

U skladu s općim smjernicama razvoja hrvatskih visokoškolskih stručnih učilišta, VGUK želi u središte nastavnog procesa staviti studenta i njegove potrebe pa je u skladu s tim i provedeno istraživanje prezentirano u ovom radu.

2. METODE I CILJEVI ISTRAŽIVANJA Temeljni cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi kolika je informiranost i kvaliteta usvojenih znanja studenata o temama vezanim uz pojmove iz područja kvalitete i sustav upravljanja kvalitetom. Osim toga željelo se dobiti informacije o zadovoljstvu studenata ponuđenim programima te općenito stavova studenata o mogućnostima poboljšanja studiranja kroz uvođenje novih modula s međunarodnim značenjem, a osobito modula koji bi studentima ponudio temeljne informacije i znanja iz područja upravljanja kvalitetom u poslovanju poljoprivrednih gospodarstava.

U pripremi ovog rada korišteni su sekundarni podaci i konzultirani radovi raznih autora koji se bave proučavanom tematikom. Ipak, suština rada se temelji na podacima iz anketnih upitnika na uzorku od 80 studenata. Anketa je provedena kod studenata treće (završne) godine stručnog dodiplomskog studija (smjer zootehnika, bilinogojstvo i mendžment farme) te na prvoj godini specijalističkog diplomskog stručnog studija (smjer Menadžment u poljoprivredi te Održiva i ekološka poljoprivreda). Smatralo se da su anketirani studenti odgovarajući uzorak za dobivanje potrebnih informacija jer su studenti treće godine s već određenim iskustvom studiranja na temelju kojeg mogu formirati stavove o kvaliteti studijskih programa, dok većina studenata specijalističkog studija studira uz rad pa dolaze s već određenim željama za stjecanjem specifičnih znanja prema potrebama tržišta.

U tu svrhu provedeno je anketno ispitivanje studenata pri čemu je korišten anketni upitnik s 15 pitanja, koja obuhvaćaju 29 varijabli za obradu. Od ukupno 15 pitanja, osam ih je rezultiralo opisnim podacima kojima se dobiva uvid u razinu i kvalitetu dosad usvojenih znanja studenata o istraživanoj pojavi. Ostala pitanja pružila su informacije na temelju kojih se došlo do saznanja o stavovima i željama studenata o mogućim promjenama i inovacijama postojećih programa.

3. UPRAVLJANJE KVALITETOM PROGRAMA STUDIJA NA VGUK VGUK javna je i samostalna visokostručna školska ustanova koja obavlja odgojno-obrazovnu i znanstveno-istraživačku djelatnost utemeljenu na dugogodišnjoj i bogatoj tradiciji najstarijeg učilišta u jugoistočnoj Europe, osnovanog 1860. godine.

Kvaliteta je prisutna u svim segmentima poslovanja i u svim fazama obrazovnog procesa VGUK-a. Za razvoj kvalitete na VGUK najvažnija je opredijeljenost svih sudionika za aktivno preuzimanje odgovornosti za kvalitetu vlastitog djelovanja i napredovanja. Vizija Učilišta je usavršavati postojeće stručne i specijalističke diplomske studijske programe te implementirati i razvijati nove, kao i usavršavati postojeće i uvoditi nove module putem kojih će se studentima prenijeti znanja i vještine potrebne za dugoročan uspjeh u globaliziranom poslovnom svijetu izloženom stalnim tehnološkim i tržišnim promjenama. Specifični ciljevi VGUK-a su: biti privlačan studentima, biti konkurentan unutar regije i biti u skladu s zahtjevima Bolonjskog procesa.

Brojna istraživanja pokazala su da zadovoljstvo studenata pozitivno utječe na studentsku motivaciju, njihovo pohađanje nastave, privlačenje budućih studenata i povećanje prihoda.

Zadovoljstvo klijenata je značajan čimbenik pozitivne usmene predaje i lojalnosti klijenata.

Pokušaji fakulteta da isporuče veću vrijednost klijentima s ciljem njihovog većeg zadovoljstva ukazuje na potrebu usavršavanja poslovnih procesa i primjenu suvremenog poslovnog ponašanja i pristupa klijentima. Kultura usmjerenosti na klijente podrazumijeva promatranje klijenata kao partnera [3].

Visoko gospodarsko učilište ima višegodišnje iskustvo u provođenju stručnih studija u području poljoprivrede i svjesno je iznimne važnosti neprekidnog unapređivanja studijskih programa. Za Studente VGUK koji se pripremaju za praktično poslovanje u području poljoprivredne proizvodnje, izučavanje kvalitete trebalo bi biti sve prisutnije jer je danas sasvim jasno da je kvaliteta prerasla iz objekta kontrole proizvoda u strateški cilj svake organizacije bez obzira na vrstu djelatnosti kojom se bavi i činitelj je konkurentnosti na domaćem, a osobito na svjetskom tržištu. Studentima bi se usvajanjem znanja iz područja kvalitete osigurali novi pogledi na pitanje kvalitete u hrvatskom pa i svjetskom gospodarstvu.

Kako bi se osiguralo da se odobreni programi tijekom vremena prilagođavaju razvoju određenog znanstvenog područja i razvoju prakse u određenoj struci, (u ovom slučaju poljoprivredne proizvodnje), na VGUK se redovito provodi institucijsko vrednovanje i nadziranje studijskih programa (samovrednovanje).

Za provedbu samovrednovanja na VGUK-a koriste se prikladni instrumenti i mjere poput: ‐ Ispitivanja zadovoljstva studenata putem anketa ‐ Panel diskusije putem kojih studenti predlažu mjere za poboljšanje ‐ Izvješća o vrednovanju kolegija ‐ Ispitivanja tržišta rada i sl.

Zahtjevi profesionalne domene definiraju okvir profesionalnih kompetencija kojima bi studenti trebali ovladati. Zadatak svih djelatnika Učilišta je obrazovanje inženjera praktičara koji će svojim znanjima, kompetencijama i vještinama udovoljiti zahtjevima procesa rada.

Opća je usmjerenost programa VGUK-a na stjecanje stručnih i organizacijskih znanja za potrebe rada i djelovanja budućih agronoma i menadžera poljoprivrede.

Tijekom prve godine studija svi studenti slušaju tzv. „Temelje studija“, što im daje, u općeobrazovnim i nekim temeljnim stručnim sadržajima, solidnu osnovu za daljnje lakše praćenje i razumijevanje tehnoloških specijalističkih sadržaja.

Od studenata se očekuje da su osposobljeni za konkurentnost na tržištu rada i da uz opće kompetencije postignu i ključne stručne kompetencije za društvo znanja u EU. Stručni bi studiji trebali, uz formalnu osnovu, omogućiti stjecanja znanja i vještina za obavljanje specifičnih poslova, nužno potrebnih i traženih na tržištu rada. Naime, kako bi

opstali u iznimno konkurentnom okruženju i zadržali radna mjesta, od zaposlenika se očekuje da svojim proizvodima i uslugama dodaju više vrijednosti, a za to su im potrebna znanja, vještine i sposobnosti [4].

Razina postignutih ishoda učenja prvostupnika i specijalista struke na VGUK mjerljiva je prema Dublinskim opisnicima (Tijekom usuglašavanja stavova o usporedivosti akademskih stupnjeva u Bolonjskom procesu, doneseni su Dublinski opisnici, 2004., koji pomažu u opisivanju ishoda učenja pojedinih visokoškolskih stupnjeva u Europi). Predviđene su opće, ali i dodatne očekivane kompetencije koje studenti stječu tijekom studija. Prema postojećim programima koji se provode na VGUK predviđeno je da studenti nakon završenog studija usvoje i određena specifična znanja i kvalifikacije iz područja kvalitete kao što su: - upravljanje kvalitetom poljoprivrednih proizvoda - upravljanje kvalitetom u poslovanju gospodarstva (standardiziranje, certificiranje); - odgovorno ponašanje prema prirodnom okolišu i društvenoj sredini - efikasno upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom Kako bi jamčilo kvalitetu svih svojih usluga od VGUK se očekuje jasno definirana vizija vlastitog razvoja s razrađenim djelotvornim postupcima za osiguranje kvalitete ponuđenih programa što podrazumijeva neprekidno i sustavno usklađivanje programa s željama studenata i potrebama tržišta rada.

3.1 Postupak praćenja i unapređivanja studijskih programa U proteklih pet godina provođeni su postupci vrednovanja i razvijanja unutarnjih mehanizama osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete u Učilištu.

Postupci koji mjere rezultate procesa učenja i zadovoljstvo studenata postaju rutina na većini europskih sveučilišta [5]. Ima više podvrsta evaluacije i samoevaluacije visokoškolskih ustanova [6]: 1) Institucijska evaluacija te evaluacija predmeta, programa i tema 2) Institucijski audit kvalitete 3) Akreditacija 4) Benchmarking Jedan od indikatora kvalitete VGUK-a je usporedba s inozemnim ustanovama (benchmarking).

Godine 2005. VGUK dobilo je TEMPUS projekt Razvoj stručnih studijskih BSc i MSc programa te kratkih specijalističkih seminara u području poljoprivredne proizvodnje i menadžmenta (Development of a Professional BSc and MSc Course and Short Professional Courses in Farm Production and Management JEP-19052-2004). Jedan od ciljeva Projekta je razvoj stručnih preddiplomskih i diplomskih studijskih programa u poljoprivrednoj proizvodnji i menadžmentu te usavršavanje nastavnog procesa. Radeći na TEMPUS projektu za poboljšanje studijskog programa korištena su iskustva i obrazovni programi partnerskih institucija iz Europske unije. Sadržaj predmeta koji se predaju na Učilištu usporediv je sa sadržajem predmeta sveučilišta i nekih drugih relevantnih visokih učilišta odgovarajućih smjerova u Europi.

Do sada su predložene i odobrene promjene, prema TEMPUS projektu, od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje provedene samo na prvoj godini studija (do 20% programa studija Poljoprivreda.) Tijekom idućih akademskih godina planira se postupno uvoditi odobrene potrebne promjene na ostale dvije godine studija.

Relevantno polazište za daljnje unapređivanje studijskih programa trebala bi biti studentska anketa koja je provedena kod studenata treće godine stručnog preddiplomskog studija i studenata prve godine specijalističkog diplomskog stručnog studija. Studentska procjena putem anketa je temeljni način utvrđivanja studentskog iskustva i zadovoljstva ponuđenim

modulima i postojećim programima. Ideju za provođenje takve vrste ankete potaknula je prethodno održana panel diskusija sa studentima specijalističkog diplomskog stručnog studija gdje su oni izrazili svoje stavove i želje za uvođenjem većeg broja različitih izbornih predmeta koji bi svojim sadržajima pratili suvremene trendove obrazovanja.

Rezultati ankete i programska koncepcija za izmjenu studijskih programa prosljeđuju se dekanu i menadžmentu i služe kao još jedan indikator kvalitete studijskih programa i zadovoljstva studenata istim. Kroz elemente samovrednovanja, sudjelovanje studenata u praćenju kvalitete provedbe studija te istraživanja zadovoljstva studenata i uspješnosti studiranja stvara se baza na temelju koje menadžment može provoditi konstantna poboljšanja postojećih programa.

4. ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA U prvom dijelu ankete željelo se saznati kolika je informiranost studenata i razina dosad usvojenih znanja o pojmovima iz područja kvalitete i sustavima upravljanja kvalitetom. Cilj je bio utvrditi da li su anketirani studenti u prethodnim godinama studiranja u sklopu postojećih programa i modula imali priliku slušati navedene teme. Autori smatraju da bi studenti VGUKa kao budući agronomi i menadžeri trebali detaljnije upoznati problematiku i važnost upravljanja kvalitetom u struci kojom će se u budućnosti baviti.

U okviru provedenog anketnog istraživanja ispitano je u kojoj mjeri studenti poznaju osnovne pojmove vezane uz kvalitetu. Distribucija pojedinačnih odgovora navedena je u tablicama 1. i 2.

Tablica 1. Poznavanje pojmova iz područja Tablica 2. Poznavanje pojmova iz područja kvalitete studenata specijalističkog diplomskog kvalitete studenata preddiplomskog studija stručnog studija POJAM

OCJ. 1 2

OCJ. 2 20

OCJ. 3 21

TQM

31

11

1

Normizacija

6

23

14

ISO

5

15

23

ISO 9001

5

12

26

ISO 9001

Certifikacija

3

14

26

Upravljanje projektima

8

20

Upravljanje promjenama

12

20

Upravljanje kvalitetom

POJAM

OCJ. 1 3

OCJ. 2 24

OCJ. 3 10

TQM

33

4

0

Normizacija

15

17

5

ISO

15

13

9

15

15

7

Certifikacija

4

16

17

15

Upravljanje projektima

6

22

9

11

Upravljanje promjenama

8

23

6

Upravljanje kvalitetom

Izvor: Izvorno autorsko Značenje ocjena: Ocjena 1 – uopće ne poznajem Ocjena 2 – čuo/la sam za pojam, ali mu ne znam značenje Ocjena 3 – poznajem značenje i primjenu

Deskriptivna analiza pokazuje da je većina studenata specijalističkog studija čula za navedene pojmove, ali im ne znaju značenje i primjenu. Osobito su im nepoznati pojmovi TQM, normizacija, upravljanje projektima i upravljanje promjenama. Trideset i jedan student ili 72% (tablica 1) se izjasnilo da uopće ne poznaju pojam TQM. Nešto je bolje poznavanje pojmova ISO, ISO 9001 i certifikacija, odnosno između 50 i 60 % studenata se izjasnilo da poznaje značenje i primjenu tih pojmova. To se objašnjava činjenicom da znatan broj

studenata studira uz rad i dolazi iz poslovnih okruženja gdje su imali priliku u praksi upoznati značenje tih termina.

Analizirajući poznavanje pojmova vezanih uz kvalitetu kod studenata stručnog preddiplomskog studija možemo uočiti da je kod te strukture studenata poznavanje navedenih pojmova daleko lošije. Većina studenata (preko 70%) uopće ne poznaje te pojmove ili su samo čuli za njih i ne znaju im značenje (tablica 2). Ovakav rezultat se i očekivao s obzirom da ti studenti nemaju iskustva u praksi, a ni tokom dosadašnjeg studiranja nisu imali priliku dobiti značajnije informacije i saznanja o navedenim pojmovima.

Tablica br. 3 pokazuje distribuciju odgovora studenata na 9. pitanje anketnog upitniku koje glasi „Da li ste do sada slušali predavanja vezana uz navedene teme?“ U prosjeku 65% studenata stručnog preddiplomskog studija te 70% studenata specijalističkog diplomskog studija se izjasnilo da tokom prethodnih godina studiranja nisu imali priliku slušati navedene teme. Takvi podaci ukazuje na potrebu inovacije i poboljšanja postojećih studijskih programa te potvrđuju opravdanost cilja istraživanja.

Tablica 3. Distribucija odgovora studenata na 9. pitanje anketnog upitnika

Teme iz područja upravljanja kvalitetom

Stručni preddiplomski studij

Specijalistički diplomski studij:

DA

%

NE

%

DA

%

NE

%

18 12 21 6 12 11

49 32 57 16 32 30

19 25 16 31 25 26

51 68 43 84 68 70

21 13 11 14 7 12

52 32 27 35 17 30

22 30 32 29 36 31

48 68 73 65 83 70

kvaliteta (općenito) sustavi upravljanja kvalitetom norme i normizaciju certifikacija kvalitete upravljanje promjenama upravljanje projektima Izvor: Izvorno autorsko

Kako se vidi iz tablica 1. i 2., znatan broj studenata izjasnio se da poznaje značenje pojma ISO. U nastavku istraživanja željelo se utvrditi koliko je zapravo to poznavanje tj. da li samo na nivou prepoznavanja ili stvarnog značenja kratice ISO. Tablica 4. Poznavanje punog naziva kratice ISO DA

NE

Zootehnika

0

16

Bilinogojstvo

2

12

Menadžment farme

1

6

Održiva i ekološka poljoprivreda

1

17

Menadžment u poljoprivredi

4

21

UKUPNO

8

72

SMJER STUDIJA

Izvor: Izvorno autorsko

Slika 1. Poznavanje punog naziva kratice ISO

Izvor: Izvorno autorsko

Kako se vidi iz tablice 4. i slike 1. samo je 8 studenata ili 10% znalo napisati puni naziv kratice, odnosno pojasniti njezino značenje. Osim toga 49 studenata ili 61% ne poznaje ni jednu međunarodnu normu za kvalitetu. Distribucija odgovora o poznavanju međunarodnih

normi za kvalitetu prikazana je u tablici 5. To ukazuje na djelomičnu informiranost studenata, odnosno slabo poznavanje pojmova vezanih za kvalitetu, normizaciju i sustave upravljanja kvalitetom (Ovaj rad sadrži samo dio istraživanja. Analizirani podaci dali su slične rezultata i kod ostalih promatranih pojmova. Istraživanje je provedeno s ciljem dobivanja informacija koje bi menadžmentu VGUK-a bile polazište za buduće inovacije i promjene postojećih programa, a u svrhu povećanja zadovoljstva studenata i poboljšanja SOK-e na VGUK.) Tablica 5. Poznavanje međunarodnih normi za kvalitetu ISO 14001 -

Ukupno

1

ISO 27001 -

18

7

1

1

43

21

8

1

1

80

Studij

NE

ISO 9001

HACCP

Stručni

33

3

Specijalistički

16

UKUPNO Izvor: Izvorno autorsko

49

37

U drugom dijelu ankete željelo se saznati da li kod studenata postoji interes za uvođenjem novih modula u postojeće programe, kojima bi stekli specifična znanja koja će primijeniti u praksi i koja su u skladu sa suvremenim promjenama potreba tržišta rada. Polazište za provođenje takve ankete bila je prethodno održana panel diskusija sa studentima specijalističkog studija. Specifične izjave studenata poput izjave „premali broj ponuđenih izbornih predmeta čime je izbor ograničen“, bile su indikator zadovoljstva odnosno nezadovoljstva studenta ponuđenim programima.

Tablica 6. Stavovi studenata o potrebi Slika 2. Stavovi studenata o potrebi u uvođenja novih modula u postojeće programe uvođenja novih modula u postojeće programe Smjer studija

DA

%

NE

%

Zootehnika

11

69

5

31

Bilinogojstvo

10

71

4

29

Menadžment farme

6

86

1

14

Menadžment u polj.

24

96

1

4

Održiva i ekološka polj.

16

89

2

11

UKUPNO:

67

84

13

16

Izvor: Izvorno autorsko

Izvor: Izvorno autorsko

Kako se vidi iz tablice 6., 84% studenata smatra da bi u postojeće programe trebalo uvesti nove module s temama koje su aktualne u europskoj i svjetskoj ekonomiji. Ovako veliki postotak ukazuje na činjenicu da kod studenata postoji potreba za novim znanjima i da postojećim programima nisu u potpunosti zadovoljni. Osim toga to ukazuje na zainteresiranost studenata za kvalitetno obrazovanje koje će pratiti potrebe studenata, potrebe gospodarstva, a time i tržišta rada.

Za studente je kvaliteta studiranja vezana za stjecanje te opseg i strukturu znanja i vještina koje dobivaju studiranjem. Kroz programe studija studentima VGUK-a treba omogućiti da uz stjecanje formalnih i stručnih znanja te praktičnih iskustava iz poljoprivredne proizvodnje, usvoje i određena specifična znanja, primjerice iz područja poslovnog upravljanja što uključuje module poput „Upravljanja kvalitetom“ i „Upravljanje promjenama“ („Change Management“). Takvi moduli prate suvremena kretanja u gospodarstvu i smatra se da bi

studenti pohađanjem tih modula stekli vještine potrebne za poslovanje na globalnoj razini.

Osim toga jedno od načela „Standarda i smjernica za osiguranje kvalitete u Europskom području visokog obrazovanja“ glasi - kvaliteta akademskih programa mora biti izrađena i poboljšana za studente i ostale korisnike visokog obrazovanja u Europskom području visokog obrazovanja [7].

Daljnjim istraživanjem željelo se utvrditi koliko su studenti zainteresirani za pohađanje prethodno spomenutih modula iz područja poslovnog upravljanja.

Tablica 7. Zainteresiranost studenata za pohađanje modula „Upravljanje kvalitetom“ Smjer studija

DA

%

NE

%

Zootehnika

15

94

1

6

Bilinogojstvo

12

86

2

14

Menadžment farme

6

86

1

14

Menadžment u polj.

25

100

0

0

Održiva i ekol. polj.

17

94

1

6

UKUPNO

75

94

5

6

Izvor: Izvorno autorsko

Izvor: izvorno autorsko

Tablica 8. Zainteresiranost studenata za pohađanje modula „Change Management“ Smjer studija

Slika 3. Zainteresiranost studenata za pohađanje modula „Upravljanje kvalitetom“

Slika 4. Zainteresiranost studenata za pohađanje modula „Change Management“

DA

%

NE

%

Zootehnika

7

44

9

56

Bilinogojstvo

7

50

7

50

Menadžment farme

4

57

3

43

Menadžment u polj.

24

96

1

4

Održiva i ekol. polj.

11

61

7

39

UKUPNO

53

66

27

34

Izvor: Izvorno autorsko

Izvor: Izvorno autorsko

Kako je vidljivo iz tablice 7. i slike 3. 94% studenata izjasnilo se da bi željelo slušati modul „Upravljanje kvalitetom“.

Znatan broj studenata, njih 66% je pokazalo interes i za pohađanje modula „Change Management“ što je vidljivo iz tablice 8 i slike 4. Osim toga preko 75% ili 62 anketirana studenta smatraju modul „Upravljanje kvalitetom“ važnim, odnosno vrlo važnim za svoje obrazovanje i stjecanje specifičnih znanja koja će im biti korisna za primjenu u praksi (tablica 9. i slika 5.)

Tablica 9. Stavovi studenata o značaju pohađanja modula „Upravljanje kvalitetom“ za njihovo obrazovanje i stjecanje specifičnih znanja Uglavnom nevažan

Nevažan

Ne znam

Vrlo važan

Važan

Stručni studij

1

2

9

18

7

Specijalistički studij

0

1

5

25

12

UKUPNO Izvor: Izvorno autorsko

1

3

14

43

19

Slika 5. Stavovi studenata o značaju pohađanja modula „Upravljanje kvalitetom“ za njihovo obrazovanje i stjecanje specifičnih znanja

Izvor: Izvorno autorsko

Na temelju rezultata ankete na VGUK se poduzimaju mjere za poboljšanje kvalitete studiranja. Kao indikator za poduzimanje mjera poboljšanja koriste se određene norme tj. postotak zadovoljstva po izjavi: > 70% zadovoljstva: ne poduzimaju se mjere < 50% zadovoljstva: potrebno je poduzeti mjere Ako je postotak između 50 – 70 potrebno je provesti dodatno ispitivanje.

S obzirom na dobivene rezultate i navedene norme koje ukazuju na manje od 50% zadovoljstva, očigledno je da treba poduzeti određene mjere odnosno provesti određene promjene i inovacije u postojećim programima.

5. ZAKLJUČAK Suvremene potrebe gospodarstva nameću nove trendove i zahtijevaju od visokoškolskog obrazovanja da prati te trendove putem proširivanja i obogaćivanja postojeće ponude što podrazumijeva prilagodbu svojih programa potrebama studenta i tržišta rada.

Iako su učilišni Nastavni programi VGUK-a suvremeni i usklađeni s kriterijima Bolonjskog procesa, neminovna su daljnja neprekidna poboljšanja i inovativnost u programima.

S obzirom da studenti imaju izravno iskustvo s programima važno je osluškivati što studenti kažu o svojem obrazovnom iskustvu. Rezultati ankete ukazali su da studenti VGUK-a nisu u potpunosti zadovoljni ponuđenim programima i smatraju da im je ponuđen premalen tj. ograničen broj izbornih programa. Osim toga anketa je ukazala na slabo poznavanje tema i pojmova iz područja upravljanja kvalitetom. Očekuje se da rezultat obrazovanja na VGUK bude stvaranje budućih stručnjaka i menadžera poljoprivrede koji će posjedovati određenu širinu znanja koje će im omogućiti da budu prilagodljivi stalnim promjenama potreba tržišta rada. Važno je da se budući menadžeri u što ranijem stupnju naobrazbe detaljno upoznaju s problematikom i važnošću upravljanja kvalitetom.

Budući da VGUK raspolaže stručnim nastavnim kadrom koje ima sve potrebne vještine i iskustva da učinkovito prenese određena znanja studentima potrebno je takve resurse maksimalno iskoristiti.

S obzirom da je studentska procjena putem anketa temeljni način utvrđivanja studentskog iskustva i zadovoljstva ponuđenim modulima i postojećim programima, autori se slažu, a i norme na temelju kojih se određuje stupanj zadovoljstva studenata to potvrđuju, da je na

VGUK potrebno provesti inovacije studijskih programa sukladno željama studenata i potrebama globalnog tržišta rada.

Zadovoljstvo studenata kvalitetom nastavnih programa kao jedan od indikatora kvalitete na VGUK važan je pokazatelj dijela SOK-e koji treba unaprijediti. Potrebno je razvijati i unapređivati studijske programe sukladno SOK-e. To je i jedan od uvjeta kako bi budući „kupci“ stručnog obrazovanja bili zainteresirani za odabir ovog studija, čime bi VGUK permanentno razvijao i unapređivao postojeći sustav osiguranja kvalitete te održavao vlastiti konkurentski položaj na tržištu.

LITERATURA [1] Eyer, H.: Što je dobra nastava, Zagreb,2005., str.87.

[2] Legčević, J.: Determinants of service quality in higher educatuion, The J.J.Strossmayer of Osijek, Faculty of Economics in Osijek, Hochschule Pforzheim University, Interdisciplinary management research VI, Osijek, 2010, p.631.

[3] T.Vranešević, M.Mandič, S. Horvat: Istraživanje činitelja zadovoljstva studenata, Poslovna Izvrsnost, Zagreb, God.1 (2007) br. 1. (83.-91.)

[4] D. Krivačić: Poslovna strategija veleučilišta i visokih škola, Poslovna izvrsnost,Zagreb,God.4,(2010.)Br.2, (121.-131.)

[5] T. Lazibat: Sustavi upravljanja kvalitetom u visokom obrazovanju, Sinergija, Zagreb, 2005., str. 54.-56.

[6] Institutional Evaluations in Europe, ENQA Workshop Reports 1, Helsinki, 2001., str. 7-9.

[7] „Standardi i smjernicama za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja“, („Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area“ ili ESG) - Europsko udruženje za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA)

QUALITY IMPROVEMENT AT KRIŽEVCI COLLEGE OF AGRICULTURE THROUGH PROGRAMME INOVATION Summary In today’s modern society, the quality of higher education institutions and the quality of their curriculums has become an important factor in competitiveness and an important prerequisite for adapting higher education to European standards. In view of the fact that every higher education institution in Croatia has the task of preparing for the adaptation of their higher education to European standards, it is inevitable that every higher education institution should offer their students the appropriate education in the field of quality, which can be achieved by introducing new curriculums and modules in accordance with students’ interests and needs.

In this paper, an analysis of the state and prospects of quality culture at Križevci College of Agriculture is conducted, as well as research by survey on the attitudes, experiences, knowledge and goals of the teaching staff and students regarding the advancement of the existing quality system at Križevci College of Agriculture. The analysis of this subject is primarily focused on discovering students’ attitudes and their level of information on quality and quality management systems and discovering their wishes and attitudes to possible changes which would, by introducing new modules of international significance to the curriculums of Križevci College of Agriculture, offer students a new outlook on the significance of quality in Croatian and world commerce.

Keywords: higher education, quality culture, students’ attitudes, teaching of quality