Gorana Lipnjak, Zlatko Pap
GORANA LIPNJAK ZLATKO PAP Hrvatska udruga za zdravo radno mjesto, Zagreb zdravo.radno.mjesto@gmail.com
USKLAĐIVANJE PROPISA IZ PODRUČJA ZAŠTITE NA RADU S PROPISIMA EU Stručni rad / Professional paper Sažetak Zaštita zdravlja i sigurnosti na radu sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnih procesa sa svrhom sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom. Provođenje zaštite na radu je kompleksan, interdisciplinaran, stručan, kontinuiran process, čiji je cilj stalno unapređenje zaštite u određenoj organizaciji. Ulaskom u EU, mnogi propisi prilagođavaju se dodatnim zahtjevima koji važe u državama članicama EU. U planu je i donošenje novog Zakona o zaštiti na radu, a nakon toga i čitav niz podzakonskih akata, u koje treba ugraditi zahtjeve temeljene na konvencijama međunarodne organizacije rada. Potrebno je naglasiti i preventivnu funkciju, zbog očuvanja nesmetanog duševnog i tjelesnog razvoja mladeži, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštite invalida i profesionalno oboljelih radnika od daljnjeg oštećenja zdravlja i smanjenja njihove radne sposobnosti te radi očuvanja radne sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi. Također se moraju osigurati svi zahtjevi kojima moraju udovoljiti sredstva rada i objekti namijenjeni za rad. U radu su prikazani neke od važnijih prilagodbi u propisima iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koje se trebaju uskoro provesti. Ključne riječi: zaštita zdravlja i sigurnosti na radu, Zakon o zaštiti na radu, konvencije međunarodne organizacije rada 1. UVOD Područje zaštite na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnih procesa. Provođenje zaštite na radu je kompleksan, interdisciplinaran, stručan, kontinuiran process, čiji je cilj stalno unapređenje zaštite u određenoj organizaciji. Potrebno je naglasiti preventivnu funkciju, ne samo sa svrhom sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom, nego i zbog očuvanja nesmetanog duševnog i tjelesnog razvoja mladeži, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštite invalida i profesionalno oboljelih radnika od daljnjeg oštećenja zdravlja i smanjenja njihove radne sposobnosti te radi očuvanja radne sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi, ali i zbog osiguranja zahtjeva kojima moraju udovoljiti sredstva rada i objekti namijenjeni za rad.
13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g. - 284 -
Gorana Lipnjak, Zlatko Pap
2. OSNOVE ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU Zaštita na radu uređena je brojnim propisima sa svrhom sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti te bolesti u svezi s radom. Temelj toga uređivanja je Ustav RH, konvencije Međunarodne organizacije rada te directive EU. Važeći zakon Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09, 143/12 doživio je, od 1996 kad je objavljen, mnoge izmjene. Novi Zakon o zaštiti na radu najavljen je već duže vrijeme, međutim zbog različitih stajališta još nikako da ugleda svjetlo dana. Očekuje se da zakon bude moderan, jednostavan u skladu s europskim konvencijama i smjernicama. Ne manji problem su pravilnici i ostali provedbeni akti koji su vezani za sam zakon, a neki od njih su izuzetno stari i tehnički zastarjeli. Očekuje se da će istovremeno s novim zakonom biti objavljeni i najvažniji pravilnici iz područja zaštite na radu. 3. ZAHTJEVI KONVENCIJA MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE RADA U skladu s propisima i praksom Europske unije, u zakone i podzakonske akte trebaju biti ugrađeni elementi konvencija Međunarodne organizacije rada. 3.1 Konvencija 155 o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu Konvencija 155 o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu i o radnom okruženju definira politiku zaštite na radu koja se mora primjenjivati na sve grane gospodarske djelatnosti. Konvencija šire određuje zaštitu na radu od Direktive 98//391/ECC. Prema konvenciji potrebno je poduzimati mjere kojima je cilj poticati edukaciju radnika i poslodavca, uključujući tehničko, medicinsko i stručno obrazovanje. Svi radnici se moraju upoznati sa štetnostima, opasnostima i naporima kojima su izloženi na radnom mjestu i to u sklopu medicinske izobrazbe. Ova obveza znači mnogo češću prisutnost specijaliste medicine rada na samom mjestu rada, a vrijeme prisutnosti ovisi o djelatnosti. 3.2 Konvencija 138 o najnižoj dobi za zapošljavanje Konvencija 138 o najnižoj dobi za zapošljavanje propisuje da najniža dob za rad, u pravilu, ne smije biti niža od 18 godina. Konvencija ipak dopušta, da u iznimnim slučajevima, može odobriti rad osobama nakon navršenih 16 godina, ukoliko su zdravlje, sigurnost i moral dotičnih mladih osoba potpuno zaštićeni. 3.3 Konvencija 103, Preporuka 95 MOR-a o zaštiti majčinstva Konvencija 103, Preporuka 95 MOR-a o zaštiti majčinstva te Direktiva 89/391/EU govore o zaštiti majčinstva sa svih aspekata, a velik dio sadržaja odnosi se na zaštitu majčinog i djetetovog zdravlja u odnosu na radne uvjete. Bez obzira na to što se u pojedinim propisima spominje zaštita trudnica, te majki koje doje, u Zakonu o zaštiti na radu trebalo bi na koji način trudnica ili majka koja doji ostvaruje svoja prava. 3.4 Konvencija 148 o radnoj sredini Konvencija 148 o radnoj sredini navodi: “Kad se radniku, na mjestu koje je izloženo zagađenosti zraka, buci i vibracijama, ne preporučuje duži rad iz zdravstvenih razloga, moraju 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g. - 285 -
Gorana Lipnjak, Zlatko Pap
se poduzeti sve mjere, da se on premjesti na neko drugo prikladno mjesto ili da mu se osigura isti dohodak u vidu primanja iz fondova socijalnog osiguranja ili na neki drugi način”. 3.5 Konvencija 161 o službama medicine rada Konvencija 161 o službama medicine rada definira službu medicine rada kao preventivnu službu koja je zadužena za davanje savjeta poslodavcima, radnicima i njihovim predstavnicima u pogledu preventivnih uvjeta za stvaranje i održavanje sigurne i zdrave radne sredine zbog optimalnog fizičkog i mentalnog zdravlja radnika i prilagođavanja rada sposobnostima radnika. Prema Konvenciji nužno je urediti suradnju izabranih specijalista medicine rada, psihologa i poslodavaca zbog djelotvornijeg povezivanja poslova zaštite na radu s poslovima specifične zdravstvene zaštite čime se potiče istinsko preventivno djelovanje multidisciplinarnog tima. Također je potreban nadzor nad radom ustanova koje izrađuju procjene opasnosti, obavljaju mjerenja radnog okoliša i provode stručno usavršavanje radnika. 4. POTREBNE IZMJENE U ZAKONU O ZAŠTITI NA RADU I PODZAKONSKIM PROPISIMA 4.1 Usklađivanje terminologije Tekst zakona treba biti terminološki ujednačen i jednoobrazan kako s pravopisnoga tako i s tehničkog gledišta. Također sve što se može propisati provedbenim propisima treba izostaviti iz teksta zakona. 4.2 Procjena rizika Pravilnik o izradi procjene opasnosti potrebno je zamijeniti s novim pravilnikom o procjeni rizika, gdje treba poraditi na jedinstvenoj metodi za procjenu rizika što bi omogućilo transparentno praćenje stanja uspoređivanje putem informatičkog sustava u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Jedinstvena metoda omogućila bi dorađivanje, razradu, izradu modula te njezino usavršavanje. Svakako treba aktualizirati i rizike od bioloških agenasa na radom mjestu. 4.3 Djelovanje medicine rada Na poslovima s posebnim uvjetima rada na kojima prijeti velik rizik od ozljeda na radu i/ili uništenje sredstava rada, važno je djelovanjem specijalista medicine rada i psihologa rada osigurati da psihička i zdravstvena sposobnost radnika bude takova da zbog karakteristika ličnosti (na pr. snižen IQ, anksioznost, manualna nespretnost i sl.) radnik ne dovodi u opasnost sebe ili druge radnike. U tom slučaju potrebno je da specijalist medicine rada zabrani radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada. Međutim, suprotno tome, radnik koji ima oštećenje zdravlja zbog djelovanja štetnosti s radnog mjesta (buka, vibracije i dr.) ne mora nužno dobiti uvjerenje specijaliste medicine rada da je nesposoban za rad. U takvim slučajevima, sukladno praksi u državama članicama EU, obavještava poslodavca, inspekciju rada, osiguratelja i središnje tijelo nadležno za zaštitu na radu, da postoji osnovana sumnja na prisutnost štetnosti iz radnog procesa i to na razini koja oštećuje, odnosno može oštetiti zdravlje. Tada je poslodavac dužan intervenirati dodatnim mjerama zaštite na radu na radnom mjestu tog radnika. Nasuprot toj praksi u EU, loša je praksa u Hrvatskoj da se radnika proglašava nesposobnim za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, a slijedom zabrane specijaliste medicine rada poslodavac najčešće takvom radniku otkazuje ugovor o radu i 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g. - 286 -
Gorana Lipnjak, Zlatko Pap
radnik se prerano i nepotrebno povlači s tržišta rada tj. ne provodi se prevencija u punom smislu njezine funkcije. U Zakon o zaštiti na radu također moraju biti ugrađeni elementi okvirnih sporazuma o stresu prouzročenom uvjetima rada, o uznemiravanju i o nasilju na radnom mjestu te načinu borbe s njima. Istovremeno treba propisati zaštitu od štetnog utjecaja jednoličnog rada, rada po učinku, uznemiravanja i nasilja na radu. 4.4 Poslovi s posebnim uvjetima rada Zdravstveni nadzor nad zdravljem radnika provodi se u RH obvezno za poslove s posebnim uvjetima rada propisanim zakonom o radu i Zakonom o zaštiti na radu. Dinamiku pregleda propisuje Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (PUR) i posebni pravilnici propisani na temelju drugih zakona. Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi koje, zbog sprečavanja štetnog utjecaja rada na život i zdravlje radnika (ozljede, profesionalne bolesti i druge bolesti), mogu obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne uvjete u pogledu dobi, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja (zdravstveno stanje) te psihofizioloških i psihičkih sposobnosti (psihička sposobnost). Dilema koja se javlja jest ta, jesu li poslovi s posebnim uvjetima rada (dakle za njih je potreban neki poseban uvjet) samo oni kod kojih treba zadovoljiti sve navedene uvjete ili su to i oni poslovi kod kojih je potreban samo pojedini uvjet, dok ostale navedene uvjete nije potrebno zadovoljiti jer ih ne zahtjeva vrsta posla koju radnik ne obavlja. Npr. je li rad na računalu posao s posebnim uvjetima rada; ako je, da li stvarno te poslove ne može obavljati osoba mlađa od 18 godina i ona koja nema posebne stručne sposobnosti. Postavlja se pitanje, o kojim se sposobnostima u konkretnom slučaju radi. 4.5 Smanjenje broja podzakonskih propisa U cilju što efikasnije brige o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, potrebno je revidirati i reducirati brojne provedbene propise, pravilnike, pravna pravila i naredbe, od kojih su neki doneseni 50-ih, i 60-ih godina prošlog stoljeća. 4.6 Aktivnosti i odgovornosti sudionika u zaštiti na radu Nužno je bolje precizirati prava, obveze i odgovornosti svih sudionika u zaštiti na radu (poslodavci, radnici, ovlaštenici, stručnjaci zaštite na radu, povjerenici zaštite na radu). Također intenzivirati interni nadzor kod poslodavca, kojeg provode stručnjaci zaštite na radu. Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu morao bi definirati podizanje razine znanja stručnjaka zaštite na radu i njezinu provjeru. Odnosno propisati periodično osvježavanje znanja te ponuditi stručne informacije i nova znanja putem savjetovanja, radionica, brošura i sl. 5. INSPEKCIJA ZAŠTITE NA RADU Uz Zakon o zaštiti na radu te podzakonske propise, bitna je i regulacija inspekcije iz područja zaštite na radu. U skladu s dosadašnjim Zakonom o Državnom inspektoratu, inspektori su tijekom inspekcijskih nadzora obvezni represivno djelovati a ne preventivno, kako je to praksa u državama EU (2). Također u Zakonu o zaštiti na radu putem kaznenih odredbi potrebno je promovirati više preventivni nadzor i drugačije kazne i prekršajne odredbe za
13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g. - 287 -
Gorana Lipnjak, Zlatko Pap
kršenje obveza iz zaštite na radu. Temeljem stečenog povjerenja osigurati inspektorima veću slobodu u obavljanju nadzora. 6. ZAKLJUČAK Ulaskom u EU, Republika Hrvatska obvezna je prihvatiti osnovna pravila koja važe u zemljama EU i u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Kako je važeći Zakon o zaštiti na radu u određenim elementima neprilagođen novim zahtjevima potrebno ga je mijenjati. Novi zakon treba biti temeljen na konvencijama Međunarodne organizacije rada te se predlažu promjene u području medicine rada, procjene rizika, dodatnog obavještavanja i osposobljavanja svih sudionika u procesima zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, kao i detaljnije definiranje svih njihovih aktivnosti i odgovornosti. Novi Zakon o zaštiti na radu treba biti fleksibilan i jednostavan s manjim brojem podzakonskih akata. Također je potrebno propisati i područje poslova s posebnim uvjetima rada. Inspekciju zaštite na radu usmjeriti što više na preventivnu ulogu umjesto dosadašnju represivnu. LITERATURA [1] M. Zavalić, Neke dileme uočene tijekom izrade stručnih podloga za novi pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada, Stručni skup, ZIRS, Zagreb, 2012. [2] M. Zavalić, Nacionalno vijeće za zaštitu na radu u postupku donošenja novih propisa iz zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, Savjetovanje, ZAST, 2012. [3] Zakon o zaštiti na radu N.N. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 75/09, 143/12 [4] Direktiva 89/391/ECC [5] Konvencija 155 0 sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu [6] Konvencija 138 o najnižoj dobi za zapošljavanje [7] Konvencija 103, Preporuka 95 MOR-a o zaštiti majčinstva [8] Konvencija 148 o radnoj okolini [9] Konvencija 161 o službama medicine rada [10] M.Đ.učur, Radno pravo i pravo zaštite na radu – Prednosti i nedostaci u postojećim propisima, Savjetovanje, ZAST, 2012. [11] N. Kacian, S. Šokčević, M. Zavalić, Prijedlozi de lege ferenda, Savjetovanje, ZAST, 2012. [12] K. Kačunko, Kako će se inspekcija rada ponašati ulaskom u EU, Stručni skup, ZIRS, Zagreb, 2012. [13] Z. Muratti, Koje bitne promjene želimo postići novim izmijenjenim propisima u području zaštite na radu, Stručni skup, ZIRS, Zagreb, 2012. HARMONIZATION OF SAFETY AT WORK WITH EU REGULATIONS Summary Occupational health and safety is an integral part of the organization and execution of work processes in order to prevent injuries, occupational diseases and work-related illnesses. Conducting safety is a complex, continuous, interdisciplinary expert process which aims to continuously improve the protection of a particular organization. With entry into the EU, many regulations have been adapted to the additional requirements applicable in EU member states. We plan to adopt a new law on work safety, and after that a number of laws which should be incorporated into the requirements based on the conventions of the International Labour Organization. It is necessary to emphasize the preventive function, in order to preserve the smooth mental and physical development of young people, to protect women from risks that could jeopardize the achievement of maternity care, and disabled workers with occupational diseases from further damage to their health and reduction of their capacity for work, and for maintaining the work ability of older workers to the limits of their age. In addition, all requirements must be met regarding equipment and facilities designed for work. This paper presents some of the major adjustments in the regulations in the field of occupational health and safety to be implemented soon. Keywords occupational health and safety, law on work safety, conventions of the International Labour Organization 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g. - 288 -