IMPLEMENTACIJA ZAHTJEVA NORME ISO/TS 29001:2010 U HRVATSKE PROIZVODNE TVRTKE

Page 1

Srđan Medić, Biserka Runje, Damir Markučić

dr.sc. SRĐAN MEDIĆ, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac smedic@vuka.hr prof.dr.sc.BISERKA RUNJE, Fakultet strojarstva i brodogradnje,Zagreb biserka.runje@fsb.hr JOSIP GROŠ, mag.ing.stroj., Veleučilište u Karlovcu, Karlovac jgros@vuka.hr prof. dr.sc. DAMIR MARKUČIĆ, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb damir.markucic@fsb.hr

IMPLEMENTACIJA ZAHTJEVA NORME ISO/TS 29001:2010 U HRVATSKE PROIZVODNE TVRTKE Stručni rad / Professional paper Sažetak Tvrtke koje posluju i djeluju u industriji kritičnoj s aspekta sigurnosti kao što je proizvodnja nafte i plina imaju potrebe za mnogo specifičnijim sustavom upravljanja kvalitetom od onog definiranog normom ISO 9001:2008. Sadašnji općeprihvaćeni standard sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008 koji je prihvaćen širom svijeta treba zadovoljiti potrebe i zahtjeve tvrtki različitih djelatnosti što zbog specifičnosti djelatnosti nije uvijek lako. Stoga je uspostavljena norma ISO/TS 29001:2010 kao rezultat direktne suradnje između organizacije ISO (Internatioanl organization for Standardization) i industrije nafte i plina. Norma ISO/TS 29001.2010 predstavlja proširenje sveobuhvatno prihvaćene norme ISO 9001:2008 za sustave upravljanja kvalitetom, prvenstveno u dodatnim zahtjevima s aspekta prevencija nesukladnosti i smanjenja varijacija u realizaciji proizvoda, odnosno izvođenju procesa. Rad prezentira proces implementacije i certifikacije zahtjeva norme ISO/TS 29001:2010 u postojeći integrirani sustav upravljanja kvalitetom i okolišem hrvatske tvrtke IMG koja proizvodi visokotlačne igličaste ventile i ostalu tlačnu opremu za industriju nafte i plina. U radu se detaljno opisuju dodatni zahtjevi norme ISO/TS 29001 kao i način implementacije istih u tvrtku IMG. Ključne riječi: sustav upravljanja kvalitetom, ISO 9001:2008, ISO/TS 29001:2010, industrija nafte i plina 1. UVOD Globalne promjene tržišta, nove tehnologije na svim područjima, novi proizvođači i dobavljači, sve veći zahtjevi kupaca i korisnika, novi zahtjevi i ograničenja ciljanih tržišta, uvjetuju upravljanja poslovnim sustavima, u kojima uprava mora pronaći učinkovita i brza rješenja. Samo sustavi upravljanja koji kontinuirano poboljšavaju svoje poslovanje i prethode konkurenciju imaju šansu sačuvati status, popraviti poslovanje i tržišni položaj. Cilj svake organizacije je vrlo jasan: živjeti i uspjeti. To znači, proizvoditi ono što tržište želi, uz određenu razinu kvalitete, prihvatljivu cijenu i rokove isporuke, kontinuirano povećavajući zadovoljstvo kupaca i ostalih zainteresiranih strana. Kvaliteta se u svijetu po mnogima smatra najznačajnijim fenomenom našeg vremena s trajnim trendom porasta značaja.

13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g. - 312 -


Srđan Medić, Biserka Runje, Damir Markučić

Iako Europa kasni za Japanom u fenomenu kvalitete, i u Europi se sve veća pažnja počinje posvećivati kvaliteti i zadovoljstvu kupca te temeljem toga 1984. godine izlazi prvo izdanje porodice normi ISO 9000. Norme niza ISO 9000 po svom sadržaju nisu ni tehničke, niti tehnološke. Sadrže zahtjeve za postavljanje poslovnog sustava, a temelje se na dugogodišnjim iskustvima. Nisu ni zakon ni propis, nego mnogo više – zahtjev kupca. Primjenjuju se u svim sustavima, bez obzira na veličinu, tip i vrstu djelatnosti, što ponekad predstavlja problem. Sadašnji općeprihvaćeni standard sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008 uglavnom zadovoljava potrebe i zahtjeve tvrtki različitih djelatnosti ali se kod definiranja određenih zahtjeva primjećuju nedostaci te ostavlja potrebu samoj organizaciji da detaljnije definira neke elemente sustava. U daljnjem tekstu ovog rada će se ti zahtjevi i navesti. Norma ISO/TS 29001:2010 je definitivno detektirala te manjkavosti ISO 9001:2008 te ih u dovoljnoj mjeri bolje definira. Struktura norme ISO/TS 29001:2010 prati već poznatu strukturu norme ISO 9001:2008 s poznatim poglavljima: a) Sustav upravljanja kvalitetom b) Odgovornost uprave c) Resursi d) Realizacija proizvoda e) Mjerenje, analiza i poboljšavanje U daljnjem tekstu se detaljno opisuju neki značajniji zahtjevi norme ISO/TS 29001:2010 te se daje prikaz implementacije tih zahtjeva u tvrtku IMG. 2. KRATAK OPIS TVRTKE KOJA JE UVELA I CERTIFICIRALA SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM PREMA ISO/TS 29001:2010 Tvrtka IMG, sa sjedištem u Zagrebu, osnovana je 1988. godine kao privatna tvrtka specijalizirana za proizvodnju armatura iz nehrđajućih materijala za naftnu i petrokemijsku industriju, te u toj djelatnosti aktivno djeluje 25 godina. Osim izrade širokog spektra gotovih proizvoda: izrada visokotlačnih i niskotlačnih ventila od nehrđajućih materijala, cijevnih spojnica, brzo izmjenjivih spojnica, prelaza, ''fiting'' spojnica, nepovratnih ventila, mjernih prigušnica, te ostalih sklopova, bave se i izradom rezervnih dijelova prema nacrtu ili uzorku, uslugama remonta i rekonstrukcije regulacijskih ventila, bušotinskih zasuna, rafinerijskih armatura, kuglastih i konusnih slavina, te uslugama strojne obrade. Tvrtka IMG je još 2006. prepoznala kvalitetu i zadovoljstvo kupca kao osnovni element uspjeha i održanja na zahtjevnom tržištu te je stoga još 2006. uz stručnu pomoć autora ovog rada započela na izradi dokumentacije te je i certificirala sustav upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008. Slijedilo je ishođenje CE znaka za visoko tlačne ventile i hermeto spojnice prema direktivi 97/23 EC PED za tlačnu opremu te certifikacija sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004. Zbog zahtjeva kupaca, posebice naše naftne kompanije INA, početkom 2012. je postojeći integrirani sustav upravljanja nadopunjen prema zahtjevima norme ISO/TS 29001:2010 te je iste godine i certificiran. Svi navedeni certifikati su izdani od strane certifikacijske kuće SGS. 3. ZAHTJEVI NORME ISO/TS 29001:2010 U daljnjem tekstu su prikazani značajniji dodatni zahtjevi ISO/TS 29001:2010 u odnosu na u ISO 9001:2008 i to redom kako su navedeni u normi.

13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g. - 313 -


Srđan Medić, Biserka Runje, Damir Markučić

3.1 Sustav upravljanja kvalitetom Prvi dodatni zahtjev se odnosi na poslovnik kvalitete, točka 4.2.2.1 i zahtjeva da organizacija u poslovniku na specifičan način adresira tekst koji se odnosi na pojedine zahtjeve ove norme. U tvrtki IMG je to zadovoljeno na način da je tekst koji se odnosi na zahtjeve norme ISO/TS 29001:2010 označen plavom bojom. U upravljanju dokumentacijom nalaze se dva dodatna zahtjeva i to 4.2.3.1 koji zahtjeva glavnu listu dokumenata s popisom svih dokumenata i njihovim važećim izdanjem i 4.2.3.2 koji zahtjeva da izmjene u dokumentima moraju biti kontrolirane i odobrene od iste osobe (funkcije) koja je provela prvu kontrolu i odobrenje dokumenta. Oba dodatna zahtjeva su u tvrtki IMG implementirana još tijekom uvođenja ISO 9001:2008 kao razumni zahtjevi postavljeni od strane same organizacije tako da nisu bile potrebne izmjene u dokumentaciji. Kod upravljanja zapisima dodan je zahtjev 4.2.4.1 koji traži da se u dokumentiranom postupku identificira osoba koja je odgovorna za čuvanje pojedinih zapisa te se zahtjeva da se tehnički zapisi koji proizlaze iz tehničkih normi moraju čuvati koliko je propisala tehnička norma odnosno minimalno pet godina ukoliko je tehnička norma propisala kraće. Tvrtka IMG je već imala glavni popis dokumenata s propisanim čuvanjem gdje su napravljene određene izmjene za pojedine zapise kako bi se uskladili s ovim zahtjevom. 3.2 Odgovornost uprave U 5. poglavlju Odgovornost uprave dodana su tri zahtjeva i to prvi 5.3.1 koji se odnosi na Politiku kvalitete i zahtjeva da uprava dokumentira odobrenje politike kvalitete što je najčešće odrađeno u svim organizacijama koje su implementirane zahtjeve ISO 9001:2008 pa tako i u tvrtki IMG iako se eksplicite nije tražilo kao zahtjev. Jako bitan zahtjev je dodan u točki 5.6.1.1 koji se odnosi na vremenske rokove provođenja preispitivanja sustava od strane uprave koji glasi da se preispitivanja moraju provoditi minimalno jednom godišnje. ISO 9001:2008 je tu dosta neodređen i govori o preispitivanju sustava od strane uprave u planiranim vremenskim razdobljima što organizaciji omogućuje da sama odredi vremenski period što u konačnici može dovesti do potpunog zadovoljenja norme i potpuno neučinkovitog i nesvrsishodnog sustava upravljanja kvalitetom. Iz bogatog ocjeniteljskog staža autora ovog rada to je i viđeno u nekoliko organizacija koje su preispitivanja od strane uprave provodile u puno dužim vremenskim intervalima što je dovodilo do potpuno neučinkovitog sustava i potpune neuključenosti uprave u sustav upravljanja kvalitetom. Ovo je definitivno jako bitan zahtjev koji bi se po mišljenu autora ovog rada svakako trebao naći i u sljedećem izdanju norme ISO 9001:2008. Kad se definiraju ulazni zahtjevi za preispitivanje od strane uprave dodatno se trebaju razmotriti zahtjevi iz točke 5.6.2.1 koji govore o analizi prirode uzroka nastale nesukladnosti i zahtjeve koji se odnose na 5.6.2 f) promjene u sustavu gdje se svakako trebaju uključiti promjene naftnih, petrokemijskih i plinskih standarda. 3.3 Upravljanje resursima U 6. poglavlju Upravljanje resursima nalazi se jedan dodatni zahtjev 6.2.2.1 koji se odnosi na izobrazbu osoblja i zahtjeva da se odredi način utvrđivanja potreba za dodatnom izobrazbom osoblja koje obavlja poslove vezane uz sustav upravljanja kvalitetom. Isto tako je potrebno definirati učestalost provedbe takvih izobrazbi. Tvrtka IMG je u dokumentiranom postupku za izobrazbu osoblja i poslovniku implementirala ovaj zahtjev gdje uprava utvrđuje godišnje planove stručnog osposobljavanja osoblja 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g. - 314 -


Srđan Medić, Biserka Runje, Damir Markučić

početkom godine za kalendarsku godinu. Planovi se dinamički usklađuju s planovima osposobljavanja koje objavljuju partnerske organizacije. O provedenom osposobljavanju vode se zapisi. Godišnji plan se utvrđuje na temelju praćenja rada djelatnika te praćenja nesukladnosti koje su nastale uslijed ljudskog faktora. 3.4 Realizacija proizvoda U 7. poglavlju Realizacija proizvoda se nalazi najviše dodatnih zahtjeva. Zahtjev 7.1.1 Planiranje realizacije proizvoda dodatno postavlja zahtjeve na proizvod koji su definirani od strane dobavljača usluga te zahtjeva definiranje metoda i kontrolnog mehanizma za implementaciju tih elemenata u proces realizacije proizvoda. Tvrtka IMG je ovaj zahtjev implementirala tako da vanjski dobavljač usluge dostavlja plan kontrole kvalitete koji se uključuje u planiranje procesa realizacije proizvoda. Sljedeći dodatni zahtjev u ovom poglavlju 7.2.2.1 traži da se utvrdi postupak za pregled zahtjeva koji se odnose na proizvod. Tvrtka IMG je dokumentirala postupak kojim se pregledavaju svi zahtjeve koji se odnose na pojedini proizvod. Na tom pregledu se utvrđuje: • da su zahtjevi vezani uz pojedini proizvod razumljivi i definirani, • da je IMG u mogućnosti ispuniti sve utvrđene zahtjeve. Pregled zahtjeva se provodi prije sklapanja ugovora ili slanja ponude. Pregled provode voditelj proizvodnje i direktor što ovjeravaju potpisima. Točka 7.3.1 Planiranje projektiranja i razvoja ima dva dodatna zahtjeva koji se odnose na zadovoljenje zahtjeva za projektiranje i razvoj kad je razvoj prepušten vanjskom dobavljaču te na dokumentaciju projektiranja i razvoja koja treba uključiti metode, pretpostavke, formule i izračune. IMG uglavnom ne prepušta projektiranje vanjskom dobavljaču ali ukoliko se ukaže potreba da se dio projektiranja i razvoja ili cijeli razvoj nekog projekta prepusti vanjskom dobavljaču usluga, dobavljač usluga je dužan dostaviti izjavu ili elaborat o provedenom nadzoru nad uslugama koje je odradio kako bi dokazao da je zadovoljio ulazne zahtjeve. U točki Ulazi projektiranja i razvoja je dodana točka 7.3.2.1 kojom svi ulazni podaci razvoja i projektiranja moraju biti identificirani, dokumentirani i pregledani. Voditelj proizvodnje tvrtke IMG pregledava cjelovitost i međusobnu usklađenost ulaznih podataka. Ukoliko uoči nepotpune, nelogične, dvosmislene ili sukobljene zahtjeve, zatražit će tumačenje odgovorne osobe naručitelja. Završni pregled projektiranja i razvoja ima dodatak u točki 7.3.4.1 kojim se traži da završni pregled bude proveden i dokumentiran od osobe koja nije bila uključena u sam proces razvoja i projektiranja. Zadnji dodatni zahtjev u točki Projektiranje i razvoj je 7.3.7.1 Upravljanje promjenama projektiranja i razvoja prema kojem sve promjene u projektiranju i razvoju moraju proći iste kontrole kao i izvorni projekt. Kod zahtjeva za nabavu je najviše dodatnih zahtjeva i uglavnom se odnose na vrednovanje dobavljača i kontrolu nabavljenog proizvoda pa se tako zahtjeva da ocjenjivanje i evaluacija dobavljača mora uključiti minimalno jedan od sljedećih kriterija: a) nadzor proizvoda/usluge kod dobavljača b) nadzor proizvoda/usluge nakon isporuke c) nadzor sukladnosti dobavljača s nabavnim zahtjevima d) dokaz da je dobavljač certificirao sustav upravljanja kvalitetom Osim toga, informacije za nabavu moraju biti dokumentirane što se u IMG-u provodi putem narudžbenice kojom se detaljno opisuje proizvod ili usluga koja se nabavlja. Nadalje je potrebno definirati kontrolni mehanizam za verifikaciju nabavljenog proizvoda koji se u IMG-u odvija na način da skladištar provodi kvalitativni i količinski prijem robe. Za robu koja zahtjeva ateste obavezno kontrolira dostavljene ateste. Skladištar vrši vizualnu kontrolu 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g. - 315 -


Srđan Medić, Biserka Runje, Damir Markučić

pristigle robe, te kontrolira otpremnicu dobavljača s narudžbenicom. Pri verifikaciji nabavljenog proizvoda, popunjava obrazac Ulazna provjera kvalitete opreme i uređaja. Točka 7.5 Upravljanje proizvodnjom ima dodatne zahtjeve definirane točkama 7.5.1.1 i 7.5.1.2 kojima se zahtjeva kontrolni mehanizam koji opisuje potrebne kontrole te dokumentira rezultate provedenih kontrola. IMG u propisanim fazama realizacije, a prema planu kontrole kvalitete provodi mjerenja i ispitivanja kojima se verificira kvalitetno izvršenje prethodne faze. Pritom se koriste softverski alati i standardni mjerni uređaji. Završna ispitivanja i puštanje u pogon uvijek se odvijaju u realnim uvjetima na mjestu ugradnje. Sve provedene kontrole se dokumentiraju bilo u vidu određenih certifikata ili izvještaja o mjerenju. Točka 7.5.3 Identifikacija i sljedivost ima nekoliko dodatnih zahtjeva kojima se zahtjeva kontrolni mehanizam kojim se mora osigurati da se dijelovi s različitim specifikacijama ili pojedini dijelovi s istim specifikacijama mogu prepoznati, međusobno razlikovati i pomoću odgovarajućih dokumenata i zapisa povezati s prethodnim aktivnostima i izvorima i to tijekom proizvodnih faza kao i nakon isporuke. Radnim nalozima za proizvodnju i montažu u IMG-u je omogućeno praćenje sljedivosti proizvoda prema šarži svih repromaterijala iz kojih je proizvod izrađen. Poluproizvodi izrađeni iz različitih šarži se posebno skladište te su posebno označeni kako ne bi došlo do miješanja poluproizvoda prilikom provedbe montaže. Kod vlasništva kupca se zahtjeva kontrolni mehanizam za verifikaciju, čuvanje, održavanje i kontrolu kupčevog vlasništva što je većina tvrtki već implementirala prilikom uvođenja ISO 9001:2008. Dodatni zahtjevi postavljeni na 7.5.5 Čuvanje proizvoda definiraju skladištenje proizvoda na način koji sprječava pojavu nesukladnosti proizvoda te se traži provođenje nadzora nad stanjem proizvoda tijekom skladištenja u planiranim vremenskim intervalima. IMG jednom godišnje (obično krajem godine) provodi kvantitativnu i kvalitativnu inventuru svih proizvoda. U točki 7.6 Zahtjevi na mjernu opremu su dva dodatna zahtjeva i to 7.6.1 kojim organizacija treba uspostaviti kontrolni mehanizam za nadzor, umjeravanje i održavanje ispitne i mjerne opreme. Kontrolni mehanizam treba uključiti tip uređaja, jedinstvenu oznaku, lokaciju uređaja, period provjere, metodu provjere i kriterije prihvatljivosti (dozvoljena odstupanja opreme). Tvrtka IMG je već tijekom uvođenja ISO 9001:2008 u svom sustavu upravljanja kvalitetom postavila sve gore navedene zahtjeve pa je izrađen dokumentirani postupak za nadzor mjerne opreme u kojemu je detaljno propisano postupanje s mjernom opremom. Svaki mjerni uređaji ima svoj mjerni karton u kojem se prate svi relevantni podaci (vrsta uređaja, tip, serijski broj, oznaka, mjesto upotrebe, period umjeravanja, datum zadnjeg umjeravanja, naziv laboratorija koji je proveo umjeravanje, mjerna nesigurnost umjeravanja, potrebna točnost...). Točka 7.6.2 Uvjeti okoline zahtjeva praćenje uvjeta okoline koji trebaju biti prihvatljivi za provedbu umjeravanja uređaja i kontrolu i mjerenje karakteristika proizvoda. Svi ispitni izvještaji koje izdaje IMG sadrže rubriku uvjeti okoliša. 3.5 Mjerenje, analiza i poboljšavanje U ovom poglavlju prvi dodatni zahtjev odnosi se na vremenske rokove provođenja unutrašnjih neovisnih procjena koji glasi da se unutrašnje neovisne ocjene moraju provoditi minimalno jednom godišnje. Kao i kod preispitivanja sustava od strane uprave, ISO 9001:2008 je tu dosta neodređen i govori da se unutrašnje neovisne ocjene moraju provoditi u planiranim vremenskim razdobljima što organizaciji omogućuje da sama odredi vremenski period što u konačnici može dovesti do potpunog zadovoljenja norme, a da se unutarnje neovisne ocjene ne provode i po nekoliko godina. Kao i kod upravine ocjene, autor rada je u 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g. - 316 -


Srđan Medić, Biserka Runje, Damir Markučić

svom ocjeniteljskom djelovanju naišao na sustave u kojima se unutrašnje neovisne ocjene nisu provodile i po nekoliko godina, a bila je zadovoljena norma ISO 9001:2008. Kao i kod zahtjeva 5.6 autor ovog rada je mišljenja da bi se i ovaj dodatni zahtjev za unutrašnje neovisne provjere svakako trebao naći u sljedećem izdanju norme ISO 9001:2008. Sljedeći zahtjev 8.2.2.2 se odnosi na definiranje roka za prijedlog popravnih radnji u svrhu otklanjanja nesukladnosti s unutrašnje neovisne provjere koji mora biti određen. Točka 8.2.4 nadzor i mjerenje proizvoda ima dodatne zahtjeve kojima se traži uspostavljanje kontrolnog mehanizma za nadzor i mjerenje proizvoda kao i provedbu završne kontrole od strane osobe koja nije sudjelovala u realizaciji proizvoda. U IMG-u tipični postupci nadziranja i mjerenja proizvoda uključuju, ali nisu ograničeni na: • Ulaznu kontrolu repromaterijala i komponenti isporučenih od dobavljača; • Kontrolu proizvoda tijekom procesa njegove realizacije (Mjerna lista); • Završnu kontrolu proizvoda (tlačna proba i izdavanje 3.1 certifikata) koju provodi osoba neovisna od proizvodnje; Kod upravljanja nesukladnim proizvodom je bitno istaknuti zahtjev 8.3.3 kojim se zahtjeva dokumentirani postupak za upravljanje nesukladnim proizvodom koji je već isporučen. Dokumentirani postupak IMG-a za upravljanje nesukladnim proizvodom propisuje slijedeće: ukoliko se utvrdi nesukladnost na proizvodu koji je već otpremljen kupcu ili je u uporabi kod kupca, a u garantnom je roku, kupac ga reklamira te ga dostavlja u IMG na servis. Ukoliko se proizvod ne može servisirati, IMG će kupcu o vlastitom trošku isporučiti novi proizvod. Ukoliko IMG primijeti da je kupcu otpremljen nesukladan proizvod, obavezno se obavještava kupca te se taj proizvod popravlja ukoliko je moguće ili mu se isporučuje novi proizvod. 4. ZAKLJUČAK Veliku, možda i presudnu ulogu u percepciji kvalitete i poimanju temeljnih postavki osiguranja i upravljanja kvalitetom odigrale su zadnjih tridesetak godina međunarodne norme ISO 9000. Bez obzira na sve napade i objektivno loše strane ovih normi, treba podcrtati veliki doprinos normi ISO 9000 svjetskom pokretu kvalitete. Valja se podsjetiti, između, ostalog, što je Juran, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka kvalitete, poručio Europljanima par godina nakon pojavljivanja normi ISO 9000: ''Norme ISO 9000 daju čvrsto naslutiti da su dobivanjem certifikata problemi vaše kvalitete riješeni. To jednostavno nije točno. Vi morate imati stalno poboljšavanje kvalitete bez obzira imate li ili ne certifikat ISO 9000. To je moja poruka Europljanima. Ja nisam protiv vašeg opredjeljenja za ISO 9000. Ja sam protiv vašeg mišljenja da ćete temeljem ISO 9000 ostvariti druge prednosti, a ja znam da nećete.'' Nije upitno da je praksa uglavnom potvrdila Juranovo mišljenje, međutim, ono što je na početku bilo teško pretpostaviti munjevito se dogodilo. Norma ISO 9001 je prihvaćena u cijelom svijetu i ISO 9001 postaje svjetski pokret. Ta općeprihvaćena norma treba zadovoljiti potrebe i zahtjeve tvrtki različitih djelatnosti što zbog specifičnosti djelatnosti nije uvijek lako. Stoga su i uspostavljene druge norme kao ISO 16949, AS 9001 ili ISO/TS 29001 koje predstavljaju proširenje sveobuhvatno prihvaćene norme ISO 9001 za specifične sustave upravljanja kvalitetom s aspekta sigurnosti, prvenstveno u dodatnim zahtjevima prevencije nesukladnosti i smanjenja varijacija u realizaciji proizvoda, odnosno izvođenju procesa. Kao što je i prikazano u ovom radu, norma ISO/TS 29001:2010 definitivno bolje definira određene zahtjeve koje je ISO 9001:2008 ostavio nedorečenima. Stoga autor ovog rada svim tvrtkama koje žele poboljšati svoj sustav upravljanja kvalitetom predlaže implementaciju zahtjeva ove norme u sustav upravljanja kvalitetom neovisno od djelatnosti kojom se bave. Isto tako bi bilo poželjno i da se pri idućoj reviziji ISO 9001 obrati pozornost na neke nedorečene zahtjeve koje bi svakako trebalo revidirati i bolje definirati na način kako ih jednim dijelom definira ISO/TS 29001. 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g. - 317 -


Srđan Medić, Biserka Runje, Damir Markučić

LITERATURA [1] Poslovnik kvalitete i okoliša tvrtke IMG, travanj 2011. [2] http://www.dnv.com [3] HRN EN ISO 9001:2009 [4] HRN ISO/TS 29001:2010 IMPLEMENTATION OF ISO/TS 29001:2010 REQUIREMENTS IN CROATIAN PRODUCTION COMPANIES Summary Organizations which operate in a safety-critical industry, as is the oil and gas industry, need a more specific quality-management system than ISO 9001.2008. The current worldwide standard for quality-management systems, ISO 9001:2008, is a generic one that must satisfy the needs of many types of industry and organization, which is not always easy. So the ISO/TS 29001:2010 standard has been developed as a direct result of a partnership between ISO and the international oil and gas industry. The ISO/TS 29001 standard is an extension of the internationally recognized ISO 9001 quality-management systems standard. It includes additional requirements with an emphasis on defect prevention and reduction of variation in realization of the product. This paper presents the process of implementation and certification of the requirements of the ISO/TS 29001:2010 standard in the existing integrated quality- and environment-management system in the Croatian company IMG, which produces high-pressure needle valves and other pressure equipment for the oil and gas industry. The paper specifically explains all additional requirements of ISO/TS 29001:2010 as well as the way they are implemented in the IMG company. Keywords: quality-management system, ISO 9001:2008, ISO/TS 29001:2010, oil and gas industry

13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g. - 318 -


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.