DR. SC. NENAD INJAC Oskar, Zagreb
SAŽETAK: U radu se razmatraju elementarne pretpostavke i preduvjeti koje mora ispuniti svatko tko pretendira na visoko zvanje menadžera kvalitete. Provedi se usporedba sa sličnim zvanjima i profilima i daju osnovne specifičnosti. Ističe se potreba donošenja norme za menadžera kvalitete i priznavanje titule u redovitom školskom sustavu kao i u radnom odnosu. Predlažu se konkretne mjere, kako na nacionalnoj, tako i općoj međunarodnoj razini.
MENADŽER KVALITETE – PRIZNATA STRUKA I POZIV?
UVOD Danas se pod priznatom strukom podrazumijeva elektrotehnika, medicina, ekonomija, žurnalistika... Ljudi koji se tim strukama bave i koji su završili adekvatno fakultetsko obrazovanje poznati su kao inženjeri elektrotehnike, doktori medicine, diplomirani ekonomisti, diplomirani pravnici... Znači, riječ je o priznatim strukama i pozivima. Tako možemo nabrajati i dalje, bilo da je riječ o tehničkim ili društvenim znanostima ili njihovim zajedničkim područjima. Međutim, treba se otvoreno zapitati – je li tome tako i kada je u pitanju kvaliteta i menadžer kvalitete? Priznaje li se kvaliteta kao zaokružena i punopravna samostalna znanost u istoj razini s elektrotehnikom, medicinom, ekonomijom ili žurnalistikom? Da li je titula menadžera kvalitete jednaka po priznanju i statusu diplomiranom elektroinženjeru, doktoru medicine, diplomiranom ekonomistu ili diplomiranom pravniku? Može li se reći – ja sam menadžer kvalitete i to je moj jedini i osnovni poziv? Ili se uobičajeno kaže – ja sam u mojoj organizaciji menadžer kvalitete a po struci sam inženjer, pilot, liječnik, psiholog, pravnik? Odgovor je danas, nažalost jednoznačan: u svim slučajevima ljudi se «bave kvalitetom» (ma što to značilo) ali uvijek iza sebe imaju «ozbiljnu» struku i «pravi» (čitaj – «ozbiljan» poziv). Zaključak je vrlo dramatičan, jednostavan i poražavajući: znanost o kvaliteti danas je još uvijek nedovoljno priznata ili nepriznata novotarija i u pionirskim vremenima istraživanja i eksperimentiranja, daleko od općedruštvenog priznanja punoljetnosti i težine. Time je jednostavno rečeno kako i menadžer kvalitete predstavlja još uvijek nesigurno područje i poziv u kome se svako snalazi kako tko zna i umije. Istovremeno, i sam poziv menadžera kvalitete je upitan a njegova budućnost neizvjesna.
Ključne riječi: menadžer kvalitete 55
PITANJE PUNOPRAVNOSTI ZRELOSTI
4. Međunarodna bilateralna i multilateralna priznavanja poziva, pripadnih prava, obaveza i titula (nostrifikacija), 5. Formiranje strogih nacionalnih i međunarodnih priznatih tijela za nadzor i kontrolu svih organizacija i pojedinaca koji se na bilo koji način bave profesionalno problemima kvalitete, uključujući i sud časti koji bi, u ekstremnim slučajevima, imao pravo zabrane rada i ukidanje naziva i titulara kako pojedincima tako i organizacijama.
I
Za autora ovih redova pitanje statusa kvalitete je odavno riješeno: kvaliteta jeste punopravna struka i znanost koja u mnogim elementima predstavlja multidisciplinarnu podlogu bez koje doslovno nijedna druga znanost i struka ne bi mogle ni opstati kako treba. Jednako tako je i menadžer kvalitete profesija i ravnopravan životni poziv koji nije nimalo za podcjenjivanje i koji zahtijeva isti status kao i svi drugi priznati stručni i znanstveni nazivi i titule. Oficijelno to nije tako. Istovremeno, elementi kvalitete se svuda i na svakom mjestu primjenjuju (najčešće na diletantski, skup i krajnje pogrešan način), svaki se dan i na svakom mjestu otkriva otkriveno i, kako se to uobičava reći, pronalazi «topla voda». Doda li se tome nevjerojatno brz porast svih mogućih nestručnjaka, beskrupuloznih lovaca na brzu zaradu i tzv. «eksperata» koji daju «usluge» u obrazovanju, konzaltingu i «svim ostalim problemima kvalitete», slika se kompletira i pokazuje svoju tamnu stranu i neveselu budućnost. U ovom radu težište nije na dokazivanju i objašnjavanju kako je i koliko je sve to neugodno skupo, poražavajuće i loše. Cilj je ukazati na putove i načine stjecanja društvene punopravnosti kao konačno dostizanje stručne i znanstvene zrelosti. Naravno, sve skupa je dano iz kuta gledanja, saznanja i razine autora te je svakako i u prvom redu ponuđeno kako model i proces za daljnju razradu. Ukratko, minimalno potrebne faze koje predstoje na putu za realizaciju časnog i priznatog poziva menadžera kvalitete su: 1. Izrada međunarodne norme koja detaljno opisuje minimalne zahtjeve za stjecanje i održanje titule menadžera kvalitete, 2. Izrada i neophodno priznavanje harmonizirane sheme (prema nacionalnim, europskim i svjetskim ujednačenim kriterijima) koja u sebi obuhvaća sva minimalna znanja i druge preduvjete iz područja kojima mora vladati menadžer kvalitete (osobito kod školovanja i pristupa ispitima), 3. Izrada i priznavanje zahtjeva za redovnu izobrazbu usko ciljanu na srednjoškolsko, dodiplomsko, diplomsko i postdiplomsko školovanje kao i stjecanje titule doktorata znanosti (uz primjenu svih nacionalnih međunarodnih pravila i preporuka – kao što je, recimo, Bolonjska konvencija),
ZAKLJUČAK Rastući elementi diletantizma, ignorancije i neznanja vezani s beskrupuloznom trkom za lakom i brzom zaradom u području profesionalnog bavljenja kvalitetom predstavljaju ozbiljnu prepreku i značajnu opasnost međunarodnom priznavanju svih elemenata časnog i teškog poziva menadžera kvalitete. Istovremeno, sve to opasno opterećuje i samu struku i otežava priznavanje kvalitete kao punopravne struke i znanosti. Zato je u ovom radu istaknuto pet (pet) elementarnih prijedloga koji, po mišljenju autora ovih redova, predstavljaju elementarni preduvjet za sređivanje stanja i daljnji nesmetan i priznat razvoj. Naravno, svi oblici kritike i dodatnih rješenja i prijedloga su očekivani i dobrodošli. Jedino o čemu se nikako ne može i ne smije raspravljati jeste izostanak brze i efikasne kako nacionalne tako i međunarodne akcije i ozbiljnog stručnog i znanstvenog pristupa i donošenja odgovarajućih rješenja. QUALITY MANAGER – RECOGNIZED PROFESSION AND CALLING? SUMMARY Growing elements of unethical behavior in professional business of Quality are creating obstacles and increasing danger for appreciation for honorable and hard job of Quality Manger, and making increasingly difficult process of recognition it as formal profession and science. These are some of the ideas that are presented in this paper, laid out in 5 recommendations, which are in authors view fundamental for correcting present state of affairs.
Keywords: quality manager 56
PAVEL. A. LONCIH,
SAŽETAK:
KARINA V. MALYSHEVA Irkutski državni tehnički univerzitet, Irkusk, Rusija
U ovom referatu su izložena pitanja strategije menadžmenta kvalitete u automatiziranim proizvodnim procesima, na temelju primjene međunarodnih standarda za kvalitetu ISO-9000: 2000. Obrazlaže se primjenljivost procesnog pristupa upravljanja kvalitetom tijekom čitavog ciklusa. Izlaže se opravdanost primjene poznatih instrumenata kvalitete radi osiguranja, upravljanja i poboljšanja kvalitete proizvoda automatiziranih proizvodnih procesa. Razmatraju se pitanja automatizacije proizvodnih procesa u strojogradnji. Navode se zahtjevi za projektiranje, i proizvodnju suvremenih strojeva, osiguravanje tehnoloških konstrukcija, kvalitete izrade i pouzdanosti u radu strojeva, utjecaj tehnologije izrade detalja strojeva na njihovu kvalitetu; osnovni pristupi kompleksnoj automatizaciji proizvodnje strojeva, pri organizaciji pokretne, automatizirane, kompjutorske i integrirane proizvodnje; primjena CALS tehnologije, pravci daljnjeg razvoja strojogradnje, vezani uz automatizaciju projektiranja, organiziranjem virtualne proizvodnje i njezine intelektualizacije.
UPRAVLJANJE KVALITETOM U AUTOMATIZIRANIM PROIZVODNIM SUSTAVIMA
UVOD Razrada sustava upravljanja kvalitetom automatiziranih sistema upravljanja, povećanje i osiguranje kvalitete strojeva je kompleksan problem. Zahtjevi glede kvalitete određeni standardima ISO serije 9000 Upravljanje kvalitetom proizvoda su metode i djelatnost operativnog karaktera. Tu spadaju: upravljanje procesima, utvrđivanje različitih oblika odstupanja kod proizvoda, u proizvodnji ili u sustavu kvalitete, te uklanjanje tih odstupanja, kao i uzroka koji su ih izazvali. Na temelju dobivene licence /2/ razradili smo niz projekata vezanih za sustav menadžmenta kvalitete u različitim proizvodnjama energetskog, strojarskog, transportnog i građevinskog profila. Neki rezultati naših istraživanja su već objavljeni u /1,3/.
KVALITETA U AUTOMATIZIRANOJ PROIZVODNJI U metodologiji sustava kvalitete, mjere očitovanja i uklanjanja odstupanja i njihovih uzroka,
Ključne riječi: Upravljanje kvalitetom, automatizirana proizvodnja, CALS tehnologija 57
Slika:1. Radnje (operacije) na uklanjanju odstupanja od kvalitete
poznate su kao “zatvoreni upravljački ciklus” /sl. 1/, koji uključuje kontrolu, evidenciju, analizu, ocjenu, donošenje i realizaciju odluka. Odluke se mogu donositi prema rezultatima tekuće informacije, dobivene prilikom kontrole, evidencije i analize, kao i prema rezultatima obrade i analize sakupljenih informacija. Kod projektiranja sustava kvalitete, upravljanje kvalitetom potrebno je predvidjeti kao potreban princip u odnosu na sve elemente sustava kvalitete, u svim fazama petlje (krivulje) kvalitete. Poboljšanje kvalitete proizvoda označava permanentnu aktivnost, usmjerenu na povećanje tehničkog nivoa proizvoda, kvalitetu njegove izrade, usavršavanje elemenata proizvodnje i sustava kvalitete. Kao objekt procesa povećanja kvalitete može poslužiti svaki element proizvodnje ili sustava kvalitete. Ovaj smjer aktivnosti povezan je s rješavanjem zadaće dobivanja rezultata, koji su bolji u odnosu na prvobitno postavljene norme. Ideja stalnog povećanja kvalitete, direktno je povezana i proističe iz tendencije povećanja konkurentne sposobnosti takve vrste proizvoda, koja ima visoki stupanj kvalitete uz nižu cijenu. Konkurentnim proizvodom smatramo proizvod, koji je ima više potrošačke karakteristike u usporedbi sa sličnim proizvodima koji postoje na
tržištu i koji zbog toga ima i veću potražnju. U svezi s time, cilj stalnog poboljšavanja kvalitete je ili poboljšavanje parametara proizvoda, ili povećanje stabilnosti kvalitete izrade, ili smanjenje troškova. Korelacija ova tri smjera aktivnosti u sustavu kvalitete: osiguranje kvalitete, upravljanje kvalitetom i povećanje kvalitete, prikazana je na sl. br. 2. Zahtjeve ISO 9000 precizira i pooštrava standard QS-9000 dajući dodatne zahtjeve za sustave kvalitete svojih dobavljača i metode njihove ocjene. Razrada novih strategija organizacije, kompjutorskog povezivanja, automatizacije proizvodnje, koje proizlaze iz činjenica o ograničenosti prirodnih resursa, te nedopustivosti daljnjeg povećavanja opterećenja na okoliš i koje se oslanjaju na nove informacijske i komunikacijske tehnologije, poprima najveće značenje. U red sličnih strategija spada i strategija proširivanja tradicionalnih predstava o kompjuterskoj integriranoj proizvodnji /KIP/. Termin “kompjutorska integrirana proizvodnja” ukazuje na “djelomično automatizirano industrijsko poduzeće, gdje su svi procesi, koji su povezani s proizvodnjom, objedinjeni i upravljanje njima se 58
Sl. 2. Faktori poboljšanje kvalitete
tehnologijskih materijala, radnih resursa i proizvodnog okruženja. Opis strukture sastava tehnologijskog procesa, predstavljen je u obliku stabla operacija i prijelaza u tehnologijskom slijedu njihovog izvršenja, kao i u obliku tehničke dokumentacije, koja se automatski oblikuje, prema potrebnim zahtjevima. Daljnji razvoj kompjutorskointegriranog procesa proizvodnje ide u pravcu intelektualizacije proizvodnje i izgradnje virtualnih poduzeća. Očito je, da kompjutorski model proizvoda, ne postoji kao fizički objekt, iako ga konstruktori, tehnolozi i drugi stručnjaci shvaćaju kao nešto realno. Prisutnost modela proizvoda, predstavlja važan uvjet za razvoj procesa pripreme proizvodnje, tj. vrši utjecaj na daljnja realna djelovanja. Zato, vrlo često model proizvoda ili dijelove, nazivamo “virtualnim objektom”. Isto to se može reći i o tehnološkim procesima. Na primjer, kompjutorsko simuliranje procesa vrućeg štampanja, lijevanja od plastične mase i dr. i njihovo istraživanje uz pomoć SAE sustava, realistična imitacija, /simuliranje/ procesa obrade dijelova na strojevima s digitalnim programskim upravljanjem i simuliranje njihovog rada. Analiza virtualnog tehnološkog procesa, omogućava tehnologu da donosi realna optimalna rješenja. Proizvodni procesi upravljanja, također mogu
vrši uz pomoć kompjutora”. Općenito KIP treba obuhvaćati sve faze proizvodnog ciklusa, počevši od faze marketinga, pa sve do faze gotovog proizvoda. Ostale faze životnog ciklusa proizvoda (ŽCP) se shvaćaju kao vanjske u odnosu na KIP i nalaze se s njime u odnosu “stalnog uzajamnog djelovanja”. Međutim, u zadnje vrijeme, dolazi do tendencija razmatranja KIP-a s pozicije obuhvaćanja svih faza ŽCP, što je dobilo u međunarodnoj praksi /ISO-9004-87/ naziv “petlja kvalitete” /putanja kvalitete/. Formiranje informacijskog modela projekta za proizvod automatizirane proizvodnje, dolazi na temelju korištenja mehanizama uspostave hijerarhijskih i logičnih veza između klasa objekata. Informacijski model projekta se sastoji od dva osnovna djela. Prvi dio, predstavljaju opisi sastava, strukture, geometrije i materijala proizvoda u obliku sljedećih komponenti: sastav proizvoda - u obliku stabla projekta; struktura - u obliku sastavnih fajlova CAD sustava; geometrija - u obliku trodimenzionalnih modela i nacrta; materijali - u obliku baza podataka, oznaka i svojstava materijala. Drugi dio, predstavlja opis strukture i sastava 59
postojati u obliku modela, na primjer kompjutorski modeli lančanih sustava proizvodnih zadaća na bazi virtualne tehnologije. Ukazujemo na to, da CALS tehnologija, predstavlja strategiju industrije usmjerenu na učinkovitu sintezu proizvodnih sustava, stvaranje, upravljanje i korištenje elektronskih baza podataka, koje određuju funkcioniranje objekta na čitavoj petlji kvalitete ili čitavom životnom ciklusu proizvoda, uz uvjet primjene međunarodnih standarda kvalitete ISO9000, uvođenje novih informacijskih tehnologija. CALS tehnologije se baziraju na lokalnim rješenjima, razrađenim i realiziranim u prethodnim fazama razvoja informacijskih tehnologija /SAPR, ASU, ASUTP, BPIO i dr./. Razvoj kompjutorske mreže, omogućio je stvaranje takvih informacijskih sustava, koji omogućavaju tehnologiju bez papira u zajedničkom djelovanju organizacija, koje vrše narudžbe, proizvodnju i eksploataciju, obuhvaćajući tako sve faze životnog ciklusa proizvoda – od marketinga do korištenja otpada. Predmet CALSa je stvaranje jedinstvenog integriranog modela proizvoda i njegovog životnog ciklusa, koji opisuje objekt u potpunosti tako, da se taj model može iskoristiti kao izvor informacije za bilo koje druge slične procese. Na taj način proces (marketing, projektiranje, planiranje, proizvodnja itd.) postaje i izvor i potrošač informacije za CALS sustave. Po svojoj suštini CALS predstavlja globalnu strategiju povećanja učinkovitosti business procesa, koji se vrše tijekom životnog vijeka proizvoda na račun informacijske integracije i kontinuiranosti informacije, koja se stvara u svim fazama životnog ciklusa. Kao sredstva realizacije ovakve strategije imamo CALS tehnologiju u čijoj osnovi leži komplet integriranih informacijskih modela – životnog ciklusa i poslovnih procesa koji se izvode tijekom njegovog odvijanja, kao i proizvoda, proizvodnog i eksploatacijskog okruženja i sl. Prilikom stvaranja elektronskog modela proizvoda nastaju problemi integracije rezultata djelatnosti mnogih stručnjaka i osiguravanja paralelnog i neovisnog rada. Rješenje ovih problema autori CALS tehnologija vide u korištenju PDM sustava (Product Data Management). Oni su predviđeni za podršku elektronskog opisa proizvoda u svim fazama životnog ciklusa, klasifikacije informacijskih objekata, raspodjele informacije po fazama projektiranja i njegove informacijske podrške i dr. Odnosno stvaranja nekakvog jedinstvenog informacijskog prostora, u kojem svoje zadače rješavaju stručnjaci, koji imaju veze s podacima o proizvodu u svim fazamaživotnog
ciklusa proizvoda. Pritom, takav prostor se formira po fazama ovisno o povećanju opsega projekta.
Literatura: 1. Vejc V.L. Maksarov V.V. Loncih P.A.“Dinamički procesi, ocjena i osiguranje kvalitete tehnoloških sistema mehaničke obrade” Irkutsk: Ir GTU, 2001-199c 2. Licenca sistema certificiranja GOST R u oblasti meteorologije, standardizacije, certifikacije i upravljanja kvalitetom od 06.05.2005 g. i Upravljanje kvalitetom kod automatiziranih proizvodnih procesa. Materijali Međunarodnog simpozija “Kvaliteta, inovacije, obrazovanje i CALS tehnologija”, Hrvatska, M. “Europski centar kvalitete” 2005 g, S.191-197QUALITY MANAGEMENT IN AUTOMATED PRODUCTION SITES SUMMARY In the report problems of strategy of a quality management in the automated productions are discussed on the basis of application of the international quality standards ISO-9000:2000. Applicability of the process of the approach of quality management of all life cycle is proved. Validity of application of known tools of quality of maintenance, managements and improvements of quality of production of the automated productions is stated. Problems of automation of productions in mechanical engineering are considered; the basic concepts and definitions of modern machines, automatic devices and semiautomatic devices are given. Requirements for designing and manufactures of modern machines, maintenance of adaptability to manufacture of designs, qualities of manufacturing and reliability of work of machines are resulted; influence of manufacturing techniques of details of machines on their quality; the basic approaches to complex automation of manufacture of machines at creation of the flexible automated and computer integrated manufactures. Applicability of CALS-technologies, directions of the further development of the mechanical engineering, connected to automation of designing, creation of virtual manufacture and its intellectualization.
Keywords: quality management, production, CALS technology 60
automated