IRINA I. ANTONOVA
SAŽETAK
LILIANA F GAJNULLINA
U procesu ekonomske reforme i tržišnoj ekonomiji, utjecaj informacija i intelektualni rad se povećava. Bit, karakter, proces i struktura učesnika kao i način menadžerskog odlučivanja se iz korijena mijenja. Ekonomska i socijalna nestabilnost se povećava ignoriranjem rastućih proturječja karakterističnih za tranizicionalnu ekonomiju. Kao rezultat toga važnost nivoa edukacije specijalista se temelji na misli: od obaveznog obrazovanja na napredno.
SVETLANA A. KOVALJČUK ALEKSANDR A. SUHAREV Institut za ekonomiju, upravu i pravo ( IEUP) Kazan, Rusija
SUVREMENI SUSTAV OBRAZOVANJA STRUČNJAKA: OD KOMPENZACIJSKOG PREMA NAPREDNOM
Ključne riječi: Kvaliteta obrazovanje, dopunsko stručno obrazovanje
Učinkovitost i kvaliteta su ključni parametri, koji određuju društveno-ekonomski značaj obrazovne sfere. Pojam kvalitete, koja u sebi sadrži ekonomske, socijalne, spoznajne i kulturne aspekte obrazovanja percipira se kao sveobuhvatna integralna karakteristika obrazovne djelatnosti i njenih rezultata. Osiguranje kvalitete pretpostavlja definiranje obveza i razine obveza svih sudionika obrazovnih procesa: upravljačkih obrazovnih tijela, obrazovnih ustanova, profesorsko-nastavnog osoblja te određenog broja studenata. Pružajući obrazovne usluge visoke kvalitete, obrazovne ustanove ispunjavaju visoku misiju u interesu razvitka nacionalne ekonomije, društva u cjelini, pojedinih njegovih članova. Istovremeno kvaliteta vlastite produkcije i usluga biva uvjetom postojanja i razvitka same obrazovne ustanove u uvjetima konkurencije među isporučiteljima obrazovnih usluga. Obrazovne ustanove koje pružaju svoje usluge na osnovi plaćanja u sustavu dopunskog profesionalnog obrazovanja (DPO), dužne su stalno rješavati zadaću optimizacije suodnosa «kvaliteta – cijena», određivati parametre kvalitete produkcije i troškova za osiguravanje kvalitete. Suvišna kao i nedovoljna kvaliteta čini organizaciju nekonkurentnom. Poznato je, da za uspješni strateški razvitak organizacija mora pravilno proračunati ciljeve, potencijal, konkurentne prednosti, rizike. U tu svrhu prije svega je potrebna informacija o zahtjevima potrošača. Ako pođemo od koncepcije neprekidnog obrazovanja, tada i obrazovne ustanove i kupci njihovih usluga moraju biti zainteresirani za dugoročnu suradnju u statusu partnera, koja se temelji na dobrom uzajamnom poznavanju. Obrazovna ustanova stvara bazu podataka o potrošačima, a potrošači – povjerenje u obrazovnu ustanovu. Prema ekspertnim ocjenama izdaci za pridobivanje novih kupaca mogu tri
145
do deset puta biti veći od troškova potrebnih za zadržavanje već postojećih kupaca. Aktivnost organizacije na zadržavanju postojećih kupaca i privlačenju novih traži saznanja o njihovim objektivnim potrebama. Na koje se zahtjeve trebaju orijentirati obrazovne ustanove pri određivanju parametara kvalitete svojih proizvoda i usluga, te vezanih za njih troškova? To mogu biti zahtjevi formulirani u normama i (ili) zahtjevi koje formuliraju potrošači obrazovnih usluga. U području DPO državnih normi danas nema. Postoje različita stajališta o uvođenju državnih normi u sustavu DPO. Protivnici normizacije smatraju, da je neracionalno ograničavati DPO državnim normama koje propisuju sadržaj obrazovnih programa , budući da se time mogu uništiti glavne njegove prednosti – fleksibilnost, raznovrsnost, operativno reagiranje na potrebe tržišta stručnjaka, tendencije ekonomskog razvitka, individualne potrebe karijere čovjeka. Pristalice normizacije u sustavu DPO zalažu se za uvođenje normi za najodgovornije programe, što će unijeti jasnoću u konkurenciju, pravodobno uočiti probleme razvitka, graditi strategiju, davati ekonomska obrazloženja plaćanja za obuku. Norma, prema mišljenju znanstvenika, štiti struku, sprječavajući množenje suvišnih, sitnih pragmatičnih specijalizacija, koje se pojavljuju zbog slijepog praćenja mode, zbog lijepog imena u konkurentskoj borbi između obrazovnih ustanova, odnosno u slučaju grešaka u procjeni obrazovnih potreba čovjeka i društva. Norma – to je garancija kvalitete obrazovanja koju želi dobiti potrošač. Proces obuke može pružiti potrošaču veće zadovoljstvo, uvjerenost u njene rezultate, ukoliko bude znao da je obrazovni program izrađen na osnovi državne norme, koja se temelji na profesiogramu, pripremljenom prema svjetskom i nacionalnom iskustvu, potrebama suvremene ekonomije, konjukture tržišta stručnjaka, tendencija društvenog napretka. Mi se slažemo sa stajalištem prema kojem se u sustavu DPO za najvažnije bazne programe trebaju formirati norme. Orijentacija na zahtjeve potrošača obrazovnih usluga traži uzimanje u obzir sljedećih bitnih momenata. U publikacijama i praktičnoj djelatnosti vrlo često se konstatira da potrošači obrazovnih usluga imaju poteškoća pri formuliranju svojih zahtjeva za kvalitetom obrazovnog proizvoda ili usluge. Određivanje parametara kvalitete ostaje zadaćom same obrazovne ustanove. U svezi s time vrlo važnim se smatra da se organizatori
DPO rukovode sljedećim bitnim odredbama koje iskazuju znanstvenici. Pojam «kvaliteta» ne smije se povezivati isključivo s pojmom «potrebe». On odražava ne samo neka svojstva predmeta ili pojava, već i svojstva koja su usporediva s vrijednostima. Vrijednost – to je socijalni i povijesni pojam. Vrijednost izlazi izvan granica potreba, iako ih obvezno uključuje u određeni rangirani sustav. Unutrašnja proturječnost pojma kvalitete je u podjeli svojstava proizvoda ili usluge prema kategorijama vrijednosti čovjeka. Vrijednosti se formiraju putem poimanja stvarnosti. Izdvajaju se funkcionalna, socijalna, emocionalna, epistemična, uvjetna vrijednost. Mi smatramo, da rješavajući pitanje kvalitete obrazovnih usluga obrazovna ustanova treba koristiti koncepciju multiatributivne robe (J.J.Lamben), polaziti od toga da kupac traži ne robu, već usluge ili rješavanje problema kojega može osigurati roba. Ova jednostavna ideja bitna je za ispravnu robnu politiku. U interesu firme pri određivanju svoje misije potrebno je dati karakteristiku svog baznog tržišta kroz potrebu vrste ili traženu «baznu» funkciju, ali ne putem konkretne tehnologije. Bazna funkcionalna vrijednost ili korisnost je usluganukleus, kojoj se mogu dodavati dopunske usluge, koje stvaraju sekundarnu korisnost najrazličitije naravi. Dopunska vrijednost ili dodane usluge mogu biti objektivne naravi, ali i proizvodi percepcije. Kada na tržištu obrazovnih usluga razni konkurenti predlažu jednake po sadržaju i tematici obrazovne programe, realiziraju funkciju-nukleus podjednako uspješno, odlučujućim postaju metode prezentiranja nastavnog materijala, uvjeti realizacije obrazovne usluge. Obrazovne ustanove, rukovodeći se znanjima o sustavu vrijednosti potrošača mogu odabrati pozicioniranje u pogledu ovoga ili onoga traženog atributa te obraćati se određenoj grupi potrošača. Kao osnovne parametre kvalitete usluga znanstvenici izdvajaju tehničku kvalitetu (ono, što dobiva potrošač), ključne pogodnosti i funkcionalnu kvalitetu (kvaliteta procesa pružanja usluge). Ovo je vrlo aktualno za upravljanje kvalitetom obrazovnih usluga. One spadaju u visokokontaktne, gdje potrošač intenzivno kontaktira s osobljem. Dakle, značaj se pridaje i kvaliteti ključnih prednosti i kvaliteti procesa pružanja usluge. Za obrazovnu ustanovu bitno je znati što je za potrošača vrijednost u obrazovnom programu, a što je vrijedno u metodici prezentiranja materijala, u radu osoblja. Uzimajući ovo u obzir možemo formulirati zahtjeve za kvalitetu proizvoda, usluge i zahtjeve za kvalitetu profesorskog i nastavničkog osoblja.
146
Za obrazovnu ustanovu bitno je postići zadovoljstvo potrošača uslugom, koje se može formirati ne jednostavno samim postojanjem kvalitete (kvaliteta sa stajališta proizvođača usluge), nego tek nakon što sam potrošač percipira kvalitetu usluge. Pri tome potrebno je imati na umu mogućnosti potrošača da kvalificirano ocjenjuje kvalitetu, polazeći od sustava vrijednosti. Analiza motivacije potrošača obrazovnih usluga u sustavu DPO dokazuje, da polazeći od sustava vrijednosti kojima se oni rukovode pri odabiru i plaćanju obrazovnih programa, dopunsko profesionalno obrazovanje možemo razmatrati kao kompenzacijsko i napredno. U uvjetima tranzicijske ekonomije poduzećima je teško graditi strategiju zbog posebne nesigurnosti vanjske situacije, što se odražava na sustavu upravljanja osobljem, a to se, sa svoje strane, kod konkretnih građana odražava na shvaćanju i procjeni svog stvarnog položaja, mogućnosti planiranja svoje budućnosti, izradi strategije ponašanja, formuliranju zahtjeva za kvalitetu usluga u sustavu DPO. Zaokret prema tržišnoj ekonomiji bitno se odrazio na sudbine konkretnih ljudi. Za znatni dio odraslog stanovništva stjecanje suvremenih znanja – to je kompenzacija nastalog zaostajanja, a za neke to je već aktualno napredno obrazovanje koje omogućuje ne samo reproduciranje stečenih znanja, već i učinkovitu, kreativnu njihovu primjenu u rješavanju raznovrsnih problema. Ovo treba uzeti u obzir pri izgradnji sustava upravljanja kvalitetom obrazovnih usluga u sustavu DPO.
Literatura: 1. Jean-Jacques Lamben. Strateški marketing. Europska perspektiva. Prijevod s fran. SanktPeterburg «Nauka», 1996. 2. E.M.Korotkov. Koncepcija ruskog menadžmenta. «DeKA» 2004. 3. J.N.Arsenjev, S.I.Šelobaev, T.J.Davidova. Upravljanje osobljem. JUNITI, Moskva, 2005. 4. Dopunsko profesionalno obrazovanje. Časopis MOSKVA, br. 2 (6), 2004. MODERN SYSTEMS OF SPECIALISTS’ TRAINING: FROM COMPENSATORY EDUCATION TO THE ADVANCE ONE SUMMARY Under the processes of economy reforming, appearance of the real market relations the role of information in management and intellectual labor is growing up. The essence, character, process and the structure of participants that take managerial decisions are cardinally changing. Economical and social instability is increased by ignoring of arising contradictions that are typical for transition economy. As a result the significance of the level of specialists’ education in quality and production management rises. The Institute of economics, management and law performs training and retraining of specialists basing on the conception: from compensatory education to the advance one. Keywords: quality of education. additional education
147