PETAR COTA Hrvatske autoceste, Zagreb
SAŽETAK U svrhu unapređenja efikasnosti poslovanja državnih uprava, Republika Hrvatska po ugledu na srednje europske zemlje pristupila je shodno Zakonu o trgovačkim društvima osnivanju društava u vlasništvu države. Time se željela postići veća dinamičnost u pogledu zapošljavanja poduzetnijeg poslovodnog i stručnog kadra i uvjeta za njihov rad, veća mobilnost vezana za nabavu, mogućnost nagrađivanja kod ispunjenja ciljeva i rokova, kao i kazni kod neispunjenja zadanih ciljeva, te ostalih pogodnosti koje trgovačka društva čini efikasnijim i mobilnijim nego što su to državne uprave. Ali, već u početku rada prvih trgovačkih društava u vlasništvu države pojavile su se dvojbe, posebno vezano za nabavu, o tome da li ta trgovačka društva trebaju poštovati iste zakone kao i državne uprave. U nekim slučajevima obzirom na vrstu odluke, poslovanje trgovačkih društava približilo se poslovanju državnih uprava. Problemom upravljanja kvalitetom poslovanja u javnom sektoru bavi se i Europska Unija već dugo i isti ili slični problemi prisutni su u svim državama. U ovom trenutku, koliko se može saznati, ISO norma za upravljanje kvalitetom u javnom sektoru je u fazi izrade. Ali, u kojoj zoni trebaju ostati trgovačka društva u vlasništvu države, to je tema koju će vjerojatno svaka država trebati i dalje definirati prema specifičnim uvjetima i ciljevima koji se žele postići.
TRGOVAČKA DRUŠTVA U VLASNIŠTVU DRŽAVE I UPRAVLJANJE KVALITETOM
UVODNI PRIMJERI U uvodnom dijelu naveli bismo neke srednje europske države, čiji je način postupanja u javnom sektoru bio primjer za Vladu Republike Hrvatske. Osnovni motiv u području cestogradnje bio je stvoriti uvjete za izgradnju autocesta prema koncesijskom modelu, te je trebalo prvo stvoriti pravne uvjete za ustupanje koncesije za određeni pravac autoceste. U praćenju koncesijskog modela uzori su bili Francuska, Italija, Španjolska i Austrija. U načinu osnivanja trgovačkih društava za financiranje i izgradnju autocesta u vlasništvu države vjerojatno nam je bio najbliži model koji je koristila Austrija. ASFINAG (Dioničko društvo za financiranje autocesta i brzih cesta, odnosno Autobahnen- und
Ključne riječi: Upravljanje kvalitetom, Trgovačka društva u vlasništvu države, kvaliteta u javnoj upravi 87
Schnellstraßen – Finanzierungs - Aktiengesellschaft) osnovano je još 1982. godine u vlasništvu Austrijske federacije (Austrija je savez 9 država odnosno federalnih jedinica). To dioničko društvo projektira, financira, održava i upravlja čitavom mrežom austrijskih autocesta i brzih cesta u dužini od cca. 2.000 km. U toj kilometraži je i oko 160 km tunela i 210 km mostova i vijadukata.
što su 1886. godine gotovo sve, tada privatne, željezničke pruge u Njemačkoj bile podržavljene (drugim riječima nacionalizirane) od strane monarhističke države.
ASFINAG je vlasnik tvrtki kćerki, koje se bave nekom od djelatnosti, kao što je ASFINAG Maut Service GmbH, odnosno ASFINAG naplata cestarine d.o.o., a i suvlasnik je u drugim društvima, kao npr. kod dioničkog društva Alpen Straßen AG (ASG), koje je nastalo fuzijom Arlberg Straßentunnel AG i Brenner Autobahn AG 1993. godine, a dioničari su ASFINAG i zemlje (države, federalne jedinice Tirol i Vorarlberg, i koje upravlja i održava Brenner autocestu A13 i Arlberg brzu cestu S16., te društva s ograničenom odgovornošću Österreichische Autobahnen- und SchnellstraßenGesellschaft m.b.H. (ÖSAG) itd.
DRŽAVNA TRGOVAČKA DRUŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Takvi srednje europski primjeri zasigurno su utjecali na formiranje taktičkih planova u javnom sektoru Republike Hrvatske.
U narednom tekstu navedena su samo taksativno neka od bitnih trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske. To su: - Croatia osiguranje d.d., od 1990. godine dioničko društvo s pretežitim udjelom državnoga vlasništva - Hrvatska Lutrija d.o.o., osnovana Uredbom Vlade RH iz 1993. godine, svoje poslovanje uskladila sa Zakonom o trgovačkim društvima 1996. godine. - Hrvatska brodogradnja d.o.o., osnovano odlukom Vlade RH 1994., a 1997. spojeno s JADRANBRODOM, Hrvatskim brodograđevnim društvom s ograničenom odgovornošću u Hrvatsku brodogradnju Jadranbrod d.d. - HEP, Hrvatska elektroprivreda d.d. u obliku dioničkog društva u isključivom vlasništvu RH posluje od prosinca 1994. godine, - Hrvatske željeznice, statut društva donesen 14. prosinca 1994., HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. osnovane su 1998. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim željeznicama - INA, Industrija nafte d.d., statut dioničkog društva donijet je 12. travnja 1995. - Autocesta Rijeka - Zagreb d.d., osnovano odlukom Vlade RH od 11. prosinca 1997. - Narodne novine d.d. osnovane Zakonom o preoblikovanju javnog poduzeća Narodne novine p.o. od 12.11.1999. - Hrvatske ceste d.o.o., izjava o osnivanju Vlade RH od 06. travnja 2001. - Hrvatske autoceste d.o.o., registrirane i započele s radom 11. travnja 2001. temeljem odluke Vlade RH - Hrvatske šume d.o.o., osnovano odlukom Vlade RH od 7. ožujka 2002. o preoblikovanju javnog poduzeća Hrvatske šume p.o.
Vizija ASFINAG-a je izgraditi mrežu austrijskih autocesta i brzih cesta do razine “inteligentnih cesta budućnosti” i ponuditi sigurne, ugodne i učinkovite transportne pravce. U tom smislu su uspostavili moderan i korisnički orijentiran prometni management, kao i pojačanu korisničku službu kroz izgradnju odmorišta s uslužnim objektima, parkirališta, zimsku službu i novi sustav obavještavanja u prometu, te se uz graditeljskotehnička poboljšanja i elektroničku svjetlosnu signalizaciju i dalje povećava sigurnost prometa. U istoj djelatnosti u Republici Sloveniji zakonom iz 1993. osnovano je dioničko društvo DARS (Društvo za autoceste u Republici Sloveniji, odnosno izvornog naziva Družba za avtoceste v Republiki Sloveniji), koje organizira i vodi gradnju i obnovu autocesta i provodi financijski inženjering (kao državna agencija) te održava i upravlja autocestama (kao koncesionar) i djeluje od 1. siječnja 1994. Ta godina, 1994., je i godina osnutka dioničkog društva Njemačke željeznice (Deutschen Bahn AG), čime je uspješno završena 1989. započeta provedba reforme o privatizaciji i zajedničkom upravljanju državnim željeznicama tadašnje zapadne i istočne Njemačke (Bundesbahn und Reichsbahn) nakon ponovnog ujedinjenja. Odlukom saveznog parlamenta Njemačke željeznice d.d. postale su poduzetnički rukovođeno dioničko društvo, nakon 88
POJAM TRGOVAČKOG DRUŠTVA
KVALITETA U TVRTKAMA U VLASNIŠTVU DRŽAVE
U Zakonu o trgovačkim društvima od 29. studenoga 1993., Odjeljak 1.: Trgovac, trgovačka društva i trgovac pojedinac, pod Pojmom trgovca u Članku 1. stoji: “Trgovac je, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.” Dakle, razlog postojanja trgovačkog društva je ostvarivanje dobiti. Vratimo se na cestogradnju. Razlog osnivanja trgovačkih društava je stvaranje pravnih uvjeta za ustupanje koncesija. Time država prenosi dobit od naplate cestarine i uslužnih djelatnosti na koncesionara (u pravilu su to privatne kompanije), ali time prenosi i rizik vraćanja financijskih sredstava korištenih za izgradnju autoceste. Međutim, praksa je pokazala da dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću u vlasništvu Republike Hrvatske može ostvariti veću dobit za državu nego privatni koncesionar, i to u istom području poslovanja i u istim tržišnim uvjetima. Tako je država u nekim slučajevima i odustala od prodaje trgovačkih društava. Ali, strani financijeri zahtijevali su da hrvatska država svojom imovinom garantira povratak sredstava, čime su ta trgovačka društva u stvari javna trgovačka društva, a ne dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću kao što stoji u registracijama. Nadalje, primjera radi, hrvatska država je u području nabave Uredbom o postupku nabave roba, usluga i ustupanja radova i Zakonom o nabavi roba, usluga i ustupanju radova iz 1997. te Zakonom o javnoj nabavi iz 2001. obvezala sve pravne osobe u kojima Republika Hrvatska, te jedinice lokalne i područne samouprave, imaju većinski udio da se moraju pridržavati postupaka javne nabave propisane tom uredbom, odnosno tim zakonima, čime je izravno ograničila društva u svom vlasništvu u području tržišne utakmice.
Iz više izvora dalo se načuti da je ISO norma za upravljanje kvalitetom u javnom sektoru u izradi, ali ISO nije dao još nikakvu službenu obavijest o tome. U ovom trenutku u razvoju je IWA 4 (Quality management systems - Guidelines for the application of ISO 9001:2000 in local government), smjernice za primjenu norme ISO 9001:2000 u lokalnoj samoupravi. Itekako je za pozdraviti gradske urede koji su, ne čekajući posebnu ISO normu o kvaliteti upravljanja u javnom sektoru, a sasvim sigurno spadaju u javni sektor, krenuli u smjeru uvođenja sustava upravljanja kvalitetom prema ISO 9001: 2000, kao što su Grad Rovinj za Aktivnosti upravljanja financijama grada Rovinja i poticanja razvoja gospodarstva i poduzetništva (certificiran 24.11.2003.) te Gradski ured za gospodarstvo grada Zagreba u području Praćenja investicijskih projekata i poticanja poduzetništva, praćenja poslovanja trgovačkih društava i upravno pravnih poslova (certificiran 25.04.2005.). Nadalje, tu su Hrvatska stomatološka komora (certificirana 17.03.2005.) i Hrvatska obrtnička komora (certificirana 10.06.2005.). U Republici Hrvatskoj certificirano je 1159 tvrtki prema normi ISO 9001:2000. Od toga trgovačkih društava u vlasništvu države i jedinica lokalne ili područne uprave, kao što su Vodovod-Osijek d.o.o. PJ Gradski vodovod Osijek, Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Hrvatski novčarski zavod d.o.o., Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., Croatia osiguranje d.d., je više od 10, ali ne više od 20, što je ispod 2% od ukupno certificiranih, dok je udio javnog sektora u ukupnom nacionalnom proizvodu oko 2/3 (dvije trećine). Prema najnovijem izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2004/05. Svjetskog gospodarskog foruma došlo je do daljnjeg pogoršanja položaja Hrvatske u odnosu na prethodnu godinu. Prema indeksu konkurentnosti rasta (GCI-Growth Competitivness Index) Hrvatska je s 53. pala na 61. mjesto (od 104 zemlje), s tim da je prema indeksu tehnološke spremnosti (Technology Index) na 46., prema indeksu kvalitete makroekonomskog okružja (Macroeconomics Environment Index) na 59., a po indeksu stanja javnih institucija (Public
Iz navedenog se može zaključiti da u današnjim uvjetima i u Hrvatskoj i u srednjoj Europi nije jednostavno povući jasnu crtu između postupanja u tvrtkama javnog sektora i onih ostalih. Njemačke željeznice d.d., isto kao i Hrvatske željeznice d.o.o. u 100% su vlasništvu države, kao i ASFINAG d.d. i Hrvatske autoceste d.o.o., ali država od svih tih društava, odnosno tvrtki, očekuje isti ili čak veći stupanj učinkovitosti i profesionalnosti kao i privatne kompanije od svog managementa i zaposlenika. 89
Institutions Index) na niskom 76. mjestu. Prema Porterovom indeksu poslovne konkurentnosti (BCI-Business Competitivness Index), koji je komplementaran sa GCI, Hrvatska je tek na 72. mjestu, s tim da je sofisticiranost operativne prakse i strategije kompanija rangirana kao 72., a kvaliteta mikroekonomske i poslovne okoline u kojoj se nacionalne kompanije natječu rangirana s pozicijom 70. Prema M. Porteru, bez mikroekonomskih promjena, makroekonomske i institucionalne reforme neće uspjeti. Rangiranje zemalja napravljeno je na bazi statističkih podataka i podataka prikupljenih anketom na uzorku 8700 menadžera iz 104 zemlje svijeta.
unapređenju ukoliko je sustav uspostavljen, budući da je priroda trgovačkih društava ta da ona ne samo da moraju pružiti odgovarajuću uslugu, stvoriti traženi proizvod ili postići zadani cilj u poslovanju, nego to moraju za svog vlasnika, u ovom slučaju državu, ostvariti jednako uspješno kao privatne tvrtke ili još uspješnije.
Literartura:
ZAKLJUČAK
1. ASFINAG Annuall Report 2004. 2. Zakon o družbi za avtoceste v Republiki Sloveniji, Ur.l.RS št. 126/2003 3. Jahresabschluss und Lagebericht 2004 der Deutschen Bahn AG 4. Zakon o trgovačkim društvima, Narodne novine br. 111/93 5. Uredba o postupku nabave roba, usluga i ustupanja radova, Narodne novine br. 33/97 6. Zakon o nabavi roba, usluga i ustupanju radova, Narodne novine br. 142/97 7. Zakon o javnoj nabavi, Narodne novine br. 117/ 01 8. Uvođenje TQM u jedinicama lokalne samouprave i organizacijske promjene, Grad Rovinj; Paliaga, M., Cleveland State University, 2001 9. Istraživanje implementacije sustava kvalitete u hrvatskim poduzećima; Dumičić, K., prof.dr.sc., Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 2, broj 1, 2004. 10.Nacionalni program zaštite potrošača za razdoblje 2005.-2006., Narodne novine br. 31/ 05
U zadnje vrijeme i u Europi i u svijetu se sve više govori o uvođenju sustava upravljanja kvalitetom u državnu i lokalnu administraciju, čime bi se kvaliteta usluge javnog sektora približila privatnom i proizvodnom sektoru. Kroz odnos procesa upravljanja i serije međusobno koordiniranih postupaka koji omogućuju stalno unapređenje i usavršavanje procesa postiže se zadovoljenje i premašivanje potreba korisnika, odnosno postavlja se suvremeni pristup kontroli kvalitete u kojem se ističe važnost zadovoljstva građana, te omogućuje razvoj poslovanja u kojem svi djelatnici teže stalnom unapređenju samih sebe. U tom smislu će svakako i doprinijeti smjernice za primjenu norme ISO 9001:2000 u lokalnoj samoupravi IWA 4, koje su u razvoju. U takvim okvirima, u kojima državna i lokalna administracija teži uvođenju sustava upravljanja kvalitetom, trgovačka društva u vlasništvu države ili lokalne uprave nemaju izbora nego svim raspoloživim resursima i snagama pristupiti uvođenju sustava upravljanja kvalitetom ili njegovom
90
doubts especially in relation to procurement as to whether these companies shall obey the same laws as state directorates. In some cases, as determined by the relevant decision the business operations of companies came very close to those of state directorates. The European Union has been dealing with the problem of the public sector business management quality for a long time and the same or similar problems have been encountered in all countries. As far as publicly known, the ISO standard for the public sector quality management is currently being prepared. However, the zone to which the state-owned companies should stick is a subject to be treated by each country in particular in accordance with their specific circumstances and objectives that they wish to achieve.
STATE OWNED COMPANIES AND QUALITY MANAGEMENT SUMMARY In order to improve the efficiency of its state directorates the Republic of Croatia followed the example of the Central European countries and pursuant to the Company Law undertook to establish state-owned companies. They were intended to increase the dynamic in employing more proactive managing and professional staff creating better conditions for their work, to achieve greater mobility related to procurement, the possibility of rewarding for meeting the objectives and deadlines, as well as a possible penalties for failing to meet the set goals, and any other benefits that make such companies more efficient and dynamic than the state directorates. However, at the very beginning of work of the first state-owned companies, there were
Keywords: Quality Management, public companies, quality in state administration
91