MIRELA JAMBREKOVIĆ, dipl.ing. TÜV Croatia d.o.o., Zagreb jambrekovic@tuv-croatia.hr
IFS I GLOBALGAP NORME- ZAHTJEVI TRGOVACA Sažetak U procesu pridruživanja Europskoj uniji i Republika Hrvatska radi na stvaranju konkurentnih tvrtki koje mogu ispuniti zahtjeve globalnog tržišta. Prednosti i nedostaci tog tržišta već su sada dobro poznati svim onim hrvatskim proizvođačima koji plasman svojih proizvoda ostvaruju preko trgovačkih lanaca. Kada je u pitanju proizvodnja hrane, poznato je da hrane u svijetu ima sve manje, te da su mogućnosti povećanja proizvodnje vrlo ograničene. Stoga, s obzirom na naš zemljišno-klimatski potencijal, stvaranje prepoznatljivih prehrambenih proizvoda koji će pronaći svoje mjesto na međunarodnom tržištu mora biti strateški cilj naše gospodarske politike. Međunarodno tržište otvara mnoge mogućnosti, no istovremeno je vrlo zahtjevno po pitanju kvalitete i sigurnosti prehrambenih proizvoda. Jedan od najčešće upućenih zahtjeva prema prerađivačima hrane i proizvođačima robnih marki je ispunjenje zahtjeva trgovačke norme International Food Standard (IFS). Noviji zahtjev trgovaca usmjeren je i prema poljoprivrednim proizvođačima a odnosi se na ispunjenje zahtjeva međunarodno prihvaćene norme GLOBALGAP. Kontinuirani zahtjevi trgovaca usmjereni su prema kvaliteti i sigurnosti proizvoda i pokazatelj su da se standardizacija u ovom segmentu gospodarstva nastavlja a naši proizvođači svakako moraju biti dio nje. Ključne riječi: GLOBALGAP, IFS, zahtjevi trgovaca, strateški cilj RH, certifikacija proizvoda 1. UVOD S obzirom na očekivani porast broja stanovništva proizvodnja hrane u svijetu bi trebala biti udvostručena. Osim zahtjeva za udvostručenjem količina proizvedene hrane, kao posljedica globalizacije tržišta hranom i brzine kretanja roba sa kontinenta na kontinent, pred proizvođače se neprestano postavljaju novi zahtjevi usmjereni na sigurnost i kvalitetu prehrambenih proizvoda. S druge strane utjecaj stranih i domaćih trgovačkih lanaca na proizvodnju i trgovinu hranom te njihovi zahtjevi sve su jači. Trgovački lanci sve više nadziru proizvodnju, prate potrebe kupaca, usmjeravaju razvoj proizvoda te svojim aktivnostima utječu na oblikovanje prehrambenih navika potrošača. Udio robnih marki u odnosu na „brand name“ proizvode u je stalnom porastu. Vlasnici robnih marki zakonski su odgovorni za ispravnost i kvalitetu proizvoda te bi se bilo kakav problem sa proizvodom odrazio i na ugled vlasnika robne marke. Zbog toga trgovački lanci i otvoreno tržište od dobavljača ne traže samo ispunjenje zakona i pravilnika zemlje u kojoj isti posluju, već traže primjenu oštrih zahtjeva „trgovačkih normi“ i certifikaciju prema tim istim normama.
2. IFS i GLOBAL.G.A.P NORME Pridruživanjem Europskoj uniji i Republika Hrvatska će u potpunosti postati dio otvorenog međunarodnog tržišta. Cilj naše države je ići u smjeru organiziranja poljoprivredne proizvodnje koja će kroz priznate tehnološke smjernice za integriranu proizvodnju te kontrolu proizvodnje omogućiti stvaranje dostatnih količina poljoprivrednih proizvoda za naše potrebe ali i za izvoz. Također je cilj da kvalitetni hrvatski prehrambeni proizvodi postignu europsku razinu sigurnosti proizvoda te osiguraju svoje mjesto na međunarodnom tržištu hrane. Međunarodno tržište hrane vrlo je veliko, gotovo 500 milijuna potencijalnih potrošača, ali je istovremeno i vrlo zahtjevno kada je u pitanju kvaliteta i sigurnost prehrambenih proizvoda. To je dobro poznato svim proizvođačima u RH koji svoje proizvode plasiraju na međunarodno tržište ili koji rade sa trgovačkim lancima. Iz ovoga je jasno da moramo biti pripremljeni i dobro organizirani da bi na tom tržištu mogli opstati. Prvi od zahtjeva trgovaca, kada je u pitanju hrana, usmjeren je prema proizvođačima poljoprivrednih proizvoda i odnosi se na stjecanje certifikata koji dokazuje sukladnost sa međunarodnom normom GLOBALG.A.P. Ta je norma prvi puta objavljena 1997. godine pod nazivom EUREPG.A.P. Objavila ju je „Euro Retailer Produce Working Group“, grupa koju čine trgovci, poljoprivredni proizvođači te članovi drugih interesnih udruženja. GLOBALG.A.P. je definiran s ciljem stvaranja opće prihvaćene norme za certifikaciju dobre poljoprivredne prakse u biljnoj i stočarskoj proizvodnji a odnosi se na sve aktivnosti prije i poslije berbe, odnosno na sve postupke na farmi do trenutka prodaje proizvoda. Temelj norme čini primjena: • dobre poljoprivredne prakse (GAP), • programa integrirane kontrole pesticida (IPC), • sustava upravljanja kvalitetom (QMS) i • HACCP načela. Cilj primjene norme je kontrolirana poljoprivredna proizvodnja koja može osigurati siguran i kvalitetan poljoprivredni proizvod, stvoriti povjerenje kod kupaca, smanjiti negativan utjecaj konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na okoliš te iskazati stalnu brigu o zdravlju i sigurnosti zaposlenika u poljoprivrednoj proizvodnji kao i životinja u uzgoju. Certifikat prema GLOBAL.G.A.P normi predstavlja putovnicu poljoprivrednih proizvoda bez kojeg već danas nije moguće osigurati plasman robe na međunarodno tržište hrane. Uskoro neće moći biti moguć plasman poljoprivrednih proizvoda bez certifikata GLOBAL.G.A.P niti u domaćim i međunarodnim trgovačkim lancima koji posluju u RH. Vodeći međunarodni trgovački lanci i dobavljači prepoznali su sigurnost hrane kao prioritet u svome poslovanju te su u svibnju 2000. godine pokrenuli Globalnu inicijativu za sigurnost hrane (Global Food Safety Initiative – GFSI), koju provodi udruženje trgovaca CIES (Food Business Forum). Norma IFS proizašla je kao jedan od rezultata toga udruživanja. Norma je definirana za prehrambenu industriju i razvijena je od strane njemačkih, francuskih i talijanskih maloprodajnih lanaca. Prvobitni cilj definiranja ove norme bio je kontrola proizvodnje samo privatnih robnih marki, no s vremenom je norma postala prihvaćena i šire te je postala temelj za kontrolu svih dobavljača prehrambenih proizvoda. Temelj ove norme čine: • primjena sustava kvalitete (ISO 9001), • rad prema važećoj zakonskoj regulativi, uzimajući u obzir i međunarodnu zakonsku regulativu iz područja hrane, • primjenu HACCP načela, • rad prema dobroj proizvođačkoj praksi (GMP) te • rad prema dobroj higijenskoj praksi (GHP).
Zahtjeve ove norme može primijeniti svaka tvrtka koja svojim proizvodima i proizvodnjom želi biti konkurentna na današnjem, vrlo zahtjevnom tržištu hrane. IFS norma je danas jedna od najpriznatijih normi za sektor prehrambene industrije, a certifikat, dodijeljen kao potvrda usklađenosti proizvoda sa zahtjevima te norme, u trgovačkim krugovima predstavlja potvrdu ostvarenja visoke razine kvalitete i sigurnosti proizvoda. Tako ne čudi da je primjena i certifikacija sustava prema ovoj normi jedan od osnovnih kriterija plasmana prehrambenih proizvoda na otvorenom tržištu hrane. Primjena zahtjeva obje norme je dragovoljna. Certifikaciju mogu provoditi samo odobrena certifikacijska tijela, akreditirana prema EN 45011:1998. Provedbu audita mogu provoditi samo certificirani auditori, odobreni za prijavljeno područje certifikacije. 3. ZAKLJUČAK Proizvodnja većih količina hrane na istim ili manjim površinama biti će moguća jedino uz povećanje proizvodnosti po jedinici površine, uz normizaciju procesa proizvodnje te uz dosljednu zaštitu i očuvanje svih postojećih prirodnih resursa. Trgovci su danas ovlašteni stavljati na tržište samo robu koja zadovoljava visoke sigurnosne standarde utvrđene propisima tehničkog zakonodavstva i normi. Stoga je jasno da će plasman poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda biti moguć samo uz ispunjenje svih zahtjeva koje nameće tržište. Vodeći trgovački lanci i dobavljači odavno su sigurnost hrane postavili kao prioritet u svome poslovanju, a definiranje „trgovačkih normi“ rezultat je upravo tih nastojanja. Cilj definiranja normi IFS i GLOBALG.A.P je razvoj standarda koji će kroz međunarodno prihvaćene procedure provjere osigurati transparentnost, pravednost, sigurnost i kvalitetu proizvoda na međunarodnom tržištu hrane. LITERATURA [1] www.globalg.a.p.org (2011.) [2] www.ifs-certification.com (2011.) [3] www.europa.eu/environment/agriculture/pdf (2011.) [4] www.mingorp.hr (2011.) [5] www.mps.hr (2011.)
IFS AND GLOBALGAP STANDARDS – REQUIREMENTS OF RETAILERS Summary In the process of joining the European Union, the Republic of Croatia is working on creating competitive companies that can meet the demands of the global market. The advantages and disadvantages of that market are, by now, well known to all those Croatian producers who realize the sale of their products through retailers. When it comes to food, it is known that there is less and less food in the world, and that possibilities for increasing production in the world are very limited. Therefore, considering our geographical potential, creating recognizable food products that will find their place in the international market must be a strategic goal of our economic policy. The international market opens up many possibilities, but is also very demanding in terms of quality and food safety. One of the commonest requests made of food processors and manufacturers of brands is fulfilment of the requirements of the trade norm, International Food Standard (IFS). A newer demand from traders is directed towards farmers, and it refers to the fulfilment of the requirements of the internationally accepted norm, GLOBALGAP. The continual demands of traders are focused towards product quality and safety and indicate that standardization in this segment of the economy continues, and our producers must be a part of it. Keywords: GLOBALGAP, IFS, requirements of European retailers, strategic goal of the Republic of Croatia