MIRELA JAMBREKOVIĆ,dipl.inž. ĐURO TUNJIĆ, dipl.inž. TÜV Croatia d.o.o., Slavonski Brod tuev@zg.t-com.hr tunjic@tuv-croatia.hr
ULOGA EUREPGAP-a U ODRŽIVOM RAZVOJU DRUŠTVA Sažetak Praćenjem određenih pokazatelja ustanovljeno je da su mogućnosti za povećanje proizvodnje kvalitetne i sigurne hrane u svijetu vrlo ograničene. Kao odgovor na taj ne optimističan podatak Europska Unija je definirala strategiju održivog razvoja društva, društva koje bi trebalo težiti prema zadovoljenju svih potreba sadašnjih generacija ali koje istovremeno ne ugrožava mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. EUREPGAP je međunarodno priznat standard koji propisuje dobru poljoprivrednu praksu. On povezuje sve najbolje tradicionalne metode obrade i zaštite tla kao i primjenu najsuvremenijih tehnika i tehnologija proizvodnje. Naglasak se stavlja na minimalan utrošak pesticida i mineralnih gnojiva uz korištenje prirodnih resursa u onolikoj mjeri u kojoj to dopušta stopa njihovog obnavljanja. Certifikacija sustava prema EUREPGAP-u ima za cilj potvrdu ispunjenja zahtjeva održivog razvoja poljoprivrede a time i društva. Ključne riječi: EUREPGAP, certifikacija, održivi razvoj društva, dobra poljoprivredna praksa 1. UVOD Proizvodnja hrane u svijetu s obzirom na očekivani porast broja stanovništva na 8.500 milijuna do 2025. godine trebala bi biti udvostručena. Praćenjem određenih pokazatelja ustanovljeno je da su te mogućnosti u svijetu vrlo ograničene. Što je uzrok tome? - Paralelno s povećanjem broja stanovništva šire se urbana naselja, zagađenje okoliša je sve prisutnije, rezerve pitke vode i ostalih prirodnih resursa sve su manje a širenje poljoprivrednih površina iz vremena 50-tih i 70-tih počinje stagnirati. Osim potrebe za udvostručenjem količine hrane, a kao posljedica globalizacije tržišta, kontinuirano se javljaju novi zahtjevi vezani na sigurnost i kvalitetu hrane. Proizlazi da će proizvodnja većih količina hrane na istim ili manjim površinama biti moguća jedino uz povećanje proizvodnje po jedinici površine, standardizaciju procesa proizvodnje te dosljednoj zaštiti i očuvanju svih postojećih resursa. Jednom riječju, uobičajen način poljoprivredne proizvodnje (konvencionalan) potrebno je usmjeriti prema suvremenoj poljoprivredi koja je ekološki prihvatljiva, ekonomski opravdana, socijalno pravedna i humana. 2. INICIJATIVA ODRŽIVOG RAZVOJA DRUŠTVA „Održivi razvoj društva je razvoj kojim se zadovoljavaju sadašnje potrebe društva bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija za zadovoljenjem njihovih potreba“ (Svjetska komisija o okolišu i razvoju, ”Brundtland Commission”),1987
Osvještenost građana EU-a po pitanju održivosti društva sve je veća a pogled u budućnost sve jasniji. Ekonomska dobit koja je u današnje vrijeme najbitnija i koja se postiže u veoma kratkom periodu, često na štetu životne sredine ili zahvaljujući socijalnoj nepravdi, ne može biti dalje tolerirana. Život u blagostanju, čist okoliš, socijalnu sigurnost i jednakost nije potrebno osigurati samo za današnju generaciju već i za generacije naše djece i unuka. Jasno je da bez promjena u područjima ekonomije, društva i politike, sudjelovanja zajednice i pojedinaca te stvaranja novih kriterija vrijednosti nema puta prema pronalasku riješenja i osiguranja mogućnosti da i buduće generacije zadovolje svoje potrebe. Vođeni tom idejom lideri Europske Unije su na prijedlog Europske Komisije 2001.godine definirali prvu EU strategiju održivog razvoja društva. Cilj strategije bio je identificiranje najbitnijih problema i razvoj aktivnosti koje će omogućiti kontinuirani napredak u pogledu kvalitete života. Provedba strategije zahtjevala je aktivnosti na globalnom nivou, stoga je ista prezentirana na Samitu o održivom razvoju 2002. godine u Johanesburgu. Prisustvovanjem i preuzimanjem odgovornosti i Republika Hrvatska postala je obveznik primjene smjernica održivog razvoja. 3. ODRŽIVI RAZVOJ POLJOPRIVREDE ”Održiva poljoprivreda je ekološki održiva, ekonomski opravdana, socijalno odgovorna, čuva prirodna bogatstva od potpunog uništavanja ili iskorjenjivanja i služi za buduće generacije.” (P. Allen) Definiranjem strategije održivog razvoja društva, poljoprivredna proizvodnja dobila je značajnu ulogu u provedbi strategije. Značaj poljoprivrede se ponajprije ogleda u broju ljudi koji sudjeluju u poljoprivrednoj proizvodnji (~ 1.2 biliona), dodatnih zahtjeva za proizvodnjom sigurne hrane uz istovremeno očuvanje prirodnih resursa te smanjenje štetnog utjecaja na okoliš. Na Samitu o održivom razvoju u Johanesburgu definirano je da bazu održive poljoprivrede čine najbolje poljoprivredne prakse (GAP), primjenom tradicionalnih metoda obrade i zaštite tla kao i najnovije tehnike i tehnologije uz minimalnu uporabu pesticida i mineralnih gnojiva. Samo tako integrirana poljoprivredna proizvodnja može biti ekonomski isplativa, ekološki održiva, odgovorna za sigurnost i dobrobit zaposlenika te postojeće prirodne resurse ostavlja u nasljeđe budućim generacijama. Na globalnom nivou prepoznata je kao učinkovit alat za osiguranje održivog razvoja društva. 3.1. EUREPGAP standard za poljoprivrednu proizvodnju Dodatni zahtjevi na sigurnost hrane ali i novi zahtjevi kupaca bili su povod da 1997. godine grupa europskih trgovaca udruženih u Euro-Retiler Produce Working Group (EUREP) u suradnji sa predstavnicima poljoprivrednih proizvođača i potrošača te predstavnicima drugih interesnih grupa iz cijelog svijeta pokrene inicijativu razvoja i harmonizacije jednog globalno prihvaćenog standarda dobre poljoprivredne prakse koji bi odgovarao suvremnim zahtjevima održive poljoprivredne proizvodnje. Radna grupa EUREP-a definirala je standard pod nazivom EUREPGAP (Euro-Retiler Produce Working Group's Good Agricultural Practice). Standard je baziran na priznatim integriranim poljoprivrednim tehnikama i osim implementacije HACCP-a i dobre proizvođačke prakse (GMP) uključuje program integrirane kontrole pesticida (IPC) kao i implementaciju sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001). Osnovni cilj definiranja standarda je proizvodnja sigurnog i kvalitetnog poljoprivrednog proizvoda, smanjenje negativnog utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš, racionalno korištenje svih raspoloživih resursa te stalna briga za dobrobit i sigurnost zaposlenika. Drugi
cilj, ne manje važan, je stvaranje globalnog normativnog okvira prikladnog za procjenu sukladnosti (certifikacija) prema međunarodno priznatim procedurama od strane neovisnog i ovlaštenog certifikacijskog tijela. 4. ZAKLJUČAK Održivi razvoj društva i rješenje globalnih pitanja moguće je samo uz dosljedno poštivanje definiranih pravila u svim elementima i nivoima društva. Ostvarenje ciljeva održivog razvoja poljoprivrede moguće je pratiti uz primjenu standarda te procjenu njihova ispunjenja.. Samo ispunjenje nacionalnih zakona i propisa koje je obaveza svakog poslovnog subjekta više nije dovoljno za opstanak istog na tržištu. EUREPGAP je primjer međunarodnog standarda integrirane poljoprivredne proizvodnje s jasnim protokolom koji poljoprivredni proizvođači širom svijeta mogu koristiti kao smjernicu razvoja suvremene poljoprivredne proizvodnje. Postupak certifikacije je jedini način potvrđivanja primjene i ocjene ispunjenja dobrih poljoprivrdnih praksi te predstavlja “globalnog partnera” na putu stvaranja održivog društva. LITERATURA [1] xxx Communication from the Commission: A European Union Strategy for Sustainable Development, Brussels, 2001. [2] www.eurepgap.org, (2007) [3] www.europa.eu/environment/agriculture/pdf, (2007) [4] www.sustainable-agriculture.org, (2007) [5] www.fao.org, (2007)
THE ROLE OF EUREPGAP IN SUSTAINABLE SOCIETAL DEVELOPMENT Summary Through observing certain indicators it has been established that the possibilities of increased production of safe, high-quality food are very limited. In response to this less-than-promising information, the European Union has defined a strategy of sustainable societal development, that society should be able to meet all the needs of its present generations, but without at the same time endangering its ability to meet the needs of future generations. EUREPGAP is a set of internationally recognized standards that regulate good agricultural practice. It presents a connection between the best traditional methods of soil cultivation and protection and the most modern techniques and technologies for production. Stress is given to minimum use of pesticides and fertilizers, along with usage of natural resources so far as is sanctioned by their rate of possible renewal. The objective of EUREPGAP certification is the verification of requirements for sustainable agricultural development, and the development of society itself. Only by connecting the interests of development with those relating to the social environment, and implementing those interests at local and national levels, can society afford to meet basic human needs, improve standards of living and achieve enhanced protection of the ecosystem, while at the same time securing the future of mankind. Key words: EUREPGAP certification, sustainable society development, good agricultural practice