mr.sc. Ankica Kosovec-Krželj, dipl.ing.el.
mr. sc. ANKICA KOSOVEC-KRŽELJ, dipl. ing. el. Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetnog zračenja ankica.kosovec@gmail.com , info@huzez.org ODGOVORNO KORIŠTENJE MOBILNIH TEHNOLOGIJA Stručni rad / Professional paper Sažetak Ekstenzivan razvoj novih tehnologija unio je dramatične pozitivne promjene na globalnoj razini u načinu komuniciranja, poslovanja i svakodnevnog života, ali je donio i niz potencijalnih rizika za ljudsko zdravlje i okoliš. Zbog toga je izuzetno važno odgovorno korištenje mobilnih tehnologija, kao i razvijanje svijesti o mogućim neželjenim posljedicama, posebno uzimajući u obzir „ranjive„ skupine kao što su djeca i mladi. Na oprez upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija koja je 2013 g. ne ionizirajuće zračenje uzrokovano radio frekvencijskim elektromagnetskim poljima proglasila mogućim kancerogenom za ljude. Zabrinutost su izrazile i relevantne institucije, Parlament EU i Vijeće Europe, koje svojim rezolucijama pozivaju na primjenu principa predostrožnosti i poduzimanje adekvatnih preventivnih mjera s ciljem izbjegavanja ili ograničavanja mogućih rizika. U radu će biti prezentirane mjere koje, u skladu s danim preporukama, kao korisnici mobilnih telefona i bez žičnih mreža možemo poduzeti da bismo u stupnju u kojem sami možemo utjecati, smanjili potencijalno štetnu osobnu izloženost radio frekvencijskom elektromagnetskom zračenju Ključne riječi: ne ionizirajuće zračenje, radio frekvencijska elektromagnetska polja, rizici za zdravlje, razvitak svijesti o štetnim posljedicama, odgovorno korištenje MT 1. UVOD Mobilne tehnologije u posljednja dva desetljeća bitno su izmijenile naš način života, komuniciranja i poslovanja te kreirale naše nove životne navike. Postali smo dio globalnog virtualnog svijeta, informacije su nam dostupne „odmah i sada“. Ali, uz nesumnjive dobrobiti koje nam donose, mobilne tehnologije postale su i potencijalni izvor rizika za naše, a poglavito za zdravlje naše djece. Ne radi se samo o novim obrascima ponašanja, životu u „virtualnoj realnosti“ i razvijanju novih vrsta ovisnosti nego i konkretnim potencijalnim rizicima koje neprekidna izloženost radijaciji visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja može dugoročno nanijeti stanicama našeg organizma. S obzirom da se radi o novoj tehnologiji i da još uvijek nema suglasja oko evaluacije rezultata znanstvenih istraživanja te kliničkih i epidemioloških studija, niz relevantnih institucija, od Svjetske zdravstvene organizacije do EU parlamenta i Vijeća Europe, upozorava na nužnost primjene „principa predostrožnosti“, posebno kad se radi o „ranjivim“ skupinama stanovništva kao što su djeca i mladi. Naglašava se potreba intenziviranja znanstvenih istraživanja. Potiče se razvoj jednako efikasnih tehnologija koje su evidentno manje rizične za zdravlje i okoliš kao i podizanje
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 106 -
mr.sc. Ankica Kosovec-Krželj, dipl.ing.el. svijesti o važnosti odgovornog korištenja mobilnih tehnologija te poduzimanja mjera za smanjivanje i ograničavanje zdravstvenih rizika. 2. PREPORUKE MEĐUNARODNE KOMISIJE ZA ZAŠTITU OD NE IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA
Međunarodna komisija za zaštitu od ne ionizirajućeg zračenja (ICNIRP) koju je, kao savjetodavno tijelo osnovala Međunarodna asocijacija za radijaciju, izdala je 1998. god. smjernice (ICNIRP GUIDELINES) s gornjim granicama dopuštene radijacije za frekvencijski spektar 0-300 GHz. Iako se u dokumentu navodi da će se granice kontinuirano revidirati sukladno novim istraživanjima, one za frekvencijsko područje iznad 100 kHz, u koje ulaze i radio frekvencije koje koristi mobilna telefonija, još uvijek nisu revidirane, iako su proteklih 15 godina mobilne tehnologije doživjele globalnu ekspanziju. U smjernicama iz 1998. god. izričito se naglašava kako se predložene granice baziraju samo na kratkotrajnim termalnim efektima (podražaji perifernih živaca i mišića, opekotine) te da se kod njihovog definiranja nisu uzimali u obzir utjecaji dugotrajne izloženosti na povećanje rizika za rak, s obzirom na to da baza tada raspoloživih podataka nije bila dostatna za definiranje granica koje bi uključile i biološke utjecaje na stanice ljudskog tijela. Četiri godine kasnije isto je tijelo izdalo dokument ICNIRP STATEMENT 2002 u kojem se traži primjena alternativnih strategija ograničavanja rizika, ukoliko raspoloživi podaci koji ukazuju na moguće štetne utjecaje nisu dovoljni za određivanje graničnih razina i naglašava da su nacionalni autoriteti odgovorni za definiranje i provedbu tih strategija u svojim zemljama. 3. STAJALIŠTA RELEVANTNIH INSTITUCIJA
3.1 Rezolucije EU Parlamenta Pitanje utjecaja elektromagnetskih polja na ljudsko zdravlje razmatrao je i Parlament EU.
U Rezoluciji br. 2252 (INI) usvojenoj 04.09.2008. između ostalog navodi se:
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 107 -
mr.sc. Ankica Kosovec-Krželj, dipl.ing.el. • granice izloženosti elektromagnetskim poljima koje su postavljene za širu javnost su zastarjele. One ne uzimaju u obzir utjecaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija na ranjive skupine, kao što su trudnice, novorođenčad i djeca; • izražava se velika zabrinutost BIOINITIATIVE izvješćem (vidi 3.4) o EM poljima koje sumira preko 1500 studija o toj temi i ukazuje na zdravstvene rizike emisija mobilnih telefonskih uređaja (mobiteli, Wi-Fi / Wi MAX, Bluetooth, DECT fiksni telefoni);
Rezolucijom br. 2211 (INI) od 02.04.2009 Parlament EU izražava stav da bežična tehnologija (mobiteli, Wi-Fi / Wi MAX, Bluetooth, DECT fiksni telefoni) koja emitira EM polja može imati negativne učinke na ljudsko zdravlje pogotovo za mlade ljude čiji je mozak još uvijek u razvoju. U toj rezoluciji Parlament EU: • osuđuje agresivne marketinške kampanje tele operatera koje uključuju prodaju mobitela i prigodnih paketa namijenjenih djeci i mladima; • skreće pozornost na oprez i preporuku da se mobilni telefoni ne bi smjeli koristiti preko razumne granice kad su u pitanju djeca; • potiče široki spektar kampanji podizanja svijesti kod mlade populacije o potrebi korištenja hands–free setova, što kraćem trajanju poziva, isključivanju mobitela kada se ne koriste te korištenju u područjima s dobrim signalom; • poziva države članice da slijede primjer Švedske i prepoznaju osobe koje pate od elektro hipersenzibilnosti kako bi im se dala odgovarajuća zaštita te jednaka mogućnost za razvoj; 3.2 Rezolucija Vijeća Europe
U Rezoluciji VE br. 1815 ističe se da telekomunikacije i mobilna telefonija „čini se imaju više ili manje potencijalno štetne, ne-termičke, biološke utjecaje na ljudsko tijelo čak i kod izlaganja razinama nižim od službenih graničnih vrijednosti“. VE snažno preporučuje primjenu principa predostrožnosti i upozorava kako čekanje egzaktnih znanstvenih i kliničkih dokaze prije poduzimanja mjera za sprečavanje poznatih rizika, može imati vrlo visoku cijenu za zdravlje i ekonomiju, kao što je bilo u slučaju azbestoze, olovnog benzina i duhana. Rezolucijom se između ostalog traži: • poduzimanje svih razumnih mjera da bi se smanjila izloženost elektromagnetskim poljima, posebno radiofrekvencijama mobilnih telefona, posebno djece i mladih, kao najrizičnije skupine za tumore glave; • preispitivanje znanstvene baze za postojeće standarde ICNIRP-a zbog njihovih ozbiljnih ograničenja;
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 108 -
mr.sc. Ankica Kosovec-Krželj, dipl.ing.el. • kampanje za podizanje svijesti o rizicima potencijalno štetnih bioloških utjecaja elektromagnetskih polja na okoliš i ljudsko zdravlje, posebno mladih i ljudi u reproduktivnoj dobi; • zaštitu elektro senzitivnih osoba koje pate od sindroma netolerancije na elektromagnetska polja; • poticanje istraživanja i razvoja telekomunikacija baziranih na tehnologijama koje su jednako efikasne, ali manje štetne za zdravlje i okoliš; • postavljanje preventivnih granica za dugotrajnu izloženost na 1% od sadašnjih ICNIRP vrijednosti; 3.3 Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) na bazi evaluacije višegodišnjih istraživanja i epidemioloških studija u 14 zemalja, utvrdila je da su radio frekvencijska elektromagnetska polja mobilne telefonije i bežičnih tehnologija mogući karcinogen za ljude. Tu je klasifikaciju prihvatila i Svjetska zdravstvena organizacija (IARC Monographs on the Evaluation of Carcinogenic Risks to Humans, Volume 102, 2013 ). S obzirom na to da se radi o novim tehnologijama koje se intenzivno razvijaju manje od dva desetljeća, još uvijek ne postoji dovoljan broj znanstvenih i epidemioloških studija koje bi nedvojbeno utvrdile ili isključile karcinogenost, ali raspoloživi podaci naveli su Svjetsku zdravstvenu organizaciju da upozori na oprez. 3.4 Bioinitiative
S obzirom na to da neka od znanstvenih istraživanja utvrđuju povezanost izloženosti EM poljima i povećanog rizika od malignih oboljenja, a druga zaključuju da se štetnost EM radijacije ne može dokazati, formirana je međunarodna radna grupa BIOINITIATIVE koju čini 29 eminentnih znanstvenika, istraživača i eksperata s područja javnog zdravlja iz desetak zemalja. Ta grupa prati, evaluira i komparira rezultate svih objavljenih i epidemioloških studija i znanstvenih istraživanja utjecaja EM radijacije niskog intenziteta na zdravlje ljudi. U najnovijem izvješću, objavljenom u travnju 2014. godine, na bazi evaluacije više od 3000 do sada objavljenih istraživanja, upozorava se na zdravstveni rizik od bežičnih tehnologija. Navodi se kako studije objavljene 2012. i 2013. godine, utvrđuju konzistentnu povezanost povećanog rizika glioma (malignog tumora mozga), kao i akustičkog neuroma s korištenjem mobilnih i bežičnih telefona. Na bazi postojećih epidemioloških dokaza zauzeto je stajalište da bi radio frekvencijska polja trebala biti klasificirana kao „poznati ljudski karcinogen“. U spomenutom izvješću se ističe da 65 posto (74 od 114) objavljenih studija dokazuje genetski utjecaj radio frekvencijske radijacije (oštećenje DNA), dok je u 68 posto (144 od 211) studija utvrđen utjecaj na nervni sustav. Navodi se da su mobilni bežični uređaji (telefoni
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 109 -
mr.sc. Ankica Kosovec-Krželj, dipl.ing.el. i tableti) veliki izvor nepotrebnog biološkog stresa za um i tijelo te se upozorava na potrebu korištenja žičanog pristupa Internetu u školama. 3.5 Znanstveni odbor EK za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike (SCENIHR)
Znanstveni odbor EK za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike (SCENIHR), kojeg čini 12 znanstvenika, donio je dokument „Final Opinion“. Dokument je napravljen na bazi procjene rezultata oko 700 iz 2013 i 2014 (uz izdvojena mišljenja nekih članova), iz kojeg proizlazi da elektromagnetska polja koja emitiraju mobiteli, Wi Fi uređaji, dalekovodi ili elektronički uređaji i bazne stanice ne predstavljaju nikakve rizike za zdravlje ljudi. Taj je dokument dobio veliku pozornost u našim medijima, iako se EK na određeni način ogradila od njega, navodom u preambuli samog dokumenta, da „predstavlja pogled nezavisnih znanstvenika članova Odbora, ali ne odražava nužno i stajališta EK.“
4. ZAKONSKA REGULATIVA U HRVATSKOJ U Hrvatskoj su granice dozvoljenih emisija elektromagnetskih polja definirane Pravilnikom o zaštiti od EM polja koji je donijelo Ministarstvo zdravlja (NN146/14). Granična razina za područje povećane osjetljivosti, za jakost električnog polja iznosi 24,6 V/m u frekvencijskom području 2-10 GHz, koje koristi nova generacija mobilne telefonije. To je 40 posto od razine koju je 1998. definirao ICNIRP, ali je višestruko veća vrijednost od onih koje se primjerice, koriste u Belgiji, Švicarskoj, Italiji ili Sloveniji. Važno je istaknuti i da neke od zemalja Europe koriste na nacionalnoj razini ICNIRP-ove vrijednosti, ali regije i gradovi mogu određivati svoje, u pravilu bitno niže granice (primjer Francuske i Pariza, Austrije i regije Salzburg). Unatoč suprotnim uvjeravanjima, Hrvatska ima bitno lošiju zakonsku regulativu postavljanja baznih stanica mobilne telefonije nego druge zemlje u Europi, koje osim poštivanja dozvoljenih granica zračenja, primjenjuju i niz alternativnih strategija za izbjegavanje i ograničavanje zdravstvenog rizika. To uključuje obavezu transparentnog komuniciranja planova za razvoj mobilnih mreža s lokalnom upravom i lokalnom zajednicom, dogovor oko lokacija za postavljanje baznih stanica, poštivanje urbanih, estetskih i pejzažnih kriterija smještaja antenskih stupova i krovnih prihvata u prostor, usklađivanje s prostornim planovima, izradu studija utjecaja na okoliš i ili/zdravlje i sličnih dokumenata, kojima se, u skladu s točkom 8.4.4 Rezolucije VE 1385, osigurava da se antene mobilne telefonije ne
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 110 -
mr.sc. Ankica Kosovec-Krželj, dipl.ing.el. postavljaju isključivo i jedino prema interesima tele operatera, nego u dogovoru s lokalnom/ regionalnom upravom i lokalom zajednicom kao i udrugama zabrinutih građana. Komparativni pregled legislative svih država Europe dan je u studiji „Base Station Planning Permission“ koju izdaje Svjetska asocijacija mobilnih operatera (GSMA-E). Prema toj studiji Hrvatska je jedna od samo četiri zemlje u Europi (uz Rumunjsku, Portugal i Slovačku) u kojoj nije obavezna javna rasprava kao ni konzultacija s organima lokalne uprave, ali za razliku od Hrvatske, u tim zemljama postoje obaveze ishođenja građevinskih dozvola, pa na taj način lokalna uprava ipak može utjecati na izbor lokacija za bazne stanice, bilo direktno, ili indirektno, kroz dokumente vezane za prostorno planiranje. Nisu jasni razlozi zbog kojih je 2009. god. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ukinulo do tada važeću obavezu ishođenja građevinske i lokacijske dozvole te je antenske stupove, najprije one na krovovima postojećih objekata, a nešto kasnije i one na zemlji uvrstilo u „jednostavne građevine“ koje se, prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14), mogu graditi bez građevinske dozvole. Po tome smo izuzetak u Europi, a kako u Hrvatskoj nisu propisani nikakvi kriteriji estetskog ili pejzažnog uklapanja u prostor, ovakva je odredba rezultirala nekritičkim postavljanjem antena koje, povećani rizik za zdravlje, rezultira i devastacijom urbanih prostora. Jedino što operateri u Hrvatskoj trebaju zadovoljiti jesu granice dozvoljenih emisija elektromagnetskih polja, koje, iako su niže od razine koju definira ICNIRP, dovoljno su visoke da i antene postavljene desetak metara od nečijih prozora ili balkona, bez problema dobivaju dozvole za rad. Primjerice, Slovenija je još 2004 g. uoči ulaska u EU, usvojila Kodeks dobre prakse potpisan između vlasnika izvora ne ionizirajućeg zračenja i nadležnih institucija kojim su striktno definirani načini i uvjeti provođenja i jačanja dijaloga s lokalnim zajednicama i javnosti, estetski i okolišni aspekti smještaja takvih objekata u prostor, poticanje istraživanja, predstavljanje rezultata evaluacija i prvih mjerenja te obaveza zajedničkog korištenja lokacija. Sličnu praksu imaju i druge zemlje EU. 5. ODGOVORNO KORIŠTENJE MOBITELA I WI-FI BEŽIČNIH MREŽA U Hrvatskoj se, suprotno točki 8.3.1. Rezolucije Vijeća Europe 1385, ne provode informacijske kampanje putem ministarstava zdravlja, školstva i zaštite okoliša usmjerene na učitelje, roditelje i djecu s ciljem upozoravanja na specifične rizike dugotrajne upotrebe mobilnih telefona i drugih uređaja koji emitiraju radio frekvencijsko zračenje. Ne potiču se ni kampanje za podizanje svijesti o manje rizičnim načinima korištenja mobilnih telefona koje je preporučio EU Parlament Rezolucijom 2211(INI). 5.1. Mjere za smanjenje potencijalno štetnog zračenja mobitela Da bismo sami smanjili potencijalno štetnu osobnu izloženost zračenju mobilnih telefona, treba obratiti pozornost na način njegovog korištenja. Savjetuje se: • ograničiti korištenje mobitela samo na važnije pozive; • ne prislanjati mobitel uz glavu prije uspostave poziva; • koristiti zvučnik ili žičane slušalice (kad god je to moguće); • izbjegavati razgovor uz slabi signal mobilne mreže (zbog veće radijacije mobitela); • birati modele sa što nižom vrijednošću specifične apsorpcije (SAR); • izbjegavati nošenje uz tijelo;
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 111 -
mr.sc. Ankica Kosovec-Krželj, dipl.ing.el. • ne držati mobitel uz glavu za vrijeme spavanja (ne koristiti ga kao budilicu); • umjesto govornih poziva, prednost davati korištenju tekstualnih poruka (SMS, mail, chat..); • kad je to moguće, prednost davati korištenju Wi-Fi mreža u odnosu na mobilne (povezivanje u pravilu traje kraće); • kod duljih razgovora mijenjati stranu glave; • izbjegavati telefoniranje u malom prostoru (lift, automobil..); • udaljiti se od osobe koja razgovara mobitelom; • dati prednost žičanoj tehnologiji (kad god je to moguće); 5.2 Mjere za smanjenje WI-FI zračenja Domaća Wi-Fi mreža osigurava stalnu povezanost i komfor u korištenju raspoloživih telekom usluga, ali prema rezultatima nekih istraživanja, predstavlja i mogući zdravstveni rizik. Institut koji dodjeljuje Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju (Karolinska Institute, Department of Neuroscience, Stockholm, Sweden), upozorava da je Wi-Fi opasan za djecu i trudnice te navodi kako "kombinirani učinak mobitela, bežičnih telefona, baznih stanica, WiFi i bežičnog interneta milijardama ljudi širom svijeta povećava rizik za rak, neurološke i reproduktivne bolesti i ugrožava normalan razvoj." Svaki bežični odašiljač, ako se ostavi uključen, nastavlja emitirati elektromagnetske valove frekvencije 2,4 GHz koji prolaze kroz zidove, kao i kroz ljudsko tijelo. Utjecaj potencijalno štetnog zračenja Wi-Fi mreže u stanu može se smanjiti na sljedeće načine: • isključiti bežični pristup Internetu kad nije u upotrebi (pogotovo noću); • onemogućiti Wi-Fi modul na uređajima (laptop, iPod, iPad) kad se ne koristi; • bežičnu tipkovnicu, miš ili štampač zamijeniti žičanim verzijama; • dati prednost alternativnom način spajanja na Internet (žičani pristup); Ako nije moguće isključiti usmjeritelj (router), predlaže se: • koristiti programibilnu utičnicu (timer) kojom se može regulirati vrijeme uključivanja i isključivanja uređaja; • ne držati uređaj u/ ili blizu spavaće sobe; • u postavkama uređaja smanjiti nivo Wi-Fi zračenja (vrijednost izlazne snage); • držati računalo što bliže izvoru Wi-Fi zračenja (trebat će manja izlazna snaga); • USB Wi-Fi ili 3G adaptere koristiti preko USB produžnog kabela (≥ 10 metara); • ako se detektira Wi-Fi mreža iz susjednog stana, zamoliti susjeda da noću isključuje Internet; 5.2 Mjere za smanjenje štetnog utjecaja baznih stanica Postavljanje baznih stanica mobilne telefonije u Hrvatskoj trebalo bi se regulirati u skladu s točkom 8.4.4 Rezolucije 1385 VE, uz suradnju tele operatera s organima lokalne i/ili regionalne uprave i lokalne zajednice. Potrebno je: • razvijanje mrežne infrastrukture mobilne telefonije uz primjenu principa najveće predostrožnosti (ALARA); • transparentno komuniciranje planova za razvoj mobilnih mreža i postavljanje baznih stanica s lokalnom upravom i lokalnom zajednicom;
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 112 -
mr.sc. Ankica Kosovec-Krželj, dipl.ing.el. • definiranje učinkovitih urbanih, estetskih i pejzažnih kriterija smještaja antenskih stupova i krovnih prihvata u prostor; • propisivanje izrade detaljnih studija ukupne izloženosti EM zračenju i posljedicama postavljanja višestrukih antena mobilne telefonije prilikom planiranja lokacije; • kontinuirano praćenje karakteristika zračenja u zatvorenim i otvorenim prostorima kroz mjerne kampanje; • dokumentiranje podataka o postojećim odašiljačima koji uzrokuju najveću izloženost populacije EM zračenju i za te slučajeve propisivanje obaveze istraživanja i implementacije alternativnih tehničkih rješenja; • potpisivanje Kodeksa dobre prakse, između tele operatera i organa regionalne/lokalne uprave, kao što je uobičajeno u drugim zemljama EU; 5. ZAKLJUČAK Hrvatska za sada u svoju zakonsku regulativu nije implementirala bitne preporuke iz Rezolucije VE 1815, kao ni odrednice iz brojnih rezolucija EU Parlamenta. Unutar različitih ministarstava (obrazovanja, zdravstva, okoliša) trebalo bi razvijati ciljane informacijske kampanje za učitelje, roditelje i djecu koje bi upozoravale na specifične rizike potencijalno štetne dugotrajne izloženosti mobilnim i ostalim uređajima koji emitiraju mikro valove, te pokrenuti kampanje podizanja svijesti u cjelini. Tim bi se kampanjama, u skladu s rezolucijama EU Parlamenta, poticalo korištenje jednako efikasnih ali manje rizičnih žičanih tehnologija te predlagale mjere za odgovorno korištenje mobilnih telefona i domaćih bežičnih mreža, s ciljem smanjivanja bespotrebne izloženosti emisijama njihovih elektromagnetskih polja. Hrvatska bi trebala definirati i implementirati „Kodeks dobre prakse“, kao što je uobičajeno u drugim zemljama, u kojima tele operateri, resorna ministarstva i regulator u suradnji s građanima, zajednički dogovaraju pravila postavljanja izvora ne ionizirajućeg zračenja u prostor. Kodeks dobre prakse u pravilu definira način vođenja dijaloga s lokalnom javnošću i udrugama, prostorne i estetske kriterije uklapanja u urbana područja i krajobraz, javnu dostupnost rezultata procjene i mjerenja emisija elektromagnetskih polja, te obavezu tele operatera zajedničke upotrebe lokacija s ciljem optimiziranja ukupnog broja baznih stanica. LITERATURA [1] http://www.gsma.com/publicpolicy/wpcontent/uploads/2013/05/GSMA_Base_Station_Planning_in_Europe-2013.pdf [2]. http://www.assembly.coe.int/Mainf.asp?link=/Documents [3] http://monografhs.iarcfr/ENG/Monographs/vol102/index.php [4] http://ec.europa.eu/health/scientific_committees/emerging/docs/scenihr_o_041.pdf [5] http://www.icnirp.org/cms/upload/publications/ICNIRPemfgdl.pdf [6] http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_08_98_2036.html [7] http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_12_146_2740.html [8] http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_06_79_1476.html [9] http://www.bioinitiative.org/report/wp-content/uploads/pdfs/RFR-11_28-research-summary.pdf [10] http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P6-TA-20090216+0+DOC+XML+V0//EN [11] http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+PV+20080904+ITEM004+DOC+XML+V0//EN
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 113 -
mr.sc. Ankica Kosovec-Krželj, dipl.ing.el.
RESPONSIBLE USE OF MOBILE TECHNOLOGY Summary Extensive development of new technologies has brought in dramatic positive changes at a global level of communication and business, as well as everyday life, but it has also brought a number of potential risks for human health and the environment. It is, therefore, extremely important to use mobile technology responsibly, and to raise awareness of potential adverse consequences, especially taking into account ‘vulnerable’ groups such as children and young people. In 2013, the World Health Organization declared non-ionizing radiation caused by radio-frequency electromagnetic fields to be possibly carcinogenic to people. Concern has also been expressed by relevant institutions such as the EU Parliament and the Council of Europe, calling, in their resolutions, for application of the principles of precaution, as well as for the taking of adequate preventive measures in order to avoid or limit potential risks. The work will present the measures that we, being the beneficiaries of mobile phones and wireless networks, can undertake, in line with the given suggestions and with respect to the degree of our influence, to reduce our personal exposure to potentially harmful effects of radio-frequency electromagnetic radiation. Keywords: non-ionizing radiation, radiofrequency electromagnetic fields, health risk, development of awareness of harmful effects, responsible use of mobile technology
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 114 -