Marijana Linić, dipl.oec., Ozren Gruičić, ing., Damir Malenica, dipl.ing. MARIJANA LINIĆ, dipl. oec.; OZREN GRUIČIĆ, ing,; DAMIR MALENICA, dipl. ing. Primorsko-goranska županija, Rijeka marijana.linic@pgz.hr ; ozren.gruicic@pgz.hr ; damir.malenica@pgz.hr
DALJNJI PRAVCI RAZVOJA U SUSTAVIMA UPRAVLJANJA KVALITETOM JEDINICA REGIONALNE SAMOUPRAVE Stručni rad/ Professional paper Sažetak Implementacija sustava upravljanja kvalitetom nadopuna je i proširenje, a ne nadomjestak za važeće propise. Većinu nedorečenosti zakonskim rješenjima izazvanu prije svega samim općenitim načinom pisanja zakona, sustav upravljanja kvalitetom nadopunjuje na način da se fokusira upravo na rizična mjesta, kojima se do sada jedinice regionalne samouprave nisu niti morale baviti. Međutim, implementacija sustava nije automatski i rješenje problema. Ona je tek skupina alata za detekciju, ispravljanje i trajno poboljšavanje sustava. Neophodna je razmjena znanja, dobre prakse i korisnih informacija svih operativnih nositelja koji se bave poslovima vođenja i nadzora primjene sustava upravljanja kvalitetom u jedinicama regionalnih samouprava. Pozicioniranjem i davanjem na značaju uvođenja sustava upravljanja kvalitetom u jedinice regionalne samouprave, namjera je da se putem Hrvatske zajednice županija ubuduće prezentiraju i usuglašavaju sve relevantne odluke tj. pravci daljnjeg razvoja i implementacije ovog upravljačkog alata. Uključivanje Hrvatske zajednice županija u projekt uspostave efikasnih sustava upravljanja kvalitetom u jedinice regionalne samouprave došlo je u pravom trenutku jer je u 2015. godini u mjesecu rujnu najavljena revizija norme ISO 9001:2008 tako da se može definirati zajednički program i smjernice prilagođavanja postojećih sustava „novim“ zahtjevima. Ključne riječi: jedinice regionalne samouprave, sustav upravljanja kvalitetom, daljnji razvoj, implementacija 1. UVOD Županije su kao jedinice regionalne samouprave Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi definirane po svom ustroju, teritorijalnoj nadležnosti, djelokrugu rada i modelima financiranja. Iako za sve jedinice regionalne samouprave (u daljnjem tekstu županije) vrijede iste zakonske obveze, odnosno samoupravni djelokrug obavljanja poslova, u praksi je vrlo jasno definirano „što“ je opseg zaduženja i obveza, ali problemi nastaju prilikom provedbe tj. definiranja „kako“ treba nešto realizirati. S obzirom na prethodno navedeno, česta praksa je da se isti radni procesi u različitim županijama ne obavljaju na identičan način, što može rezultirati nezadovoljstvom krajnjih korisnika sa pruženom uslugom te samim postupcima komunikacije sa pružateljem usluga. U svakodnevici se često spominje termin „birokratskih struktura“, pod kojim prvenstveno podrazumijevamo nezadovoljstvo pruženim uslugama, naročito u segmentu rokova, a samim tim i potpunu nemogućnost utjecaja na ove činjenice. Naravno da postoje i pozitivna iskustva,
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 115 -
Marijana Linić, dipl.oec., Ozren Gruičić, ing., Damir Malenica, dipl.ing. ali da bi nestao negativni predznak poimanja lokalne administracije koji je nažalost nemarom i nesustavnim načinom rada godinama građen, potrebno je sustavno mijenjati dosadašnje načine rada. Županije su se odlučile na implementaciju sustava upravljanja kvalitetom (u daljnjem tekstu SUK) po normi ISO 9001:2008 kako bi osigurale ujednačenost u radnim procesima te podigle samu kvalitetu radnih procedura. Osnovni i najvažniji cilj dobivanje je kvalitetnije usluge spram korisnika (kontinuirano podizanje razine zadovoljstva krajnjeg korisnika usluge), ali i sudionika u ovim procesima, posebno iz aspekta uštede osnovnog resursa – vremena. Uvođenje SUK po normi ISO 9001:2008 u županijama iskaz je dobrovoljnosti i opredijeljenosti čelništva (župana ili županijske skupštine) da upravljaju kvalitetom rada, odnosno da trajno unapređuju sustav. Svrha implementacije norme ISO 9001:2008 u županije je poboljšanje vlastite organizacije i djelovanja, u cilju što efikasnijeg zadovoljavanja potreba građana i drugih korisnika usluga samoupravnog dijela županija odnosno, zadovoljavanje međunarodno prihvaćenih standarda na području djelovanja regionalne samouprave. Kako bi čelništvo županija kontinuirano osiguralo podizanje kvalitete pružanih usluga krajnjim korisnicima pristupa se uvođenju SUK. Cilj je osigurati ujednačenost kako samih radnih aktivnosti tako i dokumentacije koja iz njih proizlazi, te osigurati trajno poboljšanje modaliteta rada. SUK se nametnuo kao alat koji pruža mogućnost preciznog definiranja svakog radnog procesa, njegovih pojedinih dijelova te nadzora nad njima. Za razliku od važećih propisa koji su vrlo općeniti i odnose se na cjelokupno poslovanje, SUK omogućava posvećenost samo uskim segmentima takozvanim „sivim zonama“ poslovanja s ciljem otklanjanja, ali i osiguravanja od neponavljanja identičnih nesukladnosti. Sustavnim vođenjem cjelokupnog poslovanja županija postiže se i podizanje transparentnosti rada, što je prvenstveno osnovni segment percepcije korisnika usluga o radu županija te ključni element njihovog zadovoljstva pruženim uslugama. Iako je ukupan broj ISO normi veći od 20.000, iz razloga što je većina njih vezana uz industrijsku proizvodnju, pa se danas u praksi prilikom govora o implementaciji normi u poslovanje misli na sedam „osnovnih“ normi: ISO 9001:2008 - Sustavi upravljanja kvalitetom ISO 14001:2009 - Sustavi upravljanja okolišem ISO 18001:2007 OHSAS - Zdravlje i sigurnost ISO 22000:2005 HACCP - Sustavi upravljanja sigurnošću hrane ISO 27001:2013 - Sustavi upravljanja informacijskom sigurnošću ISO 50001:2011 - Sustavi gospodarenja energijom ISO 22301:2012 - Societal security – Business continuity management systems – Requirements Kod implementacije u sustavima županija učestala je praksa osnivanje posebnih tvrtki, javnih ustanova ili trgovačkih društava (JU i TD1) za uske segmente djelovanja, pa se onda ISO 9001:2008 najčešće implementira u županijama, dok se pojedine prethodno navedene norme implementiraju u JU i TD ovisno o djelokrugu rada (na primjer za komunalno društvo koje se bavi čistoćom - prikupljanjem, selekcijom i obradom otpada, implementira se norma ISO 14001:2004). S obzirom na prirodu radnih procesa i modele donošenja odluka na izvršnoj i predstavničkoj razini dosadašnja praksa pokazuje da se županije najviše certificiraju sukladno 1
JU i TD
Javne ustanove i trgovačka društva. Odnosi se isključivo na one ustanove i društva čija su osnivačka prava u potpunosti ili znatnijem udjelu prenesena na JLS
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 116 -
Marijana Linić, dipl.oec., Ozren Gruičić, ing., Damir Malenica, dipl.ing. normi ISO 9001:2008, zatim po normi ISO 27001:2009, dok se za norme ISO 14001:2004 i ISO 50001:2011 certificiraju u manjem opsegu, te ih najčešće implementiraju agencije osnovane od strane županija. OHSAS2 i HACCP3 do sada nisu implementirani niti u jednoj županiji. HACCP iz razloga jer pokriva segmente koji županije nemaju u domeni svojih radnih zadataka, a OHSAS vjerojatno iz razloga jer u RH još uvijek ne postoji dovoljno razvijena svijest o zaštiti zdravlja i sigurnosti samih radnika. Naime, OHSAS ne definira načine provedbe niti ustrojava sustav zaštite zdravlja i sigurnosti već daje naglasak nad poboljšanju nadzora nad opasnostima. Do sada evidentiran broj nezgoda vezanih uz radne procese u županijama RH je zanemariv. Činjenica je da OHSAS još uvijek nema financijski učinak koji bi pridonio interes za implementaciju u županijama. Pored prethodno navedenih, sve je veća potreba za implementacijom slijedećih normi koje mogu donesti „nove vrijednosti“ u županijama: ISO 26000:2010 ISO 31000:2009
- Društvena odgovornost - Upravljanje rizikom
2. PROBLEMI Problemi pri implementaciji SUK brojni su i uočljivi od samog početka procesa implementacije, te se mogu sa velikom sigurnošću očekivati na svim mjestima i razinama poslovanja gdje se sustav uvodi. Osnovni problem je činjenica, da je norma pisana (i prevedena) jezikom koji je bitno bliži proizvodnim, prerađivačkim, te uslužnim poduzećima, ali je vrlo nerazumljiva jeziku regionalne samouprave kako po terminima tako i po samoj logici. Osnovna ideja implementacije norme ISO 9001:2008 je: „usvajanje procesnog pristupa pri razvoju, implementaciji i poboljšavanju djelotvornosti sustava upravljanja kvalitetom, kako bi se povećalo zadovoljstvo kupca ispunjavanjem kupčevih zahtjeva“ (ISO 9001:2008 zahtjev 0.2). Prvi problem na koji ukazuje ova definicija proizlazi iz činjenice da su županije bez konkurencije u svom djelokrugu rada te ne postoji tržišna borba za korisnike. Iz tog razloga imaju bitno manje „sluha“ za nezadovoljstva korisnika i rješavaju se samo reklamacije do kojih je došlo zbog očiglednih proceduralnih nepravilnosti. Za sve ostalo nametnut je dugogodišnji uobičajen način rada. 2.1 Terminologija norme i uprave Pri prvom susretu sa normom kako bi se lakše razumjela njezina terminologija i načela od velike pomoći su bili: Temeljna načela i terminološki rječnik ISO 9000:2005, Uputa za implementaciju norme ISO 9004:2009 te Uputa za implementaciju norme u lokalnoj samoupravi IWA 4 4:2009 (Izvor: ISO, www.iso.org). Ipak, iako prilično korisni, ovi dokumenti su previše opširno i djelomično neodređeno pisani, pa stoga za nedovoljno educiranog korisnika, koji nema iskustva sa implementacijom sustava, nisu bili od pomoći i 2
OHSAS
3
HACCP
4
IWA
Occupational health and safety management system, Sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu Hazard analysis and critical control points, Analiza opasnosti i kontrola kritičnih točaka - Sustav za analizu i sigurnost hrane International workshop agreement
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 117 -
Marijana Linić, dipl.oec., Ozren Gruičić, ing., Damir Malenica, dipl.ing. često su dovodili do konfuzije i znatnog gubitka vremena oko definiranja svakog pojedinog pojma. Jedan od najčešćih problema koji se pojavljuje internim auditorima tijekom vođenja audita je nerazumijevanje zahtjeva norme, pa oni često postavljaju pitanja koja nisu razumljiva auditiranoj strani, te kao rezultat nastaje stvaranje odbojnosti i neshvaćanje smisla i svrhe samoprosudbe. U praksi je neophodno da se u što kraćem vremenskom roku pomiri razlika u terminima između uprave i norme, te da svi djelatnici u potpunosti razumiju i redovno koriste sve danas uvriježene termine. 2.2 Dokumentiranje sustava Činjenica je da Zakoni definiraju isključivo ono što se mora napraviti, u kojim vremenskim rokovima, pod kojim kaznenim odredbama, dok Pravilnici pojašnjavaju i daju podrobnije upute o obvezama, ali nemaju snagu kaznenih odredba. Ipak nigdje nije objašnjeno na koji način se pojedini proces pretvara u postupak u kojem su definirani svi koraci rada, ali i potrebne kontrole u slučaju ako budu potrebne. Prilikom definiranja dokumentacije SUK (procesi/radne upute) u praksi su se uglavnom upravna tijela unutar županija rukovodila logikom „mi radimo više pa moramo imati više procesa/radnih uputa“. Činjenica je da se nije sagledavala mogućnost izrade „jedinstvenih“ dokumenata koji opisuju proces koji se provodi u više ustrojstvenih jedinica, niti su se sagledavale ustanove kao jedna cjelina, već je svako upravno tijelo razmatralo isključivo svoje segmente rada i opisivalo samo onaj dio koji se u potpunosti odvijao unutar njihove cjeline. No zapravo, ovo je već poznati problem u sustavima upravljanja čak i u komercijalno baziranim proizvodnim firmama. Najgore od svega je što su se pojedini dokumenti počeli duplirali, na način da se je osim već dugo postojećeg i korištenog pravilnika stvarao novi dokument koji bi opisivao taj isti proces, te u konačnici zapravo bio kopirani isti pravilnik. Ti isti sustavi koji se po svojoj definiciji bave dokumentacijom i slove kao birokratski, nisu imali probleme sa gomilanjem „nove“ dokumentacije. U međuvremenu nastaje i novi problem, a to je održavanje i nadziranje te iste dokumentacije. 2.3 Različito poimanje uvođenja (certifikacije) i implementacije SUK Logika uvođenja SUK za većinu je bila da se uvede u sustav te dobije certifikat koji će se postaviti na ulaz i staviti sve „ad acta“. Za većinu je teško bilo shvatiti i prihvatiti činjenice da je riječ o sustavu koji se odvija trajno, koji traži redovito analiziranje postojećeg stanja i načina rada, u koji su svi uključeni, a ne samo uprava odnosno voditelji upravnih tijela. Način razmišljanja većine: „Ali to se kod nas tako radi već 20 godina“ prilikom uvođenja sustava upravljanja ne prolazi. Naprotiv, SUK je zahtijevao preispitivanje ne samo rezultata rada, već i samih dokumenata, i to naročito na problematičnim mjestima gdje su se pojavljivala probijanja vremenskih rokova, koja su se do tada smatrala kao suma malih zakašnjenja ili na prvi pogled benignog redoslijeda radnji kod svakog od sudionika u procesu. Pojedine županije imale su problem sa implementacijom SUK. Neke od njih izgubile su po godinu dana, neke i do četiri godine, a u najgorem slučaju neke su ostale zaglavljene između dokumentiranog, ali potpuno neodržavanog sustava, i to bez važećeg certifikata. 2.4 Nedostupni primjeri dobre prakse U početnoj fazi pripreme sustava pojedinih županija za certifikaciju po normi ISO 9001 konzaltinzi za sustave upravljanja u RH nisu bila dovoljno adekvatna, odnosno konzultanti su
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 118 -
Marijana Linić, dipl.oec., Ozren Gruičić, ing., Damir Malenica, dipl.ing. bili dobro educirani po pitanju implementacije sustava u proizvodnim poduzećima, međutim nisu imali dovoljno iskustva u radu sa sustavima javne uprave i samouprave. S obzirom da nije postojao COPY / PASTE5 sistem rada i samim tim nije bilo odgovora na pitanja koja su bila otvorena niti primjera odakle su se mogla prepisati moguća rješenja, u RH početkom 2000.-tih nije bilo certificiranih županija. Primjeri susjednih država bili su donekle slični, ali su se bitno razlikovali u načinu organiziranja rada te primjeni zakonskih rješenja svake pojedine samouprave. 2.5 Postupak mjerenja efikasnog korištenja ljudskih i materijalnih resursa Generalni problem sa kojim se auditori susreću tijekom audita u tijelima županija je stav da se ne može definirati koje su dnevne, tjedne, mjesečne radne obveze koje pokriva određeno radno mjesto te koliko je potrebno vremena da se realizira pojedina obveza. Dakle, nemamo osnovne pokazatelje vezane uz potrebne ljudske ruserse (kompetencije i stručno osposobljavanje nisu sporni) tako da i u samoj realizaciji usluge kada se dobiju zahtjevi za dodatnim angažiranjem kadrova uglavnom nemamo polazne parametre. Dešava se i da se na uštrb potrebe za realizacijom određenog obima obveza iste odrađuju nekvalitetno. Isto tako, pojavljuju se problemi i kod realizacije pojedine programske aktivnosti gdje se putem procedure podnošenja izvještaja ustanovi da je aktivnost realizirana, ali nisu provedene kvalitetne analize vezane uz učinkovitost provedbe pojedinog programa (rezultat istih trebaju biti pravovremene odluke vezane uz dopune/izmjene/obustave programa/aktivnosti). 3. MEĐUŽUPANIJSKA KOORDINACIJA Osnovni problemi razvoja sustava upravljanja kvalitetom u županijama proizlazili su iz relativno teškog prevoðenja jezika norme na terminologiju regionalne samouprave, predokumentiranosti sustava u poèetnim fazama uspostave, neshvaæanju korištenja norme ISO 9001 kao upravljaèkog alata kojeg se trajno koristi te u konaènici ponajveæeg problema nemoguænosti iznalaženja veæ postojeæih rješenja po metodi dobre prakse izazvanog èinjenicom da jedinice regionalnog ustroja nemaju konkurencije veæ su jedine na svom upravnom podruèju. Sagledavši ovu problematiku, Primorsko – goranska županija inicirala je i pokrenula „Meðužupanijsku koordinaciju za sustave upravljanja kvalitetom“ (županije koje su u svojim sustavima implementirale normu ISO 9001) te su do danas održane dvije koordinacije u organizaciji Primorsko – goranske županije (2011. godine) i Istarske županije (2012. godine). Na koordinacijama su predloženi slijedeæi zakljuèci: • SUK u županijama trebala bi se baviti jedna osoba profesionalno (kao manager za kvalitetu); • Za sva unapređenja procesa unutar SUK nužno bi trebalo koristiti i osigurati odgovarajuću informatičko-programsku podršku; • U cilju optimizacije dokumentacije SUK nužno bi trebalo definirati ključne procese, strukturu dokumentacije SUK, ujednačiti terminologiju, smanjiti broj procedura, 5
Copy/Paste
Način rada kada se već jednom odrađen posao kopira, zatim po potrebi dorađuje, prepisuje, umnožava
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 119 -
Marijana Linić, dipl.oec., Ozren Gruičić, ing., Damir Malenica, dipl.ing. radnih uputa i sl., kako bi se smanjila prenormiranost sustava i sustav učinio jednostavnijim i operativnijim; • Međusobnom suradnjom i povezivanjem nužno je izmjenjivati znanje i primjere dobre prakse; • SUK bi trebalo djelotvorno povezati te sve aktivnosti provoditi koordinirano i objedinjeno sa sustavom financijskog upravljanja i kontrole te unutarnje revizije u županiji (FUiK); • Nužno je organizirati zajedničke ciljane (sukladno aktualnim temama i potrebama) cikluse edukacija. U pripremu treæeg ovakvog skupa ukljuèile su se Osjeèko-baranjska i Dubrovaèko neretvanska županija, ali se pokazuje da bi u daljnji rad trebalo ukljuèiti sve regionalne samouprave, dakle i one koje do sada nisu krenule u pravcu certificiranja sustava upravljanja kvalitetom. Prema odreðenim saznanjima, trenutno u RH 10-tak je županija implementiralo ili je u fazi certificiranja po normi ISO 9001 (Istarska, Primorsko – goranska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovaèko-neretvanska, Zagrebaèka, Osjeèkobaranjska, Varaždinska i Virovitièko-podravska) što svakako potvrðuje opredijeljenost èelnih ljudi (župana) da promišljaju proaktivno u pogledu korištenja upravljaèkog (ih) alata kojima je svrha olakšati upravljanje, umanjiti rizike, osigurati efikasnost i postizanje postavljenih ciljeva. Da bi se uoèeni nužni pravci daljnjeg razvoja realizirali, smatramo da je neophodno da se daljnja operacionalizacija i suradnja u pogledu implementacije ISO normi u regionalnim samoupravama ubuduæe treba operacionalizirati kroz Hrvatsku zajednicu županija. Naime, Hrvatska zajednica županija kao nacionalna udruga županija, a koja je osnovana 2001. godine, svojim djelovanjem i aktivnostima veæ dugi niz godina razmatra niz tematskih podruèja od interesa za regionalnu samoupravu te je uspostavljena suradnja i uèešæe svih hrvatskih županija. Kroz svoja radna tijela kontinuirano sudjeluju u realizaciji projekata/programa koji su od interesa za županije (npr. „Radna skupina za pripremu programa potpora namijenjenog poboljšanju inovacijskog okruženja s naglaskom na centre kompetencija“, „Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša“, „Meðusektorski struèni odbor u sklopu projekta Sinergijski socijalni sustav“, i dr.). Primorsko – goranska županija æe putem svojih predstavnika, a temeljem dosadašnjih iskustava u implementaciji meðunarodne norme ISO 9001 i ISO 27001 u sustavu upravljanja županije te dosadašnjom razmjenom iskustava sa predstavnicima ostalih županija, predložiti osnivanje radnog tijela u Hrvatskoj zajednici županija koje æe ubuduæe kontinuirano raditi na sustavnom razvoju implementacije meðunarodnih normi u funkciji podizanja efikasnosti rada županija. 4. ZAKLJUČAK Implementacija sustava upravljanja kvalitetom nadopuna je i proširenje, a ne nadomjestak za važeće propise. Većinu nedorečenosti zakonskim rješenjima izazvanu prije svega samim općenitim načinom pisanja zakona, sustav upravljanja kvalitetom nadopunjuje na način da se fokusira upravo na rizična mjesta unutar radnog procesa, kojima se do sada jedinice regionalne samouprave nisu niti morale baviti. Međutim, implementacija sustava nije automatski i rješenje problema. Ona je tek skupina alata za detekciju, ispravljanje i trajno poboljšavanje sustava. Neophodna je razmjena znanja, dobre prakse i korisnih informacija svih operativnih nositelja koji se bave poslovima vođenja i nadzora primjene sustava 15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 120 -
Marijana Linić, dipl.oec., Ozren Gruičić, ing., Damir Malenica, dipl.ing. upravljanja kvalitetom u jedinicama regionalnih samouprava. Pozicioniranjem i davanjem na značaju uvođenja sustava upravljanja kvalitetom u jedinice regionalne samouprave, namjera je da se putem Hrvatske zajednice županija ubuduće prezentiraju i usuglašavaju sve relevantne odluke tj. pravci daljnjeg razvoja i implementacije ovog upravljačkog alata. Uključivanje Hrvatske zajednice županija u projekt uspostave efikasnih sustava upravljanja kvalitetom u jedinice regionalne samouprave došlo je u pravom trenutku jer je u 2015. godini u mjesecu rujnu najavljena revizija norme ISO 9001:2008 tako da se može definirati zajednički program i smjernice prilagođavanja postojećih sustava „novim“ zahtjevima. LITERATURA [1] Gruičić, O., Malenica, D., Opravdanost certifikacije sustava upravljanja kvalitetom po normi ISO 9001:2008 u javnim ustanovama i trgovačkim društvima koja su osnovana i/ili u većinskom vlasništvu PGŽ, Brijuni, svibanj 2013. [2] Malenica, D., Gruičić, O., „SUK u JLS – Što smo htjeli postići ?“, Zbornik radova, 13. Međunarodni simpozij o kvaliteti „Kvaliteta i društvena odgovornost“ Solin, ožujak 2012. [3] Gruičić O., Implementacija sustava upravljanja kvalitetom po normi ISO 9001:2008 u Primorsko – goranskoj županiji,diplomski rad, Rijeka, 2014. [4] Kunović, V.] , Integracija dokumentacije sustava upravljanja i osiguranja kvalitete, „BV dani“, Sv. Martin na Muri 2013. [5] ISO, EN ISO 9001:2008 Quality management system – Requirements, Bruxelles, Belgium, 2008. [6] ISO, ISO 9004:2009, Managing for the sustained success of an organization - A quality management approach, Bruxelles, Belgium, 2009. [7] ISO, Temeljna načela i terminološki rječnik ISO 9000:2005, Bruxelles, Belgium, 2005. [8] ISO, IWA 4:2009, Quality management systems - Guidelines for the application of ISO 9001:2008 in local government, Bruxelles, Belgium, 2009. FURTHER DEVELOPING THE QMS IN THE REGIONAL AUTHORITY
Summary The implementation of the quality management system is a supplement to, and expansion of, and not a substitute for, legislation. The quality management system will correct most understatements of legal solutions that are caused primarily by the general way of writing the law, by focusing on the exact problem areas, which so far no regional authority has had to deal with. However, implementation of the system is not automatically the solution to the problem. It represents only a group of tools for the detection, correction and continuous improvement of the system. It is necessary to exchange knowledge, best practices and useful information of all operating carriers who are engaged in the management and supervision of the application of quality management systems in units of regional authority. Positioning and giving importance to the introduction of quality management systems in regional authorities, all relevant decisions – i.e. directions for the further development and implementation of this management tool – will be presented and harmonized through the Croatian County Association. The timing of the inclusion of the Croatian County Association in the project of establishing effective quality management systems in regional authorities came at the right moment because a revision of the ISO 9001:2008 norm was announced in September 2015, so that a common programme and guidelines for adapting the existing system to the ‘new’ requirements can be defined. Keywords: regional authority, quality management system - QMS, further development, implementation
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 121 -