GORANA LIPNJAK Hrvatska udruga za zdravo radno mjesto, Zagreb gorana.lipnjak@gmail.com ZLATKO PAP Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb zlatko.pap@ericsson.com
PRIMJENA ERGONOMSKIH PRINCIPA PRI RADU S RAČUNALOM Sažetak U razvijenim zemljama oko jedne trećine svih izostanka s posla zbog zdravstvenih problema odnosi se na probleme koštano mišićnog sustava, što dovodi do značajnih gubitata u javno ztravstvenom sustavu. Radni uvjeti i radno opterećenje važni su faktori za razvoj i dugotrajnost ovih poteškoća. Monotono ponavljajući pokreti kroz duže vremensko razdoblje mogu dovesti do različitih koštano mišićnih oštećenja. Kao na primjer ponavljajući rad tipkanja na tipkovnici ili pokretanje miša pri radu na računalu. Primarni cilj ergonomije je prilagodba radnih uvjeta mogućnostima zaposlenika. To se odnosi na ergonomsko dizajniranje alata, radnog mjesta i opreme, kao i na osposobljavanje, informiranje i raspoređivanje posla. Uspješna prevencija koštano mišićnih problema postiže se analizom radnih uvjeta, procjenom rizika, provođenjem mjera za smanjenje rizičnih faktora, kontrolom i provjerom rezultata. Pri tome je bitno uzeti u obzir utjecaj faktora kao što su godine starosti, spol, razina osposobljenosti i znanja iz određenog područja rada. Ključne riječi: ergonomija, radno mjesto za računalom, koštano mišićni sustav, prevencija 1. UVOD Neadekvatan dugotrajan rad za računalom može dovesti do ozbiljnih tjelesnih oštećenja. Neke od studija razvijenih zemalja pokazuju da nepravilno koncipirano radno mjesto, nepravilan položaj pri radu, loše navike kao i stresne situacije dovode do različitih zdravstvenih problema. Sjedenje u uredu je samo po sebi razumljivo. Usprkos činjenici da je ponekad i stolica (kao najzahtjevniji element), ergonomski usklađena sa zahtjevima, ukoliko i ostali elementi radnog mjesta nisu međusobno usklađeni ili nisu prilagođeni svakoj pojedinoj osobi, mogu nastati problemi. Problemi koštano mišićnog sustava uzrokuju značajne gubitke javno zdravstvenog sustava. U razvijenim zemljama, oko jedne trećine svih odsutnosti s posla zbog bolovanja odnosi se na probleme koštano mišićnog sustava. Od toga na problematiku koja se odnosi na leđa otpada oko 60%. Na drugom mjestu su ozljede vrata, ramena, ruku, teniski laktat, sindrom karpalnog tunela i drugo. Radni uvjeti i radno opterećenje važan su faktor za razvoj, trajanje i nastavljanje ovih teškoća. Cilj ergonomije je u poboljšanju učinkovitosti rada, sigurnosti, ugodnosti i kvaliteti rada, a što se postiže oblikovanjem strojeva, radnih prostora i proizvodnih procesa. Na taj način radnik može što lakše i učinkovito obavljati poslove i radne zadaće. Time ergonomija postiže dva
ključna cilja suvremenog, prihvatljivog poimanja ljudskog rada: produktivnost uz očuvanje zdravlja. 2. PRAVILNIK O SIGURNOSTI I ZAŠTITI ZDRAVLJA PRI RADU S RAČUNALOM Temeljem Direktive Vijeća Europe 90/270/EEZ, te temeljem Zakona o zaštiti na radu doneseni su propisi iz područja zaštite zdravlja pri radu s računalom i u Hrvatskoj. Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom objavljen u Narodnim novinama 69/05, te je potaknuo da se temeljem njegovih odredbi na jednoznačan način projektiraju i uređuju radna mjesta pri radu s računalom primjenjujući odgovarajuća ergonomska načela i organizaciju rada s ciljem primjene sigurnog načina rada i očuvanja zdravlja radnika. Odredbe Pravilnika odnose se na radnike koji rade ukupno 4 ili više od četiri sata dnevno s računalom, a obvezuju poslodavca da izradi procjenu opasnosti za sva radna mjesta s računalom, da osigura da radna mjesta odgovaraju Pravilniku u pogledu radne opreme i radnog okoliša te da radna mjesta odgovaraju Pravilniku u pogledu programske opreme. Poslodavac je obvezan da osposobi radnike za rad na siguran način, kao i da osigura radnu aktivnost na način da se rad sa zaslonom periodički izmjenjuje sa drugim aktivnostima, odnosno da osigura odmore i vježbe rasterećenja. Pravilnik zahtjeva da se radnicima dostave sve potrebne informacije o sigurnosti i zdravlju pri radu kao i da se organiziraju preventivni pregledi vida radnika kod specijaliste medicine rada, odnosno oftalmologa ukoliko se utvrdi potrebnim. Radni prostor i njegova oprema treba zadovoljiti određene minimalno tehničke zahtjeve, koji se odnose na građevinske dijelove građevine i radnog prostora, pristupa radnim prostorima te na pomoćne prostorije. Radi sprječavanja rada u nefiziološkom položaju radno mjesto mora biti odgovarajuće oblikovano svakom radniku. Pravilnikom je propisana minimalna razina osvijetljenosti od 300lx, a dopuštena razina buke opreme i drugih izvora u radnom prostoru iznosi 60 dBA. Radni okoliš i radne plohe trebaju biti tako uređene da ne izazivaju bliještanje i zrcaljenje koje ometa rad bilo od umjetnog ili prirodnog dnevnog svijetla. Mikroklimatski uvjeti moraju odgovarati zahtjevima za toplinsku udobnost pri radu bez fizičkog naprezanja (temperatura 20 – 24 °C), a ukoliko se koriste klima uređaji, vlažnost treba iznositi 40% do 60%, a brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s. Izbor računalne opreme mora biti takav da ona ne predstavlja opasnost ili oštećuje zdravlje radnika. Radna površina stola mora biti dovoljno prostrana da se može smjestiti sva potrebna računalna oprema. Ujedno radni stol mora biti stabilan, imati dovoljno slobodnog prostora za udobno sjedenje i po mogućnosti da bude podesiv po visini, Radni stolac mora biti stabilan te mora radniku omogućiti udoban položaj i neometano pomicanje, Visina sjedala radnog stolca mora biti podesiva. Naslon mora biti oslonac za čitava leđa, podesiv po nagibu i visini. Poslodavac mora osigurati osposobljavanje radnika za rad na siguran način i to prilikom prvog raspoređivanja na radno mjesto, te prije provedbe svake promjene koja bi mogla utjecati na sigurnost i zdravlje na tom radnom mjestu. Osposobljavanje osim teoretskog dijela treba biti provedeno i praktičnim pokaznim vježbama na mjestu rada. O provedenom osposobljavanju za rad na siguran način mora se sačiniti Zapisnik koji potpisuje osposobljavani radnik, rukovoditelj radnika koji je proveo praktično osposobljavanje i stručnjak zaštite na radu.
Poslove pri radu s računalom treba organizirati tako da se oni izmjenjuju s drugim poslovima a ako to nije moguće, treba osigurati odmore u trajanju od najmanje 5 minuta i organizirati vježbe rasterećenja. 3. POSLJEDICE NEADEKVATNOG RADNOG MJESTA Bazični princip ergonomije je kreiranje odgovarajuće ravnoteže između zahtjeva posla i odgovarajućeg kapaciteta radnika, i to ili adaptiranjem posla osobi ili razvojem kapaciteta čovjeka osposobljavanjem i stručnim prilagodbama. Primarni cilj treba biti adaptacija radnih uvjeta prema kapacitetu radnika, pri čemu je od izuzetne važnosti uzeti u obzir individualni kapacitet, godine starosti, spol, razinu osposobljenosti i stupanj poznavanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Razlikuju se dvije vrste ozljeda, jedne su akutne i bolne a druge kronične i dugotrajne. Prve nastaju zbog jakog i trenutnog opterećenja te dovode do trenutnog problema u strukturi i funkciji (na pr. istegnuća mišića zbog teškog tereta, loma uda zbog pada, ili blokiranja kičme zbog nepravilnog pokreta). Drugi je rezultat permanentnog opterećenja, dovodeći do kontinuiranog povećanja boli i disfunkcije (oštećenje ligamenata, upala tetiva, grčenja mišića). Kronične ozljede nastaju nakon dugotrajnog opterećenja i mogu se zanemariti i ignorirati od strane radnika zbog toga što ozljeda može prividno biti izliječena, i ne rezultira u značajnom oštećenju. Statičko opterećenje pojavljuje se kod uvjeta gdje su mišići napeti kroz duži period vremena u cilju zadržavanja određenog položaja tijela (npr. držeći ruke u tipičnoj poziciji za vrijeme tipkanja). Ukoliko se mišić nema mogućnosti opustiti za vrijeme rada, umor mišića može nastati i kod niskog opterećenja, te se funkcija mišića može oštetiti. Dodatno, statičko opterećenje dovodi do smanjene cirkulacije krvi u mišićima. U normalnim uvjetima, permanentno mijenjanje između čina kontrakcije i opuštanja djeluje kao pumpa za podržavanje cirkulacije. Kontinuirana kontrakcija onemogućava dotok krvi do napetog mišića. Osim mehanički induciranih napora koji utječu direktno na lokomotorne organe, psihosocijalni faktori kao što su na pr. vremenski pritisak ili nedovoljna socijalna podrška mogu povećati utjecaj mehaničkih opterećenja ili inducirati probleme koštano mišićnog sustava povećanjem napona u mišićima ili utjecati na koordinaciju lokomotornog sustava. Važni faktori kod prevencije su ostvarivanje idealne ravnoteže te primjena osnovnih principa ergonomije. U cilju održavanja i prevencije zdravlja, važna je ravnoteža između stanja rada i odmora. Odmori su preduvjet za oporavak od napetosti prilikom rada i za prevenciju akumuliranog umora. Individualno „preporučeno opterećenje“ varira od subjekta do subjekta i ovisi o funkcionalnim mogućnostima samog radnika i osobnim resursima Neke studije su pokazale i da stres na poslu, nelagoda, umor, nezadovoljstvo mogu također izazvati i značajne zdravstvene probleme, te se i na toj povezanosti „psihičko opterećenje – fizička bol“ rade dodatna istraživanja u području medicine rada. Kod razmatranja i procjene opasnosti i rizika, uzimaju se u obzir i ti segmenti. 4.
SUSTAV UPRAVLJANJA ZAŠTITOM ZDRAVLJA I SIGURNOSTI OHSAS 18001
Uvođenje sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti u kompanije u skladu s međunarodnom normom OHSAS 18001 dodatno daje dobre preduvjete za držanje svih parametara zaštite zdravlja pod kontrolom te omogućuje kontinuirano unapređivanje radnih uvjeta. Sustav upravljanja bazira se na procesnom pristupu „planiraj – provedi – provjeri – postupi“, tako da se u redovitim vremenskim intervalima kontrolira svaki segment zaštite.
Nova revizija norme OHSAS 18001 posebno naglašava važnost identifikacije opasnosti i procjene preostalog rizika kao i važnost vođenja brige o zdravlju zaposlenih, tako da se primjena ergonomskih principa uspješnije primjenjuje u kompanijama s certificiranim sustavima zaštite zdravlja i sigurnosti. 5.
OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN ZA RAČUNALOM
U skladu s Pravilnikom o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom poslodavac mora upoznati radnike sa svim okolnostima i zahtjevima za sigurnost i zaštitu zdravlja pri radu sa računalom. To znači da mora osigurati osposobljavanje radnika za rad na siguran način prilikom prvog raspoređivanja na radno mjesto kao i prije provedbe svake promjene koja bi mogla utjecati na sigurnost i zdravlje radnika na tom radnom mjestu. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način do sada se najčešće izvodilo u učionicama korištenjem uobičajenih nastavnih sredstava i pomagala. Razvojem tehnologije pojavljuje se novi oblik osposobljavanja koji pruža nove mogućnosti. Taj oblik unapređuje učenje na daljinu korištenjem komunikacijske tehnologije – učenje pomoću elektroničkih medija ili elearning. Kao i druge tehnološke inovacije, e-learning ima svoje prednosti i nedostatke. E-learning je posebno interesantan poslodavcima jer omogućava znatno smanjenje troškova. Program osposobljavanja za rad na siguran način utvrđuju se na osnovi postojeće procjene opasnosti, iskustava u dosadašnjem radu iz svih tehnoloških cjelina, saznanja i iskustava unutar tvrtke, postojećeg sustava dokumentacije zaštite na radu te tehnoloških zahtjeva postojeće radne opreme. Cilj osposobljavanja radnika je upoznavanje korisnika računala sa mogućim implikacijama usred višesatnog korištenja opreme po vlastito zdravlje. Svrha je upoznati korisnike opreme kako da samostalno djeluju, ali i uz pomoć stručnih osoba, na moguće simptome poremećaja komfora te uklanjanja uzroka odnosno umanjivanja posljedica. Programom osposobljavanja obuhvaćene su sve opasnosti, štetnosti i rizici koji mogu ugroziti zdravlje i život na radnom mjestu sa računalom: Mehaničke opasnosti pri horizontalnom/vertikalnom transportu, opasnosti od psihofizičkog napora, opasnosti od nefiziološkog položaja tijela, opasnosti od nedovoljne rasvjete, opasnosti od nepovoljne mikroklime te opasnosti od električne struje. Način provjere osposobljenosti radnika odvija se teoretski, putem upitnika odnosno ispita ispunjenog i potpisanog od strane ispitanika i ispitivača. Učenje na daljinu uz pomoć elektroničkih medija omogućava korisnicima učenje vlastitim tempom, na mjestu i u vremenu koji sami odaberu te im daje mogućnost da određenom gradivu posvete onoliko vremena koliko im je potrebno za savladavanje materije. Dakle, učenje putem interneta omogućuje izbor mjesta, vremena i trajanja učenja. Uz financijsku isplativost potrebno je naglasiti da oni poslodavci koji cjelokupan sustav za upravljanje nastavnim sadržajem instaliraju na svojem poslužitelju uz već stečenu financijsku korist ostvaruju i korist stalnog pristupa informacija svojim radnicima jer se virtualna nastava može održati u bilo koje vrijeme onim radnicima kojima se dopusti pristup sustavu odnosno izvoru znanja. Obrazovna dokumentacija (literatura) dostupna je u cijelosti svakom polazniku za cijelo vrijeme trajanja osposobljavanja. Literatura radnicima predstavlja sve opasnosti kojima su izloženi za vrijeme rada sa računalom, zahtjeve koje radna oprema mora ispunjavati te preporuke kako poboljšati radno okruženje. Provjera usvojenog znanja je važan element sustava. Test omogućava administratoru/poslodavcu da na brz i učinkovit način provjeri znanje svih zaposlenika koji su sudjelovali u osposobljavanju.
6.
DIZAJN MODERNOG RADNOG MJESTA
Zbog želje za što uspješnijim radnicima, izbjegavanja plaćanja skupih bolovanja radnika i temeljem sve strožih propisa, poslodavci su u visokorazvijenim zemljama počeli tražiti rješenja u adekvatnom namještaju koji je ergonomski prilagođen dugotrajnom radu. Odbačena su potpuno netočna uvjerenja da je za pravilno sjedenje dostatan relativno udoban stolac i dovoljno velik stol. Zdravi ured iskorištava radni prostor i uvodi prostore za kreativno promišljanje. Cilj zdravog ureda je postići što bolju interakciju između radnih zadataka i radnika čime će se optimizirati produktivnost i očuvati sigurnost i zdravlje. Znanstvenici sve više upozoravaju da dugotrajno sjedenje, čak i uz redovito vježbanje, može biti loše za zdravlje. Nije bitno gdje se sjedi - u uredu, u školi, u automobilu, pred računalom ili televizijom - nego samo ukupan broj sati provedenih u sjedećem položaju. Ljudsko tijelo nije prilagođeno dugotrajnom sjedećem položaju. Dinamičko i aktivno sjedenje jedan je od najučinkovitijih načina prevencije zdravstvenih problema nastalih sjedilačkim načinom života kojim suvremeni čovjek danas živi. Medicinska istraživanja su dokazala, da sjedenje na stolicama s trodimenzionalno gibljivim sjedištima i naslonima za leđa, potiče aktiviranje leđnih i drugih mišića, što kroz relativno kratko vremensko razdoblje dovodi do znatnog smanjenja ili nestanka boli u lumbalnom dijelu kralježnice. Neke vrste stolica i stolaca omogućuju različite vrste položaja, po želji ili potrebi korisnika – slika 1. Slika 1 - Alternativni načini sjedenja
Sjedenje inspirirano jogom novi je način sjedenja koji na novi način zadovoljava potrebu za mijenjanjem položaja tokom rada. Integrirani oslonci za noge omogućuju velik broj različitih položaja pri sjedenju koji još više pružaju osjećaj odmora pri obavljanju svakodnevnih radnih zadaća. Sjedenje u joga položajima reducira mišićnu i koštanu napetost, pritom poboljšavajući cirkulaciju i metabolizam. Potiče protok energije, fizičku i psihičku spremnost, poboljšava koncentraciju, a pritom balansira i smanjuje stres – slika 2. Sika 2 - Primjeri sjedenja u joga položajima
Bez obzira na veličinu ureda i broj osoba koje rade za jednim radnim stolom kao prednost i potreba pokazala se mogućnost promjene visine radne ploče stola. Podešavanje visine stola radi prilagodbe visini korisnika u razvijenijim je zemljama već odavno i zakonska obveza poslodavaca. Osobe koje za računalom nerijetko rade i više od 10 sati dnevno, trebale bi što češće mijenjati svoj radni položaj. Radni stolovi čija se ploča pomoću sinkroniziranih elektromotora može podizati od visine 60 cm do 125 cm omogućuju vrlo brze i jednostavne promjene od sjedećeg, polustojećeg do stojećeg položaja. U kombinaciji s odgovarajućim radnim stolcima moguće je iznimno olakšati dugotrajan rad – slika 3. Slika 3 – Stolovi podesivi po visini
Zdravi ured nisu samo visinski podesivi stolovi i stolice za aktivno sjedenje, to je kompleksno rješenje za opće poboljšanje radne okoline. Osim ergonomskih rješenja sjedenja i rada, zdravi ured obuhvaća oblikovanje radne okoline na način da se djelatnicima omogući i odmor i relaksaciju kako bi njihova produktivnost rasla.
Zonski raspored omogućuje ovakav način organizacije radnog prostora. Obuhvaća zone kao što su: radni prostor, prostor za sastanke, prostor za dogovore i mini sastanke, zeleni kutak, telefonske govornice (izolirane kabine), tihi prostor za odmor i razmišljanje, itd.. 7. ZAKLJUČAK Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da zadovoljni zdravi zaposlenici daju i najbolje poslovne rezultate, tako da je i sa stanovišta profita zdravlje radne populacije izuzetno bitno. Kako je cilj ergonomije u poboljšanju učinkovitosti rada, sigurnosti, ugodnosti i kvaliteti rada, primjena ergonomskih principa zadovoljava zahtjeve i poslodavca i radnika. Prevencija ozljeda, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom izuzetno je bitna. Također identifikacija opasnosti na pojedinom radnom mjestu i procjena preostalog rizika, daju izvanrednu mogućnost za planiranje preventivnih a i korektivnih mjera, a što se dodatno kvalitetno može postići uvođenjem sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti prema normi OHSAS 18001. Posebno se naglašava individualna sposobnost i osposobljenost za zahtjeve svakog pojedinog radnog mjesta te se time briga za zdravlje i prevenciju ozljeda primjenjuje apsolutno na svakog zaposlenog. Široka primjena računala, kako pri radu, tako i u slobodno vrijeme prisiljava radnika na dugotrajno sjedenje. Sjedeći radni položaj jednako je zamoran, kao i dugotrajno sjedenje, posebno ukoliko radno mjesto nije ergonomski oblikovano i ako radnik nepravilno sjedi. Poštivanje prirodnog ritma od intenzivnog rada do opuštanja i to tako da aktivnost i položaji tijela mogu prirodno slijediti mentalnu i intelektualnu aktivnost, uvelike pridonosi produktivnosti i zadovoljstvu radnika. U tom smislu poslodavac je dužan omogućiti takve radne uvjete, pri kojem će doći do minimalnog vidnog, statodinamičkog i psihičkog napora. LITERATURA [1] Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom, Narodne novine 69/05 [2] OHSAS 18001 [3] Zakon o zaštiti na radu (NN., br., 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08. i 75/09.) [4] Interna dokumantacija kompanije Ericsson Nikola Tesla d.d.
APPLICATION OF ERGONOMIC PRINCIPLES TO COMPUTER WORK Summary In developed countries, about one-third of all health-related absences from work are due to musculoskeletal disorders, which lead to considerable costs for the public health system. Working conditions and workload are important factors for the development and continuance of these disorders. Monotonous, repetitive manipulations over long periods of time may lead to musculoskeletal failures. Examples of repetitive work include keyboard use while typing, or using a computer mouse. The primary aim of ergonomics is the adaptation of working conditions to the capacity of the worker. This deals with the ergonomic design of tools, workplaces and equipment. Successful prevention of work-related health risk requires procedure: analysis of working conditions, assessment of professional risk factors, provision of measures for diminishing the risk factors, control and assessment of the results. Further, it is important to take into account influencing factors such as age, gender, and levels of training and knowledge in a given occupation. Keywords: ergonomic, computer workstation, musculoskeletal system, prevention