Mr. sc. GORANA LIPNJAK Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb gorana.lipnjak@ericsson.com
ERGONOMSKO RADNO MJESTO – DIO ORGANIZACIJSKE KULTURE Sažetak Svjesni činjenice da zaposlenici kompanije Ericsson Nikola Tesla provode sve više vremena radeći za računalom, te utjecaja tog načina rada na njihovo zdravlje, kompanija je kreirala vlastiti Upitnik o procjeni radnog mjesta za računalom. Cilj ovog upitnika bio je utvrditi radne uvjete zaposlenika te njihove zdravstvene probleme vezane za koštano mišićni sustav. Na temelju upitnika, koji je ujedno procjena rizika i opasnosti, provode se korektivne akcije. Na taj način briga za zdravlje postaje jedan od ciljeva kompanije, dio organizacijske kulture, te u duljem razdoblju doprinosi boljem imidžu kompanije kao i boljim financijskim rezultatima. Ključne riječi: ergonomija, radno mjesto, upitnik, zaštita zdravlja, organizacijska kultura 1. UVOD U kompaniji Ericsson Nikola Tesla zaposleno je 1100 zaposlenika. Od toga 80% visoke stručne spreme. 550 zaposlenika mlađe je od 30 godina, a poslovi su uglavnom vezani za rad na računalu odnosno radnim stanicama. Prosječno u kompaniji na svakog zaposlenika otpadaju dva računala. Ozljeda nema, osim onih na putu na posao i s posla, profesionalnih bolesti također nema ali prisutne su bolesti u svezi s radom. Osnovni zdravstveni problemi zaposlenika su problemi koštano mišićnog sustava. Nakon dugotrajnog posla uz računalo, koštano mišićni sustav se deformira, te u konačnosti ukoliko se ne primjenjuju korektivne aktivnosti, oblik tijela poprima lik, kao na slici 1. Obzirom na činjenicu da koštano mišićne bolesti uvjetuju uglavnom dugotrajnija bolovanja, posljedični troškovi izostanaka s posla upravo zbog dijagnoza povezanih s tom vrstom bolesti izuzetno su veliki. Na slici 2 prikazani su rezultati ispitivanja Međunarodne organizacije rada (ILO – International labour organization) o troškovima koštanja pojedinih bolesti i ozljeda vezanih za bolesti u svezi s radom. Vidljivo je da 40% otpada upravo na dijagnoze vezane za koštano mišićni sustav.
6. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI – OPATIJA, 18.-20. 05. 2005.
Slika 1: Homo computerus
Slika 2: Međunarodna organizacija rada – prikaz troškova ozljeda na radu i bolesti u svezi s radom
2. ZAHTJEVI DIREKTIVE EUROPSKE UNIJE Direktiva 90/270/EEC o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje pri radu s računalom predstavlja petu pojedinačnu smjernicu u smislu članka 16 Smjernice 89/391/EEC. U smjernici se postavljaju minimalni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za rad s računalom. Definiraju se obveze poslodavca o procjeni rizika radnog mjesta za računalom, o poduzimanju odgovarajućih mjera za otklanjanje uočenih nedostataka te o obvezama osposobljavanja zaposlenika za rad na siguran način. Poslodavac je tijekom rada dužan osigurati redovite
6. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI – OPATIJA, 18.-20. 05. 2005.
kraće i duže odmore, način odvijanja odmora te korektivne vježbe. Zaštita očiju i vida provodi se testiranjem očiju i vida i to prije započinjanja rada s računalom, u redovitim intervalima nakon toga te ukoliko zaposlenik ima problema pri radu s računalom vezano za vid. U prilogu direktive definiraju se zahtjevi koje mora ispunjavati radno mjesto, a što se odnosi na opremu (ekran, tipkovnica, radni stol, radni stolac) te na radnu okolinu (prostorni zahtjevi, rasvjeta, refleksija i odbljesak, buka, toplina, zračenje).
3. UPITNIK O ERGONOMSKIM ASPEKTIMA RADA ZA RAČUNALOM U cilju što kvalitetnije primjene odredbi europske direktive, te ispitivanja mišljenja zaposlenika o uvjetima radnog mjesta, izrađen je i primijenjen Upitnik o ergonomskim aspektima rada za računalom. Upitnik su koncipirali, timski, stručnjaci zaštite na radu, liječnici medicine rada, informatičari te stručnjaci za unutarnji dizajn prostora kompanije Ericsson Nikola Tesla. U upitniku su sistematizirana pitanja ovisno o pojedinim ergonomskim elementima, pa tako postoji grupa pitanja o karakteristikama korištenog zaslona, položaju zaslona, tipkovnici, mišu, radnom stolu, radnom stolcu, radnom prostoru, rasvjeti, mikroklimatskim uvjetima, organizaciji rada te zdravstvenim smetnjama pri radu. Ova posljednja grupa pitanja odnosi se na subjektivne smetnje koje zaposlenici osjećaju pri radu za računalom kao što su: bolovi, trnci ili ukočenost u leđima, rukama, vratu ili zatiljku te pojavu glavobolje, vrtoglavice, smetnje vida ili smetnje koncentracije.
4. REZULTATI UPITNIKA Upitnik je elektroničkim putem jednokratno dostavljen svim zaposlenicima kompanije. Na upitnik je, popunjavajući odgovore na pitanja na lokalnom kompanijskom Intranetu, odgovorilo 409 zaposlenika, a njihove su primjedbe, segmentirano na pojedine elemente upitnika, prikazane na slici 3. Kao što je vidljivo, najveći broj primjedbi odnosio se na rasvjetu – 48%, zatim na radni stol – 36% , te na radni stolac – 33%. Slika 3: Rezultati upitnika o ergonomskim aspektima rada za računalom
Rasvj eta
M i krokl im a 24%
Organizac i ja rada 28%
48%
M edicina rada 26%
Radni prosto r 26%
Ekran 11%
Pol ožaj ekrana
Miš 14%
Radni stol ac
33%
Tipkov nica 7% 29%
Radni stol
Držač papira 1%
36%
6. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI – OPATIJA, 18.-20. 05. 2005.
5. KOREKTIVNE AKCIJE Na temelju odgovora iz upitnika provedene su ili se planiraju pojedine korektivne akcije. 5.1 Provedene korektivne akcije 5.1.1. Osnivanje tima za ergonomiju Odlukom ovlaštenika za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja zaposlenika na razini kompanije, a na prijedlog Odbora zaštite na radu osnovan je tim za ergonomiju s definiranim zadacima predlaganja, planiranja i nadziranja primjene pravila ergonomskih načela, obavještavanja zaposlenika te dodatnog obrazovanja uz vođenja politike sprečavanja bolesti u svezi s radom uzrokovanih neprimjenjivanjem adekvatnih načela ergonomije. Članovi Tima za ergonomiju su stručnjaci zaštite na radu, liječnik medicine rada, stručnjak za informatičku opremu, stručnjak za opremanje radnih prostora te stručnjak iz jedinice za upravljanje ljudskim potencijalima. 5.1.2 Regulacija visine stola i računala Svakom pojedinom zaposleniku čija je visina iznad 190 centimetara, povećala se visina radnog stola te dodatno povisio i položaj računala. 5.1.3 Okretanje stolova u odnosu na izvore svjetla Rezultati su pokazali da su pojedini radni stolovi obrnuto okrenuti u odnosu na položaj prozora odnosno izvor svjetla, pa su i tu obavljene određene korekcije okretanjem određenog broja stolova. 5.1.4 Postavljanje sjenila (roleta) na pojedine prozore Na svi prozorima i prozirnim plohama, kroz koje je dolazilo do neugodnih odbljesaka tijekom određenih sati dana, postavljena su sjenila/rolete. 5.1.5 Testiranje podložaka za noge te nabavka optimalnih Testirano je nekoliko tipova podložaka za noge. Podlošci su testirani na mogućnost regulacije visine i nagiba, stabilnost, ugodnost i trajnost. Testiranje je provedeno na određenom broju zaposlenika kroz period korištenja podložaka raznih proizvođača od tri mjeseca, nakon čega su zaposlenici dali svoja zapažanja. Najbolje ocijenjeni podložak naručen je u nekoliko stotina komada i dostupan je na priručnom skladištu, tako da je svakom zaposleniku koji smatra da mu je potreban dovoljno popuniti narudžbu putem elektroničke aplikacije lokalnog E-shopa. 5.1.6 Održana predavanja stručnjaka o problemima koštano mišićnog sustava Tijekom 2002 g. u kompaniji je Prim. Dr. sc. Ladislav Krapac održao predavanje o ergonomskim načelima rada za računalom, a tijekom 2003. g održana su predavanja. Prof. Dr. sc. Božidara Ćurkovića o križobolji i funkcionalnim ograničenjima te Prim. Dr. sc. Zoje Gnjidić o školi križobolje.
6. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI – OPATIJA, 18.-20. 05. 2005.
5.1.7 Sistematski liječnički pregledi svih zaposlenika po dobnim skupinama U kompaniji se već četvrtu godinu zaredom obavljaju sistematski pregledi svih zaposlenika po dobnim skupinama. Zaposlenici iznad 50 godina starosti svake godine se pozivaju na liječničke preglede, oni između 40 i 50 godina starosti svake druge, a mlađi od 40 godina svake treće godine. 5.1.8 Formiranje trim kabineta (gimnastičke dvorane) U krugu kompanije, odvojen je i uređen dio prostora uz tuševe i sanitarni čvor, koji služi kao prostor za rekreativne aktivnosti. Aktivnosti su predviđene za zdrave zaposlenike te za one sa zdravstvenim problemima. Svi zaposlenici koji prisustvuju tečajevima, obvezni su pristupiti liječničkom pregledu. Pregled obuhvaća mjerenje krvnog pritiska i pulsa prije i nakon opterećenja te EKG. 5.1.8.1 Zdravi zaposlenici Za zdrave zaposlenike predviđeno je korištenje trim kabineta u vremenskom intervalu od 7,00 do 22,00 sata radnim danom. Uz strunjače i švedske ljestve, organizirani su i tečajevi različitog programa i intenziteta pod vodstvom trenera prije ili nakon «core» radnog vremena (u jutarnjim satima do 8,30 te poslije podne od 16,30, koji mogu zadovoljiti bilo koji starosnu skupinu zaposlenika. Za mlade zaposlenike sa kondicijom predviđeni su tečajevi «Body Workout»-a te «Tae Kwon Do»-a, a za one s manje kondicije «Body and Mind» te tečajevi Yoge. 5.1.9 Zaposlenici sa zdravstvenim tegobama Za zaposlenike koji su iskazali pojedine zdravstvene probleme kroz pitanja u upitniku koja se odnose na iskazivanje subjektivnih dojmova u svezi zdravstvenih problema, provode se korektivne vježbe uz voditelja dva puta tjedno u određeno vrijeme (slika 4). Zaposlenici su prije pristupanja tečaju ispunili dodatni upitnik o svojim tegobama vezanim za koštano mišićni sustav, te o subjektivnom stavu, koliko te poteškoće utječu na njihov radni učinak. Nakon tri mjeseca tretmana, zaposlenici trebaju iskazati mišljenje o učinkovitosti provedenog tretmana, te ovisno o tome, iste ili drugačije vježbe se nastavljaju ili ne. Slika 4: Tečaj korektivne gimnastike
6. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI – OPATIJA, 18.-20. 05. 2005.
5.2 Planirane preventivne akcije Rezultati upitnika pokazali su da određeni dio zaposlenika ima značajne zdravstvene tegobe vezane upravo za koštano mišićni sustav te se planiraju organizirani pregledi tih zaposlenika u ambulanti kompanije od strane stručnjaka – liječnika fizijatra, bez nepotrebnih izlazaka iz kompanije i dugih čekanja.
6. ZAKLJUČAK Poštujući poruku engleskih stručnjaka «Health is good business», te ocjenjujući da je zdrav i zadovoljan zaposlenik najbolji radnik, kompanija Ericsson Nikola Tesla ulaže dodatna sredstva i napore kako bi zaposlenici i u segmentu očuvanja zdravlja dobili maksimalnu podršku. Upitnik su izradili informatički stručnjaci kompanije u suradnji s liječnicima medicine rada, te time predstavlja jednu od niza programskih aplikacija koje služe za određena testiranja u kompaniji. Kao takav, lako je dopunjiv i promjenjiv, tako da ga je moguće i ponovno primijeniti kada se za to ukaže potreba, u istom ili izmijenjenom obliku. Na temelju takvog upitnika, prilagođenog onoj vrsti poslova i zadataka koji se u kompaniji obavljaju, a koji kao takav predstavlja svojevrsnu procjenu rizika i opasnosti, poduzimaju se određene ciljane korektivne akcije. Pojedine aktivnosti predviđene su za potpuno zdrave zaposlenike, a pojedine za one koji imaju određenih zdravstvenih problema. Na taj način briga za zdravlje postaje jedan od osnovnih ciljeva kompanije, neizostavni dio organizacijske kulture, koji dugoročno donosi kako bolji image kompaniji tako i veći profit, ali i povećano zadovoljstvo zaposlenika.
LITERATURA [1] Ericsson Nikola Tesla – interna dokumentacija [2] Lipnjak G., Pap Z., Kuk B., The Questionnaire for the Evaluation of the Ergonomic Aspect of Working at the Computer, 13th Congress of the European Anthropological Association, September 2002, Zagreb [3] Lipnjak G., Medicina rada u sustavu upravljanja zaštitom na radu u kompaniji Ericsson Nikola Tesla, 3. Hrvatski kongres medicine rada, Brijuni, Rujan 2002 [4] Lipnjak G., Pap Z.: The implementation of the questionnaire for the assessment of ergonomics of work at the personal computer, 7th World Conference on Injury Prevention and Safety Promotion, Vienna, 2004
ERGONOMIC WORKING PLACE – PART OF ORGANIZATIONAL CULTURE Summary Fully aware of the fact that the employees of Ericsson Nikola Tesla spend more and more time working at their PCs, and the impact on their health, the company created its own Questionnaire for the Assessment of Ergonomics of Work at the PC. The objective of the elaboration of such a questionnaire was to assess the working conditions of employees and their health problems related to the musculoskeletal system. Based on the questionnaire, which is also a kind of risk and danger assessment document, corrective actions are taken. In this way health care become a company objective and a part of organizational culture that in the long run provides a better image of the company and higher net income. Key words: ergonomics, working place, questionnaire, health care, organizational culture
6. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI – OPATIJA, 18.-20. 05. 2005.