Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe

Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe

Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe

Tablica 1. Potencijalni rizici vezani uz ribu – izvod iz tablice Potential Vertebrate Species-Related Hazards Izvor: US Food and Drug Administration, Fish and Fisheries Products HazarET BOE $POUSPMT (VJEBODF 5IJSE &EJUJPO +VOF Table 1 Potential Vertebrate Species-Related Hazards Source: US Food and Drug Administration, Fish and Fisheries Products Ha[BSET BOE $POUSPMT (VJEBODF 5IJSE &EJUJPO +VOF Naziv/latinski naziv Market name /latin name

KozaÄ?inski1, L., B. Njari1, Ĺ˝. Cvrtila Fleck 1, M. Smajlović2, D. Alagić2 StruÄ?ni rad

4BäFUBL Zakonski akti koji su ureÄ‘ivali podruÄ?je sigurnosti hrane donoĹĄenjem tzv. higijenskog paketa uredili su odnose subjekata u poslovanju s hranom i nadleĹžnih inspekcijskih sluĹžbi. Time je legislativom preuzetom iz EU ujednaÄ?en pristup sigurnosti hrane. Radi postizanja visoke razine zaĹĄtite zdravlja i Ĺživota ljudi, propisi o hrani moraju se temeljiti na analizi rizika. Procjena rizika temelji se na dostupnim znanstvenim dokazima i mora se obavljati se na neovisan, objektivan i transparentan naÄ?in. Mora se usvojiti pristup temeljen na procjeni rizika, u kojemu će se na uravnoteĹžen naÄ?in primjenjivati najprikladnija i najuÄ?inkovitija sredstva za suzbijanje opasnosti vezanih uz bolesti koje se prenose hranom. Proces procjene rizika mora biti odvojen od procesa upravljanja rizikom. Subjekti u poslovanju s hranom i hranom za Ĺživotinje moraju uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih uvjeta u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane, osim na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti, u svakom objektu pod njihovom kontrolom, preventivnim postupkom samokontrole, razvijenim u skladu s naÄ?elima sustava HACCP-a. Provedba postupaka temeljenih na naÄ?elima HACCP-a, zajedno s primjenom dobre higijenske prakse, jedan su od najvaĹžnijih Ä?imbenika u osiguravanju odgovornosti subjekata u poslovanju s hranom. ,MKVÇ?OF SJKFÇ?J higijenski paket, analiza rizika, HACCP

Uvod PridruĹživanjem Republike Hrvatske EU i dobivanjem statusa zemlje kandidata, zahtjevi u podruÄ?ju sigurnosti hrane obvezali su zakonodavca OB VTLMBĂŞJWBOKF OBDJPOBMOF MFHJTMBUJve s tekovinama EU. Na taj je naÄ?in podruÄ?je sigurnost hrane doĹživjelo izmjene u svim segmentima.

1

2

*--

Masovna proizvodnja namirnica i konzumiranje industrijski proizvedene hrane obiljeĹžja su suvremenog druĹĄtva. Nove tehnologije u proizvodnji i postupci pakiranja znaÄ?ajno su produĹžili odrĹživost hrane i mogućnost Ä?uvanja kroz duĹže vremensko razdoblje. PotroĹĄaÄ?i su izbirljiviji, traĹže izvorne (prirodne, autohtone)

proizvode koji zahtijevaju jednostavnu i brzu pripremu. U isto vrijeme rizik sigurnosti hrane suĹĄtinski se promijenio u smislu pojave novih noksa koje uzrokuju oboljenja ljudi. Sve je prisutnija pojava psihrotrofnih i sporotvornih bakterija u hrani. Dodatni problemi javljaju se zbog primjene kemijskih tvari i lijekova u primarnoj

dr.sc. lidija KozaÄ?inski, izvanredni profesor; dr. sc. Bela Njari, redoviti profesor; dr. sc. Ĺ˝eljka Cvrtila Fleck, docent, SveuÄ?iliĹĄte u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica, Heinzelova 55, Zagreb, Hrvatska dr. sc. Muhamed Smajlović, docent; mr. sc. Davor Alagić, asistent; Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Katedra za higijenu i tehnologiju namirnica, Zmaja od Bosne 90, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

MESO

Vol. XI [2009] | studeni - prosinac | broj 6

OPASNOSTI HAZARDS #*0-0Ă€,& BIOLOGICAL Paraziti Parasites

1BTUSWB BLWBLVMUVSB

Trout BRVBDVMUVSF

Oncorhynchus aguabonita Oncorhynchus clarki Oncorhynchus gilae Oncorhynchus mykiss Salmo trutta Salvelinus fontalis Salvelinus malma Salvelinus namaycush Stenodus leucichthys PotoÄ?na pastrva /kalifornijska pastrva Trout, reinbow Oncorhynchus mykiss

Prirodni toksini Natural toxins

Histamin ,FNJKTLF Lijekovi Histamine Chemical Drugs

X X X X X X X X X

X X X X X X X X X

x

Opasnost se ne primjenjuje ukoliko krajnji potroĹĄaÄ? mora toplinski obraditi ribu.

proizvodnji koji mogu izravno i neizravno ugroziti zdravlje ljudi (HadĹžiPTNBOPWJÇŽ J TVS

Ljudsko zdravlje je usko povezano s uzgojem Ĺživotinja i njihovim zdravljem. To se ne odnosi samo na rizike koji proizlaze iz uzgoja Ĺživotinja (zoonoze) ili zbog ostataka toksiÄ?nih tvari u hrani i promjena u ekoloĹĄkom sustavu, već i na prednosti uzgoja Ĺživotinja za prehranu ljudi (Ĺživotinje kao izvor zaliha sirovina, radna snaga ili indikatori promjena u okoliĹĄu). RijeÄ? je o pristupu sigurnosti hrane “od farme do stolaâ€?. Animalna proizvodnja, zdravlje i dobrobit Ĺživotinja te sigurnost hrane usko su povezani u segment koji Ä?ini veterinarsko javno zdravstvo. UÄ?inkovitija zaĹĄtita zdravlja ljudi zahtjeva Ä?vrťću povezanost veterinarske i sanitarne sluĹžbe te razmjenu relevantnih po-

www.meso.hr

datka o uÄ?estalosti bolesti i okolnostima njihovog nastajanja (Anonim., /KBSJ

Analiza opasnosti Primjenom „higijenskog paketa“ LPKJ Ç?JOF Ç?FUJSJ QSBWJMOJLB // "OPO QSPQJTVKV TF PQÇŽJ QSJOcipi i uvjeti sigurnosti hrane. Zakonodavac na taj naÄ?in postavlja nove izazove za prehrambenu industriju. %FĂśOJSBOF TV PCWF[F J [BEBDJ V QSFVzimanju odgovornosti svih subjekata u proizvodnji hrane (SPH), koji se NPSBKV UFNFMKJUJ OB VWPĂŞFOKV TVTUBWB )"$$1 1SPJ[WPĂŞBÇ?J ISBOF NPSBKV usvojiti i implementirati sve mjere koje će jamÄ?iti sigurnost hrane, uvesti sustav samokontrole i kontrole u svim fazama tehnoloĹĄkog procesa QSPJ[WPEOKF 0CBWF[B VWPĂŞFOKB TVstava HACCP, osim na razini primarne proizvodnje, propisana je Zakonom

P ISBOJ "OPO

Subjekti u poslovanju s hranom koji obavljaju bilo koju fazu proizvodnje, prerade i distribucije hrane moraju zadovoljavati, dakle, opće zahtjeve vezane za higijenu koji su VUWSêFOJ V vIJHJKFOTLPN QBLFUVi "OPO B C D

i odnose se na posebne zahtjeve o higijeni hrane Ĺživotinjskog podrijetla, zahtjeve u pogledu registracije poslovanja s hranom i higijenske zahtjeve. Uz to, pojaĹĄnjeni su principi VWPĂŞFOKB TVTUBWB )"$$1 QSFDJ[JSBOJ vodiÄ?i o dobroj proizvodnoj praksi i mikrobioloĹĄki kriteriji, odnosno svi Ä?imbenici iz preduvjetnih programa.

Analiza opasnosti, kao prvo naÄ?elo sustava HACCP, ukljuÄ?uje dva vaĹžna FMFNFOUB JEFOUJĂśLBDJKV J LBSBLUFSJ[BDJKV PQBTOPTUJ ,BLP CJ TF EFĂśOJSBle opasnosti potrebno je navesti sve one opasnosti povezane s proizvodnim procesom, koje su posljedica direktne ili indirektne kontaminacije, a po svojoj su prirodi bioloĹĄke, kemijTLF JMJ Ăś[JLBMOF QSJSPEF %BLMF OPWB KF intencija provesti analizu rizika kroz postupke procjene, iza Ä?ega slijede obavjeĹĄtavanje i upravljanje rizikom.

;/"/457&/0 4536Ä—/* %*0

Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe

Sektor ribarstva u Republici Hrvatskoj obuhvaća mjere gospodarenja morskim i slatkovodnim resursima.

Slatkovodno ribarstvo se dijeli na uzgoj slatkovodne ribe i drugih vodenih organizama, gospodarski ribolov i sportski ribolov. U ruralnim QPESVÇ?KJNB TF PEWJKB PLP SJCPlova, uzgoja i prerade. Gospodarstva koja se dodatno bave i akvakulturom brojna su i mogućnost su doprinosa ruralnom razvitku. Uz uzgoj morske ribe (marikulturu) vrlo znaÄ?ajan aspekt ruralnog razvoja je i uzgoj slatkovodne ribe koji omogućava objedinjavanje turizma i gospodarTLF EKFMBUOPTUJ Ă?UP UBLPĂŞFS QP[JUJWno utjeÄ?e na ruralni razvoj (Anonim.,

1SPNBUSBNP MJ TMBULPWPEOP ribarstvo, glavne slatkovodne vrste su ĹĄaran (Cyprinus carpio), bijeli amur (Ctenopharyngodon idella), linjak

MESO

*-.

Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe

Osjetljivost slatkovodnih ekosustava i izloĹženost riziÄ?nom djelovanju ljudi stavlja proizvodnju slatkovodne ribe u vrlo teĹžak poloĹžaj. Slatkovodne ribe ovise o kakvoći vode u kojoj Ĺžive. Dovoljan je tek jedan izljev otrovnih spojeva ili zakiseljavanje vode da bi cijela populacija, a katkad i vrsta, otiĹĄla u nepovrat, a sustavno oneÄ?iťćenje vode utjecat će na zdravstvenu ispravnost ribe.

BioloĹĄke opasnosti ukljuÄ?uju mikroorganizme (bakterije, viruse, gljivice) i parazite. Razina bakterijskog oneÄ?iťćenja ribe ovisi o okolini i bakterioloĹĄkoj kakvoći vode u kojoj je riba ulovljena. Puno je Ä?imbenika koji utjeÄ?u na mikrofloru ribe, a najvaĹžniji su temperatura vode, blizina naselja ulovnim i/ili izlovnim podruÄ?jima, koliÄ?ina i podrijetlo hrane kojom se hrani riba i naÄ?in ulova, odnosno J[MPWB SJCF 4VHJUB J TVS

Od javnozdravstvenog znaÄ?enja su bakterije koje mogu kontaminirati ribu u vrijeme ulova i/ili izlova - one koje su uobiÄ?ajeno prisutne u vodi (autohtona mikroflora) i one koje ulaze u okoliĹĄ posredstvom otpadnih voda, industrijskih ili voda iz domaćinstava. Autohtone bakterije koje mogu postati rizikom za zdravlje ljudi su Aeromonas hydrophyla, Clostridium botulinum, Listeria monocytogenes 8)0 0TUBMF CBLUFSJje od javnozdravstvenog znaÄ?enja ukljuÄ?uju pripadnike porodice Enteerobacteriaceae (Salmonella spp., Shigella spp., Escherichia coli) i druge bakterijske vrste koje mogu uzroLPWBUJ PCPMKFOKB MKVEJ $BIJMM )ĂŠOOJOFO J TVS

Autohtone patogene bakterije prisutne su u svjeĹžoj ribi najÄ?eťće u malom broju. Tamo gdje se riba adekvatno kulinarski priprema, a proizvodi pravilno toplinski obrade,

*-/

MESO

rizik za sigurnost hrane je neznatan.

Za vrijeme pohrane, uobiÄ?ajena mikroflora (bakterije kvarenja ribe) će prerasti patogene bakterije. Stoga će se riba pokvariti prije nego se meso ribe razgradi do toksiÄ?nih produkata, pa je zbog uoÄ?ljivih promjena potroĹĄaÄ?i neće jesti. Rizik od tih patogenih bakterija moĹže se kontrolirati kroz primjenu pravilne toplinske obrade, dostatne da se te bakterije uniĹĄte ili drĹžanjem ribe na temperaturama IMBĂŞFOKB V[ J[CKFHBWBOKF VOBLSTOPH POFÇ?JĂ?ÇŽFOKB .BSPĂ?FWJÇŽ -PWFMM Ă€PĂ?B ÇMFOEFS

Riba i proizvodi, dakle, mogu biti znaÄ?ajnim izvorom alimentarnih otrovanja na koja u Europi i u HrvatTLPK Ç?JOF PLP PEOPTOP V odnosu na ukupni broj zabiljeĹženih trovanja hranom.

U ocjeni zdravstvene ispravnosti ribe posebno je znaÄ?enje parazitskih invazija. Paraziti ili njihovi razvojni oblici mogu uzrokovati oboljenje ljudi ili pak senzorne promjene uslijed kojih se riba procjenjuje higijenski neispravnom za potroĹĄnju (HadäJPTNBOPWJÇŽ J ,P[BÇ?JOTLJ 6 pogledu parazitskih invazija treba spomenuti parazite uzroÄ?nike zoonoza koje se mogu prenijeti konzumiranjem slatkovodne ribe, i to: Opisthorchis felineus, Heterophyes heterophyes, Metagonimus yokogawai i Diphyllobothrium latum (Schuster J TVS 8JDLFSIBVTFS J #SHMF[

Opisthorchis felineus je metilj, jetreni parazit koji parazitira u ĹžuÄ?ovodima maÄ?ke, ali i pasa, lisice, svinje i Ä?ovjeka. Parazit se javlja u podruÄ?jima uz velike rijeke Europe i Azije, a u OBT KF VUWSĂŞFO TBNP V NBÇ?LF 1BSBziti Heterophydae, crijevni su metilji Ä?ovjeka i drugih kraljeĹžnjaka. Dvije su vrste, Heterophyes heterophyes i Metagonimus yokogawai, od znaÄ?eOKB [B OBĂ?F QSPTUPSF KFS TV VUWSĂŞFOF u psa, svinje i ptica. Invazija Ä?ovjeka nastaje najÄ?eĹĄeć nakon konzumacije UPQMJOTLJ OFEPWPMKOP PCSBĂŞFOF TMBULPWPEOF SJCF 8JLFSIBVTFS J #SHMF[

Diphyllobothrium latum je

ĹĄiroka riblja trakavica a parazitira u tankom crijevu Ä?ovjeka, psa, maÄ?ke, svinje i medvjeda. U nas u Ä?ovjeka USBLBWJDB OJKF VUWSĂŞFOB *TUP UBLP OJKF VUWSĂŞFOB OKF[JOB MBSWB V SJCF *OWB[Jja Ä?ovjeka nastaje nakon konzumiranja sirove ili toplinski nedovoljno PCSBĂŞFOF TMBULPWPEOF SJCF 7FÇŽJOB infekcija je najÄ?eťće asimptomatska ili se javljaju abdominalni bolovi, poWSBÇŽBOKF J HVCJUBL UFäJOF 8JLFSIBVTFS J #SHMF[

Riba moĹže biti ulovljena u priobalnim podruÄ?jima ili u unutraĹĄnjosti (rijeke, jezera) gdje je izloĹžena mnogobrojnim razliÄ?itim kontaminantima iz okoliĹĄa. OneÄ?iťćenje ribe iz otvoSFOJI WPEB KF SKFĂŞF 1SWFOTUWFOP TF misli na ostatke kemijskih sredstava koja se koriste u poljoprivredi i teĹĄke metale koji se akumuliraju u proizvodu u koliÄ?inama ĹĄto mogu prouzroÄ?iti javnozdravstvene probleme. Ostaci antibiotika mogu se utvrditi u ribi iz uzgoja osobito ako se ne poĹĄtuje vrijeme karencije za pojedine upotriKFCMKFOF MJKFLPWF "OPOJN

SadrĹžaj teĹĄkih kovina (Pb, Cd, Hg i As) u ribi i ribljim proizvodima znaÄ?ajno nadmaĹĄuje spomenuto oneÄ?iťćenje svinjskog i junećeg mesa te mesa peradi, mesnih proizvoda i iznutrica. To se odnosi i na alimentarni tjedni unos pojedinih teĹĄkih kovina u kojemu riba i riblji proizvodi, u odnosu na ukupni unos sudjeluju s WJĂ?F PE B V PEOPTV OB VOPT äJWF J BSTFOB T 4BQVOBS@QPTUSVäOJL J #BäVMJÇŽ #BäVMJÇŽ J TVS

Fizikalne opasnosti koje se mogu javiti tijekom proizvodnje ribe vezane su uz komponentne koje se u hrani ne nalaze i ne oÄ?ekuju a mogu dovesti do ugroĹžavanja zdravlja ljudi (komadići stakla, strugotine metala i sl). Metalni dijelovi ili komadići stakla uvijek će biti potencijalna opasnost jer svi postupci rukovanja ribom posebice u mehaniziranim proizvodnim linijama mogu rezultirati lomljenjem TUBLMB JMJ VWPĂŞFOKFN NFUBMOJI TUSV-

Vol. XI [2009] | studeni - prosinac | broj 6

Risk analysis in the production of freshwater fish 4VNNBSZ Legislative regulations which were regulating the area of food safety arranged the relations of entities in food business and authorized inspection services by bringing about the so called hygienic package. The approach to food safety was standardized in that way, by taking over legislation from the EU. In order to achieve a high level of health protection and protection of people’s lives, food regulations must be based on risk analysis. Risk analysis is based on available scientific facts and must be performed in an independent, objective and transparent way. An approach based on risk analysis must be adopted. The most appropriate and the most efficient means for avoiding dangers related to the diseases transmitted by food will be applied in a balanced way in that approach. The process of risk analysis must be separated from the process of risk management. The entities in business with food and food for animals must establish and enforce regular controls of hygienic conditions in all the stages of production, processing and distribution of food, except on the level of primary production and its belonging activities, in each object under their control by preventive procedure of self-control developed in accordance with the principles of HACCP system. The implementation of procedures based on HACCP principles are one of the most important factors in ensuring the responsibility of entities in food business, together with applying good hygiene practice. ,FZ XPSET hygienic package, risk analysis, HACCP

gotina strojeva ili ambalaĹže u sadrĹžaj proizvoda. Takve se opasnosti nalaze naroÄ?ito u „ready-to-eat“ proizvodima u kojima su staklo ili metalne folije i limenke ambalaĹža od izbora "OPOJNOP

Sve pobrojane opasnosti u proizvodnji slatkovodne ribe kao namirnice moraju se analizirati. Pri analizi rizika svakako treba voditi raÄ?una o Ä?injenici da rizik nije opasnost („ha[BSEi 3J[JL KF QSFNB EFĂśOJDJKJ GVOLcija vjerojatnosti ĹĄtetnih utjecaja na zdravlje, kao i Ĺžestine tih utjecaja, povezanih s opasnostima u hrani (npr. oboljenje nakon konzumiranja PESFĂŞFOF ISBOF J TM EPL KF PQBTOPTU LPOLSFUOP PESFĂŞFOB CBLUFSJKB kemijska noksa, strano tijelo u hrani i sl. Opasnost se povezuje s rizikom s obzirom na njezinu patogenost ili toksiÄ?nost, prisutnost u hrani u dovoljnoj koliÄ?ini da izazove bolest, te veću ili manju ekspoziciju potroĹĄaÄ?a pojedinim opasnostima, ĹĄto je Ä?esto povezano s prehrambenim navikaNB ĆŽBMEBSPWJÇŽ "OUVOPWJÇŽ J TVS 1SJ UPNF USFCB JTUBLOVUJ znaÄ?aj komunikacije o rizicima u hrani u okviru sustava analize rizika. U prilog tome govori i sintagma koja se u posljednje vrijeme sve viĹĄe upotrebljava pri opisu nove organizacijske strukture analize rizika u hrani, prema kojoj procjena rizika i upravljanje rizikom „plivaju u moru komunikaci-

www.meso.hr

ja“ („floating in the sea of communicationi "OUVOPWJǎ J TVS

besprijekorne ribe. Na taj naÄ?in, gotovo sigurno, slatkovodno ribarstvo ima svoju budućnost.

Umjesto zakljuÄ?ka RazliÄ?ite su metode uzgoja ribe, od komercijalnih, intenzivnih do ekstenzivnih sistema i onih u okviru obiteljskih gospodarstava. Tako i potencijalni rizici sigurnosti hrane u akvakulturi variraju zavisno o sistemu koji je upotrijebljen. Stoga se moĹže govoriti o bioloĹĄkom oneÄ?iťćenju, parazitskim invazijama koje se prenose hranom i/ili patogenim bakterijama, kemijskom oneÄ?iťćenju nastalom uslijed upotrebe zaĹĄtitnih kemijskih sredstava u poljoprivredi, teĹĄkih metala, a posebice zbog primjene veterinarskih lijekova. Razlozi sumnje za nastanak rizika i sigurnosti hrane su razliÄ?iti, sve od manjkave proizvodnje i loĹĄe prakse, oneÄ?iťćenja okoliĹĄa do navika u pripremi hrane i naÄ?ina konzumacije. Implementacija sustava HACCP na ribljim farmama koje su usvojile dobru proizvodnu praksu i sve preduvjetne programe, taj je sustav preporuÄ?en za potrebe VOBQSFĂŞFOKB TJHVSOPTUJ QSPJ[WPEB akvakulture. Tome dodajemo joĹĄ spomenutu analizu rizika koju Ä?ine procjena, obavjeĹĄtavanje i upravljanje rizikom. Nakon svega do sada navedenoga, a prema dosadaĹĄnjim spoznajama i miĹĄljenjima, danas se na naĹĄim prostorima moĹže osigurati proizvodnja kvalitetne i zdravstveno

* Rad je prezentiran na 1. regionalnoj konferenciji za ribarstvo. SarajeWP EFDFNCBS

;/"/457&/0 4536Ä—/* %*0

(Tinca tinca), som (Silurus glanis), TNVĂŞ Stizostedion lucioperca), ĹĄtuka (Esox lucius) i kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss).

Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe

Literatura Anonimno 8IJUF 1BQFS PO 'PPE 4BGFUZ #SVTTFMT +BOVBSZ 2000 $0.

ĂśOBM Anonimno 'JTI BOE 'JTIFSJFT 1SPducts Hazards and Controls Guidance, US Food and Drug Administration, Third Edition, +VOF Anonimno ;BLPO P ISBOJ //

Anonimno 1SBWJMOJL P IJHJKFOJ ISBOF /BSPEOF OPWJOF 3) Anonimno B 1SBWJMOJL P IJHJKFOJ ISBne Ĺživotinjskog podrijetla. Narodne novine RH

Anonimno C 1SBWJMOJL P TMVäCFOJN kontrolama hrane Şivotinjskog podrijetla. NaSPEOF OPWJOF 3) Anonimno D 1SBWJMOJL P TMVäCFOJN LPOUSPMBNB LPKF TF QSPWPEF SBEJ WFSJÜLBDJKF postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani za Şivotinje te propisa o zdravlju i zaťtiti äJWPUJOKB /BSPEOF OPWJOF 3) Anonimno 4USBUFHJKB SVSBMOPH SB[WPKB 3) o .JOJTUBSTUWP QPMKPQSJvrede, ribarstva i ruralnog razvoja Antunović, B, R. Rubil, V. Poljak, V. Do branić *OUFSBLUJWOB LPNVOJLBDJKB o novi model komunikacije o rizicima u hrani.

MESO

*-0

Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe

#BäVMJÇŽ % + 4BQVOBS 1PTUSVäOJL M. Grubelić, H. Kubala DrinÄ?ić, Helena;

Utjecaj parazitarnih invazija na higijen-

4BQVOBS 1PTUSVäOJL + % #BäVMJǎ

sku ispravnost riba. 7FUFSJOBSTLB TUBOJDB

DopuĹĄtene koliÄ?ine ĹĄtetnih tvari u namirni-

cama Ĺživotinjskog podrijetla u Republici Hr-

G.Stuhne, D. Majnarić, Ž. BaŞulić, M. Rutalj

Hänninen , M. L., O. Pekka, H. Varpu

vatskoj i EU // Zbornik radova 3. hrvatski ve-

.POJUPSJOH CJPMPĂ?LJ EKFMBUOJI UWBSJ DJ-

Aeromonas TQFDJFT JO ĂśTI ĂśTI FHHT

UFSJOBSTLJ LPOHSFT 0QBUJKB TUVEFOPHB

ljevi i ostvarenja Zbornik radova 3. hrvatski ve-

shrimp and freshwater. Int. J. Food Microbiol.

;BHSFC )SWBUTLB WFUFSJOBSTLB LPNPSB

UFSJOBSTLJ LPOHSFT 0QBUJKB TUVEFOPHB

;BHSFC )SWBUTLB WFUFSJOBSTLB LPNPSB

Lovell, R.T 'PPET GSPN BRVBDVMUVSF 'PPE UFDIOPMPHZ

Cahill, M. M. #BDUFSJBM øPSB PG ÜTIFT B SFWJFX .JDSPCJPM &DPM

Sugita H, Shibuya K, Shimooka H, Degu chi Y. Antibacterial abilities of intestinal

Schuster, R., K. Wanjek, E. Schein

Untersuchungen zum Vorkommen von Mu-

bacteria in freshwater cultured fish. AquacultuSF o

Čaldarović, O. 4PDJKBMOB UFPSJKB J IB-

skelmetazerkarien bei PlĂśtzen (Rutilus rutilus)

Ĺ oĹĄa, B. )JHJKFOB J UFIOPMPHJKB

zardni Ĺživot - Rizici i suvremeno druĹĄtvo. Hr-

aus Berliner Gewässern. Ein betrag zur leben-

prerade morske ribe. Ĺ kolska knjiga, Zagreb,

vatsko socioloĹĄko druĹĄtvo. Biblioteka Ä?asopisa

smittelhygienischen Relevanz einheimischer

i4PDJKBMOB FLPMPHJKBw ;BHSFC

4à •XBTTFSÜTDIF "SDJW Gà S -FCFOTNJUUFMIZHJ-

HadĹžiosmanović, M., L. KozaÄ?inski, Ĺ˝.

Cvrtila ;ESBWTUWFOB JTQSBWOPTU TJHVSOPTU J IJHJKFOB ISBOF OBNJSOJDB TUSVÇ?OJ

FOF MaroĹĄević, Ä?.

4MBULPWPEOP SJCBSNjari, B. 7FUFSJOBSTLP KBWOP [ESBW-

sudjelovanjem. Ekologija, Hrvatska, Europa.

stvo u zaĹĄtiti zdravlja ljudi. Znanstveno-struÄ?-

;BHSFC ;CPSOJL SBEPWB TUS

OP TBWKFUPWBOKF T NFĂŞVOBSPEOJN TVEKFMPWB-

OKFN 7FUFSJOBSTLJ EBOJ ;CPSOJL 4US M.,

L.

KozaÄ?inski

o

niji. Školska knjiga d.d. Zagreb Žlender, B. .PSTLF JO TMBULPWPEOF

stvo. Riba kao ĹživeĹžna namirnica, 553.

TLVQ [ESBWTUWFOJI FLPMPHB T NFĂŞVOBSPEOJN

HadŞiosmanović,

Wikerhauser, T, J. Brglez "UMBT QBrazita uzroÄ?nika zoonoza u Hrvatskoj i Slove-

ribe. Sestava in kakovost mesa rib. Meso in NFTOJOB

%PTUBWMKFOP 1SJIWBÇŽFOP N

Blagoslovljen BoŞić i sretna Nova godina!

Hrvatski zavod za norme u punopravnom Ç?MBOTUWV $&/ B J $&/&-&$ B Na izvanrednoj Općoj skupĹĄtini odräBOPK TUVEFOPH HPEJOF V Bruxellesu, Ä?lanovi Europskog odbo ra za elektrotehniÄ?ku normizaciju (CENELEC) donijeli su odluku o primanju Hrvatskog zavoda za norme (HZN) u tu organizaciju od 1. sijeÄ?nja HPEJOF B OB J[WBOSFEOPK 0QÇŽPK TLVQĂ?UJOJ PESäBOPK TUVEFOPH godine u Bruxellesu, Ä?lanovi Europ skog odbora za normizaciju $&/

donijeli su odluku o primanju HZN-a V UV PSHBOJ[BDJKV PE TJKFÇ?OKB godine.

Prijave HZN-a za Ä?lanstvo u europskim organizacijama za normizaciju CEN (European Committee for standardization) i CENELEC (European

Upon becoming full member of the European Committee for Electrotechnical Standardization (CENELEC), and now thanks to CEN membership, HZN has reached one of its strategic goals and become full participant in the European standardization.

oV i^iZ W^a_V

HZN applied for CEN and CENELEC membership in June this year. The re-

*.'

MESO

Vol. XI [2009] | studeni - prosinac | broj 6

UkljuÄ?ivanjem HZN-a u europsku normizaciju ispunjena je obveza iz Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji za HPEJOV J PTJHVSBOP JTQVOKBWBOKF jednog od uvjeta za zatvaranje pregovora u 1. poglavlju – Sloboda kretanja roba. HZN je postigao jedan od svojih strateĹĄkih ciljeva postavĹĄi ravnopravni sudionik europske normizacije. Na taj

naÄ?in HZN daje svoj doprinos ne samo zakljuÄ?ivanju pregovora u podruÄ?ju slobode kretanja roba već i ispunjava jedan od preduvjeta za Ä?lanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

Primanje Hrvatskog zavoda za norme u CEN i CENELEC rezultat je viĹĄegodiĹĄnjega sustavnog razvoja hrvatske OPSNJ[BDJKF J OKF[JOB VTLMBĂŞJWBOKB T naÄ?elima, procesima i postupcima europske normizacije.

Ovime se hrvatskome gospodarstvu otvaraju nove mogućnosti kao ĹĄto su aktivno sudjelovanje u izradi europskih norma i odluÄ?ivanje o njihovu prihvaćanju u skladu s interesima hrvatskog gospodarstva. N

The Croatian Standards Institute becomes full member of the European Committee GPS 4UBOEBSEJ[BUJPO $&/

At its extraordinary General AssemCMZ IFME JO #SVTTFMT PO /PWFNCFS UIF NFNCFST PG the European Committee for Standardization $&/ decided to grant the Croatian Standards Institute (HZN) to the organisation’s full membership as of 1 +BOVBSZ

\aVhc^`

Committee for electrotechnical standardization) podnesene su u lipnju ove godine. Rezultati nezavisnog ocjenjivanja pokazali su da je HZN ispunio uvjete, koji su u njegovom djelokrugu odgovornosti, za punopravno Ä?lanstvo u navedenim europskim organizacijama.

;/"/45 ;/"/457&/0 4536Ä—/* %*0

.FTP 9

Novosti iz Hrvatskog zavoda za norme

www.meso.hr

sults of an independent assessment IBWF QSPWFE UIBU );/ GVMĂśMMFE BMM UIF conditions, falling under its area of responsibility, required for full membership in these European organisations.

By getting fully involved in the European standardization HZN has met one of its obligations from the National Programme for the Accession of the Republic of Croatia into the &VSPQFBO 6OJPO BOE FOTVSFE UIF GVMÜMNFOU PG POF PG UIF DPOEJUJPOT required for closing the EU accession negotiations on Chapter 1 – Free Movement of Goods. This is how HZN not only contributes to the conclusion of negotiations with the EU concerning the Free Movement of Goods,

but also meets one of the prerequirements for the membership of the Republic of Croatia in the EU. HZN’s full membership in CEN and CENELEC comes as a result of multiannual systematic development of Croatian standardization and its harmonization with the European standardization principles, processes and procedures.

This event shall provide new opportunities to Croatian economy, such as active participation in drafting European standards and in decisionmaking concerning their adoption in line with the interests of the Croatian economy. N

MESO

*.(