prof.dr.sc. Mikulić Dunja, dipl.ing.fizike Dolaček Zlata, dipl.ing.građ. Građevinski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku prof.dr.sc. Radujković Mladen, dipl.ing.građ. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Palandačič Darja, dipl.ing.kemijske tehnologije, QM Slovenian National Building and Civil Engineering Institute POTPUNO UPRAVLJANJE KVALITETOM U OBRAZOVANJU INŽENJERA 1. Uvod Izmijenjeni gospodarski, tržišni i politički uvjeti nameću obrazovnim institucijama zahtjeve i potrebe za razvojem organizacije koja će biti u mogućnosti efikasno se nositi s vrlo zahtjevnim, promjenjivim i kontinuiranim razvojem industrije i tehnologije. Jednako tako, nameće se i zahtjev od strane državne vlasti, studenata, partnerskih institucija i zaposlenih na fakultetima, za definiranjem strategije i prioriteta ustanove. Gospodarski sektor odavno je prepoznao značaj kvalitete svojih proizvoda i usluga za postizanje i održavanje konkurentnosti. Prema podacima Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo 305 tvrtki u Hrvatskoj posjeduje certifikat prema normama niza ISO 9000. Prvi certifikati u Hrvatskoj dodijeljeni su poduzećima 1993. godine. Prva i jedina, nama poznata, institucija iz područja visokog obrazovanja u Hrvatskoj koja posjeduje certifikat iz niza ISO 9000 je Veleučilište u Dubrovniku. Ministarstvo znanosti i tehnologije započinje s uvođenjem sustava upravljanja kvalitetom u vlastite procese svjesno da vođenje znanstvene i tehnologijske politike, politike međunarodne suradnje, sustava visokog obrazovanja te informatizacije akademske zajednice nije moguće bez osmišljenog sustava organizacije i upravljanja. U europskim zemljama na različite je načine usvojen sustav kvalitete u visokoškolskom obrazovanju. Nivo i cilj ocjene variraju od zemlje do zemlje. U Italiji je proveden opsežan pilot projekt koji je prošao zakonske procedure i koji predstavlja okvire za aktivnosti procjene. Na Islandu je odjel Ministarstva obrazovanja odgovoran za uvođenje i provedbu (inicijaciju i implementaciju) inozemnih projekata procjene. U Njemačkoj odgovornost za obrazovanje je na 16 federalnih država (pokrajina). Radna grupa na procjeni pod pokroviteljstvom njemačke rektorske konferencije formirana je kako bi promicala uvođenje procedura procjene u državama, pokrajinama. Tri države, pokrajine već su utemeljile instituciju procjene. Procedure akreditacije i procjene postavljene su u većini zemalja srednje i istočne Europe [1,7]. Porast broja studenata na tehničkim fakultetima u Hrvatskoj zahtjeva drugačiji pristup učenju i obrazovanju studenata – predstavlja izazov načinu na koji će fakulteti
1
organizirati svoju djelatnost: nastavnu, znanstveno-istraživačku i stručnu. Želja nam je dati doprinos kvaliteti obrazovanja inženjera uvodeći sustav upravljanja kvalitetom na Građevinski fakultet u Osijeku (GFO) (slika1.). Uobličivanjem vizije fakulteta odredit će se postupci kojima će se osigurati i provoditi koncept kvalitete u inženjerskom obrazovanju. Ustanoviti će se i razviti procesi ocjene kvalitete na fakultetu na nacionalnom nivou, što će dovesti do uključivanja u europske i svjetske asocijacije obzirom na sve naglašeniju internacionalizacija tehničke struke, slobodno kretanje studenata – budućih inženjera među fakultetima kako u zemlji tako i u svijetu. 2. Kvaliteta u inženjerskom obrazovanju Općenito: - kvaliteta nije nešto postignuto inspekcijom, testiranjem i provjerom; - djelovanje kvalitete uključuje poslovne procese, usmjerava se na potrebe vanjskog i unutarnjeg, kupca/korisnika; - kvaliteta podrazumijeva stalno poboljšanje; može se postići prevencijom, podrazumijeva “0” pogrešaka i uključuje popravke pogrešaka. Kvaliteta u inženjerskom obrazovanju podrazumijeva (prema radnoj grupi američke organizacije National Science Foundation)[1]: - razvoj intelektualnih sposobnosti i znanja koja će okupiti diplomirane studente kako bi doprinijeli društvu kroz produktivnu i zadovoljavajuću inženjersku karijeru kao inovatori, donosioci odluka i kao nositelji razvoja globalne ekonomije 21. Stoljeća; - sistematičnu procjenu i usavršavanje sustava institucije koja obrazuje inženjere. Upravljanje kvalitetom (TQM) nije odredište, već opredjeljenje ka unapređenju i poboljšanju procesa. Unutarnja analiza će poslužiti kao sredstvo pri izradi plana kvalitete i kao priprema za vanjsko ocjenjivanje ili akreditaciju koja opet vodi do mogućnosti usporedbe s drugim fakultetima i prepoznavanja u svijetu. 3. ISO 9001 u visokoškolskom obrazovanju Politika kvalitete sažima pristup organizacije načelima kvalitete. Vizija Građevinskog fakulteta u Osijeku temelji se na želji za usavršavanjem procesa nastave, znanosti i struke kako bi postigli što veće zadovoljstvo svih korisnika procesa. Strategija planiranja sustava inženjerskog obrazovanja, izrade znanstvenih projekata i rješavanje stručnih problema definira elemente sustava koji će, međusobno efikasno povezani, osigurati da se koncept kvalitete uspješno uvede i provodi. Ulaz sustava predstavljen je i definiran važećim zakonima i propisima Republike Hrvatske - Zakon o visokim učilištima, Zakon o znanstvenom radu i zakonskim aktima koji se donose na nivou Fakulteta - Statut Fakultet, Kolektivni ugovor i Pravilnik o stručnom radu. Dekan ima ovlasti i utjecaja na kreiranje politike Fakulteta i zajedno s Fakultetskim vijećem formira viziju i smjer u kojem će se kretati razvoj Fakulteta (najviše u definiranju nastavnog plana i programa). Interesi studenata zastupljeni preko Studentskog zbora biti će jedan od ulaza u sustav. Zahtjevi
2
naručitelja projekata su usklađeni sa zakonskim aktima i prošireni su povratnim informacijama naručitelja nakon svakog završenog projekta. Aktivnosti unutar sustava odvijaju se na tri nivoa: nastavnom, znanstvenom i stručnom. Svim djelatnostima zajednički je isti ulaz - kvalitetno osoblje, profesori i asistenti efikasno raspoređeni na radnim zadacima na kojima mogu dati svoj najveći doprinos kvaliteti posla koji obavljaju. Za kvalitetno obavljanje nastavnog, znanstvenog i stručnog rada potrebno je osigurati dostatnu infrastrukturu. Izlaz sustava je ostvarenje postavljenog cilja koji sažima izlaze svih djelatnosti fakulteta. Uz uvažavanje potreba vanjskog okruženja (lokalne zajednice, gospodarstva) dobivenim rezultatima mjerenja izlaza i uspoređivanjem s konkurencijom (u zemlji i inozemstvu) prvobitno postavljeni cilj moguće je, ako se pokaže potrebnim, korigirati na zadovoljstvo svih korisnika usluga fakulteta (vanjskih i unutarnjih).
Vanjsko okruženje Lokalna zajednica Potrebe gospodarstva
Zakoni i propisi RH Zakon o visokim učilištima Statut Fakulteta Kolektivni ugovor
Djelatnosti fakulteta Nastavna djelatnici
Vizija Organizacija i upravljanje kvalitetom Dekan Fakultetsko vijeće Efikasan raspored resursa
Znanstvena djelatnici
Stručna djelatnici
studenti
inženjeri
hipoteze istraživački projekti
rezultati istraživanja
problemi graditeljske prakse
rješenja problema projekti
Mjerenje izlaza Definiranje što će se mjeriti Metode mjerenja
Cilj Ostvarenje vizije
Uspoređivanje Konkurencija
Povratna veza
Slika 1. Definiranje sustava GFO
3.1. Ciljevi kvalitete Ciljevi kvalitete organizacije predstavljaju važnu krajnju točku prema kojoj su usmjerene organizacijske i individualne aktivnosti. Ciljevi moraju biti provjerljivi, na kraju svakog razdoblja mora biti moguće odrediti da li je cilj ostvaren ili ne, mjerljivi, dostižni, nepristrani i pravno valjani. Opći zahtjevi sustava upravljanja kvalitetom fakulteta formirani su na tri procesa: (1) nastavnom; (2) znanstvenom; (3) stručnom. Sva tri definirana procesa međusobno se isprepleću. Postavljanjem ciljeva kvalitete i načina njihovog ispunjenja definirat će se postupci - procedure kojima će se osigurati kvaliteta u svim procesima koji se odvijaju unutar organizacije.
3
Ciljevi kvalitete nastavnog procesa trebaju: · promicati visoke standarde procesa obrazovanja na zadovoljstvo svih korisnika, ohrabrivati inovacije i poboljšanja; · doprinositi razvoju visokog obrazovanja u zemlji učenjem na međunarodnim iskustvima; · promicati ugled i konkurentnost hrvatskog obrazovanja u zemlji i svijetu; · promicati postignuća, kako studenata tako i same ustanove; · omogućiti zaposlenima da osiguraju visoku kvalitetu usluge unutar otvorenog i podupirućeg radnog okruženja. Rezultat takvog procesa je dobar inženjer. Ciljevi kvalitete znanstvenog procesa trebaju: · kontinuirano razvijati i održavati suradnju sa znanstvenim institucijama, stručnim i profesionalnim tijelima koji imaju utjecaja na visoko obrazovanje; · promicati visoke standarde istraživanja time što unapređuje znanja iz struke; · primjenjivati stečena znanja koja će poboljšati razumijevanje naučenog. Rezultat takvog procesa je dati upotrebljiv rezultat za daljnji razvoj. Ciljevi kvalitete stručnog procesa trebaju: · promicati i podržavati produktivnu interakciju između institucija visokog obrazovanja i industrije kako bi se potaknuo transfer znanja i stručnosti te pojača povezanost učenja (predavanja) i istraživanja sa potrebama gospodarstva; · ohrabrivati poduzeća da podrže pristup učenja tijekom cijelog života i time maksimiziraju postignuća svih zaposlenih. Rezultat takvog procesa su uspješni stručni projekti. 3.2. Dokumentacija i mjerenje sustava Sustav kvalitete koji će omogućiti postizanje zadanih ciljeva i kontrolu procesa ima propisane standardne procedure kroz osnovnu piramidu dokumentacije koja se sastoji od tri razine [4]: 1. Priručnik kvalitete fakulteta - opisuje politiku kvalitete, ustroj ustanove i način udovoljavanja zahtjeva normi niza ISO 9000 (slika 2.). 2. Postupci sustava kvalitete - opisuju djelatnosti pojedinih funkcionalnih jedinica fakulteta, pristupačne su svakom zaposleniku za područje njegovog rada, osiguravaju ujednačenost obavljanja pojedinih poslova, lakše uključivanje u posao novih zaposlenika i zapisivanje svih važnih podataka kao objektivnih dokaza da su poslovi stvarno i obavljeni. 3. Drugi dokumenti o kvaliteti (radne upute, formulari, izvješća) - sastoje se od podrobnih radnih dokumenata. Nabrojit ćemo neke od postupaka kojima će se provoditi elementi sustava kvalitete u nastavnom procesu, a koji će biti definirani radnim uputama: kontinuirano poboljšanje nastavnog plana, izrada programa održavanja nastave, evidencija održane nastave s kratkim opisom predavanja ili vježbi. Pored nastavnog procesa propisati će se postupci i radne upute kojima će se efikasno pratiti izvođenje osnovnih aktivnosti na fakultetu i koje omogućuju zaposlenima da ocijene svoju nastavnu djelatnost: osobni list zaposlenika, prostor i oprema, pokazatelji uspješnosti po predmetima, samoanaliza
4
- interni audit, povratne informacije o zadovoljstvu korisnika, kontinuirano poboljšanje.
Zahtjevi norme ISO 9001:2000 1. 2. 3.
Građevinski fakultet Osijek
Akreditacija
Opseg Referentne norme Pojmovi i definicije Priručnik Postupci Radne upute
4. Sustavi upravljanja kvalitetom 4.1. Općeniti zahtjevi 4.2. Zahtjevi za dokumentaciju 5. Odgovornost poslovodstva 5.1. Opredjeljenje poslovodstva 5.2. Orijentacija prema kupcu 5.3. Politika kvalitete 5.4. Planiranje 5.5. Odgovornost, ovlaštenje i komunikacija 5.6. Ocjena poslovodstva
6. Upravljanje resursima 6.1. Osiguranje resursa 6.2. Ljudski resursi 6.3. Infrastruktura 6.4. Radna okolina 7. Realizacija proizvoda 7.1. Planiranje realizacije proizvoda 7.2. Procesi usmjereni prema kupcu 7.3. Razvoj i projektiranje 7.4. Nabava 7.5. Postupci s proizvodom i uslugom 7.6. Upravljanje opremom za nadzor i mjerenje 8. Mjerenje, analiza i poboljšanje 8.1. Općenito 8.2. Nadzor i mjerenje 8.3. Upravljanje s neusklađenim proizvodom 8.4. Analiza podataka 8.5. Poboljšanje
Vizija Ciljevi Popis postupaka Nadzor
Vanjski i unutarnji korisnici Radni prostor Informacije
Realizacija nastave Znanstveno - istraživački rad Stručni rad
Interni audit Samoanaliza Stalno poboljšanje
Slika 2. Dijagram tijeka ustroja GFO prema normi ISO 9001 [2,3]
4. Cilj primjene TQM u obrazovanju Pri procesu uvođenja ukupnog upravljanja kvalitetom na GFO imamo niz koraka [5,6]. Prvi korak upravljanja kvalitetom je osigurati kontrolu i osiguranje kvalitete (QC, QA) u području obrazovanja i testiranja [8,9,10]. Zatim uvesti ISO 9001 čije smo ciljeve prije definirali, a koji su samo prolazna točka pri stalnom poboljšanju kvalitete. Niz koraka u uvođenju kvalitete dovodi do ukupnog upravljanja kvalitetomTQM. Mjerenje, analiza, zadovoljstvo korisnika, poboljšanje i stalno dograđivanje sistema dovodi do poslovne izvrsnosti organizacije.
5
Uspostavljanjem i primjenom sustava upravljanja kvalitetom u visokoškolskom obrazovanju i akreditacijom obrazovnih ustanova postići će se slijedeći ciljevi: - javno, opće priznanje; - garancija kvalitete; - opća prihvaćenost. Ako želimo dokaz sustava upravljanja kvalitetom u instituciji provesti će se akreditacija s ciljem dobivanja ovlasnice. Glavna svrha akreditacije je da službeno potvrdi kvalitetu inženjerskog obrazovanja unutar institucije koja se reflektira kroz znanja, vještine i stavove koje su studenti stekli i koja im omogućuju da djeluju i rade u svojoj profesiji s pouzdanošću i stručnošću. U nekim zemljama funkciju akreditacije provodi Ministarstvo znanosti, dok u nekima ovu ulogu preuzele su profesionalne agencije [7]. Osnovni proces koji pripada akreditaciji je procjena ili ocjena različitih podsistema i komponenti procesa. Dva su dijela: 1. kritička samoanaliza – rezultat aktivnosti fakulteta kao dio popratnih materijala i ako je pažljivo i korektno napravljen može biti vrijedno strateško oruđe; 2. vanjski izvještaj (recenzija, prikaz). Uspjeh inženjera na tržištu danas zahtjeva, uz tehničku kompetenciju, sposobnost za komunikaciju, rad u timovima, kreativno razmišljanje, brzo učenje. 5. Zaključak Inženjerska praksa korjenito i nepovratno se promijenila kroz rastuću globalnu konkurentnost, pomak prema privatnim poduzećima kao glavnom izvoru inženjerskog zapošljavanja i količini dostupnih informacija. Inženjeri koji su obrazovanje stekli unutar institucije koja je usvojila sustav kvalitete moraju imati ove atribute: · sposobnost da primjeni temeljna znanja inženjerstva; · sposobnost da efikasno komunicira, ne samo sa inženjerima iz struke već sa zajednicom u cjelini; · dobro poznavanje – tehnička kompetencija – najmanje jedne inženjerske discipline; · sposobnost da problem identificira, formulira i riješi; · sposobnost da koristi sistemski pristup pri kreiranju i operacionalizaciji svoga rada; · sposobnost da funkcionira efikasno individualno jednako kao i dio multidisciplinarnog i multikulturalnog tima s kapacitetom da bude vođa ili manager ili efektivan član tima; · razumijevanje socijalnih, kulturnih, globalnih i poslovnih problema i problema okoliša uključujući razumijevanje poduzetništva, procesa inovacija i održivog razvoja; · razumijevanje i predanost profesionalnim i etičkim odgovornostima; · sposobnost doživotnog učenja – lifelong learning.
6
Literatura: 1. Engineering Education, Special issue: Acreditation and Quality Assurance, Vol. 16, Number 2, 2000, Tempus Publications 2. ISO 9001:2000, Sustavi upravljanja kvalitetom - Zahtjevi 3. ISO 9004:2000, Sustavi upravljanja kvalitetom - Smjernice za poboljšanje kvalitete 4. Nenad Injac: Sustav kvalitete 2000 – Velika revizija normi ISO 9000, Oskar, Zagreb, 1999. 5. Gordan Glavaš: Mogućnosti primjene osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju, Zbornik radova Prve hrvatske konferencije o kvaliteti, 1998. 6. Pupius, M.: Achieving Excellance in Education and Training, 44th European Quality Congress, Volume S, Budapest, 2000 7. The Quality Assurance Agency for Higher Education, Report, 2000 http://www.qaa.ac.uk/ 8. Stevenson, W.J.: Production / Operations Management, Fourth Edition, Irwin, Burr Ridge – Illinois, Boston – Massachusetts, Sydney – Australia, 1993 9. Juran, J.M.; Gryna, F.M.: Planiranje i analiza kvalitete, Treće izdanje, Mate d.o.o., Zagreb, 1999 10. Mikulic D., Rajzer R.: "General criteria for the organization of testing laboratorirs", Civil Engineering Institue of Croatia, Metar 3, December 1997, http://www.zg.igh.hr/Metar/br_3/METARDUNJA.html (in Croatian)
7