mr. sc. MILJENKO ĐUKIĆ, dipl. ing. el. Hrvatski zavod za norme, Zagreb miljenko.dukic@hzn.hr
IMPLEMENTACIJA DIREKTIVA 94/9/EC I 1999/92/EC EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ Sažetak Područje protueksplozijske zaštite u Republici Hrvatskoj uređeno je pravilnicima koji su usklađeni s Direktivama 94/9/EC (poznata kao direktiva ATEX 95) i 1999/92/EC (poznata kao Direktiva ATEX 137) Europskoga povjerenstva i Vijeća o približavanju zakona država članica koji se odnose na opremu i zaštitne sustave koji se upotrebljavaju u potencijalno eksplozivnim atmosferama. U vezi s time Ministarstvo unutarnjih poslova donijelo je Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (N.N. 123/05), koji je usklađen s Direktivom ATEX 95, dok je Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva, uz prethodnu suglasnost ministra unutarnjih poslova, donijelo Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređajima u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (N.N. 39/06), koji je usklađen s Direktivom ATEX 137. Ključne riječi: direktiva, pravilnik, norme, eksplozivne atmosfere Uvod Tamo gdje se zapaljivi plinovi ili pare mogu pojaviti u opasnim količinama i koncentracijama, treba primijeniti zaštitne mjere kako bi se smanjila opasnost od eksplozija. Da bi se stvorila eksplozivna smjesa, potrebno je da uzročnik paljenja (uređaj ili naprava) koji se nalazi u zapaljivome mediju (plinu, pari ili maglici) uz dovoljnu koncentraciju kisika uzrokuje iskru. Spriječiti eksploziju znači izvana utjecati na potencijalne uzročnike eksplozije radi stvaranja bitnih sigurnosnih preduvjeta. Uz izradbu studije procjene opasnosti, nužno je zapaljivi medij u kojemu se nalaze uređaji izolirati u zatvoreni sustav kako bi, i u slučaju najgorega, zaštitili ljude i opremu u skladu s Direktivom ATEX Europskoga povjerenstva i Vijeća (94/9/EC). Zakonska podloga Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europske unije (SSP iz 2001. godine ) omogućio je gospodarsku i političku integraciju Republike Hrvatske u EU. Sporazum obvezuje na usklađivanje tehničkog zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU-a (acquis communautaire), dakle s onom skupinom propisa koja uređuje sigurnost i slobodno kretanje industrijskih proizvoda na zajedničkome tržištu. Glavne su sastavnice zakonskoga uređivanja proizvoda razina sigurnosti, sredstva za dokazivanje sukladnosti i izdavanje certifikata o sukladnosti te nadzor nad proizvodima na tržištu. Cilj je zakonskoga usklađivanja među državama Zajednice postići potrebno povjerenje kako bi prihvatile stavljanje proizvoda na svoje tržište. Dobivanjem statusa zemlje kandidatkinje, Republika Hrvatska ima obvezu obaviti cjelokupnu prilagodbu zakonodavstva do ulaska u punopravno članstvo EU-a. Oprema namijenjena za rad u eksplozivnoj atmosferi mora u skladu sa Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (N.N. br. 158/03) ispunjavati bitne sigurnosne
zahtjeve koji se odnose na zaštitu života i zdravlja ljudi, zaštitu okoliša i razumno iskorištavanje prirodnih dobara i energije. To je područje u Republici Hrvatskoj uređeno pravilnicima koji su usklađeni s Direktivom 94/9/EC Europskoga povjerenstva i Vijeća koja se odnosi na opremu i zaštitne sustave koji se upotrebljavaju u potencijalno eksplozivnim atmosferama. U vezi s time Ministarstvo unutarnjih poslova donijelo je Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (N.N. 123/05), dok je Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva uz prethodnu suglasnost ministra unutarnjih poslova donijelo Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređajima u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (N.N. 39/06) Akreditacija kao potpora provedbi ATEX direktive U Republici Hrvatskoj doneseni su 2003. godine novi tehnički zakoni kao osnova za prenošenje europskih direktiva Novoga pristupa u hrvatsko tehničko zakonodavstvo. Uspostavljena je nova tehnička infrastruktura za kvalitetu osnivanjem Hrvatskog zavoda za norme i Hrvatske akreditacijske agencije, dok je Hrvatski mjeriteljski institut je u osnivanju. Uloga tih novih nacionalnih tijela je da daju prikladnu tehničku potporu hrvatskomu gospodarstvu u postizanju međunarodne konkurentnosti. Akreditacija je važna za pravilno funkcioniranje tržišta usmjerenoga na kvalitetu kao i za provedbu novoga tehničkoga zakonodavstva usklađenog sa zakonodavstvom EU-a. Hrvatsko akreditacijsko tijelo daje usluge od općega gospodarskog interesa jer daje potporu sustavu ocjenjivanja sukladnosti u dragovoljnome i zakonome uređenom području. Mjere za uklanjanje tehničkih zapreka u trgovini U okviru Svjetske trgovinske organizacije (World Trade Organization, WTO), države članice pristupaju Sporazumu o tehničkim zaprekama u trgovini (WTO-TBT). Tome je sporazumu pristupila i Republika Hrvatska 2000. godine. Tehničke se zapreke razmjeni proizvoda među državama odnose na različitost tehničkih propisa, norma, načina dokazivanja da proizvodi zadovoljavaju propisane zahtjeve te na različitost kriterija za rad organizacija koje obavljaju ispitivanja i druge radnje u postupcima ocjenjivanja sukladnosti. Ujednačavanje kriterija ima za cilj približavanje tehničkoga zakonodavstva u državama članicama i smanjivanje zapreka trgovinskoj razmjeni. Zato se države članice WTO-a obvezuju na uporabu međunarodnih norma i međunarodno dogovorenih pravila za ispitivanje i potvrđivanje proizvoda te provjeru osposobljenosti tijela koja ispituju i potvrđuju proizvode. Bitni zahtjevi sigurnosti i zdravlja obuhvaćaju specifične kategorije rizika koji su tipični za određene proizvode. Ti se rizici formuliraju na način da je moguće na proizvodu obaviti ispitivanje ili potvrditi njegovu sukladnost s propisanim zahtjevima. Bitni zahtjevi za proizvode izražavaju se na način da se ne ograničava inovacija proizvoda, ali se uzima u obzir priznato stanje tehnike na osnovi tehničkih, ekonomskih i socijalnih čimbenika te utjecaja okoline, iskustva i znanstvenih spoznaja u vrijeme osmišljavanja, razvoja i proizvodnje određenoga proizvoda. Podrobne tehničke specifikacije za proizvode sadržane su u europskim i međunarodnim normama koje prihvaćaju normirne organizacije. Priroda je norma dragovoljna bez obzira na koji se način u propisu upućuje na njih (izričito upućivanje, opće upućivanje na niz norma, upućivanje na norme po načelu Novoga pristupa). Sukladnost s normama omogućuje slobodno stavljanje proizvoda na tržište, uvažavajući pretpostavku o sukladnosti ili zahtijevajući smanjeni opseg ocjenjivanja sukladnosti.
Pregled i održavanje električnih instalacija u ugroženim prostorima Pregled i održavanje električnih instalacija u RH uređeni su Pravilnikom o tehničkome nadzoru električnih postrojenja, instalacijama i uređajima namijenjenim za rad u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (N.N. 2/02) Zbog sigurnosnih razloga, pregledi i nadzor mogu se podijeliti u tri dijela: ● prvi pregled za vrijeme ugradnje ● redoviti periodični pregledi ● stalni nadzor koji provodi osposobljeno osoblje (tečajeve organizira Ex-Agencija). Radove koje je nužno napraviti u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom treba nastojati izvoditi kad je prostor u beznaponskome stanju. Ako ne možemo izbjeći rad pod naponom (npr. hitne zamjene dijelova uređaja), treba poštovati propisane zaštitne mjere. Mjere ukazuju da tijekom rada koncentracija eksplozivnosti treba biti ispod dopuštene vrijednosti (ispod 10% donje granice eksplozivnosti). Normizacija Program rada tehničkog odbora HZN/TO E31, Eksplozivne atmosfere obuhvaća područje rada međunarodnog IEC/TC 31 i europskih CLC/TC 31 i CEN/TC 305 tehničkog odbora. Tijekom dosadašnjeg rada HZN/TO E31 prihvatio je u izvorniku na engleskome jeziku sve europske norme kao i međunarodne norme koje nisu prihvaćene na europskoj razini, a potrebne su za provođenje certifikacije (136 norma na dan 2008-02-20). 75 hrvatskih norma tehnički podržava Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (N.N. 123/05) koji je usklađen s direktivom ATEX 95. Tehnički odbor HZN/TO E31 sudjeluje u radu međunarodnog odbora kao punopravni član (“P” member) dok je u europskom odboru CLC/TC 31 promatrač. Od 1981. godine Republika Hrvatska vodi tajništvo pododbora IEC/SC 31J, Razredba prostora i instalacijski zahtjevi. Posao tajnika trenutno obavlja gosp. Marino Kelava, dipl. ing. iz ExAgencije dok je pomoćnik tajnika mr. sc. Miljenko Đukić, dipl. ing. iz HZN-a. Predstavnici tehničkog odbora HZN/TO E31 sudjeluju u radu međunarodnog odbora u radnim skupinama i pododbora na održavanju i oblikovanju međunarodnih norma. U narodnim novinama redovito izlaze popisi hrvatskih norma koje je tehnički odbor prihvatio u izvornome obliku, a koje su usklađene na europskoj razini i koje tehnički podržavaju Direktivu 94/9/EC Europskoga povjerenstva i Vijeća. Razredba ugroženoga prostora Hrvatskom normom HRN EN 60079-10:2002 definirane su pojedine zone u ugroženome prostoru na temelju učestalosti pojave i duljine trajanja eksplozivne plinske atmosfere. Zona ”0” definirana je kao prostor u kojemu je eksplozivna smjesa prisutna trajno ili u duljim vremenskim razdobljima. Zona “1” prostor je u kojemu je vjerojatna pojava eksplozivne plinske smjese u normalnom radu. Zona “2” prostor je u kojem nije vjerojatna pojava eksplozivne plinske smjese u normalnome radu, a ako se pojavi, očekuje se rijetko i samo u kratkim vremenskim razdobljima. Postupci ocjenjivanja sukladnosti prema Direktivi ATEX 95 Pravilnik o temeljnim zahtjevima (NN.123/05) daje mogućnost nekoliko načina proizvodnje i njoj pripadajuće kontrole protueksplozijske zaštite proizvoda, u skladu s prilozima Pravilnika, koji su ekvivalentni prilozima u Direktivi ATEX 95 . Upravljanje i osiguranje kvalitete u proizvodnji, a time i koncepcija priloga Pravilnika, utemeljeni su na nizu norma ISO 9000.
Proizvodnja opreme za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom zahtijeva dobro poznavanje problematike protueksplozijske zaštite. Vrlo je čest slučaj da proizvođači opreme za prostore koji nisu ugroženi eksplozivnom atmosferom, odnosno koji su namijenjeni standardnoj industrijskoj izvedbi, žele proširiti svoju proizvodnju i na opremu namijenjenu za rad u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom, a za što proizvođač ponekad nije dovoljno osposobljen i opremljen. Zbog toga u Pravilniku o temeljnim zahtjevima (NN.123/05) postoje različiti prilozi koji mogu biti vrlo korisni u pogledu smanjenja troškova, posebno za manje i slabije tehnološki opremljene proizvođače. Moguće je proizvesti jedan uređaj, ili čak niz uređaja, tako da ovlašteno certifikacijsko tijelo obavi onaj dio poslova za koje proizvođaču nedostaju znanje ili ispitna oprema. Pravilnikom je oprema podijeljena u kategorije: Oprema skupine I Kategoriju M1 (rudnička oprema) čini oprema izrađena i opremljena dodatnim posebnim sredstvima zaštite, sposobna funkcionirati prema radnim parametrima koje je utvrdio proizvođač, osiguravajući vrlo visoku razinu zaštite. Kategoriju M2 (rudnička oprema) čini oprema izrađena tako da je sposobna funkcionirati prema radnim parametrima koje je utvrdio proizvođač osiguravajući visoku razinu zaštite. Oprema skupine II Kategoriju 1 čini oprema izrađena i opremljena dodatnim posebnim sredstvima zaštite, sposobna funkcionirati prema radnim parametrima što ih je utvrdio proizvođač, osiguravajući vrlo visoku razinu zaštite. Kategoriju 2 čini oprema izrađena tako da je sposobna funkcionirati prema radnim parametrima koje su utvrdili proizvođači osiguravajući visoku razinu zaštite. Kategoriju 3 čini oprema izrađena tako da je sposobna funkcionirati prema radnim parametrima koje je utvrdio proizvođač osiguravajući normalnu razinu zaštite. Veći i dobro opremljeni proizvođači imaju mogućnost provesti prosudbu osposobljenosti za Ex-proizvodnju (Pravilnik 123/05, prilog IV, V, VI i VII ) te odgovarajućim ispitivanjima tipa proizvoda certificirati proizvod (Pravilnik 123/05, prilog III). Godine 2002. radi pojašnjenja zahtjeva Direktive 94/9/EC objavljena je europska norma EN 13980, Prostori ugroženi eksplozivnom atmosferom – primjena sustava upravljanja kvalitetom kojom su propisani zahtjevi koje moraju zadovoljiti proizvođači. Norma je prihvaćena u Republici Hrvatskoj 2003. godine. Prema Pravilniku o temeljnim zahtjevima i njegovim Prilozima, a u skladu s tim i Direktivom ATEX 95, proizvođačima opreme na raspolaganju stoje moduli za provedbu postupaka ocjene sukladnosti s temeljnim zahtjevima (od tipnog ispitivanja do pojedinačne provjere). Protueksplozijska zaštita u postrojenjima (ATEX 137) Europsko povjerenstvo i Vijeće objavili su 16. prosinca 1999. godine Direktivu 1999/92/EC na osnovu članka 137 Ugovora o osnivanju Europske unije. Direktiva određuje minimalne zahtjeve za poboljšanje zdravstvene zaštite i sigurnosti zaposlenika, koji mogu biti ugroženi eksplozivnom atmosferom. ATEX 137 bavi se opasnostima od eksplozija koje ugrožavaju zaposlene, a prenesen je u Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom. Prema navedenom Pravilniku korisnik proizvoda namijenjenih eksplozivnoj atmosferi mora ispuniti minimalne propisane zahtjeve za osiguranje osoblja i okoliša te mora osigurati da ti proizvodi budu odgovarajuće odabrani, instalirani, održavani, a ako je potrebno i popravljani. Budući da su postrojenja izgrađena u različitim vremenskim razdobljima s raznim klasifikacijskim parametrima, a uređaji su izrađeni prema raznim normama, korisnik je dužan
prema navedenom Pravilniku provesti procjenu rizika od nastanka eksplozije i donijeti odgovarajuće odluke. Obveze poslodavca Protueksplozijska zaštita u sigurnosnome je smislu zadatak vlasnika tvrtke. U slučaju eksplozije, ugroženi su životi i zdravlje zaposlenih zbog nekontroliranog djelovanja vatre i pritiska te smanjenja kisika u okolini. Pravilnik o tehničkom nadgledanju (NN 39/06) u skladu s europskom direktivom ATEX 137 služi zaštiti zaposlenika i određuje obveze poslodavca koje moraju biti ispunjene u Republici Hrvatskoj, kao i svim zemljama Europske unije jer se radi o minimalnim zahtjevima. Obaveze poslodavca navode se jednoznačno: a) sprječavanje i zaštita od eksplozije b) procjena rizika nastanka eksplozije c) koordinacija zaštitnih mjera i nadzor d) identifikacija i podjela ugroženog prostora u zone te označivanje eksplozijski ugroženih prostora natpisima e) osposobljavanje svih radnika i odgovornih osoba koje rade s opremom i na opremi u prostoru ugroženom eksplozivnom atmosferom f) izrada dokumentacije o protueksplozijskoj zaštiti sa stalnim posuvremenjivanjem g) osiguranje provođenja tehničkog nadgledanja postrojenja i aktivnosti. Poslodavac mora osigurati tehničke i/ili organizacijske mjere protueksplozijske zaštite prema sljedećemu redoslijedu: sprečavanje stvaranja eksplozivne atmosfere ili, ako to nije moguće, uklanjanje uzročnika paljenja eksplozivne atmosfere i smanjenje štetnog djelovanja eksplozije. Funkcioniranje mjera protueksplozijske zaštite mora se redovito ispitivati. Poslodavac mora procijeniti specifične rizike koji polaze od eksplozivne atmosfere i razmotriti sljedeće: vjerojatnost pojave eksplozivne atmosfere vjerojatnost pojave uzročnika paljenja uključujući elektrostatski naboj postrojenje, materijale, postupke i moguće međusobno djelovanje veličinu djelovanja (pojava plamena itd). U procjeni rizika moraju se uzeti u obzir prostori koji su otvorima povezani sa eksplozijski ugroženim prostorima. Procjena rizika je prije svega potrebna za postrojenja u radu, a naročito za ona izrađena prema ranijim normama i propisima, pri čemu je bitna odluka korisnika da na temelju ocjene stanja protueksplozijske zaštite opreme procijeni svrsishodnost daljnjeg održavanja opreme. Ako procjena rizika pokaže da postojeća oprema predstavlja rizik, treba je zamijeniti s novom opremom u skladu s najnovijim propisima. Procjena rizika je potrebna i za nova postrojenja, pri čemu se mora uzeti u obzir usklađenost zona i kategorije opreme, koja, iako određena normama, može u odnosu na posljedice za okoliš zahtijevati poseban stroži tretman, a za neke sredine blaži tretman usklađenosti zona i kategorije opreme. Poslodavac, odnosno korisnik postrojenja, mora provesti procjenu rizika prema Pravilniku o tehničkom nadgledanju (NN. 39/06) najkasnije do 30. lipnja 2008. godine. Za radove u prostorima koji su ugroženi eksplozivnom atmosferom, poslodavac mora provesti obrazovanje zaposlenih osoba. Rad u eksplozijski ugroženim prostorima smije se izvoditi samo prema pismenim uputama poslodavca. Poslodavac mora u okviru svojih dužnosti osigurati izradu dokumenata protueksplozijske zaštite i redovito obnavljanje dokumenata prema zadnjem stanju. Za korisnika postrojenja važna su dva propisana dokumenta:
Ex dokument, koji predstavlja stvarno stanje protueksplozijske zaštite postrojenja Ex priručnik održavanja, koji sadrži sva unutrašnja pravila za postizanje potrebne razine sigurnosti postrojenja s utvrđenim ciljevima i politikom kvalitete održavanja, operativnim postupcima i radnim uputama. Ex dokument mora postojati prije početka rada postrojenja i mora se obnavljati kod značajnih promjena, proširenja ili preinaka radnih prostora i promjena sredstava za rad. Tehničko nadgledanje obavlja ovlašteno tijelo. Tehničko nadgledanje obuhvaća: pregled i ocjenu dokumentacije na temelju koje se izgrađuje postrojenje u kojem se može pojaviti eksplozivna atmosfera – pregled i ocjenu postrojenja prije puštanja u rad pregled i ocjenu opreme u uporabi kod korisnika (razredbu prostora ugroženog eksplozivnom atmosferom, protueksplozijsku zaštitu uređaja i instalacija, održavanost uređaja, uz provjeru obavljenih popravaka i dr.) pregled i ocjenu pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju popravak, obnovu i pregradnju opreme za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom – pregled i ocjenu pravnih i fizičkih osoba koje izvode instalacije, obavljaju održavanje opreme i postrojenja za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom. Zaključak Usklađivanje tehničkog zakonodavstva i propisa s europskim zakonodavstvom osnovni je zadatak svake zemlje koja želi pristupiti Europskoj uniji. Tehnički odbor HZN/TO E31 prihvatio je, iz svoga područja rada, sve europske norme koje tehnički podržavaju Direktivu 94/9/EC Europskoga povjerenstva i Vijeća dok su MGORP i MUP objavili dva pravilnika iz navedenog područja. Pravilnik o temeljnim zahtjevima (Direktiva 94/9/EC) preko jedinstvene certifikacije osigurava slobodan promet opreme koja obuhvaća uređaje, komponente i zaštitne sustave namijenjene prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom. Certifikacija je ovdje utemeljena na ocjenjivanju sukladnosti proizvoda, a pri tome usklađene norme služe kao alat za dokazivanje sukladnosti, ali to ne znači i njihovu obveznu primjenu. Sukladnost se može dokazati na temelju odgovarajućih ispitivanja danih u Prilogu II Pravilnika. Prema navedenom Pravilniku proizvođač mora isporučiti siguran uređaj s tehničkom uputom koji mora odgovarati potrebnoj kategoriji protueksplozijske zaštite. Korisnik će uređaj, prema Pravilniku o tehničkom nadgledanju (NN. 39/06), pridružiti u eksplozijski ugroženi prostor, procijeniti rizik, pribaviti dokumente protueksplozijske zaštite i uređaj/postrojenje, nakon uspješnog probnog pogona, pustiti u rad. Korisnik nakon probnog pogona preuzima odgovornost za pogon uređaja. Na osnovu dosadašnjeg rada i postignutih rezultata, može se zaključiti da je područje protueksplozijske zaštite u Republici Hrvatskoj riješeno u skladu s europskim zakonodavstvom. Prilog Popis literature: (1) Directive 94/9/EC of the European Parliament and the Council of 23 March 1994 on the approximation of the laws of the Member States concerning equipment and protective systems intended for use in potentially explosive atmospheres, Official Journal of the European Communities No L 100/1 (2) Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (N.N. 123/05)
(3) Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređajima u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (N.N. 39/06) (4) Zakon o temeljnim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (Narodne novine br. 158/2003) (5) Zakon o akreditaciji (Narodne novine br. 158/2003) (6) Zakon o normizaciji (Narodne novine br. 158/2003) IMPLEMENTATION OF DIRECTIVES 94/9/EC AND 1999/92/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND COUNCIL IN THE REPUBLIC OF CROATIA Summary The area of anti-explosion protection in the Republic of Croatia is regulated by regulations harmonised with Directives 94/9/EC (known as the ATEX 95 Directive) and 1999/92/EC (known as the ATEX 137 Directive) of the European Parliament and Council on the approximation of the laws of the Member States concerning equipment and protective systems intended for use in potentially explosive atmospheres. In this regard, the Ministry of the Interior has issued the Regulation on equipment and protective systems intended for use in spaces threatened by explosive atmospheres (Official Gazette 123/05), harmonised with the ATEX 95 Directive. With the consent of the Minister of the Interior, the Ministry of the Economy, Labour and Entrepreneurship has issued the Regulation on minimum safety and health protection requirements for employees working on the technical surveillance of facilities, equipment, installations and devices in spaces threatened by explosive atmospheres (Official Gazette 39/06), which is harmonised with the ATEX 137 Directive. Key words: directive, regulation, standards, explosive atmospheres