ANALIZA UTJECAJA IZGRADNJE GOLF IGRALIŠTA NA POVEĆANJE STUPNJA ISKORISTIVOSTI TURISTIČKIH KAPACITETA

mr.sc. TANJA RADIĆ LAKOŠ Veleučilište u Šibeniku, Šibenik tanja@vus.hr DIVNA GOLEŠ, mag. oec.

Veleučilište u Šibeniku, Šibenik divna@vus.hr ANA ŠIŠAK , dipl. ing. sisak@vus.hr Veleučilište u Šibeniku, Šibenik

ANALIZA UTJECAJA IZGRADNJE GOLF IGRALIŠTA NA POVEĆANJE STUPNJA ISKORISTIVOSTI TURISTIČKIH KAPACITETA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE TE POVEĆANJA KVALITETE TURISTIČKE DESTINACIJE Sažetak Kvaliteta je važan čimbenik u težnji za razvojem i napretkom u svim gospodarskim djelatnostima. Turizam se ubraja u djelatnosti koje najbrže utječu na ukupan razvoj društva kroz svoj mulitiplikativni efekt. Međutim, njegova izražena sezonalnost utječe na neravnomjeran stupanj iskoristivosti kapaciteta što se smatra jednim od najvećih problema svih turističkih destinacija. Svi čimbenici koji su uključeni u razvoj turističke destinacije i povećanju njezine kvalitete nastoje raznim oblicima selektivnog turizma produžiti turističku sezonu te povećati isplativost destinacije. Jedan od novijih oblika je izgradnja golf igrališta.

Ovim radom autorice će, na primjeru Šibensko-kninske županije, prikazati mogućnost utjecaja izgradnje golf igrališta s pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima na stupanj iskoristivosti postojećih kapaciteta, produženje turističke sezone i povećanje kvalitete cjelokupne destinacije.

Ključne riječi: kvaliteta, golf, iskoristivost kapaciteta, turistička destinacija 1. UVOD Kvaliteta je danas neizostavni dio svake organizacije koja želi opstati na tržištu i biti konkurentna. S obzirom da se danas na tržištu nalazi sve veći broj ponuđača, razina kvalitete je nešto što ih čini boljim od drugih i sposobnim za borbu na sve zahtjevnijem internacionalnom tržištu roba i/ili usluga. Kvaliteta proizvoda i/ili usluga se mjeri zadovoljstvom korisnika, te se za njeno postizanje mora neprekidno ulagati u kvalitetu i pronalaziti nove i bolje načine zadovoljstva krajnjeg korisnika jer se i njegovi zahtjevi neprekidno mijenjaju [1]. Za svako poduzeće, gospodarsku granu kao i za privredu u cjelini od izuzetne važnosti je stupanj njene konkurentnosti. Stoga bi svaka država, odnosno svaka turistička destinacija trebala znati kako je pozicionirana na tržištu, tko su joj konkurenti, kako kotira u odnosu na njih, kako bi mogla razvijati strategije kojima će poboljšati svoj položaj na tržištu, te preuzeti veći dio „kolača“. Rast konkurentnosti uz sebe automatski veže i rast kvalitete, budući da su u viskom stupnju međusobne korelacije. Povećanje broja turističkih destinacija zaoštrava konkurentsku utakmicu, sve veći i raznovrsniji zahtjevi posjetitelja nameću potrebu za stalnim rastom kvalitete usluga [2]. Turizam postaje jedan od vodećih

gospodarskih sektora svijeta [3], a hotelijerstvo je jedna od najjačih gospodarskih grana u Republici Hrvatskoj. Ponuda proizvoda „sunce i more“ pri tome je kontinuirano najjači hrvatski proizvod današnjice. Međutim, sve više kupaca turističkih proizvoda, pogotovo onih iz nama bližih emitivnih tržišta (zapadna Europa) smatra ovakvu vrstu ponude zastarjelom.

Upravo iz tog razloga hrvatski turizam mora se etablirati kao „drugačiji“ i posjetitelju ponuditi više: bolji, drugačiji i kvalitetniji proizvod. S obzirom na izraženu sezonalnost turizma ekonomska posljedica se ogleda ponajprije u nedovoljnom korištenju kapaciteta, što utječe na znatno lošije financijske efekte poslovanja turističkih poduzeća jer fiksni troškovi znatno opterećuju jedinicu proizvoda i/ili usluga. U cilju produženja turističke sezone, a time i povećanja stupnja iskoristivosti kapaciteta svi čimbenici u turizmu nastoje iznalaziti nove oblike selektivnog turizma, a jedan od novijih oblika je izgradnja golf igrališta sa popratnim ugostiteljsko-turističkim sadržajima. Turizam i sport su općenito komplementrani dijelovi industrije slobodnog vremena i imaju brojna zajednička interesna područja. U pravcu toga možemo sagledati i integraciju golfa u razvoj turističke destinacije, jer se time ostvaruje konkurentna sposobnost turističke destinacije na svjetskom turističkom tržištu.

Golf je sportska i rekreacijska igra koja se odvija u prirodi. Prvi počeci igranja golfa vežu se uz Škotsku u 14. stoljeću. Igra je ubrzo postala iznimno popularna, čak u tolikoj mjeri da ju je kralj James II dekretom iz 1457. godine pokušao zabraniti jer ometa vježbe streličarstva. Prva pisana pravila, koje vrijede i danas, datiraju iz 1854. godine, a postavili su ih članovi najpopularnijeg svjetskog golf kluba The Royal and Ancient Golf Club of St. Andrews. Danas je golf popularniji no ikad, stoji uz bok najpopularnijim sportovima današnjice (nogomet i košarka), a slično kao i nekada tenis i nautika, prestaje biti sport „bogataša“ jer se popularizira pa golf danas igra 100 milijuna ljudi.

2. OSNOVNE ZNAČAJKE TURIZMA Turizam je stvarnost suvremenog čovječanstva. Način života i potrebe današnjeg čovjeka iniciraju i formiraju životni tijek koji na određenoj razini poprima obilježja turizma. Turizam obuhvaća sve one koji putuju, ali i sve one koji u tijeku cjelokupnoga turističkog putovanja opslužuju putnike – turiste. Brojne potrebe koje se javljaju prilikom putovanja i boravka turista na određenom području može zadovoljiti jedino velik broj djelatnosti pa kažemo da turizam ima multiplikativni efekt koji pozitivno utječe na gospodarstvo ukupne privrede.

Mnoge od tih djelatnosti su gospodarske djelatnosti, ali i izvan gospodarske iz područja kao što su: kultura, sport, umjetnost, zdravstvo i zabava.

Turizam je splet brojnih ljudskih, gospodarskih i izvan gospodarskih djelatnosti, koje kroz turizam, kao ljudsku aktivnost, nalaze svoju funkciju i ekonomski interes. Složenost djelatnosti koje prate turizam protkane su brojnom organizacijskom strukturom koja prati i usklađuje procese izazvane turističkim gibanjima. Ta se organizacijska struktura proteže od razine najelementarnije i organizacijski najjednostavnije poslovne jedinice u ugostiteljstvu, turističkom posredovanju, trgovini, prometu, kulturi ili jedinici lokalne samouprave pa sve do složene organizacijske strukture koja objedinjuje i usklađuje rad složenih sustava u gospodarskim i izvan gospodarskim djelatnostima, te organizacijama na razini cijele države.

Dinamikom razvoja, turizam potiče da se u sveobuhvatnosti svojeg fenomena detaljno istražuje i izučava na teorijskom i praktičnom području. To se posebno odnosi na pojašnjenje temeljnih principa i odrednica turizma, pri čemu se naročito naglašava značenje pojma, čimbenika i djelovanja turističkog tržišta kao zajedničkog nazivnika za sagledavanje prostornog i vremenskog okruženja u kojem se turizam odvija. Vrlo je kompleksno pitanje, što se doista događa u misaonim procesima potencijalnih turista pri odluci o potrošnji u turističkom sektoru. Za proces koji se inicijalno događa u svijesti budućeg turista može se reći da objedinjuje unutrašnje pretpostavke bez kojih se buduća turistička potražnja ne bi ni

formirala. Taj proces svakako počinje s nastajanjem turističkih potreba. Slijedeći element procesa je stvaranje turističkih motiva u svijesti pojedinca koji ga uključuju u kretanja s milijunima drugih potencijalnih turista. Finalni element koji oblikuje njegove aktivnosti u tom pokretu zapravo je definiran odrednicama rekreacije koja se smatra jednom od najvažnijih pokretačkih čimbenika. Svaka od osnovnih ljudskih potreba može naći svoj smisao u objašnjenju turističkih potreba, s obzirom da se te, turističke potrebe javljaju kao nadgradnja na osnovne potrebe, tj. nakon zadovoljenja primarnih, egzistencijalnih potreba. Stoga turističke potrebe spadaju u grupu sekundarnih potreba, odnosno potreba višeg reda, što znači, da ako se ne uspiju zadovoljiti osnovne primarne potrebe u procesu zadovoljavanja potreba, do razmatranja sekundarnih potreba neće ni doći.

Turističke potrebe su tek jedne u nizu sekundarnih potreba, što čovjeku otežava donošenje odluke o prioritetu izbora npr. o tome hoće li kupiti turistički aranžman ili će kupiti novi automobil. Upravo iz sekundarnog karaktera turističkih potreba proizlazi uzročna veza s pojmom supstitucije, koji označava čovjekov misaoni proces donošenja odluke, u kojem se zadovoljenje određenih potreba (u našem slučaju turističkih) zamjenjuje zadovoljenjem nekih drugih potreba, višeg stupnja prioriteta.

S ekonomskog stajališta, turističke potrebe kao sekundarne potrebe, imaju daleko veći stupanj elastičnosti od primarnih potreba. To znači da postoji još mnogo „ograničavajućih čimbenika“ koji mogu poremetiti „ čvrste“ zamisli i planove potencijalnih turista, bez obzira na stupanj njihovog životnog standarda. Danas, u vrijeme izuzetno razvijenih turističkih migracija, postoji cijeli niz „pokretača“, koji utječu na donošenje odluka da se privremeno promijeni okolina. Dakle, turistički motivi su unutrašnji poticaj čovjeku da se uključi u turističke tokove iz čega slijedi da je turistička motivacija ponašanje čovjeka koji je potaknut tim unutrašnjim pobudama za uključenjem u turističku aktivnost s konačnim ciljem zadovoljenja određene turističke potrebe. Slijedom navedenoga, svi čimbenici u turističkoj destinaciji trebaju detaljno istraživati potrebe, želje i promišljanja potencijalnih korisnika svojih proizvoda i/ili usluga da bi mogli „isprocesirati“ svoje buduće poslovne procese temeljene na ispravnim i prihvatljivim ulaznim zahtjevima. Jedan od mogućih ulaznih zahtjeva potencijalnih korisnika je želja za rekreacijom na golf igralištima , te time utječe na moguću izgradnju golf igrališta, a sve u cilju podizanja kvalitete i stupnja iskoristivosti turističke destinacije.

3. TURISTIČKI ASPEKTI GOLFA Turizam i golf su u svjetskom društvenom procesu postali vrlo popularni i komplementarni te imaju dosta zajedničkih područja i utječu na podizanje kvalitete turističke destinacije. Osim s sportskog aspekta, golf postaje sve značajniji i s makroekonomskog aspekta. Već površnom analizom brojke od 100 milijuna ljudi koji se bave ovim sportom na oko 33.700 golf terena u svijetu lako se uočava vrijednost financijskog učinka vlasnicima golf terena. Osim toga u Europi je, zahvaljujući čak 6000 golf igrališta, stvorena „golf-industrija“ u koju su uključeni arhitekti, agronomi, proizvođači opreme, hotelijeri, i brojni drugi. Prisutnost golf igrališta u nekim destinacijama povećava vrijednost nekretnina, zapošljava domicilno stanovništvo, produljuje turističku sezonu, smanjuje ekonomsku migraciju. Gledajući isključivo s turističkog aspekta golf je snažan pokretač turističke migracije. Samo u 2000. 1,1 milijun osoba kao glavni motiv svog putovanja navelo je bavljenje golfom [4]. Od tog broja prednjače europljani poglavito s interesantnog turističkog tržišta Velike Britanije, Švedske, Njemačke i Francuske. Analize su pokazale se prosječan golfer, britanac, nijemac ili francuz star između 35 do 55 godina, početkom listopada do travnja na južnom Mediteranu baveći se golfom zadrži do desetak dana, igrajući golf prođe 3 do 4 terena te potroši oko 150 eura dnevno.

Samo u 1999. od golf-turizma zarađeno je 40 milijardi $, a pritom je ostvareno 1,200.000 putovanja s prosjekom od 10,8 noćenja u hotelima i bruto prihodom od 1,6 milijardi € [5]. S

druge strane, važno je istaknuti da su početna ulaganja u golf iznimno visoka, u prosjeku se za jedno golf-igralište s 18 polja ulaže oko 6,000.000 €, a cifre mogu narasti još više [6], čak do 375,000.000 € koliko je utrošeno za jedno igralište u Japanu dizajnirano od strane čuvenog arhitekta Peta Dye-a. Zbog velikih ulaganja procjenjuje se da je nivo rentabilnosti minimalno 15.000 partija golfa godišnje, pa se s pravom postavlja cilj: zaradom igrališta pokriti troškove izgradnje, a profit ostvariti iznajmljivanjem smještajnih kapaciteta.

Prve povijesne opozicije golfu javljaju se u Meksiku, a pogotovo u Aziji, posebno u zemljama gdje je golf prouzročio znatne štete u smanjenju vodnih resursa za piće, izvlaštenje zemljišta i sječu šuma. Golf kao nova prostorna aktivnost koja zahvaća velike površine, koristi puno vode te primjenjuje agrotehničke mjere s prihranjivanjem i zaštitom bilja, uvrštena je u onu kategoriju objekata za koju je potrebno izraditi ocjenu utjecaja na okoliš. Najčešće primjedbe odnose se na potrošnju prostora, potrošnju vode i aplikaciju agrokemikalija, te utjecaj na krajobraznu i biološku raznolikost.

3.1 Utjecaj izgradnje golf-igrališta na prirodne krajobraze i potrošnju prostora Budući da se golf igra u prirodi neminovan je njegov utjecaj na stanje okoliša. Upravo su osobite značajke golfa oblikovanje igrališta strukturama krajobraza. Igrališta za golf mogu se graditi na kopnu, otocima, na obali i u unutrašnjosti, na brdima sjevera i pustinjama juga, u metropolama i malim turističkim mjestima. Kad god je moguće, ovisno o zamisli arhitekta, pokušava se minimalizirati šteta u krajobrazu, ali neminovna je i krajobrazna agresija kada se trajno narušava postojeća vegetacija i oblik krajobraza te tako, sa ekološkog aspekta, negativno utječe na ukupnu biološku i krajobraznu raznolikost čime se umanjuje vrijednost prostora. Dolazi do gubitka staništa i vrsta, fragmentacije staništa i degradacije krajobraza, a moguće je i oštećenje kulturno – povijesne baštine.

Uz golf se često vežu turizam i prodaja nekretnina te je stoga investiranje u golfersko – turističku sferu unosnija od klasične investicije u nekretnine. Gradnja nekretnina, a posebice apartmana, u sklopu golf kompleksa opravdava se početnom nerentabilnošću golfa i amortizacije održavanja igrališta. Investiranje u klasično golf igralište bez nekretnina podrazumijeva dugo vraćanje uloženog kapitala (i do 40 godina) što predstavlja velik rizik za investitore. Uz apartmanizaciju, golf je u nekim sredinama postao izgovor za urbanizaciju, a česte su zamjerke da se područje planirano za golf zatvara, tj. izdvojeno razvija bez povezanosti s lokalnom zajednicom. Većinom se u nekoj destinaciji koja se odluči usmjeriti na golf-turizam stvaraju tzv. golfski-klasteri, područja s pet ili više igrališta koja sa smještajnim kapacitetima u okolici čine prepoznatljiva turistička odredišta poput portugalske regije Algrave, turske regije Antalya, te španjolskih Costa del Sol i Mallorca.

Za prosječno golf igralište s 18 polja potrebno je iznimno mnogo prostora, u prosjeku oko 100 ha na kojem su smještene prirodne ili građene strukture. Na samo igralište otpada oko 20 ha, vježbalište čini dodatnih 2 ha, a ujezerene površine (često umjetne akumulacije) zauzimaju još 1-5 ha. Manji dio prostora zauzimaju klubska kuća (0,5 – 0,8 ha) i servisna zgrada (0,5 ha), oko kojih se uređuje okoliš (dodatnih 10 ha), pa na prirodni okoliš otpada preostalih 50 – 60 ha.

3.2 Utjecaji golf-igrališta na okoliš tijekom održavanja Prilikom održavanja izgrađenog golf igrališta multipliciraju se negativni utjecaji na okoliš.

Prvenstveno treba istaknuti izrazito negativan utjecaj na vodoopskrbu. Potrebe za vodom na golf igralištima su različite i ovise o prostoru i položaju samog igrališta, klimi i geografskoj lokaciji. Voda na igralištu koristi se za sanitarno – potrošne namjene, a drugi, značajniji, dio za zalijevanje. Posebno intenzivno zalijevanje vrši se na početnim i završnim područjima

igrališta, uključivši i rubna područja, površinama staza (posebno mjesta očekivanog doleta loptice) te rubna područja staza. Ostala područja igrališta uglavnom se ne zalijevaju već se prepuštaju prirodnom režimu navodnjavanja. Kako bi se smanjila potrošnja vode za zalijevanje sve veća pažnja usmjerava se na selekciju trava, predstavnika autohtone flore, ili na izbor suši otpornijih varijeteta, a također se povećava pažnja o kvaliteti tla tj. substrata.

Međutim, usprkos svim naporima za minimalizacijom količina utrošene vode, dnevno se troši oko 1500 m3 (kao grad s 8000 stanovnika) tj. 6000 – 8000 m3 po hektaru godišnje što je 3 – 4 puta više od prosječnih potreba za vodom u poljoprivredi, a pritom se javljaju i etički konflikti (ne proizvodi se hrana, već se tlo i voda troše u sportske svrhe, u obalnim zonama dodatni problem je mogućnost zaslanjivanja podzemnih voda zbog prekomjernog crpljenja).

Uz to što se opterećuje postojeća vodoopskrbna mreža i direktno povećava zahvat (pitke) vode iz rezervoara golfom se povećava mogućnost kontaminacije podzemnih ležišta pitke vode aplikacijom gnojiva. Danas je na golf igralištima u praksi primjena sporotopivih gnojiva s dugotrajnim djelovanjem jer je u tom slučaju ispiranje opasnih nitrata u podzemne vode mnogo manje. Svejedno, godišnje se za tretman dijelova igrališta po hektaru utroši oko 400 kg N, oko 200 kg P2O5, te oko 300 kg K2O. Uz gnojiva apliciraju se i velike količine sredstava za zaštitu bilja koja također mogu onečistiti obližnje vode (podzemne i/ili nadzemne).

4. ISTRAŽIVANJE EKONOMSKOG ZNAČAJA STUPNJA ISKORISTIVOSTI KAPACITETA U HOTELIMA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Turizam, a time i hotelska industrija jedna je od bitnih grana u Republici Hrvatskoj koja značajno doprinosi rastu BDP-a, povećanju zaposlenosti, utječe na rast i razvoj ostalih gospodarskih djelatnosti putem multiplikativnog efekta te s pravom možemo reći da je bitan za razvoj zemlje i strateška djelatnost hrvatskog gospodarstva. Međutim, hrvatski hoteli unatoč pozitivnim pomacima u posljednjem desetljeću znatno zaostaju za konkurentskim zemljama, posebno u dijelu vezanom uz podizanje kvalitete usluga. S obzirom da je velikim djelom hrvatski turizam sezonskog karaktera javljaju se veliki fiksni troškovi zbog nesrazmjera između veličine kapaciteta koji imaju „vršnu dimenziju“ tijekom srpnja i kolovoza u odnosu na proces i dinamiku njihovoga korištenja u preostalom dijelu godine.

Kapacitet podrazumijeva sposobnost poduzeća ili njegovog dijela (hotela, kuhinje, restorana i sl.) da u jedinici vremena proizvede određenu količinu proizvoda ili usluga [7]. Kapacitet označava mogućnost proizvodnje ili pružanja usluga pa je vrlo značajno voditi računa o iskoristivosti kapaciteta. U ugostiteljstvu se može mjeriti kapacitet hotela, restorana, proizvodnog i uslužnog odjela, pri čemu svaki od njih ima važnu ulogu u procesu reprodukcije. Može se reći da je stupanj iskoristivosti kapaciteta izuzetno važan pokazatelj ekonomije poslovanja poduzeća, naročito kada je u pitanju sezonski karakter poslovanja. Što se tiče smještajnih kapaciteta na području Šibensko-kninske županije [8] u 2010. godini u hotelskom smještaju od 2*do 4* ima ukupno 6596 ležaja što je za 2,22% manje nego u 2009. godini kada je bilo 6746 ležaja. Broj ležaja sa 4* je 3068 što je na istoj razini kao i 2009. godine. Dakle, udio ležaja sa 4* u odnosu na ukupne ležaje je 46,51% (45,48% u 2009.).

Ostatak ležaja je uglavnom u objektima sa 3*, dok je udio objekata sa 2* zanemariv i ima tendenciju smanjenja.

U ovom radu istražen je i prikazan izračun stupnja iskoristivosti kapaciteta i broj dana korištenja za hotelski smještaj sa 4* u Šibensko-kninskoj županiji (u strukturi hotelskih kapaciteta nema objekata sa 5*) budući da potencijalni gosti (golferi) potražuju kvalitetnije kapacitete (izražene u većem broju njihovih zvjezdica) te se time prikazala kvaliteta

destinacije kao bitan preduvjet za strategiju razvoja prema elitnijim oblicima turističke ponude.

Drugi važan parametar za stupanj iskoristivosti kapaciteta je ostvareni broj noćenja. U radu su prikazana ostvarena noćenja u hotelima sa 4* uspoređena s ukupno ostvarenim noćenjima u županiji, te se nadalje analizirao udio Šibensko-kninske županije u ukupno ostvarenim noćenjima RH u periodu od 2007.-2010. godine. Kako bi podatci bili usporedivi za analiziranje postotka iskoristivosti kapaciteta pretpostavilo se da su svi promatrani objekti bili otvoreni 6 mjeseci (180 dana).

Tablica 1: Hotelski kapaciteti u Šibensko-kninskoj županiji sa 4*.

2009.

Objekt

Ležaja

Andrija

2010.

Noćenja

% iskorišt.

Dani korištenja

478

81 918

95,21

171

91 785

106,68

192

Ivan

700

116 951

92,82

166

131 038

104,00

187

Jure

482

68 805

79,30

143

77 092

88,86

160

Niko

416

61 460

82,08

148

68 862

91,96

166

Olympia

486

56 238

64,30

116

65 168

74,50

134

Punta

264

41 970

88,32

159

53 782

113,18

204

Spongiola

65

3 434

29,35

53

2 789

23,84

43

Vila Radin

25

1 412

31,38

56

2 741

60,91

110

Vile Kornati

152

18 295

66,87

120

20 499

74,92

135

3 068

450 483

81,57

147

513 756

93,03

167

Σ

Noćenja

% iskorišt.

Dani korištenja

Izvor: vlastita obrada prema podatcima iz Turističke zajednice grada i županije 22. veljače 2011.

Grafikon 1 - Iskorištenost kapaciteta (%)

Grafikon 2 - Broj dana korištenja

Izvor: vlastita obrada prema podatcima iz Turističke zajednice grada i županije 22. veljače 2011.

Analizom ostvarenih noćenja, iskoristivosti kapaciteta i broja dana korištenja hotelskih objekata kategoriziranih sa 4* vidi se da je stupanj iskoristivosti na razini prosječnih rezultata za objekte sezonskog karaktera. Analizom ostvarenih noćenja u 2009. i 2010. godini (Tablica 2) u hotelskom smještaju sa 4*, u odnosu na ukupan turistički promet Šibensko-kninske županije vidi se da je taj udio u iznosu od približno 13%, iz čega se može zaključiti da drugi oblici ponude (privatni smještaj, kampovi, i sl.) odnosno objekti niže kategorije čine pretežiti udio u ostvarenim noćenjima u županiji, što ovu županiju etablira prema masovnom turizmu.

Tablica 2: Analiza ostvarenih noćenja u 2009. i 2010. godini.

Noćenja 2009.

Noćenja 2010.

2010/2009

Udio u strukturi 2009

Udio u strukturi 2010

Hotelski smještaj 4* Šiben.-knin-žup

450 483

513 756

114,05

13,01

13,58

Turistički promet Šibensko-kninske županije

3463 655

3783 823

109,24

6,30

6,74

Ukupni turistički promet RH

54988 432

56416 379

102,60

-

-

Aktivnost

Izvor: vlastita obrada prema podatcima Turističke zajednice grada i županije, Ministarstva turizma i Državnog zavoda za statistiku. 15. ožujka 2011.

Grafikon 3 - Udio Šibensko-kninske županije u strukturi ukupnog turističkog prometa RH za period od 2007-2010

Grafikon 4 – Indeksi noćenja

Izvor: vlastita obrada prema podatcima TZ, Ministarstva turizma i Državnog zavoda za statistiku. 15. ožujka 2011.

Udio turističkog prometa Šibensko-kninske županije za period od 2007. do 2010. u ukupno ostvarenom turističkom prometu RH pokazuje tendenciju smanjenja. Index noćenja u promatranom razdoblje je konstantno ispod indexa noćenja za RH. 5. ANALIZA REZULTATA Analizirajući ostvareni turistički promet u prethodnom razdoblju na razini RH vidimo da je po broju turista koji su 2010. godine posjetili našu zemlju to bio najveći broj turističkih posjetitelja i noćenja od osamostaljenja, međutim unatoč toj činjenici turistički djelatnici i ostali dionici u turističkoj privredi nisu zadovoljni ostvarenim financijskim rezultatima.

Kad se osvrnemo na vlasničku strukturu turističke privrede te proces pretvorbe i privatizacije hotelskih i ugostiteljskih kapaciteta u RH suočeni smo (pred sezonom ili tijekom nje) s

problemima likvidnosti i solventnosti, promjenama vlasnika i afera glede načina pretvorbe nekih hotelskih poduzeća. Turistički kapaciteti su građeni na obali i u unutrašnjosti bez jasne strategije, a što je rezultiralo betonskim mastodontima neprimjerenima zahtjevima gostiju kakve bi željeli imati, a ujedno su gosti nezadovoljni činjenicom da smo „skupa“ zemlja, pogotovo u usporedbi sa zemljama Mediterana (Španjolska, Grčka i dr.), a najčešći aduti u ponudi su prirodne ljepote, te sunce i more.

Dosadašnji razvoj turističke privrede bio je u masovnosti inozemnih gostiju čime više nisu zadovoljni dionici u turizmu te bi se htjeli okrenuti elitnom turizmu i dovođenju klijentele veće platežne moći. Međutim, elitni turizam ne podrazumijeva samo odgovarajuću infrastrukturu i ponudu, nego i personaliziranu uslugu koja zahtijeva ulaganje u znanje. Ono što je najvažniji element i čini njegov temelj su ljudi koji pružaju usluge. Usluga elitnog turizma mora biti individualna jer to stvara zadovoljstvo i doživljaj korisnika.

Na području RH postoje golf tereni sa 18 rupa sa popratnim sadržajima, bez smještajnih objekata: Golf klub “Dolina Kardinala“ područje Krašića, Golf igralište „Grad Mokrice“, Golf klub „Brijuni“ te ostali golf tereni: golf igralište „Novi dvori“, golf klub „Motovun“.

U Šibensko-kninskoj županiji prema novom Nacrtu prostornog plana Županije (2011) predviđene su slijedeće lokacije za izgradnju golf terena sa 18 rupa: Skradin područje uz Prokljansko jezero, Grebaštica predio Oštrica, Zablaće predio Soline, Drniš područje Brištane.

Projekt izgradnje golf igrališta s pratećom turističkom zonom na području grada Skradina predviđa gradnju 4500 ležaja visoke kategorije. To je za 46,68% više od svih postojećih kapaciteta sa 4* u Šibensko-kninskoj županiji pa se postavlja pitanje da li se radi o potpunoj prenamjeni destinacije, te koji je utjecaj na suživot sa dosadašnjom ponudom koju bi prema novom nacrtu Razvojne strategije županije trebalo „oplemeniti“ i produžiti sezonu.

Hrvatska je još uvijek nedovoljno turistički izgrađena i ima relativno nezagađeni okoliš.

Neizgrađenost podrazumijeva nedostatak infrastrukture koja je neophodna za elitni turizam, a ta činjenica istodobno predstavlja i prednost, jer još uvijek ima dovoljno prostora koji nije popunjen hotelskim objektima niže kvalitete namijenjenih masovnom turizmu, a uz dobru razvojnu strategiju bi se mogao pretvoriti u elitnu destinaciju. Strategija razvoja bi trebala dati odgovore na pitanja o tome koji bi to sadržaji bili uključeni i predstavljali destinaciju kao odredište elitnog turizma prvenstveno iz perspektive potencijalnih korisnika (turista).

Kod sagledavanja ekonomske funkcije turističke privrede bitna je turistička potrošnja. Nju čine svi troškovi i izdatci za robe i usluge koje turisti, ali i izletnici plaćaju radi turističkog putovanja (troškovi smještaja, prehrane, kulturni, zabavni, rekreacijski, zdravstveni i sl.).

Međutim, ne postoji pouzdan sustav mjerenja turističke potrošnje koji bi na optimalan način utvrdio njen utjecaj na nacionalnu ekonomiju, BDP, zapošljavanje i gospodarski rast. Zna se da je on nedvojbeno značajan, ali nema podataka koliki je taj iznos te kolika je u stvari važnost i utjecaj turističke orijentacije na gospodarstvo u cjelini. Kad se novac ostvaren u turističkoj potrošnji obrće, kažemo da je riječ o turističkom multiplikatoru. Prema tome, turizam shvaćamo kao mogućnost povećanja prodajnog tržišta kroz veći broj potrošača odnosno turista.

Nakon investicijskog vala koji je trajao posljednje desetljeće, koji je bio usmjeren na očekivanje porasta vrijednosti kupljenih i izgrađenih nekretnina, nastupanjem globalne ekonomske krize došlo je do smanjivanja investicija u turističkoj privredi. Iskoristivost kapaciteta se ne može bitno povećati, pa tako ni očekivati brzi povrat investicije, uz izrazitu sezonalnost fokusiranu na dva do tri ljetna mjeseca, dok se manje od jedne trećine prometa odvija izvan toga perioda. Selektivnim oblicima turizma pa tako i izgradnjom golf igrališta uz dobro promišljenu strategiju razvoja i podizanje kvalitete postojeće ponude u destinaciji potrebno je povećati broj dolazaka, noćenja i iskoristivost ponajprije postojećih smještajnih objekata uz izgradnju popratnih ugostiteljskih i drugih sadržaja koji će obogatiti ponudu proizvoda i/ili usluga destinacije.

Kod utvrđivanja vizije i strategije razvoja i podizanja kvalitete destinacije svi dionici moraju biti aktivno uključeni u definiranje modela budućega razvoja kojim se treba očuvati ono što imamo, ali moramo uvijek imati u vidu i činjenicu da potencijalni investitor koji je spreman uložiti svoja financijska sredstva želi ostvariti i višak vrijednosti, odnosno imati rentabilno poslovanje.

6. ZAKLJUČAK Turistička destinacija mora definirati model razvoja koji će joj osigurati konkurentske prednosti u tržišnoj utakmici među srodnim destinacijama. To je samo dio procesa prisutnih na globalnom turističkom tržištu, na kojem je zadovoljstvo turista strateški važna komponenta razvoja. Bitno je usmjeriti se prema modelu integralnog upravljanja kvalitetom, pri tome vodeći računa da je važno kombinirati slijedeće važne činitelje: zadovoljstvo kupca (turista) ponuđenim proizvodima i/ili uslugama, zadovoljstvo ostalih interesnih partnera u destinaciji (sudionika lokalne turističke ponude, zadovoljstvo lokalnog stanovništva kvalitetom života u turističkoj destinaciji i dr.) te osiguravanje kvalitete okoliša.

Izgradnja svih vrsta kapaciteta i stopa porasta broja ležaja u destinaciji treba maksimalno štititi prostor i prirodu kao dugoročni temeljni preduvjet interesa razvoja turizma. Za razvoj i podizanje kvalitete destinacije neophodno je ulaganje u postojeće kapacitete koji bi trebali biti generator razvoja. Šibensko-kninska županija ima velike konkurentske prednosti u razvedenosti obale i brojnošću otoka, dva nacionalna parka, velike prostore netaknute prirode što sve zajedno može biti kvalitetan ulazni parametar za buduću viziju i strategiju turističkog razvoja, uključujući i izgradnju golf terena. Budući ciljevi trebaju biti mjerljivi, jasni, transparentni i ostvarivi kao npr: postotni porast broja noćenja, prosječni boravak gostiju u destinaciji, dnevna potrošnja turista, zapošljavanje i kvaliteta radne snage, iskoristivost kapaciteta i broja dana korištenja te smanjenja fiksnih troškova po jedinici proizvoda i/ili usluge, udio turizma u BDP-u uz više iskorištenje njegova multiplikativnog djelovanja i sl.

Ciljevi trebaju biti usmjereni na razvoj temeljen na načelima održivosti, odnosno održivi razvoj kao koncepcija, koja osigurava dugoročni boljitak lokalnom stanovništvu i zajednici s jedne strane, te zadovoljstvu turista kao korisnika proizvoda i/ili usluge s druge strane.

Kvalitativna načela razvoja moraju se uvažavati jednakovrijedno kao i kvantitativna jer svako odstupanje od takvog razumijevanja međuovisnosti kvantitete i kvalitete najozbiljnije prijeti daljnjem dugoročnom razvoju turističke privrede.

LITERATURA [1] D. Goleš, A. Milković, A. Ramadža, K. Škrabo, Značaj timskog rada u sustavu upravljanja kvalitetom, Zbornik radova Hrvatskog društva za kvalitetu, Šibenik, 2010.

[2] D. Goleš i J. Šišara, Kvaliteta ljudskih resursa i njihov utjecaj na povećanje konkurentnosti turističke privrede, Zbornik radova Hrvatskog društva menadžera kvalitete, Plitvice, 2008., p. 81-86, [3] B. Pirjevec, Ekonomska obilježja turizma, Golden Marketing, Zagreb, 1998., p. 56.

[4] S. Petar, Razvoj turizma izgradnjom golf igrališta, Acta Turistica Nova, Vol. 4, No 1, Zagreb, 2010., p. 55 80 [5] Z. Juras, K. Sošić, L. Sošić, A. Puorro, M. Paliaga, Golf i okoliš: Stanje i razvojne mogućnosti, 2007., http://www.crogolf.com/turizam/index.htm [6] A. Jugović, J. Gržinić, S. Lončar, Macroeconomic legitimacy of investment in the development of golf tourism in Istria, Ekonomska istraživanja, Vol. 22, No. 2, Zagreb, 2009., p.66 – 85 [7] R. Dobre, Ekonomika poduzeća, VŠTM, Šibenik, 2005., p. 84.

[8] Statistički ljetopis 2010., DZS, http://www.mint.hr/default.aspx?ID=2505 [9] L. Juraković, Z. Jeremić, Z. Tomičić, Golf turizam u Istri: SWOT analiza, Zbornik radova 44. hrvatskog i 4. međunarodnog simpozija agronoma, Poljoprivredni fakultet, Osijek, p.

188 192, http://www.sa.pfos.hr/sa2009/radovi/pdf/Radovi/r02-013

[10] L. Petrić i Lj. Pranić, Ekološka svijest u Hrvatskoj smještajnoj industriji, Acta Turistica Nova, Vol. 4, No. 1, Zagreb, 2010., p. 5 - 21

ANALYSIS OF THE INFLUENCE OF GOLF-COURSE CONSTRUCTION ON INCREASE IN USABILITY OF THE TOURIST CAPACITIES OF ŠIBENIK-KNIN COUNTY AND INCREASE IN QUALITY OF TOURIST DESTINATIONS Summary Quality is an important factor in the pursuit of development and progress in all economic sectors. Tourism is one of those activities that most quickly affect the overall development of society through its multiplication effect.

However, its pronounced seasonality influences the uneven level of capacity utilization, which is considered one of the biggest problems of all tourist destinations. All the factors involved in the development of a tourist destination and the increase of its quality attempt to extend the tourist season through various forms of selective tourism and increase the profitability of destinations. One of the newer forms is the construction of golf courses.

In this paper the authors will, using the case of Šibenik-Knin county, show a possibility for the influence of the construction of golf courses with accompanying hospitality and tourist facilities on the degree of utilization of existing capacities, the extension of the tourist season and an increase in the quality of the entire destination.

Keywords: quality, golf, capacity utilization, tourist destination