LIST GRADA LUDBREGA
BESPLATNI PRIMJERAK
BROJ 182 / GODINA XVII.
30. LIPNJA 2022.
LUDBREŠKA BICIKLIJADA Klačile sve generacije 1. ROĐENDAN MUZEJA
SARA IDE NA EUROPSKO
Muzej grada Ludbrega obilježio je svojih prvih 365 dana. str. 4.
Bacila normu za EP koje će se u kolovozu održati u Munchenu. str. 15.
str. 4.
str. 6.
VINARIJA DEMAR
HAIKU SUSRET
Jedini iz Hrvatske, za graševinu nagrađeni zlatom. str. 5.
Haiku pjesnici se u Ludbregu susreću već 25 godina. str. 8. - 9.
'Planova i želja ima mnogo, potrebno je samo strpljenje, rad i volja za realizacijom istih.'
'Trebam uloviti ritam natjecanja. Pripremno razdoblje je dobro napravljeno.
2
INFORMATOR
30. lipnja 2022.
Plaćanje kazne za prometni prekršaj na ruke policijskom službeniku odlazi u povijest Građani od 1. srpnja 2022. godine novčane kazne za prekršaje počinjene u prometu, na mjestu počinjenja prekršaja više neće moći plaćati gotovinom, već od tog datuma Ministarstvo unutarnjih poslova u potpunosti prelazi na bezgotovinsku naplatu novčanih kazni putem POS uređaja. Za tu svrhu Ministarstvo unutarnjih poslova je posredstvom Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i Financijske agencije, nabavilo 600 POS uređaja, koji su raspoređeni po policijskim upravama u cijeloj Hrvatskoj, i to policijskim ophodnjama, motociklistima, ophodnim brodovima, ali i na međunarodne granične prijelaze i u policijske postaje. U tijeku je edukacija policijskih službenika o načinu korištenja POS uređaja, a uz brže, efikasnije i transparentno funkcioniranje na mjestu počinjenja prekršaja, odustajanjem od naplate novčanih kazni u gotovini, Ministarstvo unutarnjih poslova ispunjava preporuke iz
Izvješća V. evaluacijskog kruga GRECO-a, stručnog tijela Vijeća Europe specijaliziranog za sprečavanje korupcije, kojima unaprjeđuje kontrolu i nadzor postojećeg sustava plaćanja novčanih kazni policijskim službenicima, te utječe na smanjenje koruptivnih rizika u policiji. Uz to, navedenom promjenom obuhvaćene su i preporuke Samostalne službe za unutarnju reviziju MUP-a, koja je tijekom 2020. godine provela unutarnju reviziju na temu „Revizija procesa zaduživanja, oporabe i razduživanju potvrda za naplatu novčanih kazni te razduživanja sredstava od naplaćenih novčanih kazni“. U ministarstvu naglašavaju da policija POS uređaje za naplatu novčanih kazni već koristi na terenu, uz naplatu kazne u gotovini, dok od 1. srpnja mogućnost plaćanja kazne u gotovini više uopće neće postojati. Građaninu koji, putem POS uređaja, plati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja uručit će se Potvrda da su novčana kazna i troškovi postupka
plaćeni, i slip o obavljenoj transakciji putem POS uređaja. Plaćanjem novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja za prekršaj za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 2.000,00 kuna za fizičku i odgovornu osobu u pravnoj osobi, do 5.000,00 kuna za okrivljenika fizičku osobu obrtnika i fizičku osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću i do 15.000,00 kuna za pravnu osobu i s njom izjednačene subjekte, iznos kazne umanjuje se za polovicu iznosa. – Ukoliko građanin želi platiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja, ali to nije u mogućnosti učiniti iz razloga što nema karticu kod sebe, nema dovoljno sredstava na računu ili nekog drugog razloga, policijski službenik će mu uručiti Obavijest o počinjenom prekršaju. U tom slučaju, smatrat će se da je novčana kazna naplaćena na mjestu počinjenja prekršaja ako građanin kaznu, umanjenu za polovicu iznosa, plati u roku od tri dana od primitka Obavijesti o prekršaju te dokaz o izvršenoj
uplati dostavi tijelu koje je utvrdilo prekršaj. – poručuju iz Ministarstva unutarnjih poslova. U slučaju da građanin ne želi na mjestu počinjenja prekršaja platiti novčanu kaznu, bit će mu izdan Obavezni prekr-
šajni nalog, te će se smatrati da je kazna u cijelosti plaćena ako građanin kojem je izdan Obavezni prekršajni nalog u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti prekršajnog naloga plati 2/3 izrečene novčane kazne.
Varaždinski branitelji propješačili i kroz Ludbreg U okviru projekta ”'Da se ne zaboravi – Varaždin za Hrvatsku'” varaždinski branitelji prolaze put od Vukovara do Pelješkog mosta. Naime, članovi Kluba varaždinskih branitelja 1991.1995. koji pješačenjem od Vukovara do Komarne obilježavaju puštanje u promet mosta Pelješac, u ponedjeljak 27. lipnja su se na putu duljem od tisuću kilometara zaustavili u Ludbregu. Najprije su se susreli s ludbreškim gradonačelnikom Dubravkom Bilićem u prostorijama Grada Ludbrega, a potom su
Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavna urednica: Iva Havaić Grafički urednici: Matea Maltarić, Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić, Matea Maltarić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt:
Centar za kulturu i informiranje Ludbreg,
Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068
ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
položili vijence na ludbreškom groblju. Dnevno prijeđu 40-ak kilometara, ovisno o dionici, a u slučaju velikih vrućina pješačit će i noću. Ističu da na svojem putu dosad nisu naišli na nikakve poteškoće, a nadaj se da će tako i ostati do kraja. Na putu kojim spajaju istok, sjever i jug Hrvatske, varaždinski će branitelji proći kroz 13 županija, odnosno 30 gradova i općina u kojima ujedno promoviraju svoj dokumentarno-ratni film 'Ivan Sokač – život za Hrvatsku'.
Puhački orkestar grada Ludbrega 25. lipnja uveličao je proslavu Dana općine Goričan gostujući u program obilježavanja kao glazbeni gost Puhačkog orkestra Goričan koji je ujedno slavio i 25 godina djelovanja. Nastavak je to lijepe suradnje koja je započela prošle godine kada su članovi goričkog orkestra gostovali u Ludbregu.
PR AT ILI SMO
30. lipnja 2022.
3
U Ludbregu obilježen Međunarodni dan joge Udruga za jogu i promicanje zdravog načina života Ayana iz Ludbrega pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Indije i Grada Ludbrega organizirala je obilježavanje Međunarodnog dana joge. Program koji se 2. lipnja održao u vijećnici ludbreškog Centra za kulturu i informiranje Dragutin Novak otvorili su gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić i veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj mr. Raj Kumar Srivastava. Kako je naglasio gradonačelnik Bilić, razlog dolaska indijskog veleposlanika je dvostruki, jedan je gospodarski, a drugi kulturni. -Nama je drago da mi s Indijom surađujemo već dugi niz godina, a u Ludbregu je i najveća indijska investicija u Republici Hrvatskoj, a to je tvrtka ACG Europe. Također smo iskoristili ovaj posjet veleposlanika da posjetimo tvrtku, da vidimo kako se razvija i koji su joj ciljevi. Mogu reći da je i ve-
leposlanik ugodno iznenađen razvojem događaja u Ludbregu, a mi smo ponosni na ovu veliku investiciju i na tvrtku koja se ukorijenila u naš grad, ne samo poslovno nego i kroz različite aktivnosti zajednice – rekao je Dubravko Bilić. Jedna od potpora indijskoj kulturi upravo je obilježavanje Međunarodnog dana joge što nije samo vježbanje, već i način življenja, poimanja svijeta i balansiranja između onog što jesmo i što bismo željeli biti. - zaključio je gradonačelnik Bilić.
Veleposlanik Indije Srivastava pojasnio je kako je joga način povezivanja ljudi -Kako spaja ljude spaja i tijelo i um i ljude s prirodom i zajednicu u cjelini. Osim za zdravlje dobra je za unutarnji mir i zadovoljstvo. Drago mi je da se joga slavi i u Hrvatskoj od 2015. godine i da taj interes širom svijeta raste iz godine u godinu – rekao je Srivastava dodavši kako je cijela filozofija joge kreiranje zajedništva što je važnije od same fizičke aktivnosti.
Zalaszentmarton i Ludbreg
Uspješno proveli projekt 'Via Saint Martin'
U mađarskom Zalaszentmartonu održan je dvodnevni program sa završnom konferencijom projekta „Via Saint Martin“. Projekt „Via Saint Martin“ temelji se na razvoju novih tematskih turističkih sadržaja povezanih s održivim i kulturnim turizmom. Vodeći partner je Grad Ludbreg, a partner s mađarske strane je Općina Zalaszentmárton. Ukupna vrijednost projekta je 350.130,75 eura, a sufinanciran je iz Programa suradnje INTERREG V-A Mađarska-Hrvatska 20142020. Opći cilj projekta je razviti i primijeniti inovativni turistički proizvod koji se odnosi na razvoj hodočasničke turističke rute, koja uključuje vjerske spomenike i objekte u prekograničnom području. Martin Fehér, načelnik Općine Zalaszentmárton, na završnoj je konferenciji naglasio da su ovim projektom malom, prekrasnom mjestu „dali dašak života“. – Mislim da smo uz pomoć ovog projekta učinili prve korake za razvoj infrastrukture i okoliša, da bude primamljiviji za sve koji dolaze ovamo. Zahvaljujući dobrosusjedskim odnosima i partnerima, prijateljima iz Hrvatske, imamo dodatnu energiju za razvoj našeg mjesta. To nam je polazna točka – kazao je Fehér. Josipa Grđan, voditeljica Odsjeka za razvojne projekte, poduzetništvo i turizam Upravnog odjela za razvojne projekte, društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu Grada Ludbrega,
istaknula je zadovoljstvo što se u projektu surađivalo s Općinom Zalaszentmarton. – To je mala općina, ali puna potencijala i dragih ljudi. Imali smo priliku zajedno realizirati aktivnosti iz projekta i nadamo se budućim zajedničkim projektima – rekla je Grđan. Voditelj projekta u Gradu Ludbregu Perica Horvat naglasio je da su rezultati projekta povećan broj turista hodočasnika u Ludbregu i u Zalaszentmartonu za 10 posto, razvijen novi turistički proizvod u prekograničnom području i povećana turistička atrakcija destinacija za 20 posto, porast broja gostiju za 10 posto i razvijena turistička infrastruktura u Ludbregu i Zalaszentmartonu. Renata Verger, voditeljica projekta u Zalaszentmartonu predstavila je trojezičnu mobilnu aplikaciju izrađenu u okviru projekta. Uz završnu konferenciju projekta „Via Saint Martin“ u Zalaszentmartonu održana je manifestacija „Sveti Martin i tradicije oko Martinja - Grožđe i vino“, a organiziran je i obilazak ostvarenih investicija u sklopu projekta.
U sklopu programa održana su i dva predavanja o važnosti joga terapije kod djece, mladih i odraslih s teškoćama u razvoju i invaliditetom te tajni daha.
4
RO ĐENDAN
30. lipnja 2022.
PRVIH 365 DANA
MUZEJA GRADA LUDBREGA
Prije godinu dana, usred pandemije koronavirusa, u sklopu Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' osnovan je Muzej grada Ludbrega koji je danas smješten na tri lokacije u centru svijet – Arheološki park 'Iovia', Dvorac Batthyany, Bakina hiža i dedekov dvor. Sve lokacije imaju jedan zajednički cilj - očuvati bogatu ludbrešku povijest.
ZA PRVI ROĐENDAN POSJETITELJE ČASTILI BESPLATNIM ULAZOM
P
ovodom 1. rođendana Muzeja grada Ludbrega je 2. lipnja održao Dan otvorenih vrata u sklopu kojeg su svi zainteresirani posjetitelj mogli razgledati Arheološki park 'Iovia', Kapelicu sv. Križa i Stalni postav sakralne umjetnosti te se zasladiti slatkim zalogajima u slavljeničkoj atmosferi. - Muzej grada Ludbrega proslavio je svoj 1. rođendan nakon skoro dvogodišnjeg nastojanja da se postupak registracije u Ministarstvu kulture i medija privede kraju. Prvo je bila opsežna obrada prikupljene građe i njena zaštita kao materijalno kulturno dobro. Veliku pomoć u tom stručnom dijelu nam je pružila Venija Bobnjarić Vučković. Bez tog prvog koraka ne može se učiniti ništa. Nakon toga smo poslali sve dokumente propisane Zakonom o muzejima i Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi u Ministarstvo. Taman kad misliš da si sve poslao što je propisano zakonom, stiže telefonski poziv, 'da sve je u redu' samo bismo trebali još ovo što ste napisali u propisanom obrascu da nam napišete na memorandumu kao dopis..- objašnjava ravnatelj Branko Dijanošić. Tako su prošle 2 godine dok Muzej konačno nije dobio pozitivno mišljenje Muzejskog vijeća RH, na temelju kojeg je
prvog rođendana, posjetilo nas je preko 250 ljudi. - objašnjavaju Jelena i Robert koji dodaju kako je u današnje vrijeme dosta teško privući ljude, osobito mlađe naraštaje, u muzeje. Ministarstvo kulture i medija Zato se i uvode razna tehnološizdalo rješenje, ali tu nije i kraj. ka rješenja. - Tako dugo dok niste upisa-Većina muzeja polako uvoni u Muzejsko dokumentacijski di razna tehnološka rješenja centar niste muzej. Bilo kako ne bi li svoje postave učinila bilo, godina je iza nas, puno interaktivnijima i zanimljivijije obrađene etnološke građe. ma za posjetitelje. Tako se i u U međuvremenu smo na sebe Muzeju grada Ludbrega nalaze preuzeli i obvezu stručne obraVR naočale, tableti, svjetlosne de i zaštite prikupljene građe kutije s rekonstrukcijama vile, koju su marljivim radom i zareljefni ukrasni i slično. Osim laganjem prikupile Žene iz centoga, posjetitelji se mogu okutra svijeta u zbirci pod nazivom šati i u rimskim igrama - mlin, 'Babičina hiža i dedekov dvor'. križić-kružić i igra malih vojImamo dvoje zaposlenih mlanika koje se igraju kamenčidih stručnjaka pa će budući tećima u edukativnoj galeriji ret razvoja Muzeja grada Ludmuzeja. Mladi danas nisu prebrega biti na njima. - istaknuo tjerano zainteresirani za muzeje Branko Dijanošić, ravnatelje je, unatoč čudima tehnologije, Muzeja grada Ludbrega i Cenno zato postoje škole i fakulteti tra za kulturu i informiranje u kojima profesori studentima i 'D. Novak' u skopu kojeg Muzej učenicima pokušavaju usaditi i djeluje. vrijednost muzeja i vode ih u razgledavanja. Voditeljica muzeja je kustosica i diplomirana Tako i u naš arheologinja Jelena Koprek, a uz nju je zapo- muzej dolaze škole, fakulslen i kustos pripravnik, magistar etnologije i teti, vrtići, razni kolektivi kulturne antropologije, Robert Kapeš. znanstvenika, - Prvih godinu dana svaudruge, veleposlanstva i tako kako je bilo izazovno, samim dalje. - kažu Jelena i Robert. time što je otvorenje Muzeja U prvoj godini rada Muzeja grada Ludbrega bilo usred panpotpisan je i sporazum između demije koronavirusa. Shodno Centra za kulturu i informiratome, broj posjetitelja bio je nje Ludbreg, koji je krovna instiograničen, što prostorno, što tucija Muzeja grada Ludbrega, i maskama i covid potvrdama. udruge 'Žene iz centra svijeta' Unatoč tome zabilježili smo koje su godinama marljivo skubroj od nekoliko stotina posjepljale stare predmete od drva, titelja koji sada rapidno raste tekstila, keramike i slično. Sve to sukladno ukidanju epidemiočuvaju u kući nazvanoj 'Bakina loških mjera. Samo na proslavi hiža i dedekov dvor'.
- Muzej grada Ludbrega trenutačno radi na stručnoj obradi i inventarizaciji prikupljene građe koja zasad broji otprilike tri tisuće predmeta, ali oni i dalje pristižu u obliku donacija mještana ludbreškog kraja. Po završetku obrade građe slijedi reorganizacija i dizajniranje stalnog postava pa će tako Muzej grada Ludbrega dobiti i treću reprezentativnu lokaciju. Pripremaju se također i razne izložbe, osobito u sklopu programa “Ludbreg petkom” u
sklopu kojeg Centar za kulturu i informiranje te Muzej grada Ludbrega godišnje odrade preko 30 različitih programa što je veliki uspjeh za tako mali kolektiv. Nadalje, jedan od planova je i da postanemo „petfriendly“ muzej, kako bi naši posjetitelji mogli doći razgledati naš postav zajedno sa svojim kućnim ljubimcima. Planova i želja ima mnogo, potrebno je samo strpljenje, rad i volja za realizacijom istih. - poručuju ove mlade snage Muzeja.
POSJE T ILI SMO
30. lipnja 2022.
5
Jedini iz Hrvatske za graševinu nagrađeni zlatom Poznato je da vinari iz Varaždinske županije već tri godine sudjeluju, sa svojim uzorcima vina, na najvećoj svjetskoj izložbi vina u Londonu. Ludbreška vinarija 'deMar' na ovogodišnjem prestižnom 19. Decanter World Wine Awards-u nastupila je drugi put. Nakon prošlogodišnjeg srebra za graševinu i bronce za rajnski rizling ove su godine, jedini iz Hrvatske, za graševinu nagrađeni zlatom. Kad su stigli službeni rezultati iz Londona, poslovni partner Dejan Levanček uskliknuo je 'Uspjeli smo!' i slavlje u vinogradu na Gracima moglo je početi. -Naravno da smo izuzetno ponosni i sretni zbog tog našeg uspjeha. Odmah istog popodneva okupilo se društvo prijatelja koji su nam došli čestitati, a mobiteli su neprestano zvonili tako da se nismo stigli niti svima javiti – rekao je Dejan. -Zlato za graševinu koja je na Decanteru u Londonu dobila 96 bodova je najvrijednije postignuće naše vinarije dosad, ali i sva ostala naša vina su nagrađena. Naime, u London smo ove godine poslali uzorke četiri vrste vina: graševine, rajnskog
rizlinga, muškat ottonela i pinota sivog. Osim zlatne graševine, pinot sivi je nagrađen srebrom, a bronce smo dobili za rajnski rizling i muškat ottonel – rekao je Mario Funtek, vlasnik vinarije deMar.
Mar' na natjecanju u Londonu sudjelovalo je još 13 vinara iz Varaždinske županije. Osvojeno je jedno zlato, 12 srebra te 25 bronci. Od ludbreških vinara Vinarija Stručić dobila je srebro za rajnski rizling, Vinarija Makar srebro DeMar vinarija najmlađa je vinarija ludbreš- za graševinu te za muškog vinogorja, ali i Varaždinske županije koja bronce kat žuti i manzoaktivno djeluje tek šest godina. ni, a Vinska kuća Kirić tri bronce Proizvode i prodaju sedam za graševinu, pinot bijeli i šamvrsta vina: graševinu, pinot panjac Lura Bela Bruti. sivi, rajnski rizling, muškat -Čestitam svim našim vižuti, muškat ottonel i veseljak narima jer smo ove godine, na cuvee. Naglasak stavljaju na ovoj prestižnoj izložbi u Lonkvalitetu, a ne na količinu. donu, nadmašili naš prošlogo-Pretprošle godine započeli dišnji uspjeh. Posebne čestitke smo s izgradnjom nove vinariupućujem vinariji 'deMar' koja je i trenutno izvodimo završne je Županiji priskrbila prvu vanjske radove. Uređujemo zlatnu medalju. Ponosni smo i okoliš s teniskim terenom na kvalitetu vina koja su reu sklopu vinarije te planirazultat dugogodišnjeg iskustva mo jesensku berbu odraditi u i znanja kao i primjene novih novim prostorima. Naravno tehnologija – rekao je Anđelko da će nas ovogodišnje zlato Stričak, župan Varaždinske žuiz Londona dodatno motivipanije. rati da sve planirane radove Medalje iz Londona za naše još prije završimo. Isto tako vinare imaju veliko značenje jer ta nagrada nam je obaveza da su one izborene u oštroj konzadržimo kvalitetu naših vina kurenciji među 18 500 uzoraka – završio je Mario Funtek. pristiglih iz cijeloga svijeta. Osim ludbreške vinarije 'dePiše: Dražen Vađunec
'Naš kutak za dobar trenutak' Slogan je to uz pomoću kojeg Anita i Miroslav Janković opisuju svoj ne tako mali 'raj' koji se prostire na više od 5000 m² Naime, na pitoresknim brežuljcima nedaleko Ludbrega s prvim su danom svibnja, za turiste željne mira i bijega od užurbanog načina života, otvorili Kuću za odmor Janković. Kuća je smještena u Segovini, malom selu izoliranom od buke i prometa, a od Ludbrega udaljenom svega 6 kilometara. S obzirom da sjever Hrvatske postaje sve zanimljiviji turistima koji žele otkrivati prirodu i sve blagodati koje ona donosi sa sobom, supružnici Janković odlučili su se okušati u ovom sve popularnije obliku turizma. Na upuštanje u ovakav pothvat potaknuo ih je, kažu, gradonačelnik Dubravko Bilić. - Pričalo se da na području grada Ludbrega fali smještajnih jedinica. Malo smo razmišljali o tome i odlučili probati. Mislili smo: Zašto ne? Lokacija na kojoj se nalazi kuća je stvarno mirna, nema prometa i to je ono što ljudima treba. Da dođu negdje gdje im nitko neće smetati i gdje će se moći skroz opustiti, pustiti radio, ne brinuti o
tuđim pogledima. - započinju svoju priču supružnici Anita i Miroslav Janković. Okrupnili su stoga četiri parcele i krenuli u stvaranje oaze mira i opuštanja. Kuću su uredili u tradicionalnom domaćem štihu da bi se njihovi gosti osjećali kao kod kuće, a okućnicu obogatili cvijećem, ukrasnim grmljem, klupama, kućicama za ptice, vrtnim ljuljačkama, šaljivim slamnatim čovječuljcima, minijaturnim šetnicama te zabavnim porukama izrezbarenim na drvenim daskama. Uistinu jedna originalna kulisa. - Uređivali smo sve skoro dvije godine. Bilo je tu puno posla, ali nismo žurili i postavljali si rokove. Uživali smo u procesu i izradi svakog detalja koji krasi kuću i okućnicu. Ideje su dolazile same od sebe, a vodeću riječ oko uređenja imala je supruga. - priča nam Miroslav koji zajedno s Anitom u kući za odmor provodi svaki slobodan trenutak. - Uvijek ima posla, posebno
oko okućnice. Evo sad je sezona košnje. Površina je velika pa treba to održavati. A, i kad nema toliko posla dođemo čisto provjeriti je li sve uredu. - kažu. To im doduše nije problem jer žive svega petstotinjak metara dalje. Njihova kuća za odmor sastoji se od kuhinje povezane s blagovaonom i dnevnim boravkom, spavaće sobe, kupaone i vanjske terase koju krasi velika okućnica. - Uredili smo i spa zonu tako da gostima nudimo luksuzni unutarnji jacuzzi te infracrvenu saunu. Tu je i montažni vanjski bazen, igralište za djecu, igralište za košarku, badminton, odbojku, mali nogomet, vanjski roštilj s drvima, set za kotlovinu, kotlić za gulaš. Slobodno se koristi sve što se ovdje nalazi, pa tako i voćnjak koji obiluje raznim vrstama voćaka te vrt u kojem je zasađeno povrće te aromatično i začinsko bilje. - objašnjava Miroslav koji je zadovoljan dosadašnjim interesom i reakcijom gostiju. - Od kad smo službeno krenuli s iznajmljivanjem, svaki vikenda nam je bio popunjen. Obično nam dolaze parovi jer je kuća namijenjena za 4 osobe plus dječji krevetić. Imali smo goste iz našeg varaždinskog kraja, koprivničkog kraja, ali i iz Zagreba. Za sve uvijek pripremimo mali poklon na odlasku, a njihove reakcije su do sad uvijek bile pozitivne. Mi ih ne ometamo, a opet na raspolaganju smo im ako nas trebaju jer živimo blizu. To im odgovara. - zaključuju supružnici.
Ne dvoje da je njihova investicija bila dobra odluka
Tek su ušli u svijet turizma i ugostiteljstva, a Anita i Miroslav Jankovići već imaju najavljene goste za nekoliko mjeseci unaprijed.
Anita i Miroslav Janković
6
MANIFES TACIJE
30. lipnja 2022.
Antunovo u Selniku Vjerski i zabavni program privukao brojne posjetitelje Tradicionalno proštenje Antunovo i ove je godine održano u Selniku. Program je započeo nogometnim utakmicama mlađih uzrasnih kategorija na igralištu NK Plitvica, a zatim su igrali veterani. U utakmici veteranskih ekipa domaće Plitvice i Podravine pobjedu od 1:4 odnijeli su favorizirani Ludbrežani. Ove godine NK Plitvica slavi 85 godina uspješnog djelovanja pa je za vrtnu zabavu pokraj nogometnog igrališta angažiran popularni koprivnički bend Tragovi u kojem sviraju i dvojica Ludbrežana. Ne treba napominjati da je odaziv publike na trosatnu svirku Tragova bio velik. Dok se čekalo na početak njihove svirke predsjednik VMO Krešimir Horvat podijelio je tri posebna priznanja i to Mariji Kolak, Kristini Bačani i Krešimiru Miroslav. Mariji i Kristini priznato je 'selničko državljanstvo' u stopostotnom postotku, a Krešimir će se još morati 'dokazati' kako bi i njega mogli zvati Selničar. U vjerskom dijelu, poslijepodne, održana je i sveta misa koju je u odsutnosti ludbreških župnika vodio umirovljeni župnik Ivan Vugrinčić iz Donjeg Mihaljevca. Piše: Dražen Vađunec
Međugeneracijska likovna radionica Mješoviti pjevački zbor Podravina Ludbreg u suradnji s Gradom Ludbregom organizirao je Međugeneracijsku likovnu radionicu. Radionica crtanja, slikanja, ali i sastavljanja stihova na kajkavskom jeziku održana je u maloj dvorani Centra za kulturu i informiranje Dragutin Novak. -Na radionicu smo pozvali učenike 2.d razreda Osnovne škole Ludbreg, njihovu razrednicu Žaklinu Žnidarić, a odazvalo se njih sedamnaest. Likovnu radionicu vodile su mentorice iz Likovnog udruženja Ludbreg Elvira Štabi i Marija Kovačić. Zvučnu kulisu na akustičnoj gitari izvodila nam je profesorica engleskog jezika Dolores Kovačić – rekla je Jasmina Bačani, predsjednica MPZ Podravina. Na radionici je aktivno sudjelovalo i sedam članova MPZ Podravina koji su se također okušali u crtanju i 'izgradnji' stihova na kajkavštini. -Učenički radovi bit će izloženi u školi u njihovoj razrednoj učionici, a sva likovno-tehnička sredstva koja nisu potrošena na radionici učenici će moći uzeti sebi ili odnijeti u školu za potrebe likovne kulture u sljedećoj školskoj godini – pojasnila je Jasmina Bačani. Za sudionike radionice organizatori su pripremili klipiće, sokove i svježe trešnje, a po završetku radionice predsjednica Jasmina darivala je učenike paketićima sa slatkišima i školskim priborom te mentore prigodnim poklonima. Piše: Dražen Vađunec
MANIFES TACIJE
30. lipnja 2022.
7
Jubilarna 35. Ludbreška biciklijada Cjelodnevni program Udruge Dia-Mell Ludbreg U nedjelju, 12. lipnja, Udruga oboljelih od dijabetesa Dia-Mell Ludbreg organizirala je cjelodnevni program kod Lovačkog doma. Prvo je održana izborna skupština Udruge na kojoj je pribivao i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić. Gradonačelnik je sve nazočne pozdravio, pohvalio rad i rukovodstvo Udruge te obećao daljnju suradnju za što bolje rezultate Udruge. Podsjetimo, Udruga Dia-Mell prevenira šećernu bolest te savjetuje i pomaže oboljelima. Dijabetes se, osim kod odraslih, sve češće javlja i kod mlađih dobnih skupina pa čak i kod sasvim male djece stoga je prevencija i edukacija izuzetno bitna. Za predsjednicu Udruge Dia-Mell ponovo je izabrana ludbreška liječnica Dragica Lukić, a za zamjenice su izabrane Kristina Kelemen i Lidija Pokos.
Jubilarno trideset peto izdanje popularne Ludbreške biciklijade održano je 11. lipnja po ugodno sunčanom vremenu s umjerenim sjevernim vjetrom. Kao što je uobičajeno start Ludbreške biciklijade bio je na Trgu Presvetog Trojstva, a cilj na Otoku mladosti uz neizostavni grah s kobasicama i tradicionalnu tombolu.
-Ove godine u čast jubilarnoj 35. biciklijadi i ukinutim epidemiološkim mjerama organizirana je i živa muzika, a organizirali smo i bogatu ponudu od dvadesetak vrsta kraft piva. Zbog jubileja Na skupštini je bilo prisutno šezdesetak članova, a nakon službenog dijela slijedio je ručak za sve prisutne. Poslije ručka stihove su kazivala djeca predmetne nastave OŠ Ludbreg pod vodstvom učiteljice Ljudmile Kladić, a članice Udruge žena Veliko srce Sveti Đurđ izvele su igrokaz 'Dijeta'. Nakon toga održane su sportske igre, tombola i vrtna zabava uz živu glazbu. Piše: Dražen Vađunec
čak troje biciklista osvojilo je poklon bonove kojima mogu podići bicikle u trgovini. Posebno smo nagradili i 87-godišnjeg Antuna Strniščaka koji je već desetak godina najstariji sudionik Ludbreške biciklijade. U tomboli smo imali još niz drugih nagrada kao što su sjedalice za djecu, biciklistički pribor i sl. – rekla je Andrea Horvat, direktorica Turističke zajednice područja Centar svijeta. Na biciklijadi je sudjelovalo 167 biciklista što nije rekordni broj, ali je povećanje za četrdesetak biciklista u odnosu na prošlu godinu. O najstarijem sudioniku biciklijade pišemo iz godine u godinu, a najmlađeg sudionika zapazili smo u velikoj skupini biciklista obitelji Vađon iz Sesveta Ludbreških. -Nakon višegodišnjeg davanja samog sebe za nogomet evo ko-
načno se bavimo rekreativnim aktivnostima od kojih koristi imamo mi sami. Uz planinarenje, mislim da je bicikliranje vrlo dobar izbor za održavanje zdravlja bez stresa. Ovdje nas je desetak, zabavljamo se i lijepo nas je vidjeti na okupu. Tu su mi sinovi Nino i Neno, snaha, njezina sestra i muž s djecom. Ovdje su i moji unuci, a ovaj mali zvrk Noel je vjerojatno najmlađi sudionik biciklijade – rekao je Darko Vađon, zdravstveni djelatnik. Osim biciklista koji su redoviti sudionici, Ludbreška biciklijada svake godine privuče i nove sudionike. Međutim, organizatori biciklijade su uvijek isti, a to su Grad Ludbreg i Turistička zajednica područja Centar svijeta. Ono što je novo i drugačije zapisali smo na kraju jer prosječni čitatelj zapamti najviše od onog što piše na početku i na kraju teksta. Dakle, podjelu porcija s grahom, za sve posjetitelje Ludbreške biciklijade, po prvi put i to veoma uspješno odradile su članice Udruge Narcica Ludbreg. Organizatori se Narcisama zahvaljuju na angažmanu što znači da bi cure grah mogle dijeliti i sljedeće godine. Piše: Dražen Vađunec
8
JAPANSK I
30. lipnja 2022.
Četvrt stoljeća
Druge subote u mjesecu Centar za kulturu i informiran - Sve do 2020. susreta je uvijek bilo više nego zbornika, a onda je koronavirusna pandemija spriječila susret uživo, ali nije zaustavila izlaženje zbornika i tako smo od prošle godine na jednakome broju susreta i pratećih haiku izdanja. Ove je godine ta brojka jubilarna. - u predgovoru novog 25. Haiku zbornika ističe Boris Nazansky koji ga uređuje uz Alenku Zorman. Upravo je predstavljanje novog zbornika bio središnji događaj ovogodišnjeg 25. Haiku susreta koji se 11. lipnja održao u Ludbreg. Tridesetak je zaljubljenika u haiku nestrpljivo iščekivalo da odzvoni podne ne bi li u svečanoj dvorani dvorca Batthyany započelo predstavljanje ovog međunarodno poznatog i priznatog zbornika. Osvrćući se na proteklih 25 godina haiku susreta evidentno je da je Ludbreg kao centar svijeta zaslužio primat središnjega grada haiku-pjesništva koji je prerastao lokalne okvire te doživio međunarodnu reputaciju što iz godine u godinu potvrđuje sve više eminentnih haiku-pjesnika koji se javljaju iz najpoznatijih zemalja svijeta koje cijene haiku. - Na ovogodišnji natječaj svoje je haikue poslalo sto četrdeset četvero (144) autora iz Hrvatske (80), Srbije (15), Bosne i Hercegovine (10), Slovenije (7),
Bugarske i Italije (po 5), Poljske i Sjedinjenih Američkih Država (po 3), Crne Gore, Kanade i Mađarske (po 2), Belgije, Grčke, Filipina, Francuske, Indije, Njemačke, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Švicarske i Velike Britanije po 1. - istaknuo je u ime domaćina Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak', ravnatelj Branko Dijanošić. Ukupno su, zajedno s haikuima pristiglim za natječaj “Afrodita”, stigla 764 haikua od čega je u zbornik uvršten 450 haiku. Po jedan objavljeni haiku ima devetnaestero autora, po dva četrnaestero autora, po tri pedesetero autora, po četiri tridesetero autor, po pet osamnaestero autora i po šest haikua desetero autora. Neki od njih prisustvovali su Haiku susretu pa su prema tradiciji svoje haikue i pročitali.
Nagrada Gavran I ove je godine održan natječaj za haiku Gavran koji se organizira u čast i na sjećanje na utemeljitelja ludbreških Haiku susreta Zdenka Oreča Gavrana. Ovogodišnja tema bila je mladi. Haikue je na natjčaj poslalo 76-ero autora iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Italije, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Bugarske, Belgije, Crne Gore, Irana, Kanade, Kine, Mađarske, Nepala, Njemačke, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Švicarske i Velike Britanije. Haikue su ocjenjivali hrvatski pjesnici haikua Enes Kišević i Boris Nazansky. Prvo mjesto otišlo je u Italiju Jacopu 'Flaminiusu' Rubinu, drugo mjesto Jeleni Stanojčić, a treće Tonki Lovrić.
Nagrada 'Afrodita' Dodijeljena je i jedinstvena nagrada 'A frodit' koju dodjeljuje Mirko Varga za najbolje erotske haiku. - Susret se održava 11. lipnja. Ako pogledamo simboliku, jedan plus jedan je dva, plus šest je osam, a osam je sretni broj u Japanu i Kini. Ja sam stoga odlučio da ću danas dodijeliti čak osam nagrada i to pet trećih, dvije druge i jedna prva. - istaknuo je tom prilikom Varga. Prvo mjesto za najbolji erotski haiku ove je godine otišlo u SAD. Dobitnik nagrade je Edward Cody Huddleston. Napomenimo i kako su sudionici haiku susreta osim u japanskoj poeziji imali prilike uživati i u maloj prigodnoj izložbi bonsai drvca koju je upriličila ludbreška Bonsai udruga ‘Sjeverozapad’, zatim u izložbi slika velikana hrvatskog slikarstva Vilima Svečnjaka, origami radionici pod vodstvom ludbreškog origami stručnjaka Dragutina Gerića, te u šetnji ludbreškom šetnicom i Otokom mladosti gdje su posjetili japanski vrt u kojem je postavljena spomen ploča Zdenku Oreču te metalna konstrukcija ždrala.
Mirko Varga
T ROS T IH
30. lipnja 2022.
9
Haiku susreta u Ludbregu
nje 'D. Novak' bio je domaćin 25. Haiku susreta koji je okupio zaljubljenike u japanski trostih
U sklopu susreta održana je i prigodna origami radionica pod vodstvom ludbreškog origami stručnjaka, Dragutina Gerića Branko Dijanošić
„ Boris Nazansky
Dragutin Gerić Susreti haiku pjesnika u Ludbregu postali su tradicija, a sam grad prepoznat je kao jedan od gradova - centara haiku poezije
Zato Boris Nazansky, jedan od urednika zbornika, u svom predgovoru poručuje ljubiteljima haiku pjesništva tj. piscima ali i onima koji će to postati krasnu poruku: Neka se i ubuduće, svake godine iznova, zanjišu novi i sve zreliji plodovi na granama vazdazelenog ludbreškog haiku stabla! - Saditelj drveća Zdenko Oreč (ne sam, ne zaboravimo Vladimira Devidéa, Zvonka Perovića, Franju Vrtuleka, Dubravka Bilića, Mirka Vargu kao i sve sudionike prvog domjenka) doista je, premda taj put možda i nije znao da je tako, sad već pomalo daleke 1997. zasadio vazdazeleno haiku stablo čvrsta korijena, snažnih žila i okrepljujućih sokova. - istaknuo je Boris Nazansky.
10
SA SV IH S T R ANA
30. lipnja 2022.
Oživjeli zaboravljeni običaj ručne košnje trave
BIO JE TO POSAO KOJI JE NEKAD zamjenjivao i teretanu i saunu i solarij
U
našim je krajevima jedan od najvažnijih poslova bila kosidba. Nekad je svaki muškarac znao kositi, i tome se učio od malih nogu. Danas je takav način rada gotovo zaboravljen. Ručne kose zamijenile su kosilice, flakserice i one traktorske kose. Udruga 'Život' Društvo za biološko – dinamičko gospodarenje Ludbreg sa sjedište u Čukovcu u sklopu manifestacije pod nazivom 'Kosci kosiju kose zvoniju' prve se subote u mjesecu prisjetila upravo na te starinske običaje ručne košnje i pretepanja trave. Na livadi ispred društvenog doma u Čukovcu tom su se prigodom ponovno mogli čuti zvuci brušenja kose i košenja trave, ali i vidjeti prikaz pretepanja i slaganja sijena u kupove. - Danas je mehanizacija u potpunosti zamijenile ručne kose koje su nekad bile glavno sredstvo za košnju trave. Košnja ručnom
kosom znala je trajati po cijeli dan, ovisno i veličini polja, a danas ste gotovi kroz sat, dva. Kosili su muškarci, ali i žene. - objašnjava Nada Ivanić, predsjednica udruge. Što se same košnje trave tiče, najvažniji dio priprema bilo je klepanje i brušenje kose, jer ako nije bila dobro sklepana i nabrušena, uloženi napor morao je biti puno veći. Nakon okupljanja u društvenom domu, sudionici manifestacije krenuli su na livadu nasuprot. Na ramenima su se nosile kose, rasove i zubače. Glavni protagonisti prikaza košnje bili su prijatelji udruge, kosac Vlado Ošpuh i kosačice Katica Namjesnik, Štefanija Horvatić, Vera Stančin i Katarina Čurila. Britki zvuk košnje prizvao je neka, pa ne tako davna vremena. Štefanija Horvatić prisjetila se tako svoje mladosti kada je s muškim ukućanima znala ići
Strast prema oplitanju demižonki Sedamdeset petogodišnji Ludbrežanin Ivan
Kovaček čak se šezdeset godina bavio oplitanjem demižonki vrbovom šibom. U veljači 2019. godine zbog bolova u zglobovima prstiju šaka i problema s kralježnicom odlučio je svom hobiju reći 'dosta je, ne mogu više'. No, nakon dvije godine pauze, jedini 'čuvar' ovog tradicijskog umijeća s ludbreškog područja, počeo je ponovno. -Podosta ljudi je čisteći podrume i tavane pronašlo stare staklene boce i kako znaju za mene donijeli su ih k meni i poklonili mi ih. Slučajno sam naišao i na jednu zapuštenu, ali iskoristivu plantažu vrbove šibe pa se strast prema oplitanju pletenki ponovno razbuktala. Inače, umijeće oplitanja demižonki naučio sam još u
osmom razredu osnovne škole. Prvu dvolitrenku počeo sam oplitati naopačke počevši od dna iliti ritke pa prema vrhu staklenke. Međutim, pravilnije je oplitati od vrha iliti grljanjka prema ritki. Ručka se plete na kraju, a vremenski oplitanje traje oko jedan sat po litri zapremine što znači da je za 5 litrenu demižonku potrebno pet sati rada – rekao je Ivan. Umijeće oplitanja demižonki Ivan je naučio još u osnovnoj školi jer puno se ljudi na ludbreškom području nekada bavilo pletenjem košara za Razvitak pa tako i njegova obitelj. Svojevremeno je ta djelatnost
na sinokošu na košnju trave. - Muškarci su nekad za plaću išli kosit sinokoše, a mi žene, nakon kaj smo nahranile doma svu živinu, smo išle rastepat za njima. Kroz dva dana smo ponovno išle okretat travu da se bolje posuši. Nakon kaj se trava posušila slagali su se kupovi da bi lakše sijeno na-
bila i financijski isplativa no vremena se mijenjaju i popularnost pojedinim vrednotama kratko traje. Interes za demižonkama u Hrvatskoj odavno nije velik, čak štoviše, veći je u zemljama izvan Hrvatske. - U demižonkama se osim vina može čuvati rakija ili ulje, a u klijetima ili kućama za odmor demižonke mogu poslužiti kao ukras naročito ako su opletene dvobojnom šibom. Zahvaljujući društvenim mrežama još uvijek postoji interes za demižonke kod naših ljudi koji žive u inozemstvu. Moje demižonke su u Nizozemskoj, Francuskoj i u Sjedinjenim Američkim Državama, a imam upite čak iz Kanade. Trenutno 'na lageru' imam pedesetak demižonki različitih veličina, a najdraža mi je ona koju sam opleo na svoj 75. rođendan – pojasnio je naš sugovornik. Ako ste pomislili da su zbog 'tvrdih prstiju' Ivanove najnovije demižonke manje kvalitetne grdno ste se prevarili jer za besprijekoran izgled važno je znanje, iskustvo i strast. A sve to ima Ivan Kovaček, posljednji
tovarili na voz. - ispričala nam je uvijek dobro rapoloženaŠtefanija. Upravo je tako bilo i ovog puta, doduše u nekoj ubrzanijoj varijanti. Nakon košnje trave, slijedilo je pretepanje i slaganje sijena na kup. Neizostavan je bio i težački ručak na livadi koji je bio poticaj za zajednički razgovor sudionika
i prisjećanje anegdota s polja. Na kraju spomenimo kako su ovu manifestaciju, ali i rad Udruge sponzorirali: Varaždinska županija, Grad Ludbreg, Općina Veliki Bukovec, Općina Sveti Đurđ, MO Čukovec, te obrtnici, OPG-ovi i građani Varaždinske županije.
Ivanove demižonke su u Nizozemskoj, Francuskoj i SADu, ima upite i iz Kanade
Ivan Kovaček i unuk Bono
čuvar ovog tradicijskog umijeća na ludbreškom području. Hoće li Ivanovi unuci Bono i
Neo nastaviti djedovu tradiciju? Odgovor znate i sami. Piše: Dražen Vađunec
SA SVIH S T R ANA
30. lipnja 2022.
11
Završila školska godina i u Glazbenoj školi Ludbreg Učenici Glazbenog odjela OŠ Ludbreg i ove školske godine osim redovite nastave održali su i produkcije odnosno koncerte. Nakon ukidanja epidemioloških mjera nastupi su održani u svečanoj dvorani dvorca Batthyany uz prisutnost publike na radost svih poklonika glazbe, a posebno roditelja. Produkcije su održane po odjelima i to redom: produkcija gitarista i tamburaša 19. svibnja, a na kojoj je nastupilo tridesetak učenika, zatim klavirista i harmonikaša 25. svibnja gdje se predstavilo trideset dvoje učenika, a na kraju su nastupili učenici puhačkog odjela 1. lipnja i to na dvije produkcije. Na prvoj su sudjelovali učenici od prvog do trećeg razreda, a na drugoj učenici od četvrtog do šestog razreda glazbene škole. Ukupno je nastupilo 48 mladih puhača koji uče svirati flautu, klarinet, saksofon, trombon ili trubu. Svi nastupi učenika snimljeni su u audio i video formatu od strane djelatnika
Centra za kulturu i informiranje 'Dragutin Novak' Ludbreg te su proslijeđene roditeljima. Nastavna godina završila je redovitim godišnjim ispitima po glavnim predmetima i ispitima iz solfeggia. Sredinom lipnja održan je i završni koncert u svečanoj dvorani dvorca Batthyny s početkom u 19 sati, na kojem su se predstavili ponajbolji učenici u prethodnoj školskoj godini, mali komorni sastavi, školski puhački i tamburaški orkestar te na kraju i zbor osnovne glazbene škole. Održane su i audicije prvašića za novu školsku godinu 2022./2023. te upisi svih koji žele nastaviti muzičko obrazovanje i u sljedećoj školskoj godini. Instrumenti koji se uče u glazbenoj školi su: blok flauta, flauta, klarinet, saksofon, truba, rog, trombon, klavir, harmonika, gitara i tambure. Ukoliko se na ljetnom upisnom roku ne popune sva upisna mjesta održat će se i jesenski upisni rok. Piše: Dražen Vađunec
LJETO U ZAJEDNICI TEHNIČKE KULTURE Svakodnevne tehničke radionice za djecu Zajednica tehničke kulture Ludbreg zajedno sa udrugom Klub tehnike Ludbreg po prvi puta organizira svakodnevne tehničke radionice za djecu. - Uvidjeli smo da veći broj djece ove godine ne ide na more I da im je potrebna aktivnost koja bi ih odvojila od elektronskih naprava. Zato smo odlučili uložiti sve svoje resurse da im ponudimo radionice kroz čitavo ljeto. - objašnjavaju iz Kluba tehnike. Radionice su raspoređene po tjednima od ponedjeljka do petka od 10 do 14 sati. Ove godine u Ludbreg dovode raketarstvo i to iz Čakovca, a novost su i radionice fizike koje vodi mladi student kemije i fizike iz Ludbrega. - Znanje nije gnjavaža, znanje je moć i može se steći na niz zanimljivih načina. Mi želimo djeci ponuditi ljetni način učenja uz druženje. Jer prije svega želimo da se djeca tih 4 sata kod nas druže. Ako je bilo koje dijete osamljeno doma kad su roditelji na poslu, pošaljite ga k nama bez brige i problema. - ističu iz Zajednice tehničke kulture grada Ludbrega. Radionice koje će biti obuhvaćene programom: ROBOTIKA – zanimljiv način kako naučiti programirati putem micro:bit pločica i vozila Maqueen ili Mbot RAKETARSTVO – izrada jednostavnih raketa koje se odmah nakon izrade ispucavaju na obližnjoj livadi. FOTOGRAFIJA – početni tečaj fotografije na uređajima s kojima djeca raspolažu MAKETARSTVO – koriste
se Unimat pilice kojima se reže šper ploča te se tako formiraju razni oblici i građevine. FIZIKA – zanimljiv i poučan pristup fizici uz eksperimente i savjete kako učiti fiziku. Fizika se održava samo u terminima 25. 7. - 29. 7. i 1. 8. - 5. 8. ELEKTRONIKA – izrada elektroničke značke. Vježba se kako lemiti i uče se osnove elektronike. ORIJENTACIJSKO TRČANJE – učenje osnovih pojmova kod čitanja karte i
svakodnevno trčanje po karti Ludbrega. PRIDRUŽI SE I TI! Više detalja i upis željenog tjedna radionice ide preko web stranice www.ztkl.hr - Potrebno je ispuniti upisnicu kako bi mi mogli znati nešto više od djeci koja dolaze, te broj djece koji dolazi, da se možemo pripremiti u materijalu, ali i u broju potrebnih mentora. - poručuju iz Zajednice tehničke kulture.
Sjećanje DJURAN ĐURĐICA 25.6.2019. – 25.6.2022.
Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu i mislima. suprug Zlatko
12
KULT UR A
30. lipnja 2022.
Zoran Horvat slobodno vrijeme provodi ploveći slikarskom umjetnošću
Izložba je zainteresirala publiku
Program 'Ludbreg petkom' ovog je mjeseca ugostio izložbu slika ‘Živjeti snove’ autora Zorana Horvata. Zoran Horvat (52) dolazi iz Donje Dubrave. Oženjen, otac troje djece, po zanimanju elektrotehničar. Strastveni je zaljubljenik u umjetnost bilo to glazba ili slikarstvo u amaterskom smislu. - Okušao sam se u slikarstvu 1995. godine. Želja mi je bila imati jedno dobro umjetničko
djelo poznatog slikara. Pošto si to nisam mogao priuštiti, odlučio sam sebi naslikati 'umjetničko djelo'. Kao amateru prva slika mi je uspjela i dala hrabrost da nastavim dalje. No, tada je ljubav prema glazbi prevagnula. Slikarstvu sam se ozbiljnije vratio 2016. godine i počeo slika u tehnici spreja, akrila i ulja. Nešto je u meni, kako ja volim reći, i moram to jednostavno 'izbaciti van', bilo glazbom ili evo sad na platnu. - objašnjava autor.
Za sebe kaže da volim istraživati smjerove kao što su impresionizam, apstrakcija i geometrijska apstrakcija. - U tih 6 godina kako se intenzivnije bavim slikarstvom napravio sam dosta toga, dosta sam aktivan. Počeo sam raditi i u tehnici spreja pa sam napravio jedan serijal od 24 slike. Savjetovali su me da probam i ulje na platnu, pa akril. Te dvije tehnike sam baš zavolio i u zadnje vrijeme ih koristim često. - kaže Zoran Horvat. Motivi njegovih radova su pretežito pejzaži iz međimurskog krajolika, ali nisu mu strana ni druga područja i motivi. - Ja sam čovjek sa sela. Okružen sam predivnom prirodom i to je nešto što me fascinira i inspirira. Često odem na Dravu,
U Dvorcu Batthyany održana izložba slika Vilima Svečnjaka
Višnja Stopar Poljančić i Branko Dijanošić
Nakon osam godina pauze, zainteresiranoj javnosti ponovno su prezentiramo radovi velikana hrvatskog slikarstva prošloga stoljeća, Vilima Svečnjaka, i to upravo u Ludbregu. Vilim Svečnjak je hrvatski akademski slikar koji je obilježio jedan duži period u likovnom stvaralaštvu, ako uzmemo u obzir godine u kojima se aktivno bavio umjetničkim stvaranjem. Započeo je na kiparstvu, ali je slikarstvo ipak prevagnulo, pa je tako 1929. godine, dvije godine nakon upisa na akademiju, promijenio odjel. Već 1938. godine u dobi od 32 godine imao je prvu samostalnu izložbu, a aktivno je stvarao do 1993. godine. Zanimljivo je da svoje slike, po dovršetku, uglavnom nije potpisivao, a činio bi to uvijek u prisustvu kupca, pričajući o ideji i nastanku slike. Vilim Svečnjak dio je svojih radova zajedno sa suprugom Martom prije smrti darovao Gradu Zagrebu. Ostali radovi su nakon njegove smrti pripali obitelji. Ovom je prigodom u izložbenom prostoru dvorca Batthyany izloženo 20 njegovih radova upravo iz navedene obiteljske ostavštine. Najstariji izloženi rad je iz 1938. godine, a najmlađe iz 1988. godine. Time se nastoji pokazati presjek njegovog stvaralaštva kroz tako dugi vremenski period.
- Radi se o jednoj osebujnoj i složenoj stvaralačka osobnost. Reakcija na događaje koji su mu bili istodobni, poticala ga je na razvitak. Ponekad je trebalo proći neko vrijeme da bi se njegov eksperiment shvatio u pravom kontekstu. Interesantan je i fundus njegovih djela koji se nije bazirao samo na uljima, već je tu i grafika, crteži, scenografije, batik, tapiserije i keramika. Različiti načini likovnog izražavanja. Materijali na kojima je slikao također variraju od šperploče, lesonita, kartona, platna i papira. - prilikom otvo-
Vilim Svečnjak rođen je 12. srpnja 1906. godine u Zagrebu. Počeo je crtati od najranijeg djetinjstva te je sam kazao: „Svaki slobodni trenutak pasionirano sam koristio za crtanje i bojanje. Tako se u meni rodio slikar.“ Vilim je pohađao osnovnu školu u Čabru nakon čega nastavlja školovanje na Drugoj realnoj gimanziji u Zagrebu. 1927. upisuje Umjetničku akademiju, kiparski odjel. 1929. prelazi na slikarski odjel. Izlagao je s grupom Zemlja, bio je član grupe Napredni hrvatski umjetnici,
renja istaknuo je Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' na čiju je inicijativu izložba i upriličena. Otvorenju izložbe nazočila je i Višnja Stopar Poljančić, Svečnjakova nećakinja i jedina zakonska nasljednica njegovih mnogobrojnih djela. - Ovom prigodom zahvaljujem gospođi Višnji Stopar Poljančić koja nam je omogućila da njegova djela budu ovdje izložena, kao i gospodinu Igoru Merlinu koji nam je pomogao oko realizacije. poručio je Branko Dijanošić.
jedan od utemeljitelja grupe Mart, utemeljitelj grupe Ars. Utemeljio je ljevičarski Pučki teatar u Zagrebu, podružnicu ULUH-a u Rijeci te Galeriju likovnih umjetnosti u Rijeci koju je vodio do 1951. Radio je kao redatelj u karlovačkom kazalištu i kao scenograf u HNK u Zagrebu, predavao je likovni odgoj na sušačkoj gimnaziji u Rijeci, bio je nastavnik na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Kontinuirano je samostalno i skupno izlagao od 1934. godine do kraja života. Sudjelovao je na više od tristo skupnih izložbi.
Učenici Glazbene škole Varaždin u Dvorcu Batthyany snimili video uradak Pridonose promociji neotkrivene ljepote ludbreškog kraja Barokna vizura dvorca Batthany u Ludbregu bila je idealna za novi video uradak nastao u suradnji Glazbene škole u Varaždinu i Koncertnog ureda Varaždin u sklopu projekta “Neispričana ljepota i glazba Varaždinske županije” koji se provodi pod pokroviteljstvom Varaždinske županije. Kako se glazba pokazala kao umjetnički izričaj koji je uvelike obogatio kulturu i utjecao na razvoj kulture kao takve, ovaj se projekt pokazao najboljim načinom promocije Varaždina i Varaždinske žu-
panije. Kroz video uratke koji sadrže umjetničke dosege varaždinske Glazbene škole snimljene na atraktivnim i nedovoljno istaknutim lokalitetima Varaždinske županije, cilj je ostvariti što veću vidljivost županije na europskoj i svjetskoj razini. Tako će članovi gitarskog seksteta Glazbene škole u Varaždinu svojim video uratkom pridonijeti i promociji grada Ludbrega. Učenici varaždinske Glazbene škole Roko Kočet, David Golenja, Iva Vojnović, Nela Grđan, Mia Galić i Ema Posavec Kovač, uz podrš-
ku svog mentora, nastavnika gitare Morena Vincekovića, u svojoj su interpretaciji snimili skladbe D. Šostakoviča, C. Gardela i poznatu Pink Panter temu H. Mancinija. – Vjerujemo kako će ovaj video uradak povećati interes za neotkrivenu ljepotu ludbreškog kraja, ali isto tako i za samu Glazbenu školu kojoj uskoro predstoje upisi u osnovnu i srednju školu. Svojim talentom mladi su glazbenici oduševili sve prisutne u Ludbregu, a zasigurno će svojim video uratkom i vas – poručili su iz GŠ Varaždin.
KULT UR A
30. lipnja 2022. stavio s 23 likovna djela. Radi se većinom o slikama krajolika među kojima je i prikaz starog centra Donje Tu su i STRASTVENI JE ZALJUBLJENIK U UMJET- Dubrave. dravski motivi, ali NOST, BILO TO GLAZBA ILI SLIKARSTVO i oni morski. - Slikarstvo je autor koji se gledajući emisiju za mene putovanje kroz osjeo uglednom hrvatskom kipaćaje, u kojem slikar ima tu priru Ivanu Kožariću zaljubio i u vilegiju da pomoću kista i boja skulpture. svoje misli prenese na platno, te - Odem u garažu i tražim otputuje bilo kuda i bilo gdje. materijale od kojih bi mogao nezaključuje autor. što izraditi. Nemam puno toga, Za kraj napomenimo kako je ali skulptura je recimo isto neizložbu otvorio ravnatelj Centra što što mi se sviđa. - otkriva. za kulturu i informiranje 'D. Zoran Horvat izlagao je neNovak' Branko Dijanošić, a u koliko puta na manifestacijama programu otvorenja sudjelovao u Donjoj Dubravi, a posebno je i trio saksofona koji je dio Pumu je drago izlaganje na izložbi hačkog orkestra Donja Dubrava ‘GRISIA 2017’ u Rovinju. pod umjetničkim ravnanjem Ludbrežanima se pak predprofesora Antuna Horvata.
13
poslikam si stotinjak fotografija, odaberem ono što me se najviše dojmi i krenem slikati. - kaže
Zoran Horvat, Branko Dijanošić i Trio saksofona
OBILJEŽENI DANI MEDIJSKE PISMENOSTI Brojnim predavanjima za učenike petih razreda OŠ Ludbreg knjižnica je obilježila Dane medijske pismenosti. Uz PowerPoint prezentaciju djeca su naučiti ponešto o novim medijima za prenos informacija. Razgovarali su i o opasnostima koje vrebaju prilikom njihova korištenja. Naučili su da se na internetu kao i u stvarnome životu treba držati pravila lijepog ponašanja. Nasilje nigdje nije prihvatljivo, a to se odnosi i na virtualno okruženje. - Vezano uz dane medijske pismenosti, uključili su se peti razredi kojima ja predajem. Odlučili smo doći u knjižnicu. Ovim pu-
tem se zahvaljujem svima koji su nam pružili gostoprimstvo i pokazali prekrasnu prezentaciju. Saznali smo nešto općenito o medijima, knjizi, tisku i internetu. Djeca dosta toga znaju ali su i dosta toga prvi puta čula. Pažljivo su slušali i odgovarali na postavljena pitanja. To je bio za njih zanimljiv doživljaj uživo. Uz rad koji smo imali u razredu, ovo u knjižnici je bio vrhunac. Osim predavanja upoznali su se i s knjižničnim aktivnostima i sadržajima. Razgledali knjige, sjeli i čitali. - poručila je učiteljica Ljudmila Kladić te istaknula kako se raduje daljnjoj suradnji OŠ Ludbreg s knjižnicom.
Učenici petih razreda OŠ Ludbreg posjetili knjižnicu i učili o medijskoj pismenosti
Lijepo pjeva za lugom djevojka – još jedna državna smotra “Pajdašicama” U organizaciji Zajednice kulturno-umjetničkih društava Varaždinske županije u Ivancu je prve subote u mjesecu, 4. lipnja, održana županijska smotra zborova i malih vokalnih sastava. Smotra je održana za četiri kategorije – Izvorna pučka glazba, Folklorni mali vokalni sastavi i komorni zborovi, Slobodni stilovi i žanrovi te Zborovi. Ludbreške ”Pajdašice”, ovogodišnje dobitnice Plakete grada Ludbrega,
nastupom na smotri nastavile su uspješan niz te će odlukom izbornika Hrvatskog sabora kulture, g. Roberta Homena, i ove godine po petnaesti put braniti boje Varaždinske županije na državnoj smotri, u kategoriji folklornih malih vokalnih sastava. Pod vodstvom glazbene pedagoginje prof. Zdenke Knapić, nastupile su Stela Pavetić, Ana Katalenić, Brankica Pivac, Ivana Jalšić Kolak, Maša
Horvat, Andreja Horvat Ročkar i Doroteja Novak. Izvele su četiri skladbe: “Koj za kolo” (arr. K. B. Markovica), “Dobri denek“ (Emil Cosetto), “Lijepo pjeva za lugom djevojka” (arr. B. Potočnik) i “Kad snašice v krčmu zajdu (arr. K. Šimičić). Državna smotra Zborova i malih vokalnih sastava Hrvatskog sabora kulture održat će se tijekom listopada 2022. u Koprivnici.
14
NA JAVL JUJEMO
30. lipnja 2022.
SPORT
30. lipnja 2022.
Vrijedna godišnjica nogometa u Poljancu U srpnju ove godine svečano će se obilježiti 90. godišnjica postojanja ŠNK Poljanec, kluba koji je osnovan 15. veljače 1932. godine, što ga čini drugim najstarijim klubom na području grada Ludbrega, iza Podravine. Pripremljen je i bogat pro-
gram proslave, u prve dvije subote srpnja. Tako će se 2. srpnja u Poljancu odigrati od 15 sati revijalna utakmica mlađih kategorija Nogometnog centra Sveti Đurđ, a od 18 sati sjajna utakmica ALL STAR reprezentacija „Mladi“ i „Stari“
15
Nogometnog središta Ludbreg. Nakon toga slijedi druženje s Family bandom. A, 9. srpnja od 15 slijedi opet utakmica mlađih kategorija Nogometnog centra Sveti Đurđ, nakon kojeg slijedi vrhunac proslave, revijalna utakmica Selekcije veterana HNS-a i veterana ŠNK Poljanec. Večer će zaokružiti sve popularniji „Taubeki“. Nogometna fešta koju organiziraju mlađahni predsjednik ŠNK „Poljanec“ Vedran Bobetić i suradnici. Ne propustite! Piše: Neven Jerbić
Sarin povratak u vrh kopljašica Ostvarila normu za Europsko prenstvo u Munchenu Pretežno bacajući u Češkoj (tri puta) te jednom u nizozemskom Leidenu, Sara Kolak je dokazala da je opet dio svjetskog vrha. Novopečena 27-godišnjakinja ( 22. lipanj rođendan) ostvarila je u Nizozemskoj normu za EP u Munchenu koje će biti od 15. kolovoza. Bacila je 62,62. S tim rezultatom bi na Dijamantnoj ligi u Parizu zauzela drugo mjesto iza Japanke Haruke Kitaguchi. Žensko koplje već duže vrijeme stagnira, rezultati ne odu-
ševljavaju, pa i tu treba tražiti povratak u svjetski vrh sa slovenskim trenerom Gorazdom Rajherom. - Za početak sezone je OK. Trebam uloviti ritam natjecanja. Pripremno razdoblje je dobro napravljeno. Dobro se osjećam. Nadam se da će se to vidjeti na rezultatu. Radim dodatno na tehnici, dug je to i komplicirani proces. Osjećaj se polako vraća. Trebat će još vremena. Trebam natjecanja, usredotočena sam maksimal-
Zlatni ribolovci U mađarskom Szegedu hrvatska ribolovna reprezentacija osoba s invaliditetom po treći je put osvojila naslov svjetskih prvaka. Veliki dio zasluga pripada i njihovom izborniku i team manageru Draženu Filipoviću, inače i tajniku ŠRD Ludbreg. - Još uvijek su emocije jake. Bilo je prekrasno, predivno. Tjedan dana priprema, natjecanja Bilo je jedanaest repre-
zentacija koju su stigle nakon kvalifikacija, između ostalih osim nas i domaćina i Poljska, Engleska, Italija, Češka i druge. Lovili su se šarani od 0,5 do 3 kilograma. Osim ekipnog zlata, imamo i svjetskog prvaka to je Zlatko Poparić. Osim njega u reprezentaciji su bili i Mensur Rošić, Željko Geček, Kristijan Kosmačin, Ivica Bonino Hasan, Željko Kljajić, jasno uz pomagače jer
Košarkaši Grafičara U-14 dobili i veliki Hapoel Tel Aviv Mladi košarkaši Grafičara ostvarili su još jedan zapažen rezultat. Sudjelovali su na međunarodnom turniru u Kastvu i zauzeli su drugo mjesto. Vjerojatno nikad zvučnije ime nije pobijeđeno od strane
Grafičara. Naime, pobijeđen je uz Maccabi Tel Aviv, drugi klub izraelske košarke slavni Hapoel, također iz Tel Aviva. Znamo da je košarka jedan od najpopularnijih sportova u toj državi i dimenzija ovog
no. Upad na natjecanja Dijamantne lige povezan je s nizom konstantno dobrih rezultata, nadam se bez oscilacija – kaže Sara. Svi ćemo biti uz Saru na Europskom prvenstvu za nešto više od mjesec dana, a prije toga nadamo se da će naša Ludbrežanka nastupiti i na Svjetskom prvenstvu od 15. do 24. srpnja u Eugenu (Oregon) u SAD-u. Rijetko nas osjećaj vara, mislimo da će opet Sara dijeliti karte u svjetskoj partiji bacanja koplja,
je riječ o osobama s invaliditetom. Doznali smo da je smještaj bio dobar, da se iako su udaljeni nekoliko stotina kilometara, tijekom večeri mogu čuti i pucnjevi iz Ukrajine. Trostruki svjetski prvaci i dvostruki viceprvaci tu ne misle stati. - Iduće godine je Svjetsko prvenstvo u Francuskoj. Bili smo tamo, i što drugo reći – Idemo po novo zlato - optimističan je, ali s itekakvom podlogom, Dražen Filipović.Piše: Neven Jerbić
uspjeha gotovo je nestvarna. Gubitak energije utjecao je da se u finalu izgubi od KK „Orli“ iz slovenske Postojne. Dodajmo da je ludbreški igrač Matija Bačani uvršten u najbolju petorku turnira. Tomislav Horvat sa suradnicima još jednom je pokazao s dečkima da u tom godištu igraju bitnu ulogu u hrvatskoj košarci. Piše: Neven Jerbić
ako ne i ove, onda sigurno iduće godine. Jasno, uz dobro zdravlje. Uzeli smo sve u obzir, i samo smo realni... Piše: Neven Jerbić
Europsko prvenstvo održavat će se od 15. do 21. kolovoza 2022.
Budućnost hrvatske košarke u Ludbregu PRIPREME ZA EUROPSKO PRVENSTVO Od 18. do 25. lipnja na pripremama za Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 18 godina bila je reprezentacija Hrvatske. Prvenstvo će se održati krajem srpnja, a osim Ludbrega pripreme će se obavljati na još nekim lokacijama poput Požege. Lijepo je da je Ludbreg odabran za partnera hrvatskoj košarkaškoj reprezentaciji. O tome kako im je bilo u Ludbregu, mladi 37-godišnji izbornik iz Zadra Stipe Kuliš: -Ovdje nam je bilo jako dobro. Savez nam je preporučio ovu lokaciju , kad smo to malo provjerili nismo puno razmišljali. Jako smo zadovoljni ljudima koji su nas okružuju, smještajem, a i dvorana je prekrasna. Idealno.Lijepo da je Savez dao po-
vjerenje Ludbregu, iako smo gotovo sigurni da je već itekako prepoznatljiv u hrvatskoj košarci Tomislav Horvat imao kao njihov svojevrsni domaćin „debelo prste u tome“ i da je bio presudan čimbenik. O ambicijama reprezentacije koju čini i niz igrača koji su pod paskom poznatih menadžera, teško je govoriti, Kuliš. - Ne znamo mnogo zasad o drugim reprezentacijama , vjerojatno su Španjolska i Francuska nekako najzvučnije, no veseli me ono što vidim na treninzima. Mislim da ćemo biti ravnopravni svima, a i više od toga.Poželimo dečkima koji su uživali u našem kraju mnogo sreće u Turskoj! Piše: Neven Jerbić
Špikićev skandinavski put se nastavlja Matija Špikić, ludbreški rukometni vratar, nastavlja karijeru u švedskoj Prvoj ligi. Potpisao je dvogodišnji ugovor s ekipom „Guifa”. Nakon Varteksa, grčkog Olympiaco-
sa, švedskog AIK-a, norveškog Kristianstada, na novoj će destinaciji 26-godišnjak potražiti i reprezentativnu afirmaciju. Piše: Neven Jerbić
16
ACO PIŠE...
Piše: Aleksandar Horvat
To je ta stara mudrost. Stvari treba zvati z pravim imenom i ne bi trebalo mešati hruške i jabuke. A nama se je malo zmešalo i teško se je snajti vu tem šikarju. Ali idemo po redu. Štef siromak je došel k Martinu krčmaru. - Martin, tebi baš dobro ide posel, bi mi mogel posuditi dve jezere na mesec dan? - Gle Štef, malo je komplicerano. Vidiš onu zgradu prek ceste, mom prek čez pot krčme? - Vidim… - E, to ti je banka, ja ti z njima imam ugovora! - Pak kakvoga? - pita Štef. - E, vidiš, imam ugovora da oni ne budu točili gemište, a ja ne bum peneze posuđival! I kaj neje tak? Priča je ovo o tomu ko kaj prav zaprav je, a kaj bi štel biti. Nekakva logika koju je čovečanstvo čez veke postavilo je da čovek ide v školu kaj bi se nekaj spametnoga nafčil delati, kajti nemremo si znati se. Da bi živeli moramo kojekaj imeti i onda su za saki posel i stvar nastali špecijalizanti. Saki pokriva nekaj drugo i na kraju si imamo se kaj nam treba. I tak je onda neko vučitel, vodoinstalater, zidar, trgovec, kočijaš, smetlar, bankar, konobar, računovođa, krčmar, strojar, šofer i tak dale. Kak se je ko zvučil, tak je otprl svojega obrta ili dela vu firmi koja se bavi s onim kaj on zna, razme i more. Onda se i saka firma bavi z tem za kaj su se špecijalizerali. Doduše, tak bi trebalo biti.
30. lipnja 2022.
Ali ovo moderno doba je takvo da je najvažneše od sakoga posla - zaslužiti nekakve peneze. I vezda su oni koji se z nečim baviju pozabili z čim se točno baviju, pak su nosa fteknuli v tuđi posel kaj bi kakve kune/eure kcoj nabrali v tuđemu dvorišču. Evo gle, pošta na priliku. Negda je bil PTT, Pošta, Telegraf, Telefon. Pod jenu firmu. Poštar je imel punu torbu, pelal se je na biciklinu i imel je onu trubentu kaj je pred hižom zatrubil. To je kak dok zacinka denes na mobitelu da si dobil poruku. Mi deca smo vidli poštara z daleka i zdigli smo graju pak se saki negda zišel pred hižu kaj bi čim pre videl je li dobil kakvoga lista, pismo od koga z vojske, razglednicu ili dopisnicu, čestitku i tak dale. Ili je došla penzija. To je bilo predi digitalizacije. I denes su poštarske torbe pune, ali računov i letkov kaj političke stranke pošiljaju. Obične pošte je se menje, i treba ji i do deset dni da dojde. Da bi pošta preživela oni su od sebe napravili štacuna. V pošti denes morete kupiti knjige, mobitele, žvakače, platiti računa, odigrati Lutriju. A morete i pismo poslati. Benzinska pumpa. Jezoš. Piva, čipsi, hamburgeri, alati, kava, keksi, čokolada, drveni vuglen, punjači za mobitele (kak i na pošti). Benzinski pumpi je i šoping centar malo zavidni na asortimanu. Evo, nekoje benzinske imaju i program vernosti gde za saku kupnju dobiš boda pak ti je onda gorivo jeftineše. Program je tak složeni kaj za pun tank benzina od osamsto kuni dobiš osamdeset bodi, kolko dobiš i za vreču drvenoga vuglena. Dok dojdeš do zlatnoga statusa treba ti šest jezeri
bodi i onda imaš popusta od deset petnajst lipi na litru. A da bi došel do šest jezeri bodi, trebaš potrošiti deset jezeri kuni na gorivo, ili dve jezere na pivu, čipse, hamburgere… Ili konkretno, če tankaš šezdeset literni tank jemput na mesec celo leto, to te košta blizu deset jezeri, i onda si Gold, pak sledeče leto imaš popusta z kojim na istu potrošnju zašparaš 72 kune celo leto. Nagrada za vernost. Nekak se vidi da bi benzinske pumpe štele kaj bi bile štacun v kojemu med ostalim moreš kupiti i benzina, ali ti se ne splati. Ili gle trafiku, kioska. To je kak mala pošta. Knjige, lutrije, računi, pošiljanje paketov i pošte, čiki, sokiči, espreso kava, biljegi, a plus toga moreš i novine kupiti. Da je trafika vekša mogli bi i kakve hot-doge peči na brzinu, ili maloga šanka složiti. Če ne bi bilo prometa, zdigneš ga z viličarom i odneseš na drugo mesto. I baš je kak v onomu vicu od početka. Cela ta ideja da bi se saki trebal baviti ze svojim poslom. Ali ne! Denes je tak da pošta i benzinska očeju biti štacuni, štacuni očeju biti krčme, krčme očeju biti vinarije, vinarije očeju biti hoteli, hoteli očeju biti bolnice, bolnice očeju biti rešti, rešti očeju biti fabrike, fabrike očeju biti štacuni… jedino banke… one očeju biti banke (makar se malo i z nekretninama baviju) i one se toga držiju, njima za penezima ne treba bežati na se strane. Penezi su njihova glavna roba. I ve dok si čovek v miru malo premisli, če bi jen od ove tri, pošta, benzinska ili trafika, uveli cukora, olje, sol, brašno, kakvu konzervu, par glavi šalate, kruha, malo parizera i još
par stvari, se ovo drugo veliko bi mogli zaprti, kajti veliki šoping centri imaju isto to, samo kaj sakoga ima deset feli pak zgledi da je to jako hoh. A ovo bi bilo kak negda. Zemeš jenoga cukora, jeno brašno, jenu sol, jenoga octa, glavu zelja, paket kave i litru mleka i to je to. Niko te ne pital če hočeš levo ili desno mleko, če treba kaladont biti ultra, mega, super, beli ili vajs. Albert keksi su bili Albert keksi. Bronhi je bil Bronhi. Fasung za bateriju je bil fasung za bateriju. Lizika je bila lizika. Moram reči da su to negda bila dobra vremena, dok je od sačega bilo po jena fela. Denes dojdeš v štacun pak stojiš kak telec, ili bolje reči kak Buridanov magarac, on kaj stoji gladen med sve stavice krme, kajti se nemre odlučiti z koje bi počel jesti. Tu je petnajst vrsti maslinovoga ulja, dvajst pet vrsti brašna, sedemnajst octi, dvajst pet metri keksi, trinajst vrsti čipsov, žote, črlene, plave i lila sardine, sake vu varijanti s povrčem i bez, sto vrsti sladoleda, dvanajst vrsti grašca, četri metre čokolade, … kaj nem nabrajal dale. Ali moram reči da niti vu tim velkim špeceraj štacunima ni baš nekakvoga reda. Tu se isto najdeju teglini za cvetje, sadnice paradajza, suncobrani, cirkulari, pletene košare, lonci i poklopci, brisači za auto, mikseri, traperice i krokse… Dale, v železari bumo našli vitamine za gorice špricati, prazne butelje, štrike, farbe, televizore i mobitele. V štacunu z opraviljem imaju vaze, tegline, escajga, šalice za kavu i ukrase za bor, a v štacunu z kozmetikom ima sih vrsti semenki, brašna i griza (par vrsti).
V glavnem, imamo fabrike kaj kojekaj proizvađaju i imamo ljude koji to rabiju i trošiju. A si oni v sredini samo peneze pobiraju i to jim je jedini posel. Ali su nas zmešali komplet. Kak su nigdar ne sigurni gde penezi ležiju, furt nekaj dodavleju i nudiju ono v kaj se ne razmeju i kaj jim nikak ne stoji. I zakaj je to “svaštarenje“ problem? Pa kaj je trgovina ne jen te isti posel? Je, ali gle ovak! Pucka v kozmetiki ti zna reči koji šampon je na bazi olja, če krema za roke grize za oči, koja je formula hijaluronske kiseline i kaj to znači Q10. Onda tam najdeš nekakvu keramičku zdelicu pak pitaš je li to pečeno na šesto, na jezero dvesto ili je porculan, onda ne zna. - Je glečte, mi moramo to tu meti… - tak veliju. Isto je dok v špeceraju pitaš od čega je napravlena tavica. Isto je dok v železari pitaš če se vitamini za grozdje dodavleju folijarno ili v zalevanje. Isto je če v pošti ili trafiki pitaš o čemu se dela v koji knjigi. Nemreju ti pomoči, neje njihov fah, ali “moraju to tu meti”. Zutra idem do ambulante zafrigati si jeden “ekspreso“ na automat, onda mom polek v apoteku po jene lute bombone. Na benzinski bum kupil kikirikije, na pošti odigram Bingo, v trafiki platim struju i na kraju v slastičarnu - na zasluženu pivu. Šteta kaj v niti jenomu nabrojenomu nema niti hruški, niti jabuki. (A. Horvat, 6/2022.)
Idući broj Ludbreških novina izlazi 29. srpnja 2022.
