Caffe Montenegro br.135 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 135 / maj 2017 / Crna Gora / cijena 3eura

2 Caffe Montenegro

Higijensko-papirna konfekcija Toalet papir, ubrusi u listićima i specijalni higijenski ubrusi, industrijske rolne, dispanzeri - uvijek pri ruci!

• •

Asortiman PG PAK-a posjeduje sve higijenske sertifikate i zastupnici su renomiranih evropskih proizvođača. Higijensko-papirna konfekcija je napravljena od 100% čiste celuloze.

U prehrambenoj industriji je potreban poseban papir koji je u stanju da dubinski čisti, dekontaminira i da je ekstra apsorbujući • •

Specijalni higijenski ubrusi imaju uštedu čak i do 120% u poređenju sa običnim proizvodima. Higijenski, bez hemikalija, mekani, bez prašine i statike. Otporni i jaki i tokom mokrog čišćenja.

MARS dispanzeri odgovaraju bilo kojim dimenzijama i bojama proizvoda. Idealno su rješenje kad je u pitanju higijena i ekstra efikasnost

Najbolji izbor za higijenu i opremanje ugostiteljskih i poslovnih objekata Obezbijedite najbolje uslove za goste i zaposlene: PG PAK nudi opremu vrhunskog kvaliteta za toalete ugostiteljskih objekata

PG PAK showroom Donja Gorica, Berski put, Podgorica telefon: 068 880 211 e-mail: info@pg-pak.com

Poznati, kultni budvanski restoran Mozart svoj čuveni kvalitet oličen u višedecenijskom povjerenju gostiju iz cijelog svijeta, potvrđuje i posjedovanjem sertifikata koji garantuju provjeren kvalitet i visok standard u svakom segmentu sadržaja. Mozart posjeduje standarde HACCP ISO 9001 i ISO 14001. Mozart je restoran na istorijskom mjestu, u porodičnoj

Njegoševa 1, Stari grad Budva

+382 33 45 17 12 +382 67 60 80 60 +382 69 10 17 89

kući u Starom gradu Budva, ali i sam je pisao istoriju ugostiteljstva metropole turizma. To je mjesto sa dugom tradicijom čuvene istoimene slastičare, a danas je to familijarni restoran koji je od 1994. godine u vlasništvu porodice Vučković. Na meniju restorana preovlađuju mediteranska i domaća jela, a riblja kuhinja je onakva kakva se očekuje na samoj obali mora!

veluza@t-com.me restaurantmozart@t-com.me

ALEKSANDROVIÄ&#x2020;

p r e m i j u m

10 Caffe Montenegro

v i n a

www.vinarijaaleksandrovic.rs

Oslanjajući se na iskustva nasleđena od naših predaka vinogradara, godinama smo ispitivali različite činioce i faktore koji su od presudnog značaja za kvalitet našeg grožđa i vina. Birali smo najbolje ekspozicije, ispitivali tipove zemljišta, pažljivo odabirali sorte, klonove i podloge vinove loze kako bi sa našeg podneblja uzeli ono najbolje što priroda može da podari. Tako je nastala premijum kategorija vina, u strogo ograničenoj seriji, od grožđa iz najboljih berbi i sa lokaliteta gde visokokvalitetne sorte grožđa daju najbolje rezultate. Vreme berbe grožđa određujemo na osnovu optimalne zrelosti koja zavisi od tipa vina koji želimo da proizvedemo i koja je tesno povezana sa prirodom same sorte i njenog potencijala. Veliki uticaj na kvalitet vina premijum kategorije ima višegodišnje odležavanje vina u hrastovim bačvama, baricima i bocama kako bi svi mirisi i arome koji se formiraju u procesu odležavanja stvorili jedinstven buke koji će odrediti karakter vina. Vina iz naše premijum kategorije imaju izuzetan potencijal za odležavanje u boci, pružajući Vam mogućnost da u njima uživate odmah ili nakon nekoliko godina. 11

sadržaj

14 58

36 Naslovna strana: kalamper hotel & spa

Sasvim lično: Cvijeće me ne voli, voli me

Predstavljamo vam novi hotel turističkog kopleksa Kalamper: Kalamper Hotel & SPA

Značaj i uloga upravljanja ljudskim resursima u turizmu i hotelijerstvu Brinite o zaposlenom kao o gostu

Hotelski ponos Podgorice I kad je oblačno Ziya sija

Milan Bukarica – kuvar, Šef kuhinje, predavač na gastronomiji Velemajstor kulinarstva

Crnom Gorom: uspon na Bobotov kuk i Škrčka jezera Pogled sa nebesa

XV Međunarodni „Trofej Montenegro 2017“ i Državno prvenstvo barmena NAJBOLJI STE – svaka čast

100 68

Avanturistički park Gorica Uživaj u prirodi na sto načina

Mjesta koja meni znače: Tijana Todorović dizajnerka, kostimografkinja, scenografkinja Dizajn kao način razmišljanja

Trendovi u ugostiteljstvu: Vruće u kuhinjama?

Destinacija za otkrivanje Sjevernma Irska- dobro čuvana tajna

Stefani Angstad Proizvođačica sireva iz Pensilvanije

100 Ksenija Dukić, predsjednica Body Building i Fitnes saveza Crne Gore Volim ljude i u životu se rukovodim srcem 108 Cvijeće kao dekoracija u ugostiteljskim objektima Sa njima je ljepše

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

IMPRESUM

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Krstinja Zečević, Ana Đurković, Prof. Ana Jakić, Rade Samčević, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

Cvijeće me ne voli, voli me Kažu da ima ljudi koji ne vole cvijeće, a nijesu alergični na polen. Istinito kao i mnoge čudne stvari. Pripadam većini običnih koji vole cvijeće. Najviše ono planinsko, samoniklo, livadsko... Ali gajenje cvijeća mi nikad nije išlo „za rukom“. Uvijek sam sa oduševljenjem posmatrala cvijeće moje majke, kako buja i širi se i kako ga malo, malo pa presađuje u veću saksiju... Ili, na primjer cvijeće moje komšinice u zgradi, koja je

listova“, đubrivo... Nije da ne treba njega. Ali njegovala sam i ja, ali uzalud. Kad sam se samostalno preselila u stan, prijatelji su mi iz reda donosile divno cvijeće u predivnim saksijama, od kojih su neke bile mala remek djela grnčarstva. Poslije sam te saksije poklanjala, onima kojima ide za rukom gajenje cvijeća, đe će cvijeće biti u prvom planu, a ne saksija... Jer, od mog cvijeća samo saksija ostane. Uzalud se trudim...

namjere te vrste bih osujetila. Iskreno bih rekla da mi ne ide, i da ne mogu da ubijam cvijeće, ne makar svjesno. Mene cvijeće ne voli. Ne ide nam. I tačka. I tako, nađe se neko ko me voli pa ne pita i donese mi dan pred Osmi mart orhideju, rasnu i prepunu cvjetova razgranatu, sa modrozelenim moćnim listovima. Orhideja u svoj svojoj ljepoti sačekala me od Nine to jutro na radnom stolu u redakciji. Baš kao da sam je ja

Pa, ja pričam sa cvijećem, pa ovo je ono poput onih vejrovanja u što naravno nijesam vjerovala, da s cvijećem da bi uspjelo i raslo treba pričati, pa čak i pjevati. Kako da ne. Ali ja jesam cvijeću na glas pričala. I nije se desilo čudo, nije Orhana od sreće procvala, ali... na našem trećem, posljednjem spratu napravila mini botaničku baštu. Pa tako kad neko dolazi kod mene, odmah počne da mi hvali cvijeće. Onda se ja „izvinjavam“ da nije moje već da komšinica održava tu divnu baštu, sama. A eto meni gajenje cvijeća ne ide... Gledam svakodnevno komšinicu kako nešto oko cvijeća čeprka, poslije posla dođe i nešto radi oko njega, baš kao i moja majka koja donosi zemlju iz šume, iz obližnjeg brda Tovića ili kad se ode do sela – pune se kese zemljom za cvijeće, pa zalivanje itd, „tuširanje

Džaba što je većina cvijeća koje bih dobila bila propraćena komentarom:„ ne brini, ovo je takva biljka da je otporna, ne treba joj svakodnevna njega, i to što odsustvuješ i nemaš vremana neće biti problem...“ Nema te biljke koja mi nije „na oči“ izdahnula uprkos mom nastojanju da ima najbolju zemlju, tečno đubrivo, da joj se listovi prskaju i sve što bi mi u cvjećarke nabrojale da treba da radim. Onda sam pomislila da ih ubijam sa previše njege. A onda nijesam ništa više mislila nego sam prestala prihvatat živo cvijeće kao poklon. I sve

birala za nekog, ili za sebe, ali sebi je ne bih nikad kupila iz već navedenih razloga. I šta sad da radim, orhideja je tu... Danima je nijesam nosila kući. Onda mi je koleginica Marta rekla, nosi je kući, greote, uginuće ti ođe... A Marta voli cvijeće i cvijeće voli Martu, i ona zna sve o njemu i ide joj gajenje bilja od ruke... I sve mi je ispričala kako da čuvam orhideju, savjetovala šta joj treba, ja još izguglala, pa otišla u cvjećaru, kupila zemlju specijalno za nju, tečno đubrivo specijalno za nju, i zapisala kako i koliko se zaliva, naravno vodom koja nije

natočena direktno sa česme (nego je držim da stoji u boci – voda za zalivanje – odstajala). I da, mora da bude na sunčanom mjestu, i da joj je toplo i svijetlo, i da, kupila sam joj providnu saksiju da bi joj i korjen bio izložen svjetlosti. Presadila, zalila, namjestila je na najsunčanije mjesto u stanu, sve po propisima i savjetima, fotnula je i poslala Marti da vidi kako brinem... i Orhana (tako sam nazvala orhideju) moja cimerka, smjestila se udobno u moj dom. Samo sam pomislila, e sve sam ti dala i učinila što mogu za tebe, a ti sad kako hoćeš. Ali, nastavak je bio repriza kratkotrajnog života svakog mog cvijeća. Osim dva cvijeta, svi su u dva dana opali. Gledala sam kako padaju cvjetovi, kako Orhana postaje samo grana... sa dva cvijeta. Prvo sam reagovala poput mnogih roditelja kod nas kad ga iznervira odraslo dijete, u stilu:“ sve smo ti dali, život, krov nad glavom, podizali te, školovali, obezbijedili ti sve, a ti sad nama tako...“ – e, u tom stilu sam se ja obratila Orhani. Inat čisti. Nije da sam vjerovala da će taj nježni cvijet biti neki izuzetak u nizu mojih neuspjelih pokušaja da mi

opstanu kaktus ili bambus, a kamoli ono ostalo zahtjevnije cvijeće, ali nekako sam se izgleda potajno nadala. Rekoh možda je ovo što je orhideja iz Habitat cvjećare, zemlja i đubrivo iz Kalie, a saksija iz La mia Case... Pa se ne složiše nešto. A onda sam skapirala da se od muke sprdam, da sam se ovog puta baš nekako naljutila. Na cvijet. Na Orhanu. I rekla sam joj to, glasno. Prvo sam se zasmijala, pa ja pričam sa cvijećem, pa ovo je ono poput onih vjerovanja u što naravno nijesam vjerovala, da s cvijećem da bi uspjelo i raslo treba pričati, pa čak i pjevati. Kako da ne. Ali ja jesam cvijeću na glas pričala. I nije se desilo čudo, nije Orhana od sreće procvala, ali ja sam nastavila da svakog jutra čim se probudim pogledam u nju i vidim ona dva cvijeta, gledaju me ko oči na onoj stabljici, vidim lišće zeleno, uh dobro je. Kad s vani kući dođem, pogledam odmah u kom je stanju. Uglavnom pričam s njom, ili joj uputim neku dobru misao ponekad, pitam je kako je, i kažem ej živa si, super Orhana. I ona dva cvijeta evo već tri mjeseca stoje još na granama, ima i nekih sitnih najava na granama, ali da se previše

ne nadam. Uglavnom slažemo se, zajedničko nam je što obje volimo puno Sunca i vode. Uglavnom ja pričam, ona uvijek ćuti. Ali pratim njene znakove. Biće da sve ovo zvuči poput dječijih poučnih priča, sa jednostavnom poukom na kraju da svemu treba pružiti osim uslova i ljubav, da prava riječ nekad pomaže više od para, kako god bilo ovo štivo za čitanku ili za časopis. Možda jeste floskula, i istrošena poučna fora, ali stvarno ništa ne valja bez emocije. Ni posao. Ni gajenje cvijeća, jer pokazalo se, cvijeće je voljelo mene, ali... Ne treba odustajati, ni od ljudi, ni od posla, ni od cvijeća lako. Pokušajmo, možda nam i uspije. P.S. Nadam se da će Orhana živjeti dugo pa i kad ne bi imala nikad više od ona dva cvijeta. Ali ja vjerujem da će da procvjeta. Pričale smo ozbiljno o tome.

16 Caffe Montenegro

- Predstavljamo vam novi hotel turističkog kompleksa Kalamper -

Poznatom crnogorskom hotelskom kompleksu Kalamper u Baru (Veliki Pijesak) u aprilu se pridružio i velelepni luksuzni hotel Kalamper Hotel & SPA. Hotel na izuzetnoj lokaciji sa neopisivo lijepim izlascima i zalascima sunca, kristalno čistom morskom vodom, moderno opremljen i sa uslugom najvećeg standarda koji odgovaraju visokim zahtjevima savremenih gostiju predstavlja oličenje moderne morske oaze stvorene za apsolutno uživanje i relaksaciju, ali i rad u idealnim uslovima.

Uz prisustvo velikog broja zvanica iz svijeta kulture, biznisa, medija, predstavnika državnih institucija, turističke privrede, javnih ličnosti..., 15. aprila je svečano otvoren Kalamper Hotel & SPA. U otmenoj atmosferi novootvorenog hotela gosti su uživali u obilasku hotela, lijepom posluženju, druženju i zabavi upriličenim tim povodom. Kalamper Hotel & SPA posjeduje 24 smještajne jedinice, od toga 17 standardnih soba, 6 apartmana i Predsjednički apartman.

18 Caffe Montenegro

Sve sobe i apartmani imaju pogled na more. Ujutru možete uživati u predivnom izlasku sunca , dok se u kasnijim podnevnim časovima pruža izvanredan spektar boja prilikom zalaska sunca. Noći karakteriše blag povjetarac koji širi mirise mora i vedro, zvjezdano nebo koje stvara osjećaj mira i topline tokom dugih ljetnjih noći. Hotel raspolaže salom za sastanke kapaciteta do 80

mjesta. Ovo je odličan prostor za organizaciju poslovnih susreta. Sala za sastanke sadrži kompletnu opremu za audio - vizuelne prezentacije. Svim gostima, kao i ostalim posjetiocima na raspolaganju je korišćenje Spa & Wellness centra. Kalamper Hotel & SPA posjeduje kutak za najmlađe, dječju

igraonicu. Ljubazno i stručno osoblje je na raspolaganju svakog dana da pruži brigu, edukaciju i zabavu najdražim gostima. Na krovu hotela se nalazi otvoreni bazen sa lounge barom. Pogled na pučinu sa terase prilagođene za apsolutno uživanje i relaksaciju upotpunjen je adekvatnim muzičkim izborom. Gostima je na raspolaganju pažljivo odabran izbor hrane i pića. Sofisticirana atmosfera i ambijent učiniće da se osjećate posebno. Ovaj ekskluzivan lounge bar učiniće nezaboravnim vaš boravak u Kalamper Hotel & SPA. U restoranu Kalamper Hotela & SPA možete uživati u specijalitetima domaće i internacionalne kuhinje.

Ljubitelji dezerta će biti zadivljeni izborom slatkiša. Restoran hotela je savršeno mjesto za obilježavanje vaših posebnih trenutaka. Pruža mogućnost organizovanja rođendana, vjenčanja i drugih proslava.

Uređeno kupalište zahvata 100m plaže sa predivnom terasom i plažnim barom. Plažni bar i korišćenje ležaljki na plaži pružaju kompletan ugođaj gostima tokom ljetnjih mjeseci.

Svim gostima, kao i ostalim posjetiocima na raspolaganju je korišćenje Spa & Wellness centra 20 Caffe Montenegro

Rezervacije: Mob: +382 68 333 833 Turistički kompleks Kalamper Adresa: Veliki pijesak, 85 000 Bar, Montenegro

www.hotelkalamper.me

- Značaj i uloga upravljanja ljudskim resursima u turizmu i hotelijerstvu -

Brinite direktor Agencije HT za konsalting i menadžment iz Beograda web: www.ht.in.rs

o zaposlenom kao o gostu

Planiranje ljudskih resursa, to jest predviđanje zadovoljavanja potreba kompanije za novim kadrovima na adekvatan način se postiže analizom unutrašnjih faktora kao što su: trenutna i očekivana potreba za određenom strukom, slobodna radna mjesta i proširenja ili redukcije u kompaniji i analizom spoljašnjih faktora (faktora okruženja), kao što je tržište radne snage.

Kako se vrši odabir budućih zaposlenih Iz dobrog i studioznog planiranja potrebno je da dođe do regrutovanja odgovarajućih profila zaposlenih. Pod regrutovanjem podrazumijevamo obezbjeđivanje odgovarajućeg izbora kandidata za određeni posao na osnovu potreba kompanije i kvalifikacijama. Proces regrutovanja sadrži elemente: analiza radnih mjesta i opis sadržaja radnog mjesta ili opis položaja. Specifikacijom zapošljavanja definisaćemo potreban nivo obrazovanja ili sposobnosti kandidata. Neki od zahtjeva mogu biti da: “Položaj zahtijeva diplomu univerziteta za menadžment, pet godina radnog

22 Caffe Montenegro

iskustva u prodaji i dvije godine iskustva na poslovima supervizora. Energična, motivisana osoba koja dobro poznaje vještinu uspostavljanja dobrih međuljudskih odnosa.”

Selekcija kandidata Selekcija kadidata podrazumijeva popunjavanje formulara za podnošenje molbe, podnošenje kratke

biografije, intervju, provjeru znanja i provjeru referenci. To je proces u kome se i kandidat i organizacija odlučuju da li će ili ne, zasnovati međusobni odnos. Proces selekcije kandidata obuhvata faze: • popuna obrasca za posao • detaljni intervju • testovi znanja i sposobnosti • uvid u dosadašnji rad - reference • analitički intervju - provjera istinitosti biografije i podataka • fizički pregled - utvrđivanje fizičke radne sposobnosti i zaštita drugih radnika od eventualne zaraze • ponuda posla

Mogućnost unapređenja je osnovna motivacija zaposlenih

obuke koji se najčešće praktikuju jeste obuka na radnom mjestu, rotacija, obuka van posla a prije svega obuka o ponašanju. Usavršavanje je proces poboljšanja sposobnosti potrebnih za obavljanje

Obuka i usavršavanje odabranih kandidata Nakon izvršene selekcije kandidata neophodno ih je obučiti i usavršiti na poslovima koje će obavljati, shodno standardima i procedurama rada. Obuka podrazumijeva proces kojim se održava ili poboljšava postojeći učinak ostvaren na radnom mjestu. Metodi

poslova i aktivnosti na budućem radnom mjestu. Metodi za usavršavanje na poslu podrazumijevaju podučavanje od strane supervizora ili menadžera, rotaciju u okviru odjeljenja, preporučuje se da pomoćnici menadžera sprovode više od podučavanja i to je zapravo obuka, kao i planiranje radnih aktivnosti. Obuka zaposlenih može da se sprovodi u samom hotelu na radnom mjestu, u učionicama na praktičnim primjerima, ali i u specijalizovanim obukama uz pomoć agencija koje su specijalizovane za edukacije kadrova u hotelijerstvu, pa do univerziteta, stručnih

O zaposlenima treba da brinemo kao i o gostima, potreba savremenog menadžmenta je da se u radu sa zaposlenima zadovolje i njihove psihološke potrebe. Trudite se da im pružite ljubav, uvažavanje, slobodu i zabavu u profesionalnim okvirima. škola, raznih foruma i skupova hotelskih menadžera.

Pomoć pri uklapanju novih radnika u novu radnu sredinu Istovremeno sa obukama zaposlenih insistirati i pratiti njihovu socijalizaciju

i orijentaciju. Orijentacija podrazumijeva pomoć novim radnicima da se uklope u novu radnu sredinu i uslove koji u organizaciji vladaju, dok socijalizacija podrazumijeva pružanje 3 tipa informacija: 1. opšte podatke o svakodnevnim i rutinskim poslovima

24 Caffe Montenegro

2. upoznavanje sa istorijom organizacije, ciljevima, radom, proizvodima i uslugama 3. detaljnu prezentaciju politika, opštih pravila organizacije i pogodnosti koje imaju radnici Efikasni programi socijalizacije umanjuju neprijatnost i strah koji većina radnika osjeća kada dolazi u novu

sprovesti procjenu učinka, koja podrazumijeva proces dostavljanja povratnih informacija radnicima u pogledu njihovog učinka. Postoje zvanična, sistematična ocjena rada uz pomoć koje se vrši rangiranje radnog učinka i izdvajanje radnika za unapređenje, usavršavanje, otkaze itd. iz čega bi se proizvela eventualna unapređe-

organizaciju. Kao što se vidi, obuka i usavršavanje su usko povezani sa socijalizacijom i orijentacijom.

nja, premještaji, degradiranja ili čak i razrješenja. Mogućnost unapređenja je osnovna motivacija zaposlenih. Problemi koji se javljaju: osjećanje uvrijeđenosti kod onih koje je zaobišlo unapređenje, diskriminacija po polu prilikom zapošljavanja. Premještaji se koriste da zaposleni prošire svoje

Procjena radnog učinka Nakon socijalizacije je neophodno

Obuka zaposlenih može da se sprovodi u samom hotelu na

radnom mjestu, u učionicama

na praktičnim primjerima, ali i u specijalizovanim obukama uz pomoć agencija koje su

specijalizovane za edukacije

kadrova u hotelijerstvu, pa do univerziteta, stručnih škola, raznih foruma i skupova hotelskih menadžera

Zadovoljenje potreba

zaposlenih u smislu zabave

su zabave (staff party), dan sa porodicama (family day),

izlasci i izleti (outing) i slično. Bez obzira na veličinu hotela, broja zaposlenih i slično,

poželjno je ovu praksu uvesti i

svjesno je koristiti kao beneffit koji zaposleni imaju u vašoj kompaniji, odnosno hotelu.

sposobnosti, da se popune prazna radna mjesta, da bi se ljudi zainteresovali i motivisali. Slučajevi degradacije i razrješenja podrazumijevaju određenu proceduru. Na primjer, Federal Express ima proceduru GFTP - Federal Express Guaranteed Treatment Procedure.

Novi trendovi Zaposleni su motivisani svojom samostalnošću a ne materijalnim potrebama i preko inovacija znanja zaposlenih i okruženje pokazuje interesovanje za kompaniju, doći će do rasta cijene rada i smanjivanje radne

sedmice. Brze ekonomske i tehnološke promjene težiće razumnom korišćenju resursa. Ljudske potrebe, želje i kultura života znatno su se promijenili, a decentralizira se i regionalizuje organizacija društva stvarajući partnerske odnose i civilno ljudsko društvo, pri tome da se njeguje timski rad i načela

budu začetnici inovativnih produkata, koncepata i usluga. Ovakva filozofija čini zapravo orijentaciju ka klijentima, „prevazilaženjem uobičajenog pružanja usluga“, personalizacija gosta, razvijanjem povjerenja, što treba da dovede do osjećaja najbolje brige i usluge, odnosno pružanje posebnog Hyatt „toucha“.

Dijelite zajedničku ljubav prema poslu

održivog razvoja. Unapređuje se poslovna izvrsnost i zadovoljstvo svih zainteresovanih strana u poslovnim procesima i odnosima.

Primjer kompanije Hyatt U praksi, kompanija Hyatt ovom segmentu poklanja veliku pažnju i kažu da je Hyatt porodica i stavljaju akcenat na povratnoj informaciji gdje su otvoreni za nove ideje! Orijentaciju ka timskom radu zasnivaju na filozofiji da je kooperativni rad zapravo pružanje podrške i napredovanje zajedničkim snagama, uz pomoć sinergija među i unutar hotelskih odjeljenja. Oni podstiču unapređenje znanja zaposlenih i grade njihove karijere koristeći moto „obuke, putovanja, prijateljstva + učenje, proaktivno

26 Caffe Montenegro

postupanje + različite mogućnosti: obuka u drugim odjeljenjima i razvoj karijere. Trude sa da budu inovativni za nove ideje i posebne projekte, motivišući kreativnost, uzbudljive aktivnosti vodeći pri tome računa da

Zaključak je jednostavan i vraća nas na početak priče, da zapravo ne postoji razlike između teorije i prakse, jer uspješno i svjesno i razumljivo koriste teoriju kako bi unaprijedili svoj praktičan rad. S obzirom da smo rekli da o zaposlenima treba da brinemo kao i o gostima, potreba savremenog menadžmenta je da se u radu sa zaposlenima zadovolje i njihove psihološke potrebe. Trudite se da im pružite ljubav, uvažavanje, slobodu i zabavu u profesionalnim okvirima. Kad govorimo o ljubavi, dijelite zajedničku ljubav prema poslu, pokažite im da ih volite kao prijatelje i saradnike, uvažavajte ih, dozvolite im slobodu kroz kreativnost koju ćete podsticati u njima, a što se zabave tiče, uspješni hoteli imaju veliki broj programa, kao i druge uspješne firme. Zadovoljenje potreba zaposlenih u smislu zabave su zabave (staff party), dan sa porodicama (family day), izlasci i izleti (outing) i slično. Bez obzira na veličinu hotela, broja zaposlenih i slično, poželjno je ovu praksu uvesti i svjesno je koristiti kao benefit koji zaposleni imaju u vašoj kompaniji, odnosno hotelu.

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne ma energetske eﬁkasnosti • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

NOVITETI 2017!

i-mop: Revolucija u čišćenju

I-Mop koncept mašine je revolucionarni način čišćenja podnih površina. I-Mop omogućava da očistite površinu, uz slobodu kretanja i velikom lakoćom korišćenja. Nema granica i ograničenja. Ova mašina nije samo dizajnirana za čišćenje, već je dizajnirana i za onoga koji čisti.

Mašina koja ima platformu Scrubber dryer mašina, a fleksibilnost klasičnog mopa!

fleksibilno

& brzo

upoznajte i-vac:

Novi način vakum-čišćenja!

Čuvena I-Vac serija usisivača je dio istorije kada je u pitanju čišćenje još od kasnih 90-tih. Serija I-Vac predstavlja nove elemente u svijetu vakum-čišćenja, nijesu nadograđeni samo tehnički elementi, već je unaprijeđen čitav proces vakum-čišćenja.

28 Caffe Montenegro

PROFESIONALNI usisivači s vrhunskim tehničkim karakteristikama!

I-Vac 5 I-Vac 6 I-Vac 9B I-Vac 30 UR

ergonomičan

otporan i tih

NOVITETI 2017!

TORK:

Asortiman higijenske GALANTERIJE dizajniran sa imidžoM VAŠEG BIZNISA VIBACOM SVOJIM KLIJENTIMA OMOGUĆAVA ŠTAMPU LOGOTIPA NA SVE TIPOVE SALVETA NEKI OD NAŠIH ZADOVOLJNIH KLIJENATA

Umjetnost kreiranja impresija Oprema za higijenu u javnim toaletima, higijena u kuhinjama, hotelskim sobama ili apartmanima... dizajn i kvalitet materijala na vrhunskom nivou! Nerđajući čelik je izdržljiv i moćan materijal. U Torku su proveli dosta truda u pronalaženju savršenog brušenja čelika kako bi stvorili toplu i suptilnu atmosferu.

luksuzna hotelska kozmetika U ponudi Salvatore Ferragamo brenda imamo 2 linije prestižne hotelske kozmetike sa zapreminom od 50 ml i 85 ml, kao i pripadajućih setova: BIANCO DI CARRARA I CONVIVIO. RITUALS: Proizvodi kreirani na drevnim istočnim ritualima njege s filozofijom da trebamo uživati u malim stvarima. U asortimanu hotelske kozmetike RITUALS nude se dvije linije: Boutique 30 ml i Luxury 47 ml

pretvori rutinu u ritual 29

NOVITETI 2017!

ECOLABEL

Kvalitet i briga o životnom okruženju

Prepoznata u Evropi, EU Ecolabel oznaka promoviše očuvanje životne sredine i samim tim proizvodima koji nose ovu oznaku u potpunosti možemo vjerovati. U tu grupu spadaju i profesinalna sredstva za održavanje higijene – KIEHL. Upravo ta oznaka daje im prednost na konkurentnom tržištu.

Ecolabel cvijetni logo je oznaka koju dobijaju sredstva nakon što su zadovoljili kriterijume, zasnovane ne samo na jednom faktoru, nego na čitavim studijama koje analiziraju uticaj proizvoda na okolinu kroz životni ciklus proizvoda – pred proizvodni stadijum, proizvodnja, distribucija i upotreba istog.

KIEHL - profesionalna sredstva za HIGIJENU, poznati njemački brend sa oznakom Ecolabel

vermop:

Oprema za čišćenje VERMOP je program njemačke firme “Vermop Salmon GmbH” koja proizvodi profesionalne sisteme za čišćenje, hotelska kolica, kolica i visoko kvalitetne mopove za higijeničarke, te ostala specijalizirana pomagala za higijenu.

VERMOP je GARANCIJA KVALITETA!

NOVITETI 2017!

Materijali za: • Stolnjake • Stolne trake • Nadstoljnjake • Salvete

LAMPICE • koje gore na mineralna ulja • LED lampice koje se pune na struju

uvoznik i distributer / Baošić bb, Crna Gora Tel-fax: 031 671 661 / Mob. tel: 067 629 747 e-mail: vibacom@t-com.me / www.vibacom.me

uvoznik i distributer / Braće Grbića 15 , 85340 Herceg Novi Mob. tel: 00382 67 306 056 / Tel-fax: 031 671 681 e-mail: skrinjica@t-com.me / www.skrinjica.me

· teniski tereni · wellness&spa · spoljašnji bazen sa toplom vodom · finska sauna · tursko kupatilo · đakuzi za 6 osoba · mini teretana · soba za relaksaciju · fizioterapeutska relax masaža · kafe u staklu sa kaminom ·

Tel/Viber: +382 69 012 222 / Nalazimo se u mjestu Bandići, 9 km od Podgorice / tkchallenge.com

Hot el s k i ponos P o d go ric e

I kad je oblačno Ziya sija Tekst: Sanja golubović fotografije: Arhiva Hotela Ziya i Nenad Mandić (foto kuvara)

Butik Hotel Ziya je od gostiju prepoznat kao omiljeni hotel prilikom boravka u Podgorici: sjajan dizajn, odlična lokacija, srdačno osoblje, fantastičan wellness & spa, moderno mjesto - urbana oaza Podgorice. No, ono po čemu se ovaj hotel još dodatno izdvojio je njegova prezentacija menija - oličenje fuzije sjevernoafričke i bliskoistočne kuhinje sa akcentom na libanske specijalitete. U skladu sa imenom hotela koje na arapskom znači svjetlost, možemo reći Ziya sija u svakom svom segmentu.

Stranci i domaći gosti u jednom su saglasni, svi vole Hotel Ziyu jer im to mjesto odmara čula od buke i vreve, nadomak je centra grada, a opet, istovremeno u sred njegovog “zelenog srca” – brda Gorice. I jedni i drugi posebno uživaju u gastro specijalitetima restorana Hotela Ziya uz nezaobilaznu čašu dobrog vina u fenomenalnom ambijentu restorana ili kad je lijepo vrijeme na terasi hotela koja “diše punim plućima” borove šume koja ga okružuje.

32 Caffe Montenegro

Hotel Ziya je držeći visok nivo usluge i u skladu sa trendovima u svijetu prvi u Crnoj Gori istupio sa ponudom autentičnih ukusa – fuzije sjevernoafričke i bliskoistočne kuhinje, karakterističnih zbog korišćenja autentičnih začina i posebne tehnike tokom same pripreme. Naziv hotela Ziya – što na arapskom znači svjetlost, uvezao se u cijeli koncept hotela.

Restoran - bar Ziya je stekao privilegiju prvog restorana sa autentičnom libanskom kuhinjom kod nas! Koncept libanske kuhinje Hotela Ziya prvi put je Crnoj Gori kreirao Šef kuhinje Muamer Kurtagić od koga je “zanat” učio i savršeno ga savladao sadašnji kuvar restorana Vladimir Nikić odgovoran za to što su daleki ukusi našli svoj “dom” u kuhinji Ziye, potpuno originalni kao “kod kuće”.

Vladimir Nikić sprema libanske specijalitete u skladu sa standardima libanske kuhinje prateći savremene trendove i unoseći inovacije u skladu sa svjetskim gastro novitetima. Izuzetno je srećan zbog velikog interesovanja gostiju za libansku kuhinju, pogotovo zbog njihovog zadovoljstva prilikom konzumacije ovih specijaliteta. Vladimir kaže da je libanska kuhinja prepoznata u Crnoj Gori iako do skoro nepoznanica na našem prostoru, kao veoma interesantna i atraktivna, ali i odgovarajuća uprkos potpuno drugačijim navikama u ishrani kod nas. Takođe, mnogi gosti koji su imali priliku da često konzumiraju libanske specijalitete dali su najviše ocjene

Vladimir Nikić kuvar u Hotelu Ziya

jelima koja izlaze iz kuhinje Ziye. Sve to Vladimiru pričinjava dodatno zadovoljstvo i daje podstrek da uživa u posebnim tehnikama pripreme i kreacijama koje zahtijevaju dosta znanja i umijeća.

U Ziyi se služi isključivo domaće povrće, uzgajano u Crnoj Gori, neprskano. Svi začini su autentični i nabavljaju se iz zemalja iz kojih potiču

ADANA KEBAB (pikantni kebab od mljevene junetine, jagnjetine i teletine začinjen sa ljutom tucanom paprikom)

• MOHAMARA MEZZE (sa ljutim umakom od oraha, pinjola i crvene paprika) • HOUMMUS MEZZE (pašteta od leblebija sa tahanom i maslinovim uljem)

sa: • ZIYA MEZZE (umak od avokada, leblebija, paradajza i limete)

ADANA KEBAB je specifično jelo jer se pravi od tri vrste mesa: junećeg, jagnjećeg i telećeg. Prilikom pripreme, meso se miješa sa autentičnim začinima i začinskim biljem: peršunom, crnim i bijelim lukom, svježim korijanderom, mljevenim kimom, biberom i solju. Kad se smjesa sjedini, posebnom tehnikom se istiskuje vazduh da bi smjesa ostala kompaktna. Zatim se smjesa formira u veći kebab i termički se obrađuje. Uz ovo jelo se servira domaće grilovano povrće: plavi patlidžan, tikvice, mrkva i paprika kao i riža.

34 Caffe Montenegro

SHISH TAOUK Marinirani pileÄ&#x2021;i file serviran sa umakom od bijelog luka

TELETINA TEN SPICES Medaljoni od telećeg bifteka u sosu od jogurta I 10 začina

Eksluzivni Restoran – bar Ziya, kapaciteta 50 mjesta, namijenjen je gostima, prijateljima i poslovnim partnerima koji žele sebi i društvu da priušte elegantnu atmosferu, prefinjeni ambijent i veliki izbor“ a-la-carte” specijaliteta. 36 Caffe Montenegro

ZIYA MIGNON Minjoni od bifteka u košuljici od pistaćija

Hotel Ziya, Beogradska 10, Podgorica

tel: +382 20 230 690

mob: +382 67 229 000

www.hotelziya.me 37

Milan Bukarica kuvar, Š ef kuhi nj e, p redavač na gastronomiji Ime Milana Bukarice zauzima ozbiljnu ulogu u istoriji našeg kulinarstva. Njegova impresivna internacionalna karijera kuvara i Šefa kuhinje mogla bi se tek u nekoj knjizi prepričati. Njegov profesionalni put išao je od Hotela Crna Gora preko najelitnijih evropskih hotela i restorana đe je specijalizirao inostrane kuhinje, diplomatskih predstavništava, 21 godine rada na poziciji Šefa kuhinje u Vili Gorica, brojnih međunarodnih kulinarskih takmičenja širom svijeta na kojima je osvajao najsjajnije medalje, a danas to čine njegovi učenici, a on sudi... do postavljanja standardizacije nacionalne kuhinje, te profesora gastronomije na fakultetima i srednjim školama... Član je i potpredsjednik Udruženja šefova kuhinja Crne Gore, a crnogorsku nacionalnu kuhinju promovisao je i na sajmovima turizma u Londonu, Berlinu, Brislelu, Beču, Pragu, Beogradu, Moskvi, Skoplju, Novom Sadu, Ljubljani, Šangaju... Čovjek koji je kuvao za mnogobrojne svjetske ličnosti iz sfere politike, diplomatije, biznisa... Živa enciklopedija crnogorskog kulinarstva za sebe kaže da je „kuvar i ništa više“, i ponosi se svojom profesijom, a svoje znanje i danas nesebično prenosi na nove generacije i raduje se uspjesima svojih učenika kao nekad svojim. razgovarala: Sanja golubović fotografije: Nenad Mandić i lična arhiva

Velemajstor

kulinarstva C.M: Šta Vas je opredijelio za kuvarsku profesiju?

- Nakon završene osnovne škole, kao peto i najstarije dijete u porodici trebalo je da upišem neki zanat, kako bi se što prije zaposlio. Iako mi kuvarski zanat tad nije bila primarna ideja čime bi se bavio u životu, vrlo brzo u kontaktu sa svijetom ukusa i mirisa shvatam da je to profesija baš za mene i da je to baš ono što će opredijeliti moj životni put.

38 Caffe Montenegro

Svoje obrazovanje za šefa kuhinje počeo sam 1965. godine u SSS Sergije Stanić u Podgorici, koju sam završio kao đak generacije. Nastavio sam u Dubrovačkoj višoj školi 1970. godine, završivši je u klasi Dušana Mikovića, tada jednog od najpoznatijih jugoslovenskih i svjetskih kuvara. Takođe, završio sam i Višu beogradsku školu na kojoj sam dobio zvanje menadžera gastronomije. To je bio početak.

C.M: Gdje počinje Vaše ozbiljno upoznavanje sa kulinarstvom?

- Moje bliže upoznavanje sa magijom gastronomije počinje u starom hotelu Crna Gora, u tom rasadniku ugostiteljskih kadrova koji mi je dao usmjerenje, usadio radne navike i pokazao sve draži koje su vezane za kulinarstvo. Vrsni stručnjaci su u tom hotelu mladim ljudima nesebično prenosili znanja i vještine u

Iškolovani i obrazovani kuvar u svakom društvu i vremenu je obebzbijedio svoju egzistenciju, kako svoju, tako i svoje porodice

pripremi jela kao i kulturu ponašanja, odnosu prema ljudima i namirnicama. C.M: Da li postoje neke karakteristike – osobine koje neko prije nego se opredijeli za poziv kuvara svakako treba da posjeduje?

- Treba posjedovati talenat, ali u kuvarskoj struci može se usmjeriti i usaditi želja za tim poslom kod mladih ljudi. Najvažnije je da

Iskustvo sticano širom Evrope „U mojoj karijeri ciklus specijalizacije se kretao od hotela na Budvanskoj rivijeri (hotel Avala, hotel Internacional, hotel Sveti Stefan, hotel Maestral), preko hotela u bivšim republikama (hotel Moskva, hotel Excelzior i hotel Metropol u Beograd) pa do hotela Savoy u Pragu i Londonu, hotela Hilton u Mjancu i Holiday Inn u Minhenu.“

smo svjesni da kuvamo za ljude, a oni su najdragocjeniji na planeti Zemlji. Takvu odgovornost treba da shvate odmah na početku mladi kuvari i kuvarice. Veoma je važna vjera u sebe. Tu vjeru treba utvrditi konstantnim učenjem, pregalaštvom i ljubavlju prema pozivu. C.M: Na šta sve treba djeca koja se odluče za taj poziv da budu spremna?

- Mladost je spremna na sve i zato kad mlad čovjek upisuje tu školu treba da bude psihički i fizički pripravan i spreman za taj poziv, jer nije lako, bolje reći veoma je to teško i odgovorno zanimanje. Iškolovani i obrazovani kuvar u svakom društvu i vremenu je obezbijedio svoju egzistenciju, kako svoju, tako i svoje porodice. Svijest našeg društva za zanimanje kuvara se mijenja, mada sporo. Pomaci su vidljivi jer je naše obrazovanje u reformisanom školskom sistemu omogućilo veće obrazovanje za ugostiteljski kadar. U škole za kuvarstvo se sve više upisuju odlični učenici. Roditelji su konačno shvatili da kulinarstvo nije

40 Caffe Montenegro

tako loš poziv za njihovu djecu i da je dobar kuvar danas cijenjen i plaćen. C.M: Jesu li Crnogorci(ke) bolji kuvari nego što mislimo da su?

- Moram reći da sam veoma ponosan statusom kuvara iz Crne Gore u svijetu. Imamo sjajnih profesionalaca koji mogu da stanu rame uz rame sa elitnim kuvarima iz svijeta. Ovaj status se svakodnevno dokazuju osvojenim nagradama na raznim takmičenjima širom svijeta. Zamislite mladog kuvara koji sa nekog priznatog takmičenja donese zlatnu medalju i pehar. Ima li veće potvrde i samopouzdanja koji mu otvaraju put u vode elitnih kuvara kako kod nas, tako i u inostranstvu? C.M: Zašto ipak imamo problem sa kulinarskim kadrom i zašto i dalje imamo veliki broj kuvara iz drugih zemalja?

- Možda bi donekle ublažili deficit kuvarskih kadrova ako bi poslodavci ulagali u mlade ljude, školovali ih prema svojim potrebama, i na kraju zaposlili. Za veću stručnost i podizanje

Dvadeset jedna godina rada u Vili Gorica „Kruna profesionalne karijere je bio moj rad kao Šefa kuhinje u reprezentativnom objektu Vila Gorica u Podgorici. U tom objektu su moja stečena znanja primijenjena u pripremi jela gdje sam doprinosio nadogradnji i oblikovanju crnogorske nacionalne kuhinje. Bila mi je posebna čast jer sam tako doprinosio njegovanju i prezentaciji crnogorske kuhinje spremajući naša jela svim najbitnijim zvaničnicima koji su u to vrijeme bili gosti Crne Gore. Standardizaciju jela mogu da rade samo stručnjaci Standardizaciju naziva i receptura jela crnogorske nacionalne kuhinje mogu nadograđivati samo stručni i visokoobrazovani kuvari i te je neophodno konstantno dopunjavati taj spisak jela novim i uvoditi ih u školski sistem. kvaliteta mladih kuvara u Crnoj Gori, nedostaju svjetski brendovi u hotelijerstvu koji imaju moć da apsorbuju veliki broj kadrova i obuče ih. Od toga imaju koristi kako ti hoteliijeri tako i ti mladi kadrovi jer obučeni imaju veće šanse na tržištu rada. Moderno i savremeno kuvarstvo je relativno kasno počelo da se

šef kuhinje hotela International Budva, 1970. godina

primjenjuje u našoj novijoj turističkoj ponudi zbog nesrećnih događaja koje je zadesilo naše društvo. Stagnacija u primjeni novih znanja i tehnologija dovela je do urušavanja naše kulinarske ponude. Međutim posljednjih desetak godina polako ali sigurno se vraćemo na mapu gastronomskih zemalja. C.M: Šta je najveća motivacija nekome za opredjeljenje za profesiju kuvara?

- Motivisano kuvarsko osoblje predstavlja važan faktor u svakom restoranu i hotelu. Motivisanost Preko kuhinja sam upoznavo svijet Upozavanjem kuhinja Francuske, Italije, Grčke, Kine, Japana... sam naučio i dosta o njihovim kulturama. Teško je opisati uzbuđenje i ushićenje koji je taj svijet budio u meni i otvarao me prema cijelom svijetu.

kod mladih kuvara se postiže ulaganjem i cijenjenjem od strane poslodavca. Stoga za kuvara je veoma bitno gdje radi, sa kim radi i za koga kuva. Kad kuvar savlada vještine i specijalizuje se u više oblasti tada dolazi njegova kreativnost do izražaja. Moja profesionalna karijera ne bi bila moguća da u mene kao malog kuvara društvo nije ulagalo tako što me slalo na razne specijalizacije u elitne hotele u tadašnjoj zemlji i inostranstvu. Između ostalih specijalizacija izdvajam onu u Njemačkoj. Specijalizacija u Njemačkoj nija bila slučajna već sam tamo poslan ciljano zato što je tada gro turista kod nas dolazilo iz te zemlje. C.M: Slažete li se da je gastronomija, to jest kulinarstvo jedna vrsta diplomatije u određenim situacijama?

- Imao sam izuzetnu sreću da postanem kuvar naše ambasade u Moskvi (1969. godine) gdje sam shvatio šta predstavlja to kad si kuvar za diplomate. Sofisticiran način u pripremi i serviranju jela dolazi do izražaja i

otela kuhinje h itrije Sa šefom Mito Dim va d Bu Avala godina vić, 1965. Damjano

u mogućnosti ste da pokažete sve vještine koje posjedujete. Ovo je bio veliki izazov koji sam uspješno savladao i samim tim sam se profesionalno uzdigao. Za protokolarne prijeme kuvar mora biti informisan o mnogim detaljima kada priprema jela za značajne ličnosti kako bi svoje kuvarske vještine prilagodio njihovim ličnim, bezbjednosnim i zdravstvenim prohtjevima. C.M: Čemu sve učite svoje učenike?

- Moj doprinos kulinarskoj struci se nastavio kroz rad predavača u školi „Sergije Stanić“ gdje sam svoja stečena znanja i iskustva prenosio na mlade kuvare i kuvarice. To je za mene bio veliki izazov. Pitao sam se kako ću iz „proizvodnje“ preći na nastavu. Da li ću stečeno iskustvo i znanje uspješno prenijeti mladim

65. godina pr vo zaposlen je, hotel Avala Budva

ljudima i usaditi im ljubav za kuvarsku struku. Govorio sam im da sam ja kuvar, ni manje ni više, ali školovani. Pričao sam im o ljepoti struke, obučavao ih i svoje znanje sa puno ljubavi nesebično prenosio. Učio sam ih kroz kulinarstvo i o ljudskosti, kulturi, običajima, ponašanju, urednosti, bontonu i uopšte o životu.

C.M: Da li kuvar treba da bude nekad i „mangup“ i da neke nepredviđene situacije riješi improvizacijom?

- Kuvar mora biti „mangup“ zato što se od njega zahtijeva i ono što je ponekad nemoguće, ali zato su tu kuvari da budu kreativni i domišljati, da ih ništa ne može iznenaditi, da smisle način kako će zadovoljiti postavljene zahtjeve i da gost u krajnjem bude zadovoljan.

C.M: Da li se kulinarstvo neprestano uči?

- Kuvar mora da se školuje cijelog svog radnog vijeka da bi ostao u trendovima zahtijevnog gosta. Bitno je poznavati kuhinje svijeta, ali pravi doprinos kuvar daje uzimajući učešće u pripremi nacionalnih jela svoje zemlje. C.M: Od kojih državnih institucija dobijate podršku za afirmaciju nacionalne kuhinje?

- Poseban doprinos afirmaciji crnogorske nacionalne kuhinje daju Ministarstvo turizma i Nacionalna

Crna Gora ekološka država, moramo afirmisati prirodne namirnice u pripremanju domaćih jela. Prirodni kontrasti u Crnoj Gori su imali značajan uticaj u izboru namirnica za pripremu jela našeg podneblja. Napravljen je idealan spoj mediteranskih i planinskih specifičnosti. Različitost kulinarskog nasljeđa sticana je kroz vjekove burnih perioda kada su se na prostorima Crne Gore sudarale razne civilizacije. C.M: Kako se osjećate kad vidite svoje učenike da su postali uspješni kuvari - ugostitelji?

- Mogu reći da ako je nekoliko kuvara

sa kolegama, wacs sudijama

turistička organizacija u saradnji sa Udruženjem šefova kuhinja Crne Gore. Ta saradnja je dala veliki doprinos u standardizaciji jela, uvođenjem istih u jelovnike i menije u ugostiteljskim objektima širom Crne Gore. Kako je

kojima sam bio nastavnik postalo ili su na putu da budu vrhunski kuvari, moja pedagoška karijera u obrazovanju mladih kadrova je uspješna.

Osjećam se srećno kada vidim moje učenike koji su danas uspješni u svom poslu. Nema većeg zadovoljstva nego kad vidiš da je tvoj učenik na dobrom putu da nadmaši svog učitelja. Zato sam zahvalan svim mojim učenicima i kuvarima kojima sam bio Šef kuhinje i što i dan danas sa posebnim uvažavnjem cijene ono što su od mene naučili. C.M: Kako se Vi osjećate danas kad sagledavate Vašu karijeru koja i dalje traje?

- Srećan sam i ponosan što sam kuvar i što sam po svom skromnom mišljenju dao doprinos koji sa nadam da je prepoznat.

42 Caffe Montenegro

V i z i j a v e li kog vinara s e os tvaru je

Šumadija destinacija vinske Evrope Božidar Aleksandrović, vlasnik vinarije Aleksandrović i predsjednik Udruženja vinara Šumadije, jedan je od predvodnika uspona koji posljednjih godina bilježe vina iz Šumadije. Vinar sa jasnom vizijom, godinama sanja da Šumadija postane poput velikih svjetskih vinskih regija kao što je Toskana, a od osnivanja Udruženja taj san ima velike izglede da postane stvarnost u godinama koje dolaze. Najveća svjetska takmičenja ne mogu da proteknu a da se šumadijska vina ne okite nekom od medalja. Udruženje vinara Šumadije broji 16 vinarija, od onih malih, novootvorenih, pa do velikih, dobro znanih na ovim prostorima. Svaka je jedinstvena i autentična, ali opet u svakom našem vinu vi možete da osjetite zajedničku notu šumadijskog podneblja, kao i duh našeg zajedništva i želje da od Šumadije stvorimo ono što ona zaslužuje. Preko pedeset vina šumadijska zemlja iznjedri svake godine, a kažu da je upravo sovinjon blan ovdje najbolji, i tako još od vremena kralja Aleksandra. Naš Trijumf, prvo vino vinarije Aleksandrović, možda je i najtipičniji pokazatelj onoga što sovinjon blan u Šumadiji može da postigne – kazao nam je gospodin Aleksandrović i objasnio plan rada Udruženja u narednom periodu: - Specijalni gost prošlogodišnjeg Festivala bio je Darrel Joseph, vinski pisac i specijalista časopisa Dekanter, zaista veliko ime svjetske vinske scene i cijenjeni stručnjak, koji je na dan Festivala držao masterclass o vinima iz Šumadije. Tri dana se Darrel

44 Caffe Montenegro

družio sa šumadisjkim vinarima, obilazio vinograde i probao sva vina. Za vinare ovog kraja nema jačeg vjetra u leđa nego kad čuju od tako velikog imena sve same riječi hvale i istinsko oduševljenje koje nije krio ni tokom svog predavanja o vinima iz Šumadije. Gotovo dva sata, Darrel je govorio o specifičnostima Šumadije i neopisivom potencijalu koji vidi za ovu vinsku regiju. Vino Rodoslov iz vinarije

Aleksandrović je posebno ishvalio, te Šumadiju nije želio da napusti bez boce istog. Najveća svjetska takmičenja ne mogu da proteknu a da se šumadijska vina ne okite nekom od medalja. Recimo,

na najvećem svjetskom takmičenju šampanjaca i pjenušavih vina na svijetu (The Chamapagne & Sparkling Wine World Championships) koje se održava u Londonu, pjenušavi Trijumf vinarije Aleksandrović je ne samo osvojio zlatnu medalju, već je i

Vinski pisac i specijalista časopisa Dekanter, Darrel Joseph

proglašen za najbolje pjenušavo vino jugoistočne Evrope. To je donekle bila i velika odskočna daska za Šumadiju, jer je nakog toga, Tom Stevenson, jedno od najznačajnijih imena u vin-

U prethodnim godinama rijetko gdje ste mogli da pročitate rečenicu ili dvije o Srbiji kao vinskoj zemlji, a o njenim regijama ni da ne govorimo. Danas, zahvaljujući istrajnim pojedincima poput Božidara, sa jasnom vizijom i voljom da svojoj regiji vrate stari sjaj, o Šumadiji kao regiji sjajnih vina ponovo počinje da se piše i govori. Tom Stevenson, jedno od najznačajnijih imena u vinskom svijetu, u svom intervjuu istakao da je ni manje ni više, nego da je Šumadija jedna od top 5 vinskih regija budućnosti.

Mi, šumadijski vinari smo u septembru 2013. godine osnovali Udruženje vinara Šumadije kako bi lakše ostvarili našu zajedničku želju da Šumadija postane značajna vinska destinacija na vinskoj mapi Evrope. Tada smo bili i više nego svjesni kakve potencijale naše podneblje ima i kakva vina može da podari, ali smo morali da smislimo način na koji bismo to pokazali i cijelom svijetu. Tom idejom o zajedništvu pokrenuli smo čitav talas promjena i velikih uspjeha koji danas vina iz srca Srbije bilježe

Božidar Aleksandrović, vlasnik vinarije Aleksandrović, predsjednik Udruženja vinara Šumadije - vinar rođen u Šumadiji, zaljubljen u njene prirodne ljepote i vina koja njegova zemlja daruje.

skom

Velika je vijest da su se šumadijska vina, ak 21 vinska etiketa iz devet vinarija iz Šumadije našla u stalnoj postavci Svjetskog muzeja u Bordou koji se prostire na 13.000 kvadratnih metara i procjenjuje se da će je samo u prvoj godini posjetiti skoro pola miliona turista, od oko šest miliona posjetilaca, koliko godišnje obiđe Bordo. svijetu, u svom intervjuju istakao da je ni manje ni više, Šumadija jedna od top 5 regija budućnosti. Gospodin Stevenson nije krio svoje istinsko oduševljene pjenušavim Trijumfom, te je istakao ogromni potencijal koji Šumadija kao vinska regija posjeduje. Velika vijest da su se šumadijska vina našla u svjetskom muzeju vina u Bordou o kome su svi svjetski mediji pisali, približila je Božidara Aleksandrovića i ostale vinare korak bliže ostvarenju svoje vizije. Čak 21 vinska etiketa iz devet vinarija iz Šumadije (Kraljevska vinarija, Aleksandrović, Radovanović, Despotika, Arsenijević, Art Wine, Stari Hrast, Rogan i DeLena) našla se u stalnoj postavci Svjetskog muzeja u Bordou. Božidar Aleksandrović u ulozi predsjednika Udruženja vinara Šumadije, prisustvovao je ceremoniji svečanog

Najveća svjetska takmičenja ne mogu da proteknu a da se šumadijska vina ne okite nekom od medalja. Recimo, na najvećem svjetskom takmičenju šampanjaca i pjenušavih vina na svijetu (The Chamapagne & Sparkling Wine World Championships) koje se održava u Londonu, pjenušavi Trijumf vinarije Aleksandrović je ne samo osvojio zlatnu medalju, već je i proglašen za najbolje pjenušavo vino jugoistočne Evrope. otvaranja. „Vina šumadijskih vinarija našla su se u stalnoj postavci zahvaljujući rezultatima na najprestižnijim takmičenjima. Ova impresivna arhitektonska tvorevina se prostire na 13.000 kvadratnih metara i procjenjuje se da će je samo u prvoj godini posjetiti skoro pola miliona turista, od oko šest miliona posjetilaca, koliko godišnje obiđe Bordo. Velika je čast što je Šumadija dio te svjetske izložbe, kao regija koja

je do pre neku godinu tek pominjana u svijetu vinarstva“ - poručuje Božidar Aleksandrović. U prethodnim godinama rijetko gdje ste mogli da pročitate rečenicu ili dvije o Srbiji kao vinskoj zemlji, a o njenim regijama ni da ne govorimo. Industrijalizacija koja je tokom prošlog vijeka uzela maha u našoj zemlji, gotovo potpuno je izbrisala Srbiju sa vinske mape svijeta. Danas, zahvaljujući istrajnim pojedincima poput Božidara, sa jasnom vizijom i voljom da svojoj regiji vrate stari sjaj, o Šumadiji ponovo počinje da se piše i govori. „U narednim nedjeljama očekujemo da će se u Dekanteru, časopisu za koji svaki ljubitelj vina zna, pojaviti Darrelove impresije o Šumadiji. Prije nekoliko godina, to bi mi djelovalo kao gotovo nedostižan san“ – iskreno kaže Božidar i dodaje: „Nama je priroda podarila takve blagodeti, mogućnost da u Šumadiji možemo da stvaramo podjednako sjajna i bijela i crvena vina, a na nama je da našu Šumadiju predstavimo svijetu i da učinimo sve što je u našoj moći da je pozicioniramo kao značajnu vinsku destinaciju na mapi svijeta. Sada, duboko vjerujem da će godine koje dolaze biti naklonjene Šumadiji, a apsolutno sam siguran da ćemo mi, šumadijski vinari dati sve od nas da ostvarimo naše ciljeve.“

- Crnom Gorom: uspon na Bobotov kuk i Škrčka jezera -

Pogled sa nebesa Bobotov kuk je omiljena i najpopularnija tačka na vrhovima naših planina, a kako ne bi i bio kad se nalazi na najvećem crnogorskom vrhu i najpopularnijoj planini, Durmitoru „direktoru svih planina“... „Upisati“ ovaj vrh u osvojene je posebna radost 46 Caffe Montenegro

Durmitor ima 48 vrhova preko 2000 metara, 18 gorskih predivnih glečerskih jezera, 5 kanjona i preko 500 km markiranih staza i spada u jednu od najbolje markiranih planina.

Tekst: Sanja golubović

fotografije: Slaven Vilus

za alpiniste i planinare, a tek za one koji se samo rekreativno bave tim sportovima. Popeti se na 2523 metara nadmorske visine nije mala stvar, pogotovo kad se zna koliko je put do vrha težak. Stajati na tronu Durmitora, e to je neopisiv osjećaj vrijedan svakog ljudskog napora. Zato ka ovom vrhu hrle ljudi iz cijelog svijeta... srešćete se s njima gore... A dolje podno Bobotovog kuka, u dolini posmatraju vas tamnoplave oči Škrčkih jezera, ne mogu se proći...

Legenda o lovcu i Ćirovoj pećini

Bobotov Kuk nekada se zvao Ćirova Pećina, po lovcu Ćiru Stijepoviću iz Žabljaka, koji je ispod vrha u jednoj maloj pećini imao svoju čeku za lov na divokoze. Legenda kaže da je jednom prilikom za vrijeme lova sa svojim sinom, u magli imao privid da vidi divokozu, pa je zapucao i greškom ubio svoga sina, čime ga je gorska vila, zaštitnica divokoza kaznila za njegovu lošu namjeru. Kasnije je ovaj vrh dobio ime Bobotov Kuk, po plemenu Bobota koji su ispod vrha imali svoj katun za ispašu stoke.

Uspon na Bobotov kuk je izuzetno zahtjevan, barem za sve one koji nijesu u zavidnoj kondiciji. Potrebno je savladati strme padine uz punu koncentraciju paziti na svaki korak, jer neki od djelova staze mogu se smatrati opasnim zbog strmoglavih provalija.

48 Caffe Montenegro

oscar bauman

Austrijanac se prvi popeo na Bobotov kuk Austrijski geograf, Oskar Bauman je prvi čovjek koji se popeo na Bobotov kuk ili kako ga naziva, na Ćirovu pećinu. U svom zapisu “Prvi iskorak na Ćirovu pećinu” kaže: “Istočno od nas širila se jedna pusta, kršima i sniježnim smetovima ispunjena kraška dolina, dok nas je sa druge strane pozdravljao zeleni pejzaž Jezera. Ovdje sam ostavio Đura koji je patio od vrtoglavice i sa jednim čobaninom krenuo

Bobotov Kuk (2523 m) predstavlja najviši vrh gorskog masiva Durmitor Od Zelenog vira počinje pravi uspon na Bobotov kuk. Prvu dionicu od Zelenog vira do Velike previje (2.351 mnm) karakteriše strm i naporan uspon u napad na glavni vrh. Vodič je skinuo svoje opanke i hodao bos. Nakon sat i po penjanja zaobišli smo vrh i stupili na greben između Soa i Kablinove. Sa vrtoglave visine gledali smo u kotlinu gdje smo juče bili i odakle je blistalo sem Škrčkog i Malo jezero. Ličila su tamnoplavim očima.”

Ko na Bobotovom kuku ak’ i malo stoji... Bobotov Kuk (2523 m) predstavlja najviši vrh gorskog masiva Durmitor i ujedno i zvanično najviši vrh Crne Gore. Bobotov Kuk zajedno sa vrhovima Bezimeni Vrh (2487 m) i Đevojka (Soa 2440 m) sačinjava najvišu stijenu Durmitora zvanu Soa nebeska, što u prevodu znači “Podupirač neba”. Soa Nebeska svojom stijenom sa jedne strane pada 800 metara duboko u dolinu Škrke tj. Škrčkih jezera, dok sa druge strane uzdiže iznad “kamenog mora” udoline Valoviti Do (2027

m), najviše udoline u durmitorskom masivu. Bobotov Kuk je vrh impresivnog izgleda bez obzira odakle se posmatra, da li iz Valovitog Dola, iz Žabljaka, sa Trojnog Prevoja, sa ramena Zubaca, sa Prutaša, sa Lučinog Vrha, Međeda, Mininog Bogaza, Bezimenog Vrha, Čvorovog Bogaza ili planine Vojnik. Odakle god da se posmatra, njegova vitka silueta dominira nad planinskim masivima i krajevima sjeverne Crne Gore.

Nije lako i ne zalijećite se bez vodiča ili iskusne ekipe Planinarska tura na Bobotov kuk je želja i izazov mnogim alpinistima, planinarima, iskusnijim i manje iskusnim. Ali opštepoznato je, iako se i dandanas dešava da na ovaj uspon kreću nepripremljeni na ono što ih čeka turisti koji često vape za pomoć sa staze prema ovom vrhu. Zato, ne krećite bez vodiča

ili iskusne ekipe ka Bobotovom kuku! Nije to slučajno najviši vrh u Crnoj Gori, najviši vrh Durmitora. Važno je i godišnje doba kad se opredjeljujete za taj poduhvat. Najbolje, i najpreporučljivije je da se ide na ovu rutu ljeti, kasno proljeće i ranu jesen.

Preko Sedla Početak staze je sa asfaltnog regionalnog puta od prevoja Sedlo, gdje je parking i mjesto za plaćanje karte za ulaz u NP. Staza kreće sa prevoja u pravcu sjevera, blagim usponom preko travnatih površina, jasno uočljivim pastirskim puteljkom. Nadalje ide ispod samih stijena Uvite grede, iznad sipara i na taj način se stiže do jednog strmog usjeka (savladati ga uz pomoć ruku), koji je najozbiljnija prepreka na dijelu staze od Sedla do Zelenog vira. Prolaskom usjeka ulazite u prelijepu dolinu okruženu vrhovima Uvite grede, Šljemena, Bandijerne, Zubaca i

50 Caffe Montenegro

Vrh je kamena stijena relativno male površine, prekrivena kamenjem izdrobljenim od udara gromova.

Vjetrenih brda. Grandiozna figura Bobotovog kuka koja dominira čitavim prostorom, pojavljuje se na vidiku... Narednih oko 1,5 km puteljak ide travnatim površinama i bez većih napora stiže do jedne udoline koja se zove Surutka, gdje postoji oznaka za izvor pitke vode. Sljedeća, lagana dionica je od Surutke do Zelenog vira... Od Surutke blagim usponom od nekoliko desetina metara dolazite na prevoj sa kojeg je odličan pogled na Šarene pasove i Samar, kao i na sam Bobotov kuk. Sa ovog prevoja staza se spušta preko 100 m do Zelenog vira (2.028 mnm), jezerca koje je nažalost većim djelom ljetnjeg perioda bez vode. Od Zelenog vira počinje pravi uspon na Bobotov kuk. Prvu dionicu od Zelenog

Ptičija perspektiva Vidik sa Bobotovog kuka je nezaboravan i zahvata široko područje u radijusu od nekoliko stotina kilometara – od planine Rudnik na sjeveru do Orjena i Jadranskog mora na jugu, i od Kopaonika na istoku do Čvrsnice na zapadu.

52 Caffe Montenegro

Žablja perspektiva Bobotov Kuk je čudestan vrh i dominira nad planinskim masivima i krajevima sjeverne Crne Gore bilo da se posmatra iz Valovitog Dola, iz Žabljaka, sa Trojnog Prevoja, sa ramena Zubaca, sa Prutaša, sa Lučinog Vrha, Međeda, Mininog Bogaza, Bezimenog Vrha, Čvorovog Bogaza ili planine Vojnik.

vira do Velike previje (2.351 mnm) karakteriše strm i naporan uspon - u početku preko sipara, kamenih površina, žlijebova i stjenovitih kaskada, a kasnije ispod Velike previje

susjednog vrha Đevojka - Soa nebeska. To mjesto je fantastičan vidikovac na Škrčka jezera i dolinu Škrke. Dalje, prema vrhu nastavljate udesno. Uska staza veoma eksponiranim liticama vijuga do samog vrha. Na ovom dijelu treba biti dodatno oprezan (uglavnom postoji sajla) i to je najopasniji dio čitave staze. Vrh je kamena stijena relativno male površine, prekrivena kamenjem izdrobljenim od udara gromova. Inače, uspon na Bobotov kuk moguć je još iz tri pravca : sjeveroistočnim - preko Velike previje od Crnog jezera, sjeverozapadnim - iz pravca Škrčkih

hidrografskih objekata na Durmitoru. Veliko jezero leži na 1.700m, a Malo na 1.730m nadmorske visine. Boja vode i jednog i drugog jezera je zelenkasta pa se zbog toga Veliko jezero naziva i Zelenim jezerom. Do jezera se može doći iz Žabljaka preko Ališnice, pored Bobotovog kuka i Samara. Ovaj pravac je izuzetno naporan i može se savladati sa 5 do 6 sati hoda. Drugi prilaz je iz pravca Pošćenskog kraja, putem koji vodi za Trsu. Do Štita se mogu koristiti terenska vozila, a zatim se pješice stiže u područje Šarenih pasova. Uspon i spuštanje u cirk Škrčkih jezera

Veliko Škrčko jezero je dugo 580m, do 165m široko, 17m duboko i ima obalu dugu 1720m strmom travnatom padinom. Na Velikoj previji staza se spaja sa markiranom stazom koja vodi od Crnog jezera. Od Velike previje počinje završni uspon na Bobotov kuk, sa oko 170 m uspona. Taj dio staze je posebna cjelina, jer se radi o velikoj kamenoj gromadi. Staza sa Velike previje ide ulijevo ispod stijena i ubrzo izlazi na drugi prevoj između samog vrha i

jezera preko šarenih pasova (Samar)do Zelenog vira i dalje do vrha, i pravcem - iz Dobrog dola preko Urdenog i Mliječnog dola do Zelenog vira, i onda do vrha istom stazom.

Škrčka jezera – oči boje mora na planini Škrčka jezera (Veliko i Malo) spadaju u red najviših

traje 1 sat. Veliko Škrčko jezero nalazi se na u sredini doline. Dugo je 580m, do 165m široko, 17m duboko i ima obalu dugu 1720m. Malo jezero (1711m) je kružno i nalazi se ispod litice Prutaša (2393m). Ono je 225m dugo, do 94m široko, 15m duboko i ima obalu dugu 440m. Između jezera je travnata visoravan na kojoj se nalazi planinarski dom Škrka (1723 m).

Kvalitet sladoleda je neuporedivo veći, jer nije konstantno izložen toplom vazduhu

12 posuda za različite vrste ukusa sladoleda Jednostavan za korišćenje i komunikaciju sa potrošačem

Mogućnost integrisanja / uklapanja sa šankom / namještajem

Ukusi sladoleda su obilježeni led rasvjetom sa strane kupca, a ispisi se nalaze i sa strane prodavca

Energy saving system Jednostavan interface koji podsjeća na smart telefone

INSU - inovacija ES SYSTEM K za prezentovanje vaših sladoleda.

Koncept ovog revolucionarnog načina u prezentovanju sladoleda, kompanija ES SYSTEM K je po prvi put predstavila na Euroshop-u u martu 2017. Dizajn proizvoda je razvijen od strane grupe dizajnera iz Ankone u Italiji. Ovo je apsolutni proboj na polju prezentacije i služenja sladoleda. Vertikalni prikaz prezentacije sladoleda omogućava optimizaciju prostora displeja i stvara bolje uslove za komunikaciju sa klijentom. Ukusi sladoleda su jasno vidljivi, bez potrebnog objašnjenja od strane osoblja, iz svih uglova kafića, restorana ili poslastičarnica. Po prvi put možemo vidjeti omiljene sladolede kroz prozor koji nas vizuelno podsjećaju na naše smart telefone. Zahvaljujući jedinstvenom načinu čuvanja sladoleda, oni zadržavaju odličan kvalitet, a ukusi i arome ne prolaze. NA SAJMU U DUSSELDORF-U, JEDINSTVENOST UREĐAJA SU PREPOZNALI NAŠI PARTNERI IZ NEW YORK-A, LONDONA, DUBAIA, MOSKVE I DOGOVORENE SU PRVE PORUDŽBINE. 54 Caffe Montenegro

ES SYSTEM K BALKAN d.o.o. Bulevar Džordža Vašingtona 98/III The Capital Plaza, Podgorica, Crna Gora

tel/fax: +382 67 083 777 balkan@essystemk.com www.essystemk.me 55

vinarija

Velimirović Vinogradarstvo i proizvodnja vina u porodici Velimirović traju već generacijama. Od skromnih početaka kada su preci pravili vino za porodicu i drage prijatelje trudom i posvećenošću postupno se došlo do komercijalne proizvodnje u 2007. godini.

56 Caffe Montenegro

Vinogradi i vinski podrum Vinarije Velimirović se nalaze na porodičnom imanju u idiličnom selu Malenza u Donjem Zagaraču na obodu Katunske nahije svega 15 kilometara udaljenom od Podgorice.

Tradicionalni način proizvodnje je modernizovan, ali od tradicije u izboru vina se nije odustalo. U vinogradima su i dalje dominante domaće vrste Vranac i Kratošija, mada je zbog oplemenjivanja istih posađen i manji broj vrsta Marslean i Petit Verdo.

Uprkos skromnim porodičnim počecima, današnji zasadi su jedni od većih među privatnim vinarijama te na prostoru od oko 4 hektara trenutno postoji 21 000 čokota od kojih na ovogodišnje zasade otpada skoro polovina.

Od trenutnih zasada vinarija proizvodi dva vina i to Malenza Barrique i Bahus Barrique koji se mogu probati ekskluzivno u Bahus Bistrou u Podgorici. Oba vina su rezultat dugogodišnjeg rada i iskustva profesionalaca iz oblasti vinogradarstva, sa ne malom primjesom porodične posvećenosti i ljubavi.

58 Caffe Montenegro

U cilju zadovoljavanja uvećavajućeg vinograda, Vinarija Velimirović planira da postojeći vinski podrum zamijeni i to gradnjom novog koji će u sklopu sa porodičnom kućom i okolinom činiti skladnu cjelinu, te biti interesanta lokacija svim ljubiteljima vina.

~ X V M e đ u na r o d n i „ T ro fe j Mont en eg r o 2 01 7 “ i D ržavno p rv e n st vo ba r m ena ~

NAJBOLJI STE

svaka čast!

Tekst: Sanja golubović fotografije: Nenad Mandić i Sergej Zabijako

XV Međunarodni „Trofej Montenegro 2017“ i Državno prvenstvo barmena u pripremanju koktela održani su 20. aprila u sklopu manifestacije «Gastronomski izazov Crne Gore» u hotelu Slovenska plaža u Budvi. Državno prvenstvo predstavlja i kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo barmena koje će se održati u oktobru u Kopenhagenu, đe će naš ovogodišnji pobjednik Vukota Kažić predstavljati Crnu Goru. Ovogodišnje izdanje takmičenja po svakom segmentu, i organizacionom i sadržajnom, brojem zemalja učesnika, masovnoj posjeti, medijskom interesovanju i uopšte brojem učesnika može se slobodno reći da je najbolje izdanje manifestacije do sad.

Odličan vid promocije Crne Gore na međunarodnom nivou NVU Udruženje barmena Crne Gore i ove godine je uspjelo da u Budvi okupi goste iz čak 14 zemalja svijeta: Hrvatske, Slovenije, Srbije, Češke, Mađarske, Rusije, Turske, Tajvana, Makedonije i Italije. Sa njima je nastupilo i naših 16 barmena. Za ovogodišnji događaj vladalo je veliko interesovanje zemalja učesnica i svojevrstan je uspjeh okupiti najbolje barmene ne samo iz regiona nego iz Evrope i čak i sa drugih kontinenata. XV Međunarodni „Trofej Montenegro 2017“ i Državno prvenstvo barmena je definitivno događaj koji promoviše Crnu Goru na međunarodnoj sceni kao autentičnu turističku zemlju vrsnih barmena i barista koji prate sve svjetske trendove i novitete, a uz to imaju znanje i umijeće planetarno cijenjeno. Organizatori su zahvalni svima koji su

podržali manifestaciju, no ipak utisak je da se možda još uvijek ozbiljno ne shvata ovako obimna i velika organizacija niti njen značaj na višem nivou i uopšte. Sam događaj je dugotrajna organizacija koja podrazumijeva i transfere gostiju, obezbjeđenje smještaja i niz uslova koji moraju biti ispunjeni a koji zahtijevaju ozbiljan pristup i finansije. Između ostalog članovi Udruženja su se susreli s mnogo izazova jer je trebalo organizovati veliki broj transfera gostiju sa aerodroma

Tivat, Podgorica, Dubrovnik a zatim im svima obezbijediti smještaj i sve ostale potrebe koje prate njihov boravak u Crnoj Gori. Ljubav članova Udruženja barmena Crne Gore prema njihovoj profesiji je uvijek bila jača od svih poteškoća sa kojima su se suočavali od svog osnivanja, ali uvijek su i ostajali istrajno na svom putu da pariraju s obzirom na sve kolegama iz cijelog svijeta i da iste dočekaju na najboljem mogućem domaćinskom i organizacionom nivou

Rajko Mijač,

predsjednik Udruženja barmena Crne Gore “Udruženje bi ovo takmičenje moglo da podigne na još veći nivo ali nam je zaista potrebna podrška institucija i organizacija iz Crne Gore jer na taj način bi ostvarili i ono što nam je i svima zajednički cilj, a to je promocija Crne Gore kao jedne od najboljih turističkih destinacija na Mediteranu, sa svim njenim ljepotama, kvalitetom usluge i gostoprimstvom koja je glavna odlika našeg naroda. Koristimo ovu priliku i da se zahvalimo svim sponzorima i organizacijama koje su nam pomogle da se manifestacija održi, jer i pored naše volje, truda i rada bez njihove pomoći to se ne bi moglo ostvariti.”

Nikola Merdović,

potpredsjednik Udruženja barmena Crne Gore “Nadamo se da će institucije i organizacije koje su strukovno vezane za turizam u Crnoj Gori prepoznati našu manifestaciju kao jednu od važnijih u promociji Crne Gore kako kod nas tako i inostranstvu. Veoma bi nam značila njihova pomoć jer svake godine imamo sve više poteškoća oko cijele organizacije i oko smještaja takmičara sa strane, koji su prepoznali našu manifestaciju kao jednu od prestižnih u cijeloj Evropi na kojoj samo učešće predstavlja vid njihovog uspjeha. Dovoljno govori podatak da nam se svake godine sve više Udruženja javlja sa željom da im uputimo poziv na naše takmičenje jer su čuli od ranijih učesnika za visok nivo profesionalizma na kojem se naše takmičenje organizuje i naravno za gostoljubivost nas Crnogoraca i ljepote Crne Gore.”

62 Caffe Montenegro

u Crnoj Gori i dodatno ih upoznaju sa našom zemljom i njenim ljepotama u vidu izleta koje su organizovali s ciljem da gosti ponesu najljepše moguće utiske iz naše zemlje. Zato, podrška institucija prije svega treba biti jača za ovu organizaciju i uopšte događaj koji organizuju ali i sve ostale aktivnosti koje sprovode tokom cijele godine, obuke, promocije itd. Jer, najbolji naš barmenski kadar dolazi iz škole Udruženja, generacijama već.

Na mladima svijet ostaje Ono što je oduvijek misija Udruženja barmena Crne Gore, a koju uspješno slijede i nastavljaju tu svoju viziju, je da učenici ugostiteljskih škola uzmu učešće na manifestaciji i tako stiču iskustvo i nova znanja ali i imaju direktan upliv u trendove u svojoj profesiji gledajući iskusne kolege iz cijelog svijeta na djelu i takmiče se s njima. Ove godine su na manifestaciji učestvovali đaci iz

Takođe, ostvarena je saradnja sa Prirodno-matematičkim fakultetom (smjer turizam) u Novom Sadu i sa profesorom Miloradom Todorovićem koji je doveo svoje studente koji su nastupili u međunarodnom dijelu takmičenja i napravili zapažene rezultate. Udruženje barmena Crne Gore je jos jednom dokazalo da je doraslo izazovu organizacije najvećeg regionalnog takmi-

Srednje stručne škole “Braća Selić“ iz Kolašina, predvođeni profesorom Miličkom Bulatovićem. Organizatori događaja NVU „Udruženje barmena“ istakli su posebno zadovoljstvo zbog njihovog učešća, i smatraju to posebnim ponosom cjelokupne manifestacije. Đaci ove škole su zaista pokazali visok nivo znanja i umijeća koji je zaista bio u rangu takmičenja sa profesionalcima sa kojima su „ukrstili šejkere“.

čenja barmena. Ove godine je manifestacija bila najposjećenija u odnosu na prethodne godine, a i medijska pažnja za ovaj događaj je konačno onakva kakva treba da bude. Iz Udruženja nijesu krili zadovoljstvo postignutim, i kažu da je sve to rezultat dugogodišnjeg rada i da znaju da njihov trud nije uzaludan, pogotovo kad vide toliko novih mladih lica na takmičenju.

Ostvarena je saradnja sa Prirodno-matematičkim fakultetom (smjer turizam) u Novom Sadu i sa profesorom Miloradom Todorovićem koji je doveo svoje studente koji su nastupili u međunarodnom dijelu takmičenja 63

REZULTATI DRŽAVNOG TAKMIČENJA Najbolji crnogorski barmen u 2017. godini, prema ocjenama stručnog žirija je Vukota Kažić i on će našu zemlju predstavljati na ovogodišnjem

Svjetskom prvenstvu barmena koje će u oktobru biti održano u Kopenhagenu. Kažić je prvo mjesto izborio kreativnim sastojcima koktela pod

nazivom Pep’s 06. Vukoti želimo u ime Caffe Montenegra srećan nastup u Kopenhagenu da ga posluži barmenska sreća!

DRŽAVN I PRVAK Vukota Kažić - restoran (Per Sempre) Podgorica Receptura pobjedničkog koktela

“Pep’s 06“

- Finlandia vodka - Monin creme de cassis - Pep’s sirup homemade (voda, sećer, kopriva, malina, anis, kadamom, klinčići, džem od šljiva, pivolada, kora od pomorandže, limun, vanila, zeleni biber) - Ananas juice -Lime sok

Drugo mjesto je osvojio Veselin Čabarkapa – (Hotel Queen of Montenegro) Budva, a treće mjesto Stefan Tatar (Hard Rock Cafe Podgorica). Vukota Kažić

Veselin Kažić

64 Caffe Montenegro

X TROFEJ “MIRKO IVKOVIĆ“ Ono što je izuzetno važno i pohvalno je da Udruženje čuva uspomenu na utemeljivača ovog takmičenja Mirka Ivkovića jednog od osnivača UBCG,

čuvenog promotera barmenske profesije, legende naše istorije barmenstva, pa desetu godinu zaredom postoji takmičenje sa nagradom koja

nosi njegovo ime i izuzetna je čast dobiti je. Ovogodišnji osvajač ove izuzetne nagrade je Emil Adrović (restoran Val, Bar).

Događaju je prisustvovala i supruga pokojnog Mirka Ivkovića

Emil Adrović

REZULTATI MEĐUNARODNOG TROFEJA MONTENEGRO 2017 Na Međunarodnom Trofeju 2017 prvo mjesto je osvojio Atilla Bus (Mađarska), drugo Mario Saulan (Hrvatska), a treće Aleksandar Ponjević (Slovenija). Pobjednički koktel je pod imenom Morte Aertene.

Morte Aertene Receptura: - Grand Marnier - Apricot wine - Monin White Chocolate syrup - Copperhead Digestive Bitters - Fresh ginge

Atilla Bus

II Kimbo Barista Cup U sklopu manifestacije održan je i II Kimbo Barista Cup na kojem je uzelo učešće 9 barista iz Crne Gore i regiona. Pobjednik takmičenja barista je Vukota Kažić, koji se ovog puta okitio „duplom titulom“ jer je prethodno osvojio i Državno prvenstvo barmena., kao i drugoplasirani Veselin Čabarkapa. Treće mjesto pripalo je Danilu Trifunoviću iz Srbije.

Specijalisti za rezervne dijelove za profesionalnu ugostiteljsku opremu – pribor i opremu za profesionalne bariste

Fotograf Sergej Zabijako je snimio manifestaciju i uradio video snimak koji se nalazi na njegovom „YouTube“ kanalu Promo Montenegro pa oni koji nijesu bili u prilici da prisustvuju događaju mogu uživati u snimku.

Matija Ramov

Export Area Manager

Tel: +385 98 927 86 68 - matija.ramov@lfspareparts.com

www.lfspareparts724.com

66 Caffe Montenegro

Iskusni internacionalni žiri pomno je pratio svaki segment rada barmena

P red s tavl j a mo :

- in fib r a sa lv e t e

Servirajte sa stilom

Kompanija PG PAK se bavi distribucijom higijenskopapirne konfekcije, ambalaže za pakovanje i dostavu hrane i kompletnog potrošnog materijala.

PG PAK

higiene and packing solution Asortiman PG PAK-a posjeduje sve higijenske sertifikate i zastupnici su renomiranih evropskih proizvođača. PG PAK vrši distribuciju svojih proizvoda na teritoriji svih gradova Crne Gore.

Svojim klijentima, osim brzih isporuka, nudi praćenje i analizu potrošnje na mjesečnom i godišnjem nivou.

upakovane higijenske vlažne maramice za restorane PG PAK nudi osvježavajuće vlažne maramice namijenjene prvenstveno restoranima. Obezbijedite svojim gostima najbolje uslove savršenim spojem maramica i losiona koji ugodno čisti i osvježava.

68 Caffe Montenegro

Infibra salvete

Za svako serviranje hrane u vašim ugostiteljskim objektima salvete su neophodne. Ako želite da su elegantne i dobrog kvaliteta, PG PAK nudi salvete poznatog italijanskog brenda Infibra.

iso-9001-2008

ecolabel

fsc

stil i inovacije na vašem stolu

Pravilnim i neobičnim serviranjem pokazujete brigu i pažnju prema svojim gostima. PG PAK, svojim klijentima, brigu i pažnju izražava obezbjeđujući im najbolje materijale za rad.

PG PAK showroom Donja Gorica, Berski put, Podgorica telefon: 068 880 211 e-mail: info@pg-pak.com

Avant uris t ič k i park Go rica Podgorica je grad koji i nema mnogo šume u blizini jezgra grada, a i to što ima znaju pokatkad poharati požari ili ljudi. Zato je park šuma Gorica neprocjenjivo blago građana Podgorice i tako se treba odnositi prema njemu. Kako i priliči potrebama grada koji iz dana u dan raste park šuma Gorica je sa izgradnjom modernog Avanturističkog parka na vrhu brda prije više od pola godine dobila dodatne sadržaje i u potpunosti ispunjava želje za bilo kojim načinom uživanja u prirodi: aktivnim i manje aktivnim. Posebnu radost park je donio djeci, ali i odraslima. Ovog proljeća Avanturistički park je prilagođen i za noćni rad što je rijetkost za takva mjesta, pa je sad izletište živo i noću što je poseban doživljaj…

Uživaj u prirodi na sto načina 70 Caffe Montenegro

foto: Arhiva Avanturistički park Gorica i Nenad Mandić

Sunce voli Podgoricu, pa u njoj često i dugo obitava - ima 135 ljetnijih dana u godini sa temperaturom od preko 25 stepeni. Ljeta su topla, proljeća šarena, jeseni bajkovite, a zime blage… Park šuma Gorica se maltene nalazi u centru grada, ustvari

izdiže se iznad centra i sva godišnja doba mu daju poseban šarm, i nikad to mjesto nije bez ljudi… Nije Gorica bez razloga nazvana “plućima Podgorice”. Sa njenog vrha inače se vidi cijeli grad. Vrh brda je kao fenomenala prirodna sky terasa. Blizina takve ljepote

urbanom, urbanizovanom i gradskom stambenom dijelu je privilegija koja građanima omogućava da se za samo par minuta izmjeste u potpuno prirodan ambijent, i da odlazeći na ovo izletište ne moraju da pakuju kofere za put neđe van grada u prirodu… Avanturistički park je dodatno približio Goricu građanima. Ovaj tematski park ispunjava želje za interesantnim aktivnostima, zabavom, ugostiteljskom ponudom na brdu i mogućnostima višesatnog ugodnog boravka u

prirodi pružajući i mogućnosti organizacije proslava, druženja, takmičenja u srcu šume. Kompleks sadrži staze sa preprekama, vještačke alpinističke stijene, igraonice, teretane, kafeteriju… Mjesto je osmišljeno da podjednako bude interesantno ljudima svih dobi, djeci, biciklistima, pješacima, sportskim rekreativcima, profesionalcima, manjim i većim grupama posjetilaca. Odlično za tim bildinge, takmičenja uz dosta uzbuđenja i zabave.

Kafeterija simpatičnog naziva koji se odomaćio u slengu Podgoričana “Što činiš”, a što znači i đe si, kako si, šta radiš… je objekat uklopljen u potpunosti u cijeli ambijent. Ponuda lokala je bazirana na zdravim cijeđenim voćnim sokovima, poslasticama ali domaćim vinima, jer mjesto se pokazalo kao idealna romantična lokacija.

Staze su adaptirane za različite uzraste i svaka od njih ima set od 15 različitih igara, a projektovane su od strane stručno specijalizovanog licenciranog tima za izgradnju tematskih parkova.

Teretana u Avanturističkom parku omogućava vježbanje na spravama za sve one koji vole taj vid treninga i koji sad mogu zatvorenu teretanu zamijeniti ovom u prirodi.

Kafeterija “Što činiš” je objekat uklopljen u potpunosti u cijeli ambijent 71

Vještačka alpinistička stijena daje mogućnost svima onima koji žele da isprobaju novi vid aktivnosti i možda pronađu svoj novi hobi.

Ovo je definitivno izletište koje je građanima Podgorice itekako trebalo. I Gorica im je sad bliža nego ikad. Igor Begović, Direktor Avanturističkog parka Gorica prilikom naše posjete parku nam je rekao da je ovo mjesto svojim radom u prethodnom periodu pokazalo opravdanost postojanja i razuvjerilo sve one koji nijesu mislili tako, ali i naglasio društvenu odgovornost kompleksa prema prirodi. “Od otvaranja Avanturističkog parka, od 28. septembra prošle godine, brdo Gorica je najposjećenije mjesto Podgorice, a mi smo tu da im ispunimo dan aktivnošću, kvalitetnom gastro ponudom i pozitivno” –rekao nam je gospodin Begović.

Avanturistički park Gorica je osmišljen da podjednako bude interesantan ljudim svih dobi, djeci, biciklistima, pješacima, sportskim rekreativcima, profesionalcima, manjim i većim gru-

Avanturistički park Gorica je odličan izbor lokacije za tim bilding, proslavu rođendana, takmičenje uz dosta uzbuđenja i zabave 72 Caffe Montenegro

pama posjetilaca.

Dječija igraonica radi pod nadzorom instruktora parka koji sa djecom provode sate i sate u prirodi

Mjesta ko j a m eni znač e Tijana Todorović dizajnerka, kostimografkinja, scenografkinja

LJUBLJANA

a j n a j l š i m z a r n i kao nač New York je jedan vi ć Sa nja go lu bo ra zg ovar al a: va hi ar a čn foto gr af ije : li

Umjetnost i nauka, dizajn, kultura, pozorišna i modna scena, ... na svakom polju naša Tijana Todorović briljira, a njen talenat i rad izuzetno su zapaženi i na svjetskoj dizajnerskoj sceni. Rođena Titograđanka čija je porodica porijeklom iz Nikšića, pohađala je osnovnu i srednju školu u Podgorici, a na Univerzitetu u Ljubljani je završila Fakultet za modu i tekstilni dizajn, gdje je danas predavač i gdje uskoro i doktorira. Ona je i pozorišna kostimografkinja i scenografkinja - angažovana je u Crnogorskom narodnom pozorištu i Slovenačkom nacionalnom teatru. Čak i u pozorištu kada je prilagođavanje umjetničkog izraza potrebama kolektiva neophodno, ona ostaje pri svom osobenom umjetničkom izrazu i stavu. Modnim dizajnom se bavi kreirajući nekomercijlne stvari. Iza nje je nekoliko kolektivnih izložbi i revija, zapaženo učešće na World Expo 2010. u Šangaju... Uključena je u brojne projekte, kao dizajnerka kostima i stajlinga za video spotove, promotivne spotove, tekstilni, modni i grafički dizajn. Njen rad je doveo na najveću platformu za promociju, reklamiranje i udruživanje mladih dizajnera širom svijeta “Not Just A Label” koja je Tijanu predstavila na njihovoj glavnoj stranici, a američki modni magazine Designer Original prošle godine svrstao je među top dizajnere i posvetio joj punih osam stranica u magazinu. Njen dizajn je ustvari njen način razmišljanja. 76 Caffe Montenegro

od onih gradova u kojima bi se rado izgubila C.M: Koja mjesta na Vašoj dosadašnjoj mapi života možete zaokružiti crvenom olovkom kao najbitnija i zašto? - Hm, pa svako mjesto u kojem sam boravila ili živjela mogla bih zaokružiti crvenom olovkom, bilo da je riječ o Titogradu u kojem sam rođena ili Nikšiću iz kojeg mi potiče familija, ili Ljubljana kao možda najznačajnija u mom trenutnom životu i školovanju... Beograd, Berlin, Zagreb, Barselona sve su to gradovi u kojima sam živjela i koji su me obilježili... I zaista posebno iskustvo i poseban doživljaj i životna neka prekretnica je bio Shanghai koji mi je otvorio mnoge vidike, podigao osjećaj za različito, poštovanje drugačijeg i odnose u veličinama, brojevima i kvalitetu... Ima tu mjesta i mjesta koje

Svoje studente učim da griješe, da rizikuju, da se olako ne zadovoljavaju postignutim“

C.M: Na šta Vas asocira riječ “djetinjstvo”? - Na Konferenciju mačaka! Gospođu ovcu! Slikovnice. Ljude ispod kreveta. Nevidljive prijatelje. Mač, lutke koje govore, gomile i gomile boja, iscrtane zidove. Nikšić, moju kuću tamo, đedove, babe, moje drugare, beskonačna maštanja.

s obzirom da ste izuzetno mladi? - Velike su razlike. Moji studenti nažalost nemaju studentski život. Oni žive nekim konformističkim životom odraslih ljudi ili previše zaštićene đece. Nijesu samostalni, nijesu drski u onom pravom smislu, ne rizikuju, ne druže se... Iskreno sam zabrinuta našim današnjim studentima jer više života, snage i volje primjećujem kod generacija njihovih roditelja. Ne znam da li je možda takvo stanje zbog činjenice da većina studira u svom gradu ili je definitivno došlo do neke smjene generacija u kojima je volja za životom i otkrivanjem novih relacija ubijena. Period studiranja je svakako jedan od najznačajnijih za razvoj i formiranje svakog čovjeka, upoznavanje sa nepoznatim, pobuna, nezadovoljstvo sa ponuđenim, traženje smisla, putovanja, rad, učenje, koncerti, novi ljudi... To je makar za mene bio period samospoznaje, formiranja ciljeva, definisanje odnosa, poštovanja... Iskreno, ovo pitanje zahtijeva posebnu pažnju i nije naivno jer se postavlja pitanje na kakvim mladima svijet ostaje? Ipak, nekako se nadam da je samo period sazrijevanja pomjeren pa da će se naša omladina probuditi iz ove uspavanosti, bezvolje i nezainteresovanosti.

C.M: Kako su izgledale Vaše studentske godine? Poredite li ih sa životom studenata kojima predajete? Imal li razlike

C.M: Na kojim mjestima se danas odvija najviše Vaš život? - U prevoznim sredstvima.

bi mogla da dodam i da pobrojim i svako od tih kutaka bilo da se radi o gradovima ili samo o nekim ulicama, prozorima, mirisima i ljudima je posebno i značajno za mene...

C.M: Da li su Vaš život u Sloveniji i život u Crnoj Gori dvije stvarnosti i kako funkcioniše prebacanje iz jedne u drugu? - Toliko sam se navikla na te brze promjene sredina da sada ne bih uopšte znala kako izgleda život samo na jednom mjestu. Ovako u nekim momentima imam osjećaj da živim u nekim paralelnim stvarnostima i nivoima i da mi obje sredine dođu kao odušak jedna od druge. C.M: Možete li povući neku paralelu sličnosti i razlika te dvije države u načinu života? - Sličnosti svakako ima u nekim situacijama obično onim ružnim shvatim da su Slovenci zapravo samo

Nemam neku kreativnu opredijeljenost, to je više ogromna potreba ka istraživanju novih svjetova 77

“ljepše upakovani” ili “umiveni” Crnogorci. Priroda je slična s tim što je ipak slovenačka geografija pitomija od naše. Takođe našim gradovima nedostaje zelenila, u Ljubljani se na primjer, lakše funkcioniše dok se u Podgorici lakše živi. S tim što obje te stavke mogu da budu opasne ova prva zbog ulaska u rutinu a ova druga zbog olakog shvatanja života. C.M: A kako bi izgledala paralela u modnim stilovima koje preferiraju Slovenci(ke) i Crnogorci(ke)? - Crnogorke više robuju nekim stilovima koje nameću tv programi iz Srbije ili neke turske serije ili neki možda italijanski časopisi. Dok su u Sloveniji ljudi mnogo rasterećeniji po tom pitanju i imaju više slobode u izražavanju sebe kroz ono što nose (od onog “briga me kako danas izgledam” do sve češće pojave, a to je oblačenje pod uticajem turbo folka).

Putovanja su inspiracija za sve Postoji puno oblika i mogućnosti da otputujemo. Onaj koji ne putuje bilo kroz knjige, slike, filmove ili fizički ostaje uskraćen za mnoge izazove i doživljaje u životu. Svako putovanje predstavlja neprocjenjivo bogatstvo koje je samo naše.

C.M: Šta se Slovencima sviđa u Crnoj Gori? - More, žene - muškarci, lakoća življenja i naša hrana. C.M: A Crnogorcima u Sloveniji? - Hm, red, rad i disciplina, više mogućnosti za ljepši život. C.M: Da li Vam je bilo teže istaći se i dobiti angažman u odnosu na slovenačke kolege kao neko ko dolazi ipak iz druge države? - Slovenci su jako teški i nepovjerljivi prema strancima, posebno onim koji dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije, iako ih u kulturi Slovenije ima najviše. Ali kako da vam kažem, nije mi lako palo ni tamo ni kod nas jer koliko oni teško propuštaju strance toliko mi ne volimo naše ljude. C.M: Kakav ste osjećaj imali kad ste dobili međunarodna priznanja u obliku objave teksta o Vama i Vašem radu u časopisima “Not Just A Label” i “Designer Original”? - Osjećaj je svakako predivan kada neka veća organizacija nepristrasna u bilo kom smislu prepozna nečiji rad i istakne ga na takav način. Takva čast mi je zapravo dala veći osjećaj odgovornosti da sve sljedeće mora biti bolje da bi opravdalo ono što je o meni napisano. C.M: Možete li nam izdvojiti par

78 Caffe Montenegro

berlin

pariz

barselona

trst

Volim da otkrivam gradove, skrivena šangaj mjesta, nove prostore, navike. Posmatranje kako neki grad živi diše za mene predstavlja poseban doživljaj, posebno - Svakako su uticali, neke stvari su oni trenuci kada sebi dozvolimo da u mi olakšali i otvorili neka vrata. Sve nekom gradu punom ljudi budemo sami to što se izdešavalo tokom prošle i posmatramo svijet oko nas kao na godine podstiče me da radim više, nekom platnu ili kroz neki tako da je upravo to najveći i najboveliki prozor lji uticaj. rečenica koje su Vas se najviše dojmile iz teksta magazina Designer Original koje opisuju Vas i Vaš rad? - Teško da mogu izdvojiti neku rečenicu, a i da ništa nije napisano do objavljenih fotografija, meni bi bilo dovoljno. C.M: Koliko su ti događaji imali uticaja na Vašu karijeru a koliko Vama lično znače?

C.M: Koliko kreacije imaju poveznicu sa Vašim stilom - modnim, životnim? - Trudim se da sve što radim ima veze sa mnom, mojim opredjeljenjem, životom. Čak i u pozorištu kada svoj izraz prilagođavamo potrebama kolektiva neophodno je ma koliko se slagali ili ne sa nekim idejama, prijedlozima i zahtjevima da ostanem pri onom svom izrazu i stavu.

C.M: Koliko je teško doktorirati na Vašim studijama i koju temu ste odabrali za doktorat? - Svakako da nije lako, obzirom da doktorat kao tip nivoa školovanja u mojoj profesiji je novost, predstavlja izuzetno naporan proces samim tim što nema puno izvora, jedinica na koje mogu da se ugledam - oslonim. Tema kojom se bavim je odjeća kao likovni, neverbalni jezik u scenskim umjetnostima i praksama na području bivše Jugoslavije. Kao osnovnu temu sam izabrala nešto što me oduvijek interesovalo a to je ono neizgovoreno - vizualno kod svih nas. C.M: Da li ćete Vi ustvari biti prvi doktor u Vašoj struci iz Crne Gore? - U Crnoj Gori koliko znam, hoću. C.M: Kojih su to “Top 5 lokacija” u Crnoj Gori koje trebamo “pod obavezno” da sugerišemo turistima da posjete prilikom prvog boravka u našoj zemlji? - Perast i Gospa od Škrpjela. Stari grad Kotor. Durmitor. Velika plaža i Ada Bojana, Skadarsko jezero... C.M: A kojih su to prvih “Top 5” lokacija u Sloveniji obavezno trebamo da posjetimo prilikom boravka u toj zemlji? - Ljubljana, Triglav, Terme, Postojinska jama, Soča. C.M: Koliko putujete i kako birate destinaciju za putovanje? Na osnovu preporuka, ličnih afiniteta, potreba...? - U posljednje vrijeme najviše putujem iz potrebe, odavno već nijesam putovala neđe đe sam htjela. Kad malo bolje razmislim posljednji put sam putovala tamo đe sam htjela 2012. godine.

Tema kojom se bavim u doktoratu je odjeća kao likovni, neverbalni jezik u scenskim umjetnostima i praksama na području bivše Jugoslavije

C.M: Koje putovanje želite da ponovite? A na koje želite odavno da pođete ali nikako da krenete? - Ne želim da ponavljam putovanja, bar ne za sad, želim da odem u New York i nikako da krenem. To je jedan od onih gradova u kojima bi se rado izgubila.

C.M: Kako provodite vrijeme kad ste u Crnoj Gori, ako se izuzme radni dio? - Nažalost, posljednjih godina u Crnu Goru dolazim isključivo zbog obaveza, ono malo vremena koje imam u pauzama trudim se da provedem sa ljudima koje volim - porodicom i prijateljima. Nekada se desi da svoje baš bliske prijatelje zapostavim jer ne nalazimo potrebno vrijeme za naša druženja. Tek ljeti uspijem da nađem slobodno vrijeme koje posve-

U Sloveniji mi nedostaje lakoća komunikacije koju mi imamo i njeguška pršuta. Dok mi u Crnoj Gori nedostaje osjećaj za red, lijepo, poštovanje tuđeg vremena, odnos i ophođenje prema svojoj zemlji, kulturi i narodu.“ tim uglavnom proputovanjima kroz našu zemlju uzduž i poprijeko, to je nešto što me ispunjava a i predstavlja neke vrste rituala. C.M: Kako se odmarate? Imate li svoju omiljenu plažu i planinu? - Odmaram se tako što provodim vrijeme sa mojom porodicom, svakako da imam omiljenu plažu i planinu, mada nijesam mnogo izbirljiva kada je priroda u pitanju dovoljno je

80 Caffe Montenegro

malo parče kopna i mora za dobar odmor. C.M: Koja Vam je kuhinja omiljena, i gdje u Crnoj Gori najviše volite da jedete i zašto, a u Sloveniji? - U Crnoj Gori mi je omiljena tatina kuhinja. Nijesam izbirljiva po pitanju hrane sve što je spremljeno kako treba meni je dobro. Omiljeno mjesto đe volim da je-

Svako mjesto u kojem sam boravila ili živjela mogla bih zaokružiti crvenom olovkom, bilo da je riječ o Titogradu u kojem sam dem je definitivno Pod Volat, tu dovodim sve ljude koji dođu da posjete Crnu Goru, što zbog hrane, što zbog prijatnih ljudi i te neke tople domaćinske atmosfere. U Sloveniji obožavam slastičaru Zvezda. C.M: Imate li neki omiljeni kafe, restoran? - U Sloveniji Daktari, Pritlicje. U Podgorici Berlin, Biro. C.M: Postoji li neka zemlja ne uzimajući u obzir Crnu Goru i Sloveniju, koja bi odgovarala Vašem senzibilitetu, ličnim potrebama u kojoj mislite da bi mogli (voljeli) da živite? Postoji li neka destinacija koju ste „zacrtali“ da ćete otići kad tad, a još ne uspijevate da pođete? - New York. C.M: Kako izgleda Vaš „jedan običan“ radni dan s obzirom na mnoštvo angažmana? - Buđenje između 6 :30 – 7h i odlazak na spavanje kad se za to vremena nađe... Sve ostalo se dešava u hodu i svaki dan

rođena ili Nikšiću iz kojeg mi potiče familija, ili Ljubljana kao možda najznačajnija u mom trenutnom životu i školovanju...

je različit. Ono za šta se uvijek mora biti vremena to je trening minimum tri puta neđeljno, a ostalih konstanti nemam. Kad se radi predstava to je uvijek trka s vremenom i sa ljudskim mogućnostima posebno u sektoru samog procesa izrade kostima i gotovo uvijek se dešavaju nepredviđene stvari koje nam mijenjaju dnevne planove.

preokupirani? - Upravo sam završila predavanja za ovu školsku godinu na Fakultetu i kostimografiju za predstavu „Mamu mu jebem ko je prvi počeo“ u Crnogorskom narodnom pozorištu, uskoro se vraćam u Ljubljanu đe započinjem nove projekte u okviru moje teme i pozorišta kojima se zaista iskreno radujem.

C.M: Kako volite da počnete dan, a kako da ga završite? - Idealan početak dana je vrijeme za doručak i kafu a završetak uz knjigu, čaj ili seriju.

C.M: Kad ćemo imati priliku da vidimo nešto novo iz Tijanine kreativne radionice? - Pa najnovije je skoro bilo na sceni studio (CNP), a što se tiče neke moje samostalne prezentacije ne mogu ništa još da obećam, nadajmo se uskoro.

C.M: Čime ste trenutno poslovno

DR T R ADE p r e d stav l j a

Object carpet snažan oslonac za vaš enterijer

82 Caffe Montenegro

OBJECT CARPET tepisi su elegantan dodatak prirodnom kamenu, parketu ili nekim drugim drvenim oblogama

Pokažite svoju kreativnost Poseban osjećaj ljepote u arhitekturi, kombinacije boja i nove tehnologije su glavna motivacija i podstiču da idemo korak dalje i učinimo da vizija postane stvarnost. Odgovorno i pažljivo rukovanje prirodnim resursima u cilju zaštite životne sredine kao dio opšte društvene odgovornosti jedan je od motiva koji karakteriše proizvodnju ovih tepiha. Rađeni su po vodećim standardima kada je u pitanju izdrživost, absorbcija zvuka,

Nikad kompromis po pitanju kvaliteta, stručno oko preciznog dizajna, stalne inovacije sa odgovarajućom odgovornošću – to je ono što Object carpet simboliše više od 40 godina.

Konfigurator na sajtu www.object-carpet.com će vam pomoći u isprobavanju različitih kombinacija u različitim tipovima objekata

nezapaljivost. Dizajn je sigurno prepoznatljiv ali je bitna i činjenica da je istrajnost ovih tepiha duža od prosječne. Object carpet tekstilne podne obloge postoje u varijantama rolni, kvadrata ali i kao tepisi sa različitom obradom ivica. Mnogo je različitih modela i boja koji se mogu i međusobno kombinovati. Sve je stvar vaše mašte. Uživajte u bojama i teksturama i pravite kombinacije i sa drugim podnim oblogama. Ovi tepisi su elegantan dodatak

Uživajte u bojama i teksturama i pravite kombinacije i sa drugim podnim oblogama

prirodnom kamenu, parketu ili nekim drugim drvenim oblogama. Object carpet tepisi su namijenjeni visokofrekventnim prostorima. Fabrika bitan akcenat stavlja na zvučnu izolaciju. Velike konferencijske i kongresne sale ili “open space” kancelarijski prostor su zone gdje je absorbovanje zvuka mnogo bitno. Moderni enterijeri podrazumijevaju dosta stakla, betona i čelika i treba uspostaviti ravnotežu kada je akustika u pitanju i projektovati funkcionalan prostor. Dokaz da vrijedi vjerovati ovom brendu su i brojna priznanja koja su dobili kao i njihova referentna izvođenja.

Object carpet tekstilne podne obloge postoje u varijantama rolni, kvadrata ali i kao tepisi sa različitom obradom ivica

Adresa:

www.drtrade.me

84 Caffe Montenegro

Cetinjski put bb Donja Gorica, Podgorica

Tel: + 382 20 261 575

+ 382 20 260 574

Mob: + 382 69 031 071

Mail:

dr@t-com.me

63 63

86 Caffe Montenegro

Klasični Risotto al Nero 4 šolje povrćne supe 300 g liganja ili sipe, isjeckane na sitno, pipke ostaviti ucijelo 2 kašike maslinovog ulja 1 luk srednje veličine, izblendani so i biber 1 manja šargarepa, izblendana 1 manji štapić celera, izblendan 500g arborio pirinča malo bijelog vina 1 1/2 kašika mastila od sipe 2 kašike putera Parmigiano Reggiano korica od pomorandže za ukras U šerpi zagrijte pola litra vode do ključanja i ubacite pipke od sipe ili liganja i kuvajte dok ne potamne, 1

minut. U drugoj šerpi zagrijte maslinovo ulje, dodajte luk i začinite solju i biberom. Kuvajte, povremeno miješajući dok luk ne omekša, oko 4 minuta. Dodajte šargarepu i celer i kuvajte još 3 minuta. Dodajte isjeckano meso sipe ili liganja i propržite uz povremeno miješanje oko 5 minuta, dok ne potamni i ne počne da se zavija. Dodajte pirinač i posolite po ukusu. Zatim dodajte vino i konstantno miješajući kuvajte oko 2 minuta. Dodajte mastilo i odmah potom jednu kutlaču povrće supe. Stalno miješajte dok tečnost ne ispari a onda dodajte opet kašiku i tako dok ne ostanete bez supe. Pirinač bi trebao da omekša ali nikako da postane previše tečan. Na kraju dodajte puter i rendani sir i sklonite sa vatre. Posolite i pobiberite po ukusu i dodajte još mastila ukoliko želite tamniju boju.

88 Caffe Montenegro

90 Caffe Montenegro

92 Caffe Montenegro

94 Caffe Montenegro

Dobro cuvana tajna

96 Caffe Montenegro

98 Caffe Montenegro

100 Caffe Montenegro

101

102 Caffe Montenegro

- Biznis intervju -

Ksenija Dukić predsjednica Body Building i Fitnes saveza Crne Gore i profesionalna fitnes instruktorka

Volim ljude i u životu se rukovodim srcem razgovarala: Jelena Pejaković

fotografije: Lična arhiva

jen izgled ne pokazuje njene godine, savršena figura, njegovan i mladalački izgled su njen zaštitni znak, ali odraz sportskog i zdravog života koji promoviše, a koji joj je i poslovno opredjeljenje. Najvećim sopstvenim nadahnućem smatra svoju porodicu, ponosna je na ćerku Mariju i sina Kostu, a suprug Vjekolsav joj je uvijek bio bezrezervna podrška. Govori kao što trenira – prijatno, uljudno i s lakoćom. Ime joj je kao princezi – Ksenija Dukić, a oličenje joj je kraljica i to fitnesa.

103

Bogato, petnaestogodišnje iskustvo u vježbanju, s velikom ljubavlju i entuzijazmom Ksenija prenosi na one koji je u svakom koraku pažljivo prate, a sve to u jednom od njena tri fitnes studija u Podgorici koja nose njeno prepoznatljivo ime. To su mjesta za rekreaciju i oslobađanje od briga kroz vrijeme utrošeno na pravilan trening ali i mjesta na kojima će neki spoznati svoju buduću profesiju. Uloga predsjednice Body Building i Fitnes saveza Crne Gore, učinila ju je snažnijom da pomogne mladim talentima i da podršku u ličnom profesionalnom razvitku dobiju baš u svojoj zemlji, Crnoj Gori. Najveće snove, Ksenija kaže, ostvarila je ruku pod ruku sa svojim suprugom Vjekoslavom, koji joj je oduvijek pružao bezuslovnu podršku.

C.M: Otkud Vaše intresovanje za bavljenje fitnesom? - Cijeli život bavim se sportom. Međutim, pauza je uslijedila kada sam rodila djecu jer sam im tada bila najpotrebnija. Kada su oni porasli, počela sam da se bavim fitnesom rekreativno. S obzirom na svoj sportski duh, fitnes mi je išao od ruke. Počela sam da pohađam edukacije i 2004. godine dobila svoju prvu diplomu za grupni program Fisaf-Bafa.

C.M: Je li izazov biti prva žena Body Buildinga i Fitnes saveza Crne Gore? Tu nijesu na snazi samo mišići već i odgovornost? - Upravo tako, ali veoma sam zadovoljna zbog osnivanja takve organizacije. Misija Saveza je raditi na poboljšanju naše djelatnosti i da ljudi, koji žive u Crnoj Gori a žele raditi posao kojim se ja bavim, imaju odgovarajuću

104 Caffe Montenegro

organizaciju koji će stajati iza njih i njihovih angažmana. Bodi bilderi itekako su zadovoljni zbog osnivanja ove institucije od koje će sigurno imati pomoć koja će im značiti. Kad sam ja počinjala da se bavim fitnesom, morala sam ići u Srbiju, Hrvatsku, Italiju i druge zemlje da bih učila i dobijala priznanja za to. Uz pomoć Saveza, sve potrebne edukacije organizuju se u našoj zemlji. Tako da, zadovoljstvo mi je zalagati se za ciljeve našeg Udruženja, a zarad njihovog ostvarenja, svaki posao shvatam vrlo ozbiljno i odgovorno. C.M: Vlasnica ste čak tri fitnes studija u Podgorici. Kako uspijevate da organizujete svoje vrijeme? - Imam veliku podršku porodice u tome. Moja djecu su sada odrasla, i više nemam toliko obaveza kao kada su bili mali. Svoj treći studio u City kvartu, otvorila sam baš kada su oni otišli da studiraju u Beograd. Preostalo mi je više slobodnog

Zdravlje se čuva fizičkom aktivnošću, pravilnom ishranom i odmorom

Nijesam pobornik trend ishrane Nijesam pobornik toga da se pije ili jede ono što je u trendu. Uvijek sam voljela da pijem cijeđene sokove koji su ljekoviti, ali ne umanjujem vrijednost ,,eliksira“ poput meda i rakije. Iako to nijesam praktikovala do sad, možda ću pokušati.

vremena, koje sam odlučila usmjeriti na posao koji me čini srećnom. Ogromnu podršku dobijam od supruga. Veliku pomoć pruža mi moj brat, koji vodi jedan od fitnes studija i to me čini rasterećenijom. C.M: Po čemu su Vaši treninzi posebni? - Iza sebe imam mnogo održanih časova, a idalje učim, idem na obuke fitnesa i nadograđujem

se. To ću činiti, dok se god budem bavila ovom profesijom. Iako su moji treninzi grupni, trudim se da posvetim pažnju svakom ponaosob. Često organizujem uvodne časove, za početnike sa kojima treba više rada. Trudim se da pružim maksimum i pokažem sve što znam. C.M: Kako izgledaju obuke koje organizujete, u cilju profesionalnog učenja budućih trenera i koliko one mogu da im koriste? - Na tim obukama, polaznici se uče obavezama koje će imati, ako budu postali instruktori. Riječ je o osnovnim predavanjima, na kojima se uči o tome kako funkcioniše ljudsko tijelo. Obuka traje 240 sati, a raspoređuje se i održava vikendima, što pogoduje ljudima koji su u radnom odnosu. Oni koji su završili sa ovim tečajem, veoma su zadovoljni. Interesovanje je veliko. C.M: Kako vježbanje može unaprijediti naš život?

Trudim se da pružim maksimum i pokažem sve što znam - Vježbanje je jedna od tri najvažnije karike za zdrav život. Zdravlje se čuva fizičkom aktivnošću, pravilnom ishranom i odmorom. C.M: Sav svijet bruji o tome, da su vježbanje u kontinuitetu i zdrava ishrana neraskidiv spoj neophodan za dostizanje željenog efekta. Kakav je Vaš stav po pitanju toga? - Oni koji prvi put dolaze u teretanu, a nikada nijesu doručkovali, važno je da to promijene, i svako jutro otpočnu sa tim najzdravijim obrokom, koji će im dati jačinu. Ako se cijeli dan bavimo fizičkom aktivnošću a slabo jedemo, oslabićemo na vagi, ali će onda mišići i naša motorika biti oslabljeni. Za večeru je važno da u nju, ne budu uključeni ugljeni hidrati. Trebamo biti oprezni sa četiri bijele smrti: bijeli šećer, bijelo brašno, mast i so. C.M: Koja je Vaša omiljena hrana i koliko ste kreativni u kuhinji? - Volim našu tradicionalnu hranu. Bilo bi super kada bi ljudi

pripremali starinska jela, uz uslov da rade kao što su radili naši preci. Pašta je brza hrana i nju ne smatram ručkom. Kažu da se žene dijele na one koje vole da

možete reći koliko to iziskuje odricanja u privatnom životu? - Ako u životu imate realne ciljeve, onda je dobra organizacija ključ za sve. Imala sam veliku podršku

Podrška porodice daje najveću snagu Sebe ne smatram karijeristom. Prvo sam majka, i to veoma srećna zbog moje poslušne djece, koja su uvijek bila dobri đaci. Zahvljujući tome i bezuslovnoj podršci supruga Vjekoslava nesmetano sam mogla da se posvetim radu.

čiste i one koje vole da kuvaju. Ja više pripadam ovoj prvoj grupi. Ipak redovno kuvam, ne zato što uživam u tome, već zato što svojoj porodici želim da pripremim zdrava jela. C.M: Obzirom da ste postigli uspjeh u svojoj profesiji, da li

porodice, i svoje obaveze na poslu završavala sam uporedo sa obavezama u kući. Veoma sam zauzeta i pripadam onoj grupi ljudi koji nijesu navikli na odmor, već na rad. Najbolje funcionišem kada imam mnogo posla. Sebe ne smatram karijeristom. Prvo sam majka, i to veoma srećna zbog

105

Imala sam veliku podršku porodice, i svoje obaveze na poslu završavala sam uporedo sa obavezama u kući

Balkansko prvenstvo u body buildingu, fitnessu i body fitnessu Balkansko prvenstvo u body buildingu, fitnessu i body fitnessu koje će se održati u Baru od 28 . do 30 aprila je ustvari veliki uspjeh naše premlade organizacije, koja je osnovana tek prošle godine. Od njega očekujem mnogo medalja za naše reprezentativce. To je je divan događaj koji će promovisati Crnu Goru.

106 Caffe Montenegro

Savjet za one koji tek počinju da treniraju Kad ljudi počnu da dolaze u teretanu, obično pitaju šta trebaju da jedu, kako bi dostigli ono što žele postići vježbajući. Pravilna ishrana svakako je preporučljiva ali ona nikako ne smije podrzumijevati uključivanje dijeta. Zdrava hrono ishrana, veoma je jednostavna i daje fantastične rezultate. Ishranu treba korigovati, a ne agresivno mijenjati ,,preko noći“ kako organizam ne bi doživio stres.

moje poslušne djece, koja su uvijek bila dobri đaci. Zahvljujući tome, nesmetano sam mogla da se posvetim radu. C.M: Kako izgleda Vaš uobičajen dan? - Dan provodim drugačije, nego što sam ga provodila kada su moja djeca živjela kod mene. Sada imam više poslovnih obaveza. Budim se u 7 sati i odlazim na trening. Nakon toga odlazim u trgovinu i spremam ručak, kao ostale domaćice. Nakon toga slijedi odmor, a zatim opet treninzi. U večernjim satima obično se odmaram.

Kažu da se žene dijele na one koje vole da čiste i one koje vole da kuvaju. Ja više pripadam ovoj prvoj grupi.

C.M: Šta čini Vaš stil života? - Moj stil života podrazumijeva posvećenost porodici pa onda poslu. Pored toga, volim putovanja i druženje pa nastojim da u životu i za to odvojim vremena. C.M: Poznato je da imate širok spektar ideja kada je sportski modnini trend u pitanju. Kakav stajling preferirate van sportskih aktivnosti? - U tim prilikama oblačim se klasično i elegantno, a volim da nosim i džins i štikle.

bih na njima bila viđena, već zato što volim da se lijepo provedem.

Svaki posao shvatam vrlo ozbiljno i odgovorno

C.M: Birate li aktivan odmor u prirodi ili ipak tražite neku varijantu mirnijeg odmora? - Jednom godišnje, sa svojim suprugom putujem na desetodnevni odmor, obično van Crne Gore. Volim mirne destinacije na kojima se zaista odmaram i dosta čitam. Naš izbor je Francuska, Italija... Ali, odmorim se fino i u našim lijepim crnogorskim primorskim gradovima, poput Sutomora, ali isključivo u junu i septembru, kada nema velike gužve. C.M: Vaš posao iziskuje rad u grupama i stalnu komunikaciju sa ljudima. Da li ste i privatno druželjubivi? - Sebe i supruga smatram izuzetno bogatim, zbog uskog kruga kvalitetnih ljudi oko nas – naših prijatelja. Privatno sam veoma

C.M: Na koji se način duhovno obogaćujete? - Volim ljude i u životu se rukovodim srcem. To me čini zadovoljnom i to me pokreće. Takođe, ljeto je period kada imam više vremena i tada volim pročitati dobru knjigu. C.M: Osim fitnesa, za šta ste još talentovani? - Ne volim puno da govorim o tome, ali ako me ipak pitate, onda ću reći da sam oduvijek bila nadarena za sve što je u vezi sa sportom. Košarka mi je posebno išla od ruke. C.M: Koji je najkraći put do osjećanja zadovoljstva i sreće? - Ako ste vi i vaša porodica, zdravi i složni, onda ste srećni. Ne treba izostaviti ni ulogu partnera u tome, jer će kroz kompromis i dogovor vaš brak učiniti uspješnim. Gdje ima ljudskosti, sve se sve srcem i riječima može ostvariti.

komunikativna i volim da se družim sa pravim ljudima. Smatram da su oni vrijedni svakog ulaganja, kako bi odnos sa njima dostigao najviši nivo. Posjećujem aktuelna dešavanja, ali nikad iz razloga da

C.M: Kako je najbolje prevazići stres? - Prije svega, fizičkom aktivnošću. Važno je zanemariti negativne informacije, koje nijesu u dodiru sa nama. To se postiže fokusiranjem na naše životne prioritete, čitanjem i duhovnim uzdizanjem.

107

108Caffe Caffe Montenegro 86 Montenegro

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 4 JUL JUL BR. BR. 63. 63. PODGORICA PODGORICA +382 68 001 006 / +382 +382 68 001 006 / +382 68 68 021 021 407 407 109 87

Cvijeće kao dekoracija u ugostiteljskim objektima

U sljedećem broju: BILJKE KOJE NAJČEŠĆE SRIJEĆEMO U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA

110 Caffe Montenegro

Duga je istorija gajenja i prenošenja ukrasnog bilja, iz njihove prirodne sredine do njihovog odgajanja u saksijama. Kinezi su prije 5.000 godina gradili raskošne palate sa obiljem raznih grmova i cvijeća zasađenih u zemljane lonce. Od tih davnih vremena mnogo se toga promijenilo, mnogo toga je napredovalo, a ponekad i nazadovalo. Prije nove ere potiču slike biljaka sa loncima egipatskog dvora. Čak su i u kamenu izrezbareni razni grmovi, a posebno tamjan. Ipak, u dalekoj prošlosti biljke su gajene radi iscjeliteljskih vrijednosti, kasnije kulinarskih, ali mnoge drevne civilizacije gajile su biljke kao statusni simbol. Smatralo se da je raskošno uzgajanje bilja prioritet bogatih. Stari Vavilonci su se proslavili svojim „Visećim vrtovima“. Stari Grci su počeli slobodnije grupisati posude sa raznim sadnicama. Tekst: Krstinja Zečević

Ukrasno bilje i drveće kroz istoriju Svake godine se u Grčkoj održava svečanost u čast „Adonisa“, boga plodnosti biljaka. U starom Rimu po mnogim gradskim kućama gajilo se cvijeće u posudama, pravili su staklenike da bi biljke cvjetale i zimi. Kraljevi i vojskovođe slali su vojnike da bi iz neke udaljene zemlje donijeli neku lijepu biljku. Neke su putovale s kraja na kraj svijeta. Kasnije su i trgovci i drugi putnici

donosili žive biljke bilo zbog ljekovitosti ili zbog svog egzotičnog izgleda. U srednjem vijeku – mračnom razdoblju Evrope, nastavilo se sa uzgajanjem biljaka, posebno sa uzgojem začina. Medicina se bavila proučavanjem raznih trava isključivo radi ljekovitosti. Renesansa je oživljavajući sve klasične starine oživjela i umjetnost gajenja biljaka posebno u posudama. Naglo se razvila ljubav za gajenjem rijetkih i egzotičnih vrsta pa su iz svih krajeva Novog svijeta

donosili biljke od kojih se mnoge nijesu prilagodile novim ulsovima. U 17. vijeku mnoge biljke postale su predmet pomodarstva. Pravo ludilo zahvatilo je Evropu pojavom lala i drugih biljaka. U Holandiji je cvjetala trgovina lalama a ona je ostala do dan danas svjetsko središte za gajenje cvijeća. Iako je u početku gajenje biljaka u posudama bila povlastica aristokratije ipak postepeno prelazi i u kuće običnih ljudi. Biljke su u njihove domove unijele raskoš i ljepotu i olakšale im radnički život u industriji. U

111

19.vijeku imamo profesionalne skupljače biljaka ali ipak mali broj njih bi preživio putovanje. Tek u 20.vijeku donose se biljke koje su mnogo ranije posađene u posude te su bile donekle adaptirane na nove uslove života. Počinje prava potražnja i traganje za nepoznatim biljkama i otkrivaju se nepoznati predjeli svijeta. Najviše su tražene orhideje, dracene, krotoni, palme, kasnije kaktusi, a fikusi su postali popularni poslije Prvog svjetskog rata i zadržali svoju popularnost sve do danas. Danas biljke sa nama ravnopravno dijele naš životni prostor. Arhitektonska rješenja dozvoljavaju toliko egzotičnih biljaka kojima se ljudi dive. Biljke se skupljaju i skupljane su po raznim krajevima svijeta, od meksičke pustinje do vlažnih šuma Amazona, prašuma Afrike, džungla Indije, brežuljaka Tibeta, vjetrovitih ostrva Pacifika, vlažnih šuma Indonezije, vjetrovitih ostrva Pacifika, vlažnih šuma Indonezije i mnogih drugih krajeva svijeta. Uslovi u jednoj životnoj sredini razlikuju se od uslova u drugoj sredini pa zato predstoji dug period prilagođavanja.

Hotelske biljke Neke biljke su otporne čak i ako smo nemarni prema njima (pogodno za hotelske holove i sl.), dok druge zaista treba njegovati da se održe u životu. Čak i različiti djelo-

112 Caffe Montenegro

vi prostorije imaju različite uslove. Ljubav za biljke dovoljna je da ona raste srećna i zdrava. Ima dosta biljaka koje je lako gajiti kao što su muškatle, aralije, begonije, hlorofitum i dr. Mnoge biljke, poput fikusa mogu da rastu i po nekoliko metara po holovima hotela i drugih objekata. Visoke biljke stvoriće pravu „džunglu“

fikusa, banana, dracena, palmi. Lijep primjer uspješnog uzgoja na ovaj način je svakako hotel „Topolica „ u Baru. Ko je bar jednom bio gost tog hotela upamtio je prelijepi ambijent koji čine upravo ove biljke. Ako su zaista dobri uslovi može se sjeđeti pod krošnjom raznih palmi i zadovoljno popiti kafa. U nekom uglu nastaniće sa

Biljke su živa bića Mnogi ljudi na biljke gledaju kao na ukras prostorije dok drugi postupaju sa njima kao sa živim bićima poštujući njihove potrebe. Vjeruje se da će biljke bolje uspijevati tamo gdje ima prijatne muzike nego u tišini. Biljke kao živa bića imaju svoju psihologiju i reaguju na razne promjene. Naučnici tvrde da one tuguju ako se ozlijede, ako im se odreže list ili cvijet.

čitava zbirka kaktusa među kojima „Kraljica noći“ ima izuzetan cvijet koji cvjeta noću. Kao npr. zastakljeni vidikovac hotela „Plaža“ u Herceg Novom, odakle se ugođaj upotpunjuje prelijepim pogledom na Bokokotorski zaliv. Dugačak je put kad su Kinezi prvi put zasadili hrizantemu u posudu i njezinog razvoja do danas. Koliko

god su ljudi različiti i u kakvoj sredini žive svi će naći odgovarajuću biljku za svoj dom. Svaki prostor ima svoje biljke bilo da je to ugostiteljski objekat, spavaća soba, dnevna, kupatilo, stepenište, hotelski holovi. Treba voditi računa da biljke ne guše jedna drugu, a da djeluju kao jedna cjelina. Prije nego što stvorite svoju zbirku morate znati zahtjeve koje one pred vama postavljaju. Treba ipak, poštovati goste, posebno malu djecu, osobe podložne alergijama... Najprije treba odabrati biljku koju je lako gajiti, a kasnije druge biljke. Lijepo je odabrati bujnu kencija palmu ili juku koje su impozantne u prostoru. Uz dobar raspored jedna soba može izgledati kao više prostorija i da svaki kutak

ima svoju ljepotu. Ako arhitektura prostora nije dopadljiva može je prikriti biljkama. Kakav god da je ugostiteljski prostor, možete ga prilagoditi svojim potrebama. Broj biljaka zavisi od veličine prostora koji se odvoji za biljke. Grupa biljaka može biti sastavljena od kontarsnih oblika listova, a mogu biti i slične strukture npr. grupa raznih dracena. Gledajući lišće najrazličitije boje baršunasto, svilenkasto ponekad izgubite dah. Ako biljke stoje same mogu biti impozantne, velika monstera u uglu prostorije skrenuće pogled svakome ko uđe. Bilo u grupama ili kao soliteri biljke moraju biti u savršenom stanju što znači da imaju optimalne uslove za život. Gledajući svoje biljke gledate

113

umjetnička djela, pratite rađanje novog lista, cvjetnog pupoljka. Brižljivo treba izabrati i boju prostorije posebno za biljke šarenog lišća. Prostorija može biti ružna zbog grešaka u arhitekturi, ali pravilnim odabiranjem biljaka stvaraće različite osjećaje, mogli bi reći da je biljka ličnost koja će izmijeniti nepravilnosti i dobiti sasvim novu dimenziju.

penjaće se oko čitavog prostora. Prostran i dobro osvijetljen hol izgledaće fascinantno sa drvećem koje se često viđa van. Ispod staklene kupole može se kombinovati razno drveće počev od fikusa raskošne bodljikave juke, širokih listova banane, drvećem iz našeg podneblja koje nam oduzimaju dah, tako da kažemo: „lijepo je živjeti sa njima“.

Drveće u hotelima

Biljke na radnom mjestu

Drveće unosi posebnu dimenziju u prostoru. Biljke su vrlo dekorativne i mijenjaju cijelu koncepciju dizajna neke prostorije. Drveće ne

Veliki broj ljudi provodi dosta vremena u kancelarijama i radnim prostorijama. Važno je da on bude što ugodniji sa što više ukrasnog

postavlja velike zahtjeve pa su vrlo popularan ukras radnih prostorija i izložbenih prostora. Ovdje mislim na pravo drveće kao sobna jela, australisjki bor, razne palme pa čak i vrste kao hrast, kesten. Možda je najljepše sobno bilje fikus bendžamin, zatim razne drecene, pa krasula- omanje drvo sa svijetlim stablom i mnoštvom sitnih mesnatih listova. I razno voće može se gajiti u sobama a kasnije presaditi u baštu. Smokva će vrlo lijepo izgledati u posudi, a loza u bačvici

bilja. Hladne crte modernih prostorija, razni namještaj i oprema su dobra osnova za gajenje biljaka. Čak su i uslovi za njihov rast ujednačeniji nego kod kuće. Ovdje se mogu gajiti biljke u vodi. Po hotelskim holovima gaje se zaista najljepše biljke jer tu imaju mnogo svjetlosti i slobodnog prostora. Tu se najčešće šepuri fikus bendžamin, monstera, obični fikus i druge biljke. Možemo reći da nema mjesta u kući gdje neće uspijevati neka biljka. Sobno bilje naći

114 Caffe Montenegro

će se svuda, i u holovima banaka, ljekarskim čekaonicama, i sve doprinose ljepoti našeg života i zato im moramo biti zahvalni. Poseban značaj imaju za ljude koji žive u gradu, zbog manjka zelenila, pa su mnogima dragocjene podsjećajući ih na neko mjesto, prijatelje. Šta je potrebno biljkama da bi bujno rasle? Kao osnovno, dovoljno svijetla, zatim odgovarajuća temperatura, vlažnost, vazduh, voda i odgovarajući tip zemljišta gdje će one najbolje rasti. Biljke su ipak prilagodljive pa će uspijevati i u nešto izmijenjenim uslovima. Naravno moraju imati odgovarajući minimum životnih uslova. Gajenje sobnih biljaka je posao koji umiruje živce, pruža razonodu, zadovoljava estetske potrebe, prečišćava vazduh obogaćujući ga kiseonikom i doprinosi strujanju energije u vašem domu. Bez njih ne bismo mogli živjeti one stvaraju kiseonik i hranu koja nam je potrebna i ljepota življenja sa njima je kao u bajci.

115

116 Caffe Montenegro

Njegoševa 58 PODGORICA 117

CM klub Hoteli Akvamarine, Budva +382 69 599299

članovi cm kluba Herceg Novi +382 (0) 31 346075 HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

Podgorica, +382 (0) 67 170681 Byblos i shisha lounge Podgorica +382 (0) 67 311 342

HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084

Imanje Knjaz, hotel restoran Podgorica +382 63 234567

Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131

Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

Imperial, Bar +382 (0) 30 455288

Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666

Carpe Diem, cafe, Bar

Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111

Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601

Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281

Ziya, Podgorica +382 (0) 67 229000

Casper, Budva

Astoria montenegro,

Kalamper hotel & Spa Bar + 382 (0) 68 333833

Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992

Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405

Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511

Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100

Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100

Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Castello,

Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255

Laguna hotel & restoran, Podgorica +382 (0) 67 614777

Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030

Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520

Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065

Ugostiteljski objekti

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222

Cesare, café-bar, Kotor

MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601

Arte Dolce, cafe poslast., Podgorica

Club Emporio, Stari grad Budva

MD, Bar +382 (0) 30 305124

Ali Baba, plažni bar, Kotor

Copacabana, Ulcinj

Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Costa coffee, Budva i Podgorica

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Cuba, cafe bar, Petrovac

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Amici, kafeterija, Nikšić

Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Anovi, restoran, Podgorica +382 (0)69 111000

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

Ant, cafe bar, Bečići

Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344

Ararat, restoran, Bar +382 (0) 30 318416

Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500

Arena, cafe bar, Bečići

Princess, Bar +382 (0) 30 300100

Astoria restorani

Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570

BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805 Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000 Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153 Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702 Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100 Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414 Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021 Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039 Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204 Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093 Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000 Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814 Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206 Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545 Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500 Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442 Franca, Bar +382 (0) 30 55 920 Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067 Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666 Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008 Hilton Podgorica Podgorica, +382 (0) 20 443443 Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483 Hostel City Center, Beograd +381 (0) 11 2644055 Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623 Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000 HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233 HTP Boka, 118 Caffe Montenegro

HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070

Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623 Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541 Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100 Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471 Šajo, Budva +382 (0) 33 460243 Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044 Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196 Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322 Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444 Splendid, Bečići Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700 Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057 Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288 Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109 The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662 Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ulcinj +382 (0) 30 458225, Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno Blue magic, plažni bar, Budva Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646 Bonita, pizzeria, Kotor Bonsai fresh market&bar,

Caffe - caffe, Podgorica Royal, cafe bar i plaža, Bar

Bar +382 (0) 30 350501

Čudna šuma, cafe bar, Žabljak Dali, rest., Podgorica +382 (0) 69 234567 De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 Dominus, cafe bar, Petrovac Donna kod Nikole, restoran, Budva

Dukley beach lounge,

Budva +382 (0) 69 160000

Durante,

Ulcinj +382 (0) 30 373701 Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest,

članovi cm kluba

cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766

Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi

Planet, cafe bar, Bar

Sv. Toma, plaža, Bečići

Lugano, Kotor

Plavnica +382 (0) 20 230944

Svera, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

Tajson, cafe bar, Rožaje

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Pod murvom, restoran, Bečići

Tani, Nikšić

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Tapas bar Las Ramblas, Bar

Maršal Restaurant & wine bar, Podgorica +382 (0) 20 246194

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Porto, Budva

Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

Maša, rest., Podgorica +382 (0) 20 224460

Portobello, cafe - bar, Kotor

Trattoria Giardino, restoran, Podgorica

MB Ice club, Budva

Portun, restoran Nikšić

Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Poslastičare Fontane, Nikšić

Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

Milenijum, restoran, Rožaje

Premier, café - bar, Podgorica

Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Pržionica kafe Pause, Berane

Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Regina, Tivat

Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Velvet Cocktail klub, Podgorica

Montenegro caffe pub, Podgorica

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

Montenegro Pub, Nikšić

Ribarsko selo, Žanjice

Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003

Mtv, picerija, Petrovac

Riječka Gostiona i apartmani Oktoih, Rijeka Crnojevića, +382 (0) 63 222008

Xaoc caffe, Podgorica

MZ restoran, Podgorica, +382 (0)20 231206

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

XXL pansion restoran, Bar +382 (0) 30 364601

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

Ritter, Cetinje

Zeleni gaj, cafe bar, Budva

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Rocky beach, Utjeha, Bar

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

Samba, restoran, Bar

wasabi, Podgorica +382 (0) 20 220101; Bar +382 (0) 30 311043

Kalamper, restoran, Bar

Oro di terra, restoran, Baošići, Herceg Novi +382 (0) 69 903330

San Marino, restoran, Budva

Kapetanova konoba, Rafailovići

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223

Ocaso club, Budva

Kiss, Petrovac

P.C. Atrijum, Nikšić

Knjaževa bašta, restoran, Bar

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

Panini, Petrovac

Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Krušo, konoba, Herceg Novi

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

Perla, Budva +382 (0) 68 808080

La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Laguna, mliječni restoran, Berane

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Laguna, restoran, Podgorica

Piccoletto, fast food, Nikšić

Les Deux Magots cafe, Nikšić

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054

Pizana, rest., Budva +382 (0)69 150150

Forza, poslastičarnica, Kotor Fratello, diskoteka, Bar Gaeta, Cetinje Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054 Garden, cafe - pizzeria, Budva Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066 Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555 Grand, café - bar, Podgorica Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657 Hacijenda, latino bar, Budva Harašo, cafe bašta, Budva Hemingvej, cafe bar, Nikšić Hot Moon, cafe, Budva +382 (0) 68 033078 Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026 Ipad caffe 1 i 2, Podgorica +382 (0) 20 621850 Island, plažni bar, Kamenovo Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821 Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385 Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701 Jazz club, cafe - bar, Nikšić Jet ski, Kotor Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603 K-2, picerija Nikšić Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

San Remo, restoran picerija, Rožaje Santa Marija, Bečići Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264 SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 67 514 550 Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771 Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica Skala Santa, konoba, Kotor SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900 Solila, plažni komleks, Tivat Sport Club, Podgorica Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512 Stara varoš, cafe bar, Žabljak Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443 Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025 Street, cafe bar Nikšić

Brendovi, proizvođači

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija Aleksandrija, Herceg Novi

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171 Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585 Freixenet Frikom Fructal, Ajdovščina Slovenija Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145 Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304 119

članovi cm kluba

kimbo caffe, Kamnik, Skoplje, Makedonija Knjaz Miloš Ledo

Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901 Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624 Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910

Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803

Manuel caffe

Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III

Martex, Cetinje Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866 Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600 Next, Fresh&Co.

G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030 Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125 Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605 Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220 Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308

Nivea

Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766

Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554

Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510

Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000

Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131

Pernod Ricard

Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459

Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350 Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111 Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188 Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000 Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240 Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686 RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008 Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081 Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451 Orbico doo, Cetinje +382 (0) 41 232164 Pg Pak, Podgorica 382 (0) 68 880211 Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777 Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585 Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333 Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225 Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133

Preduzeća

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906 ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

voda voda, Vlado Beuaty bar, vinarija velimirović Danilovgrad +382 (0) 69 077180

Alo taxi, Podgorica 19700

Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

Amon, rent a car, Budva

Distributeri, Zastupnici

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

Bar kod, Podgorica baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207 CG Ex Mirage, Petrovac City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972 Di bar, Budva +382 (0) 33 454104 120 Caffe Montenegro

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030 Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250 Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223 Cer Style,

Podgorica, +382 (0) 68 834834 Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500 Cogimar, Ljuta-Kotor Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746 Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933 Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206 Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024

K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431 Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170 Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280 Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

cosmetics market Podgorica +382 69 301126

Lf Spa , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668

Crnogorski Telekom, Podgorica 1500

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710

CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

Luštica bay, www.lusticabay.com

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Ljetopis Automotive doo (Mercedes-Benz), Podgorica +382 (0) 67 660660

Display, Bar +382 (0) 30 316710 Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220 DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048 Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015 Džemo, Bar +382 (0) 69 427010 ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229 Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100 Estera, Bar +382 (0) 30 340523 Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584 Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404 FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325 Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505 Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620 Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382 Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588 goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001 Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444 Granulati, Bar +382 (0) 30 312601 Guardian, Budva +382 (0) 33 456040 Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009 Illusion Montenegro Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484 Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 Institut za istraživanja i projektovanja u privredi Beograd +381 11 6300751 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam, +382 (0) 33 410410 Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403 K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722

Maesto Line, Podgorica +382 (0) 67 660660 Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314 Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911 Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557 MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450 Mercator-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080 Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072 Metropolis, Podgorica MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540 Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436 Mirax group +382 (0) 67 211000 Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552 Mixer, Italy Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 M tel, Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Octopus doo, Bar +382 (0) 69 622243 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050

članovi cm kluba

Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620

Parah, Budva

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065 Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660 Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Reklam, Herceg Novi Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286 Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448 Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060 Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115 Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719 Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123 Star taxi, Bar +382 (0) 30 316710 Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696 T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321 Studio Synthesis, Podgorica + 382 (0) 20 228083 Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 Telenor, Podgorica 1188 Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450 Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107 Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412 VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000 Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600 Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797 YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709 Veneta plamen, Podgorica, +382 (0) 69 661140 Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552 Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097 Zlatara Onyx, Budva Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

Opremanje

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776 Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819 Aragana, Bar +382 (0) 30 340055 Arti home centar, Bar Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118 Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280 Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114 Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892 Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077 ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625 Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770 Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181 Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064 Dakom, Podgorica DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717 Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072 Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010 Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831 Fadis, Bar +382 (0) 30 341703 Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841 Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222 Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508 Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330 Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152 Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405 Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145 Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402 Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115 IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873 Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227 Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863 Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504 Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150 Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315 La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135 La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100 Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447 M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745 Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128 Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415 Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515 Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123 Migo, Vršac +381 (0) 13 800137

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000 Nino dizajn +382 (0) 67 519080 Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874 Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603 Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917 Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340 Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279 Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999 Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442 Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650

Turističke agencije

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202 London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680 Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522 My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021 nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213 Planet tours, Podgorica +382 (0) 20 231008 Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182 Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Turističke organizacije i organi uprave

Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136

Atlas tours doo Podgorica +382 (0) 69 014 259

Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185

Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300

Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344

Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493

Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064

Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001

Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

Opština Budva +382 (0) 33 451451

Rapex, Bar +382 (0) 30 341244

Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413

Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814

TO Bar, +382 (0) 30 311633

Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367

TO Berane, +382 (0) 51 236 664

Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301

TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877

Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804

TO Budva +382 (0) 33 402814

Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100

TO Cetinje +382 (0) 41 230 250

Spa medica, Podgorica+382 (0) 67 835 565

TO danilovgrad +382 (0) 20 816015

Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742

TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820

Stiropak +381 (0) 18 803335

TO kolašin +382 (0) 20 864254

Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670

TO kotor +382 (0) 32 322886

Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256

TO mojkovac +382 (0) 50 472428

Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091

TO nikšić +382 (0) 40 213262

Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700

TO Pljevlja +382 (0) 52 300148

Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

TO Podgorica +382 (0) 20 667536

TMG, Veternik +381 (0) 21 823167

TO rožaje +382 (0) 51 270158

Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879

TO tivat +382 (0) 32 671324

Velux, Beograd www.velux.rs

TO Ulcinj +382 (0) 30 412333

Vg group, Bar +382 (0) 30 341733

Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240

Vibacom, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

TO žabljak +382 (0) 52 361802

Volcano kladionice Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451 Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930 121

96 Caffe 122 CaffeMontenegro Montenegro

97 123

dirigent ConduCtor

grigorij krasko SoliSti

SoloiStS

Graf MuržaGraf Mourja {violina․violin} Srđan Palačković {udaraljke ․percussion}

podgorica

Velika scena crnogorskog narodnog pozorišta great Hall of Montenegrin national tHeatre

Subota, 13. ma j 2017. u 20 čaSova Saturday, 13 th may 2017 at 8 P.m.

koncert concert ko

ncert co

ert conce c n o k rt e c n o c rt e c ncert kon

dirigent ConduCtor

grigorij krasko SoliSta

SoloiSt

Ratimir Martinović {klavir ․piano}

beograd

Velika dVorana kolarčeVe zadužbine great Hall of kolarac foundation

četvrtak, 18. ma j 2017. u 20 čaSova thurSday, 18 th may 2017 at 8 P.m.

koncert concert ko

ncert co

ert conce c n o k rt e c n o c rt e c ncert kon

dirigent ConduCtor

grigorij krasko SoliSta

SoloiSt

Dmitrij ProkofjevDmitry Prokofiev {violončelo․violoncello}

podgorica

Velika scena crnogorskog narodnog pozorišta great Hall of Montenegrin national tHeatre

Ponedjel jak 29. ma j 2017. u 20 čaSova monday, 29 th may 2017 at 8 P.m.

geNeraLNi SpoNZor crNogorSKog SiMFoNiJSKog orKeSTra geNeraL SpoNSor oF MoNTeNegriN SYMpHoNY orcHeSTra

a j.may ma j.ma

ncert co

rt koncert

a j.may ma j.may ma j.may ma j.m ay ma j.may ma j.may ma j.may m

koncert concert ko

rt conce e c n o k rt e c n o c rt e ncert konc

rt koncert

126 Caffe Montenegro

127

TUBORG MONTENEGRO 128 Caffe Montenegro