Caffe Montenegro 138 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 138 / avgust 2017 / Crna Gora / cijena 3eura

030 401 064; 069 331 400; www.cungu.com info@cungu.com Stolica Metal H-801

Šifra: 037649

Šifra: 037647

99 Euro

Šifra: 037646

Šifra: 037650

Šifra: 037648

Stolica Metal H-8005

Šifra: 037651

Šifra: 037652

99 Euro

Šifra: 037653

STO METALNI 80x80cm

69 Šifra: 037654

Šifra: 037655

99 Euro

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne ma energetske eﬁkasnosti • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

Bul. D ord a VaĹĄingtona 3/11, 81000 Podgorica Tel: +382 (0) 20 674 210 / E-mail: Coachhousecg@gmail.com

NAŠA AMBALAŽA

PG PAK showroom Donja Gorica, Berski put, Podgorica telefon: 068 880 211 e-mail: info@pg-pak.com

SADRŽAJ

24 28

Sasvim lično: U japankama po planini

Uloga menadžmenta u motivaciji zaposlenih: Kako motivisati zaposlene

Neke od najljepših crnogorskih plaža: Naša obala plava

Porto Montenegro: ... Jer ljeto je tu najljepše

G3 Spirits predstavio: Piper-Heidsieck šampanjac

Manifestacija „Doživi Rožaje“ 2017: Rožaje sa lica mjesta

Mjesta koja meni znače: Milo Radonjić, PR & Marketing Menadžer hotela Regent Porto Montenegro: Svjestan sam naše lijepe realnosti

Naslovna strana: somersby

Zašto nam je važno da podržavamo dobru muziku: Nikšićko Rocks - Neizostavni dio dobrih festivala

100

34 60

Trendovi u ugostiteljstvu: Experience ponuda

Šta je u trendu: Ljeto 2017.

Gradski ukusi: antasti no ljeto

irih

DR trade: ... jer razumijemo dizajn...

Julie Fisher: R b iolet rodavnica sladoleda

Pipun ljetnje osvježenje: aštitni znak ljeta

100 Lime Wood, Hampshire, Engleska: Vrijeme je za bijeg u šumu 108 13. jul praznik crnogorskog naroda: an crno orske državnosti

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

izDa ač: Copy book house k ntakt: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 a e.montenegro gmail. om

IMPRESUM

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević, Ana Đurković / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

U JAPANKAMA

po planini Na sta i a Bobotov kuk, ri očetku đe očinje enjanje, rije neki dan sretnem đevojku nekih dvadesetak godina, i ula goj eri e, šta a enjanje ored nje i leži na travi... Misleći da joj treba omoć očesmo ra govor. I Podgori e je, došla tu sa društvom ar dana da budu na abljaku a riješili da se o enju na taj vrh Durmitora. na je ošla, no je br o shvatila da ne može, da nema kondiije, da teško diše, us orava gru u... i vratila se na ad. I sad tu meditira s ogledom na vrhove Durmitora, kaže uživa i čeka rijatelje da se vrate. Nije joj žao što nije i držala, jer joj je tu đe je sad relije o. Realno se čudi da je ošla gore najući da nije u kondi iji a nije kaže rethodne noći ni s avala nije, bila je na festivalu ri kanjona u selu Vojinovići u Pivi. I bilo joj je su er. Još je od utiskom. A nemaju ni vodiča, vodi ih drug koji je masu vrhova osvojio i ima iskustva u enjanju ali baš je udario jak tem o . Sve mi je odmah bilo jasno. No, njoj nije žao veli što nije ošla, osvojiće vrh nekad, neće on niđe. Jer eto otkad se vratila, tu na tom mjestu odakle is raća laninare ka gore, us jela je, kaže, da dobro ra misli o mnogo čemu u svom životiću malom i tri je velike odluke životne donijela . to vidiš kažem, tvoj ut na laninu

14 CAFFE MONTENEGRO

se is latio više nego da si vrh osvojila. Jasno mi je đevojka se aljubila a se jada lanini, a va duh ra rijeđen, snaga rirode ohrabruje na donošenje odluke. Lije o je to, a šta god sa odlukama oslije bilo. Ne do voljava lanina, ni ta arija ružnim mislima da se ojavljuju. udo jedno kakva čuda ta lanina čini ljudima. Đevojka je srećna, kaže reorođena... Po dravljamo se i kažem joj ko na šta ćeš ti još smisliti dok se tvoji odo go vrate, možeš i knjigu na isati. Kaže, očela je. Ne na ona da je već u kolumni mojoj.

o lanini, i bi još da se o enju. Biće da je bog sel ja. Ne nam kako ne naju đe su krenuli. No nema ve e, imali su želju da dođu na Durmitor, mada ovima je najbolje na abljaku, o gradu se može u ja ankama... i haljini. Ali samo reko dana. A kad smo kod abljaka, mada se odokativno vidi, a i itala sam i sa nala, ne bijaše u julu slobodnog a artmana ni sobe... Srećom una rijed smo re ervisali. Nema više onog reervisanja dan red ola ak, ima va da nešto... ako i treba. Bijaše o abljaku svuđe uno, gužva, najveća i ak u Voliju. Kao u onom Baru ili u ivtu, ustvari u svakom Voliju na rimorju...

Možda joj lanina romijeni život. to i rekreativno kretanje je kreativno. Bijaše mnogo ljudi na i maku jula na Durmitoru i okolo. Sudeći o tabli ama automobila i autobusa... najviše i rvatske. Ili se taj dan tako otre lo. No, odakle god dola ili, odmah se tu osjećaju kao da te o naju, dijelite istu strast i i istih ra loga ste tu. Svi, osim onih što su se u ja ankama tuda motali... Ne nam đe su u lažnim haljini ama te uri e krenule, ni ti momčići u ja anki ama... Kažu mislili malo gore , mislim se, možete samo malo dolje... uš u ja ankama krenuli

Neka statistika kaže šta hoće, i neka su neki ironični ili okušavaju biti duhoviti i s rdati se s tim oda ima kako imamo toliko i toliko ro enata više gostiju i ula aka u emlju na graničnim relaima u odnosu na rošlu godinu u ovo doba ali imamo. Ja vjerujem svojim očima, a viđele su dosta ovog jula. Baš volim jul. I avgust. I ljeto. I vrućinu. I ne smeta mi vrućina, jer ljeto treba da je vrelo. I ne bi bilo ljeto da nije. I ne smeta mi ništa. Ni gužve.

Jer, ko ne ide niđe STOJI U MJESTU šta god da radi, ako ne odeš NE MOŽEŠ SE VRATITI, a kad se vratiš, vratićeš se NA SASVIM DRUGO mjesto. ŽIVOT JE KRETANJE. Zato se sad lijepo SPAKUJ i idi. Ali NE KREĆI u japankama NA PLANINU.

a m

Ljeti bih svuđe da sam. A mi rivilegovani ovom našom lije om emlji om Možemo da se a čas is od klime doma svog tele ortujemo do mora, lanine, rijeke, je era... Samo ne do Delte. Računala sam da a vrijeme i nova koje neko utroši vrelog ljetnjeg dana boraveći u Delti, može da ode do mora ili Durmitora. Isti trošak, a more je more, a Delta je Delta. Sad ide ono jes kako ne, išli bi svi neđe kad bi imali ara... Ali ja sam i računala. Dvije makar i e i dvije koka kole, na tobožnjoj ras rodaji ne lanirano ku ljena, na rimjer maji a ili štagod koju nećete nikad obući, i to vam

je to... dan na moru ili lanini. Znate i da o našim laninama možete svuđe bes latno šator da raširite, hranu donesete, ako vam se na laninu ide... a dojč kafu možete u svakom laninskom gradu da o ijete, ako be nje život ne možete da amislite. Možete, ako hoćete. Zato ne mogu da slušam riče, vruće je, kre a se od vrućine, ne može se niđe od gužve. Pa i ovim turistima je gužva i vo e se ihahaha sati do naše lanine ili obale bog uživanja na njima. A vama sve smeta. duvijek sam mišljenja da stvarno ne uživamo koliko nam je dato, osluženo tu is red nas. akvi smo. Naravno, ne svi. Ništa nije generalno. Pa ni to da svi ljudi vole laninu. Ne ra umijem, ali ni ja ne uživam u čemu oni a smo kvit. Mada, nam, često je ljenost u itanju. Jer, ne moraš biti u kondi iji, kao što nije ova ura sa očetka moje riče, ali ona uživa

i srećna je. na će se o eti na vrh kad tad sigurna sam, i to će biti br o. Istina je što kažu romjena mjesta daje umu snagu ... Sjetite se kako neki namćori nakon nekog uta kraćeg ili dužeg svejedno, i ak na ad dođu nasmijani... Jer, ko ne ide niđe stoji u mjestu šta god da radi, ako ne odeš ne možeš se vratiti, a kad se vratiš, vratićeš se na sasvim drugo mjesto. ivot je kretanje. Zato se sad lije o s akuj i idi. Ali ne kreći u ja ankama na laninu.

- ULOGA MENADŽMENTA U MOTIVACIJI ZAPOSLENIH -

KAKO MOTIVISATI ZAPOSLENE direktor Agencije HT za konsalting i menadžment iz Beograda web: www.ht.in.rs

MOTIV POKREĆE Motivi okreću ljudsku aktivnost, usmjeravaju je u određenom rav u i održavaju se dotle dok se ilj ne is uni. Motiva ija se najčešće de niše kao ro es obuđivanja svojih aktivnosti i aktivnosti drugih u ilju dosti anja ličnih iljeva odnosno i iljeva sistema. Smatra se da je motiva ija re ultat sljedećih hijerarhijskih otreba otreba a samoaktueli a ijom, otrebe a samo oštovanjem, društvene otrebe, sigurnosne otrebe i iološke otrebe. Motiva ija je sku sastavljen od faktora koji čine dva odsku a

Za menadžment preduzeća je od izuzetne važnosti da poznaje profil motivacije svojih zaposlenih. Produktivnost rada zavisi direktno od stepena motivisanosti zaposlenih. Da bi ostvarili maksimalan stepen motivacije zaposlenih, menadžeri moraju poznavati potrebe i motive ljudi kojima rukovode i znati kako da obezbijede njihovo zadovoljenje. Satisfakcija zaposlenih je jedini način na koji se stabilno može obezbijediti visok nivo produktivnosti kao i kreativnosti zaposlenih.

. faktori koji u rokuju ne adovoljstvo 2. faktori koji dovode do adovoljstva.

KULTURNI SKLAD I HAOS s ješnost rimjene menadžment kon e ta ogleda se u skladnom funk ionisanju organi a ije. Međutim, veliki broj roblema u organi a iji nastaje kao osljedi a kulturnog haosa. Kulturni haos se ogleda u o štoj o uštenosti, nedosljednom oslovnom onašanju, neuvažavanju osnovnih rin i a oslovne etike. no se ne ovoljno odražava na efektivnost i e kasnost organi a ije,

Kulturni HAOS se OGLEDA u opštoj OPUŠTENOSTI, nedosljednom poslovnom PONAŠANJU, neuvažavanju osnovnih PRINCIPA poslovne ETIKE 16 CAFFE MONTENEGRO

dovodi do angažovanja dodatnih oten ijala, dužeg radnog iklusa, rekovremenog rada, što u krajnoj liniji dovodi u itanje krajnji us jeh organi a ije. s ostavljanje oslovne kulture u organi a iji očiva na teoriji kulturnog sklada, čija je suština u tome da odgovarajuća kultura bude risutna na odgovarajućem mestu, sa odgovarajućim iljem.

SUŠTINA MOTIVACIJE Motiva ija je jedna od najvažnijih tema u menadžmentu. Ra log tome je vrlo jednostavan redu eća ostvaruju iljeve tako što a osleni i menadžeri u njima ostvaruju svoje radne učinke. Za menadžment redu eća je od i u etne važnosti da o naje ro l motiva ije svojih a oslenih. Produktivnost rada avisi direktno od ste ena motivisanosti a oslenih. Da bi ostvarili maksimalan ste en motiva ije a oslenih, menadžeri moraju o navati otrebe i motive ljudi kojima rukovode i nati kako da obe bjede njihovo adovoljenje.

Bitno je samopouzdanje

Satisfak ija a oslenih je jedini način na koji se stabilno može obe bijediti visok nivo roduktivnosti kao i kreativnosti a oslenih. menadžment literaturi su o nate brojne teorije motiva ije.

TEORIJE SADRŽAJA MOTIVACIJE eorije sadržaja motiva ije nastoje da otkriju koje su to grupe potreba ili motiva koje ljudi nastoje da ostvare u organi a ijama. Imaju veoma velik raktičan načaj, jer ako bismo us jeli da otkrijemo otrebe koje stimulišu ljude na aktivnost, mogli bismo na ravi način da ih motivišemo na ulaganje dodatnih na ora. Do sada se u literaturi i dvojilo nekoliko teorija Maslovljeva hijerarhija otreba, Alfredov RG model, M llelandova teorija otreba i ert bergova teorija dva faktora.

Samopouzdanje ljudi značajno utiče na njihovu sposobnost ostvarivanja ciljeva a time i na motivaciju. Uvjerenost zaposlenog da može ostvariti cilj povećava njegovu motivaciju a time i vjerovatnoću da cilj zaista i ostvariti. Ostvarivanjem cilja se opravdava i samim tim povećava samopouzdanje zaposlenog.

HIJERARHIJE POTREBA Maslo je otkrio da ljude u organi a ijama okreće et gru a otreba koje su hijerarhijski uređene. ih et gru a otreba su iološke, otrebe sigurnosti, otrebe ljubavi, otrebe oštovanja i otrebe samoreali a ije. ijerarhijska uređenost ovih otreba nači da ostoji redosljed njihovog adovoljavanja. o, raktično, nači

da se otrebe višeg reda ne mogu adovoljavati dok se ne adovolje otrebe nižeg reda. Potrebe koje budu adovolje ne restaju da budu i vor motiva ije i tu ulogu reu ima viši nivo otreba. Fiziološke potrebe su rirodne otrebe koje svaki ojedina ima kao biološko biće. stvarivanje ovih otreba a osleni u redu eću ostvaruju u omoć arade koju dobijaju a svoj rad. Potrebe sigurnosti odra umevaju ičku sigurnost i sigurnost radnog mjesta, ali i sihološku be bjednost od ra ličitih vrsta stresa, frustra ije, na ada i sl. Potrebe ljubavi ili pripadanja čovjeka odnose se na njegovu želju da bude rihvaćen i voljen od strane kolektiva, kao i da se osjeća uno ravnim članom tog kolektiva. a gru a otreba roističe i njegovog karaktera kao društvenog bića.

Potrebe poštovanja čovjeku nije dovoljno da bude samo rihvaćen i voljen od strane ljudi u svojoj okolini. n ima otrebu da bude oštovan i od strane drugih ljudi, ali i samog sebe samo oštovanje . va otreba uključuje i otrebu a statusom i moći. Potreba samorealizacije - kada zadovolji sve ostale vrste potreba, čovjek ima otrebu da reali uje sve svoje s osobnosti i oten ijale kojima ras olaže. Potreba samoreali a ije odnosi se na čovjekovu težnju da ostigne us jeh u onome čime se bavi, da ostvari s osobnosti, talente i nanja koja nosi u sebi.

ERG MODEL MOTIVACIJE Alderferov model otreba, o nat od na ivom RG, u sebi uo šte nema ret ostavku o hijerarhijskom odnosu ljudskih otreba. n tvrdi da ljude u organi a ijama okreću tri vrste otreba eg isten ijalne otrebe, otrebe ove ivanja i otrebe ra voja.

18 CAFFE MONTENEGRO

Da bi OSTVARILI MAKSIMALAN stepen motivacije ZAPOSLENIH, menadžeri MORAJU POZNAVATI potrebe i MOTIVE ljudi kojima RUKOVODE i znati KAKO da OBEZBIJEDE njihovo ZADOVOLJENJE

g isten ijalne otrebe odgovaraju Maslo ljevim ba ičnim otrebama, otrebe ove ivanja su isto što i otrebe ove ivanja i ljubavi, dok se ra vojne otrebe odnose na želju da se ljudi ra vijaju, da uče nove stvari, usavršavaju svoje s osobnosti, rade interesantne i i a ovne oslove i ostižu re ultate. RG model jasno uka uje na to da, mada svi ljudi imaju slične otrebe, njihov relativni načaj a ojedin e može biti ra ličit. Stoga, svakom a oslenom treba ristu iti kao integralnoj ličnosti i okušati utvrditi koje otrebe su a njega dominantne.

TEORIJA DVA FAKTORA ert bergova teorija sadržaja motiva ije kaže da motiva iju a oslenih regulišu dvije gru e faktora higijenski i motiva ioni. Suština do rinosa ove teorije jeste u otkriću da adovoljstvo i ne adovoljstvo ljudi na oslu određuju ra ličiti faktori. Prisustvo ili odsustvo ne adovoljstva određuju higijenski

Ukoliko je INTENZITET motivacije VEĆI, utoliko će ZAPOSLENI u preduzeću ulagati VIŠE napora u OSTVARIVANJE svojih ZADATAKA faktori, dok prisustvo ili odsustvo adovoljstva određuju motiva ioni faktori. higijenske faktore s adaju lata, uslovi rada, oslovna olitika, organi a ija redu eća, odnos sa šefom i slično, dok u motivatore s adaju i a ovnost osla, mogućnost učenja novih stvari, na redovanje na oslu, ri nanja i sl. Im lika ija a menadžere jeste to da se reko higijenskih faktora mogu motivisati a osleni na alaganja samo do i vjesne grani e, odnosno da se

isključivim oslanjanjem na ove faktore ne može iskoristiti sva kreativna energija i oten ijal.

MCCLLELAND-OVA TEORIJA POTREBA David M lleland je takođe i diferen irao tri vrste ra ličitih otreba koje ljudi adovoljavaju u organi a ijama. o su otrebe ri adanja, otrebe ostignuća i otrebe moći. Potrebe ri adanja odgovaraju onim otrebama koje su identi kovana sa drugim otrebama motiva ije. Potreba a ostignućem redstavlja otrebu čovjeka da ostigne us jeh u onome čime se bavi. Zadovoljstvo koje čovek osjeća rilikom us ješno obavljenog adatka roističe u ravo i adovoljenja te otrebe. sljed te otrebe, osao sam o sebi može biti snažan motiva ioni faktor. Potreba a moći roističe i toga da ljudi imaju legitimnu otrebu da ostvaruju uti aj na druge ljude. M lleland je utvrdio da većina ljudi ima ovu otrebu i da je ona naročito važna a one na rukovodećim oložajima.

TEORIJE PROCESA MOTIVACIJE Među ovim teorijama najvažnije su teorija ostavljanja iljeva, teorija

jednakosti i teorija očekivanja. Teorija postavljanja ciljeva objašnjava da u ro esu okretanja ljudske aktivnosti naj načajniju ulogu imaju iljevi. snovna ideja ove teorije jeste da ostavljanje ilja redstavlja mehani am motiva ije jer se time ojedina stavlja u o i iju da u oređuje svoje s osobnosti sa onima koje su mu otrebne a ostvarenje ilja. Postavljen ilj mnogo više motiviše ljude nego kada im se kaže Radite najbolje što umijete . vaj ahtjev je vrlo neodređen ošto ljudi vrlo često ne naju šta je i koliko je to najbolje što umiju . Kad imaju jasan ilj koji treba ostvariti, oni tačno naju koliko je na ora otrebno uložiti u njegovo ostvarivanje. eorija je rovjeravana i u raksi i is osatavilo se da u mnogim slučajevima ostavljanje ilja red ojedin a ili gru u aista odiže nivo njihove motivisanosti a rad.

OSNOVNE PORUKE ZA MENADŽERE snovne oruke a menadžere koje se mogu i vući i teorije ostavljanja ciljeva su: * Svaki ojedina ili gru a u organi a iji uvijek treba da imaju ostavljen ilj svoje aktivnosti, i to veoma jasan, s e i čan ilj. Svako će bolje raditi ako ima tačno određen ilj nego ako ga nema. tkriveno je, takođe, da ljudi bolje rade ako je ilj s e i čan i kvanti kovan. * iljevi rada treba da budu ostavljeni tako da budu teško ostvarivi ali ipak dostižni. Neostvarivi, kao i reviše lako ostvarivi iljevi lako demotivišu ljude. * vijek treba davati ovratnu informa iju ljudima o ostvarivanju njihovih iljeva. Ljudi su više motivisani ako naju kako ostvaruju ostavljene iljeve. * Prema nekim istraživanjima, motiva ija a ostvarivanje iljeva se ovećava ukoliko a osleni učestvuju u ostvarivanju tih iljeva. o se osebno odnosi na iljeve koje je teško ostići, kada se arti i a ijom a oslenih u njihovom ostavljanju načajno smanjuje ot or njihovom ostvarivanju.

TEORIJA JEDNAKOSTI ILI PRAVIČNOSTI Prema ovoj teoriji na motiva iju a oslenih ne utiče samo odnos na ora koje oni ula u i nagrada koje dobijaju, već i oređenje so stvenih na ora i nagrada sa na orima i nagradama drugih u organi a iji ili van nje. va teorija kaže da su ljudi motivisani kro oređenje sa drugim ljudima sa kojima rade. Za menadžere je očigledno da na

Željeti moć McClleland je utvrdio da željeti moć nije samo po sebi ni dobro ni loše, to zavisi od ciljeva upotrebe te moći. Moć koju neko ima može biti upotrebljena i dobro i loše. Najzad, potreba za moći jeste neophodna da bi neko bio dobar menadžer, jer je u definiciji njegovog posla da utiče na druge

motiva iju a oslenih ne utiče stvarna nagrada, već er e ija ravičnosti te nagrade koja o et roi ila i i njihovih jednakosti sa nagradama drugih osoba. akođe, jasno je da davanjem revisokih nagrada nećete ovećati njihovu motiva iju budući da će oni vrlo vjerovatno uskoro ra ionali ovati te nagrade tako što će očeti da re jenjuju svoj na or ili ot enjuju same nagrade.

MOTIVACIJA ODNOSA Za motiva iju odnosa su važni 1. Napor: taj odnos je određen očekivanjima radnika odnosno njegovom er e ijom da će, ukoliko uloži dovoljno na ora, ostvariti određene erformanse rebačaj norme . 2. Performanse nagrade taj odnos je određen instrumentalnošću re ultata, odnosno er e ijom radnika da će re ultati rvog reda voditi ka re ultatima drugog reda ako reba i normu, on će dobiti bonus . 3. Nagrade lični iljevi a oslenog taj odnos je regulisan valen om nagrada, odnosno visinom referen ije koju a osleni ima rema određenoj nagradi.

20 CAFFE MONTENEGRO

CILJEVI rada treba da BUDU POSTAVLJENI TAKO da budu teško OSTVARIVI ali ipak DOSTIŽNI a valen a avisi od ste ena slaganja ličnih iljeva i interesa a oslenog i samih nagrada. ako će bonus imati visoku valen u ako on želi visoku nagradu više od ostalih.

TEORIJA OČEKIVANJA va teorija se ba ira na ret ostav i da je najveći dio onašanja a oslenih u organi a ijama lod njihovog slobodnog i bora. Autor teorije ro es motiva ije osmatra kao kognitivni ro es u kome

ojedina ra ionalno i slobodno odlučuje da li će i koje onašanje da redu me i to u avisnosti njegovih ro jena efekata tih onašanja. eorija očekivanja je od svih teorija motiva ije dobila najviše otvrda u em irijskim istraživanjima. No, i ored toga relativno malo je rimjenjivana u raksi. I ak se i nje mogu i vući veoma načajne im lika ije a menadžere * Za oslene treba uvjeriti da će njihov na or dovesti do iljnog re ultata i da će oni biti s osobni da ostvare određene adatke. * buka ovećava motiva iju jer ovećava uvjerenost da će ulaganje na ora dovesti do re ultata. * Za oslene treba uvjeriti da će njihov re ultat sigurno dovesti do nagrade. koliko radni učin i ne vode ka obećanim nagradama, instrumentalnost je ugrožena i nema motiva ije. * reba o navati a oslene i nati koja nagrada a svakog ojedin a ima vrijednost. Moraju se nati referen ije a oslenih u ogledu ojedinih vrsta nagrada da ne bismo gađali ored mete .

- Neke OD NAJlJePŠI CRNOGORSkI PlA A -

NASA OBALA PLAVA te kst: sa nj

a go lu bo vi

JAZ

koja su na žalost Plava obala i zelena zaleđina... brda ća naše obale i prethodnih dana gorjela, i gušila plu Obala će ostati njenih ljudi i gostiju, vatrogasaca... ba vremena za to, plava, i regenerisaće se šume ali tre orelo svi po jednu a valjda i mi zasadimo tamo đe je sag đanin Crne ki gra sadnicu, organizujem akciju da sva . Bilo bi za početak kar ma u nic sad Gore zasadi po jednu od najljepših plaža dosta... Donosimo vam izbor nekih Neke su patile usljed našeg crnogorskog dijela Jadrana. đine ali one su i dalje požara, i izmijenjena im je slika zale oj obali u dužini od divne i čekaju na vas uz ostale na naš kilometara.

FoTo: andrija Kasom

Budva miljena laža mnogih, roglašena i najlje šom u vro i Vodeći svjetski turistički vodič, Lonel Planet roglasio je lažu Ja najboljom evro skom lažom. Vijest je renio Inde endent i elegra h. Mi smo nali da je najlje ša, ali sad i svijet na. Plaža Ja se nala i na 2,5 kilometra od Budve i to u rav u ivta. Duga je 200 metara, smještena u Mračevom olju i sastoji se od dvije ješčane laže. Ja se nala i u agrljaju dva brda Grblja i Straža, a je aštićena od vjetra i u isto vrijeme visokih talasa, čime se ne može ohvaliti baš svaka laža.

22 CAFFE MONTENEGRO

Mi smo znali da je najljepsa, ali sad i svijet zna

ADA BOJANA

je Plaza koja ima svo ta fanove sirom svije

VELIKA PLAZA

I NJEN KITE SURF CLUB DOLCINIUM

Velika plaža, duga 12,5 km, najveća je na Jadranu i čuvena po kristalno čistom moru i najsitnijem i najčistijem plažnom pijesku. Tu na Velikoj plaži nalazi se sad već poznat u svjetskim razmjerama Kite Surf Club Dolcinium začetnik kajta kod nas a sad jedna omiljenih evropskih kajt lokacija. Dolcinium je postao zaštitni znak Velike plaže, urbana, moderna destinacija na našoj obali stvarana iz ljubavi prema sportu, moru i svom gradu, svojoj obali.

Foto: AndrijA KAsom

To trouglasto poluostrvo sa obje strane omeđeno rijekom Bojanom predstavlja prirodni rezervat nastao davne 1852. godine. Plaža je pješčana, voda izuzetno u priobalju plitka. Plaža je duga 3880 m. HTP „Ulcinjska rivijera“ A. D. je najveće hotelsko preduzeće na tom dijelu obale koje posjeduje i čuveno nudističko naselje «Ada Bojana». Prvi bungalovi za nudiste tu su napravljeni 1973. godine. Ada Bojana je omiljeno mjesto i ljubiteljima ptica, jer to ostrvo spada u područja od međunarodnog značaja za boravak ptica. Fantastične slike Ade u sutonu obišle su svijet…

Foto: gezim mavr ić

jedna od omiljenih kajt lokacija

Foto: ilija perić

OBLATNO

I NJEGOV ZASTITNI ZNAK ALMARA BEACH CLUB tivat

Najbolje dnevne zu rke koje se protezu i do kasno u noc

Oblatno je živopisna ulvala duga 1200 m u blizini naselja Radovići, a Almara Beach Club je već godinama adresa zbog koje se dolazi sa svih strana na ovu tačku naše obale. Luksuz i komfor udobnih kreveta i baldahina, internacionalni šefovi kuhinje, sjajni kokteli i žurke u popodnevnim časovima gdje su za muziku zaduženi poznati domaći i strani DJ-evi, čine ovo mjesto jedinstvenim na Mediteranu.

tivat

sr u rirodnog re ervata, u jedinstvenom orintološkom arku u Solilima udaljenim 3 km od ivta od kružnog toka na utu a Radoviće gdje je u srednjem vijeku bilo 09 solila, danas se nala i atraktivni lažni kom leks Movida klasi kovan kao ugostiteljski objekat sa 5 vje di a sadrži restoran, lažni bar, lounge bar i noćni klub . Jedinstveno mjesto a uživanje u životu na laži tokom ijelog dana, sve do kasno u noć. Movida osjeduje lije o uređenu, rostranu lažu sa šljunkom na kojoj može da se odmara ijela orodi a.

om FoTo: andrija Kas

Jedinstveno mjes uzivanje u zivotto za u

FoTo: movida

MOVIDA

PLAVI HORIZONTI tivat

miločer vo je čisti luksu rirode njen dragulj, a ona dragulj rne Gore. litna loka ija. ako je oduvijek tretirana. Neki kažu laža a odabrane, a realno ona to i jeste, aslužuje oseban tretman i odnos. rošlim vremenima omiljena laža arskih familija i aristrokratije, danas laža a visoko latežne goste i svjetski elebrit . Nala i se ne osredno u Miločersku lažu i svojom se atraktivnošću ukla a u njen ambijent. Duga je 20m, s čem resima i maslinama u aleđu. Ime je dobila o tome što je bila omiljeno mjesto kralji e Marije Karađorđević.

24 CAFFE MONTENEGRO

cisti luksuz prirode stefan

KRALJICINA PLAZA

FoTo: aman sv eti

Obiluje veoma sitnim pijeskom

Plavi hori onti su najveća i naj načajnija laža u o štini ivat u bli ini Radovića. Plaža ima ovršinu od 500 m2 a je duga 350 m. biluje veoma sitnim ijeskom koji je veoma ogodan a liječenje reumatskih oboljenja. Posebnu vrijednost laže čine maslinja i i borova šuma u čijoj hladovini uživaju brojni ku ači. Plavi hori onti gledaju na otvoreno more i otud na iv jer horionti su ođe aista lavi

ROSE

I NJENE FORTE ROSE

Mjesto sa a primorskog utenticnim duhom ribarskog naselja

FoTo: andrija Kasom

Rose se nala e na kraju oluostrva Lušti a, u samom ula u u Bokokotorski aliv koji je ri ni a tajni burne rošlosti stare vjekovima. duvijek su se a taj komad raja vodile bitke, i mnogi ga osvajali i branili Na mjestu gdje je strateški naj ovoljnija tačka i gdje je Lušti a aronila u more nala e se orte Rose istoimena tvrđava koja datira još i austrougarskog doba. Mjesto sa autentičnim duhom rimorskog ribarskog naselja, mirom koji imaju samo mjesta daleka od savremene obale . u su i orte Rose turistička atrak ija a artmansko ugostiteljsko lažnog kom leksa, mjesto određeno uživanju u luksu u slatkog sna na jeni od mora u ot unom saglasju sa rirodom, morem, okolinom, rošlošću i tradi ijom, ali i otrebama savremenog doba, adrenalinskim i a ovima i dobrom abavom.

SVETI STEFAN FoTo: aman sveti stefan

Sveti Stefan

Voda je uvijek cista, bistra i ima modro plavu boju

Plaža je autentična i osebna baš kao i grad hotel Sveti Stefan, baš kao i sama rirodom nagrađena loka ija nekadašnjeg ribarskog mjestaš a koje je ostalo naj o natija rnogorska turistička loka ija u svijetu. Ra dvojena tombolom ješčanim s rudom koji vodi do grad hotela Aman Resort Sveti Stefan, ova laža ima dvije strane u ot unosti odjednake. Samo ih je rud odijelio i to što je lijeva slobodna a s oljnje goste, dok je desna hotelska i re ervisana je a goste hotela Aman Resort Sveti Stefan. Plaže su od sitnog šljunka rvenkaste boje. Voda je tu uvijek čista, bistra i ima modro lavu boju, baš onakvu kakvu amišljamo kad kažemo more...

Mnogo je jos divnih plaza na nasoj obali, svak ima neku koju vise od ostalih voli: Trsteno, Perazica do, Kalardovo, Ploce, Trsteno, Utjeha, Kraljicina plaza u Canju, Buljarica, Lucice, Zanjice, Njivice... Mi smo obisli sve ali smo vas slikom poveli samo na neke od nasih omiljenih lokacija. Ma nama je sva nasa obala omiljena! 25

26 CAFFE MONTENEGRO

- PO RT O M ON T EN EG R O -

... Jer ljeto je tu

najljepĹĄe

Plivaj i uživaj Hot-spot koji se nadnosi nad morem je lokacija za ljubitelje plivanja i osvježavajućih koktela pravi hedonizam za U holike, zaštitni znak Porto Montenegro ahting kluba, m dug in nit bazen, sa fantastičnim pogledom na superjaht marinu i UN S om zaštićeni akvatorijum Bokokotorskog zaliva. o je perfekcija doživljaja kristalno čiste vode i azurnog ambijenta!

28 CAFFE MONTENEGRO

Džez, šampanjac... i zalazak sunca Uz konceptualne doga aje, poput Zalaska sunca uz džez, Martini zabava i šampanjske Moet ce večeri bazen će produžiti radno vrijeme od četvrtka do nedjelje, do 21h Posjetioci mogu degustirati delicije mediteranske kuhinje na terasi namijenjenoj gostima PM restorana, koji je sezonu otvorio s novim menijem Nezaboravno iskustvo je na krovu restorana De Gustibus perfektno pozicioniranom, sa pogledom na zalazak sunca iznad bazena i najpopularniji „instagramski ram“.

Dinamično i ekskluzivno Noćni klub Platinum u Porto Montenegru pomjera granice so sticirane dimenzije zabave spektakularnom ashion žurkom otvorena je njegova treća sezona, a ujedno proslavljena 20 godišnjica orld ide a, na kojoj je prisustvovao i vlasnik medijske kuće Michael dam

Dinamičan kalendar ekskluzivnih žurki i DJ nastupa će obilježiti ljeto tematske noći inspirisaće sve da budu dio zabave: od nezaboravnih R&B žurki utorkom, preko blackout četvrtka koji će biti savršen uvod za nezaboravne vikende.

- G 3 S PI RI TS P R E D S TAV I O -

PIPER-HEIDSIECK šampanjac

Kompanija G3 Spirits je 6. jula u raskošnom ambijentu restorana Byblos u Porto Montenegru ljubiteljima kvalitetnog šampanjca, poznavaocima „pića ogova“, partnerima i prijateljima kompanije priredila izuzetno iskustvo degustacije i prezentacije svih vrsta luksuznog Piper-Heidsieck šampanjca. Prezentaciju je vodila globalna brend ambasadorka, Celine Machado. Posredstvom kompanije G3 Spirits koja je uvoznik i distributer za Crnu Goru ovog cijenjenog i prestižnog brenda možemo uživati u balansiranom ukusu i živahnoj strukturi ekstravagantnog Piper eidsieck šampanjca i to u nekoliko opcija kao što su Brut, Rose, Sublime ili Rare iz najboljih berbi kao što je 2002. ili 1998. Piper-Heidsieck.

fotografije: piper-HeiDsiecK nenaD manDić

30 CAFFE MONTENEGRO

slaviti Život Krilatica Piper Heidsieck šampanjca je: “Piper Heidsieck - ongoing extravaganza since 1875” - slavljenje života u intimnim kao i društvenim prilikama, sa kombinacijom odvažnosti i slobode duha. 31

SLUČAJNOSTI (NE) POSTOJE Sve velike riče očinju slučajnim susretom. Ali kom anija G3 S irits nije slučajno odabrala niti oku ila goste a re enta iju Pi er eidsie k šam anj a na čije su astu ništvo i u etno onosni. Među odabranom eki om bili su o navao i vina, šam anj a, ljubitelji i rofesional i i hotelsko ugostiteljske sfere. Gošća i ran uske eline Ma hado globalna brend ambasadorka

detaljno je re entovala šam anja risutnima i ribližila njegovu bogatu istoriju kao i tehnologiju s ravljanja risutnima na re enta iji. Susret u restoranu B blos je bio dogovoren, a ra log je šam anja nastao u ravo susretom, ali slučajnim... kojim je očela istorija Pi er eidsie k šam anj a... ako se i krajem osamnaestog vijeka lorens Louis eidsie k susreo sa

am anjom i njenim vinima i odlučio da se u usti u novu avanturu da na ravi šam anja dostojan kralji e. I u tome 75. godine us ijeva Rađa se ljubav na rvi gutljaj i Marija Antoaneta ostaje rvi brand ambasador ovog jenušavog vina, koje je i danas jedno od naj jenjenijih na svijetu

BOCA DIZAJNIRANA KAO LUKSUZNI NAKIT uveni juvelir ruskog ara Aleksandra III, Pjer Karl aberže, di ajnirao je s e ijalnu bo u koja je oličenje onog što je u njoj, ukrašenu latom i dijamantima i time očinje živ dijalog i među ove kuće i naj o natijih di ajnera nakita na svijetu, koji traje i danas. Svoj

32 CAFFE MONTENEGRO

do rinos u kreiranju jedinstvenih bo a dali su i ekstravagantni an Pol Gotje, dinamični duo Viktor Rolf, kao i vjerovatno naj o natiji di ajner i ela na svijetu Kristijan Labuten.

Glamurozna boca je inspirisana francuskim kan-kanom i izrađena je od kombinacije lateksa i mrežice. Boca je premijerno predstavljena u Kanu.

FILMSKE „ULOGE“ PIPERHEIDSIECKA

dvažnost i slobodu duha koji astu a, Pi er eidsie k je renio i na lmsku umjetnost, a svoju remijeru na velikom latnu imao je 933. godine u čuvenoj komediji

Svoj doprinos u kreiranju jedinstvenih boca Piper-Heidsiecka dali su i ekstravagantni Žan-Pol Gotje, dinamični duo Viktor & Rolf, kao i vjerovatno najpoznatiji dizajner cipela na svijetu Kristijan Labuten.

Sinovi ustinje sa Stenom Lorelom i liverom ardijem. d tada se u s orednoj ulo i sa adovoljstvom ojavljivao ored holivudskih legendi kao što su emfri Bogart, Ava Gardner, Klark Gejbl, red Aster. va neraskidiva ve a sa lmom i lmskim vije dama krunisana je 993., od

kada je Pi er eidsie k vanični šam anja najglamuro nijeg lmskog festivala annes ilm estival, a od 20 3. i na čuvenim skarima. razlog za glamur, razlog piper-HeiDsiecK je sreća Krilati a brenda kstravagan ija koja traje od 75. , nagovještava atmosferu glamura i svečanosti koju ovaj brend

donosi svima koji se odluče da ga robaju ili riječima lmske ikone Merilin Monro dla im na s avanje sa nekoliko ka lji a hanel N 5 i budim se sa čašom Pi er eidsie k šam anj a, to mi agrije tijelo . Proslavite važne trenutke u svom životu čašom Piper Heidsiecka ali ne zaboravite da važne trenutke u životu ne čine samo vjenčanja, nove godine

i rođendani...važni trenuci su i oni koji se događaju svaki dan...pa bio to i jedan “običan” osmijeh na licu drage osobe.

Merilin Monro: “Odlazim na spavanje sa nekoliko kapljica Chanel N°5 i budim se sa čašom PiperHeidsieck šampanjca, to mi zagrije tijelo”. Piper-Heidsieck je 1993. godine postao zvanični šampanjac najglamuroznijeg filmskog festivala – Cannes Film Festival, a od 2013. i na čuvenim Oskarima.

34 CAFFE MONTENEGRO

- MAN I FE S TAC I J A „ D OŽ IV I R OŽ A J E“ 2 01 7 -

rožaje

a t s e j m a c i l sa

Rožaje - grad dobrih ljudi i neprocjenjivog prirodnog blaga. Njegove visoravni i planine intenzivne ljepote, dubokog, smirujućeg spokoja ohrabruju da usporiš na neko vrijeme, zastaneš, razmisliš i jednostavno postojiš. Doživljaj je poput onog osjećaja kad se nakon puno napora uspenješ na vrh planine pa ti srce udara od neke snage i siline, onda se smiriš i ne dišeš... a pogled leti kao ptica nebom bez granica, pa vidiš tu sebe ti vidiš da te ni orao ne vidi, koliko si mali, a nikad veći nijesi bio. Treba to DOŽIVJETI. tekst: sanja golubović fotografije: Sergej Zabijako

Koliko znaš o rožajama? Nikad ne ričam i ne išem o onom što nijesam vidjela, robala, doživjela. Nikad nijesam isala o Rožajama. A surdno je da se o tom gradu na sjeveru ove male rne Gore u njenom ostatku malo na, ili bolje reći, mnogo ne na, sem što se ovremeno vidi na medijima onekad, u uključenjima rilikom i bora na dnevni ima na rimjer. Naj re i nije rečeno, i to što se na bude nekad sa dosta neistina. Znala sam o tom gradu taman toliko koliko na rosječan ismen čovjek ođe, i medija, sa interneta, ono što sam u rola u u utu ka dalje vidjela, čula i riča laninara... A toliko nam i o nekim dalekim emljama u kojima nijesam bila. uristička organi a ija Rožaje u osljednjih tri godine uradila je mnogo da Rožaje bude svima bliže, i nama ođe, i svijetu vani, kojima kao turistička destina ija itekako ima šta da onudi. Njihova manifesta ija medijska tura Doživi Rožaje aista je do sad najbolja moguća romo ija tog grada, a nama novinarima sjajan način da ga doživimo na najbolji način.

36 CAFFE MONTENEGRO

tako blizu, blizu... Bila sam očastvovana o ivim urističke organi a ije Rožaje, čiji sam rad ratila i nam koliko su dobrog osla uradili naročito u osljednje tri godine, da u julu ove godine risustvujem sad već tradi ionalnoj manifesta iji medijskoj turi Doživi Rožaje . S ob irom da sam rošle godine ro ustila taj događaj, bog čega sam kolegama koji su tad bili u Rožajama aviđela, ali bog nemogućnosti organi a ije da budem na dva mjesta u isto vrijeme, u

Rožajama me i ak do sad nije bilo. A da sam mogla tačno ret ostaviti šta ro uštam i bor bi bio drugačiji. No, ove godine nijesam ro ustila da u o nam Rožaje, a i sramota bi bila, i s ob irom kojim se oslom bavim, jer ostalo je samo to mjesto u rnoj Gori da budem s njim na ti . Doživjela sam Rožaje kako želim svakom da ga doživi, kro ljude, gradske uli e, i u etne istorijske i duhovne namenitosti i monumentalno lije e četinarske šume i gorostasne

turistička organizacija koja radi svoj posao i više od toga uristička organi a ija Rožaja na čelu sa njenim direktorom magistrom a D i njegovim timom i n m a u sadejstvu sa ijelim gradom, ažljivo je is lanirala boravak novinara u Rožajama, lanski do u detalje, da uno toga vidimo i doživimo ali i da se osjećamo ugodno, o ušteno, i nadasve da u Rožajama uživamo. A jesmo uživali, ako se broji. no što je neu itno je veliki do rinos Rožaje ra voju turi ma grada. Istina je da mlad kadar, školovan i i struke, ambi io an i iskreno željan na retka grada i o biljnijeg o i ioniranja na turističkoj ma i može mnogo da radi a ijeli grad. Nije ovo nikakav hvalos jev, no realne činjeni e u koje smo se tokom

dvodnevnog boravka u Rožajama uvjerili. vjerili smo se gledajući šta se sve radi i šta je urađeno, a ri čemu je Rožaje bila okretač, ini ijator, nosila ... A ono što je najveća otvrda dobrog rada je ri nanje građana i oštovanje a Amelov rad o kome smo slušali samo ohvale na svakom koraku đe god da smo krenuli. Stari i mladi, u gradu, o selima i laninama svi su nam rvo omenuli omoć i nei mjernu ahvalnost Amelu i Rožaje, u svakom segmentu. Rijetko sam čula toliko ohvala bilo đe a nekoga ko je na nekoj funk iji, a namo i još jednu istinu da se u našim sredinama ri nanje i oštovanje građana stiče samo djelima. Svaka ohvala je imala o adinu i o ravdanje u radu i djelu.

lanine. nako kako se u o naje duša grada. A Rožaje ima to nešto što te emotivno omjeri, amisli, us ori, ra uvjeri, uvjeri, poput ljudi koje prvi put sretnemo i odmah ih avolimo. Nešto to lo emotivno kao sevdah. Rožaje je na mene ostavilo snažan utisak, o biljan, toliko da sam danima o njemu mislila... I evo ova riča vuči iako baš neću da tako vuči... kao da je Rožaje na drugoj laneti, a ne tri sata vožnje od Podgori e.

amel Dedeić R R

„Manifestacija „Doživi Rožaje“ iz godine u godinu potvr uje moju zamisao njene misije: prenijeti u svijet utiske o našim Rožajama kroz riječi, fotogra je i snimke profesionalaca. Medijska promocija je najbolji PR i marketing neke destinacije. Manifestacija sa materijalima koje iskusni profesionalci u svom poslu odrade je neprocjenjivi vid popularizacije našeg grada Medijske ekipe koje su kod nas u gostima iskreno vole prirodu i odlično se razumiju u turizam, i upravo oni najbolje razumiju i znaju da ih dočaraju objektivno širem auditorijumu Rožaje ima izuzetno prijateljski odnos sa medijima, a naše je dodatno zadovoljstvo kad vidimo koliko su novinari, fotogra i snimatelji očarani onim što im priuštimo da vide i dožive “ Upravo sve što su oni vidjeli i doživjeli ne može se postići ni za tri dana. S obzirom da statistika kaže da se turisti u Rožajama zadržavaju prosječno dan dan i po, željeli smo da pokažemo koliko toga Rožaje pruža, i da ljubitelji planine mogu da uživaju u dinamičnom i uzbudljivom doživljaju i raznovrsnim sadržajima u višednevnom boravku ovdje i da biraju: planinarenje, alpinizam, jahanje, foto džip safari, ribolov, vožnju biciklom, paraglajding, kampovanje, posjete seoskim domaćinstvima, i uživanje u domaćoj hrani, vožnju kajacima po bru na proljeće, zimi skijanje

učesnici manifestacije za trpezom kod Ljutve Košute

Sunce stanuje u rožajama – jeste li znali? Nakon nekih sumnjivih ljetnjih dana svanuo je nai gled o et oblačan julski dan. Bila sam ubijeđena da se to ne može desiti da vrijeme okvari moje u o navanje sa ovim gradom koje je toliko odlagano. eljela sam stvarno da do ivim Rožaje kako treba i dolikuje. Kad Sun e dovoljno želiš ono ti i dođe. Vrijeme se obrnulo i samo nas je Sun e tokom ta dva dana boravka u Rožajama ratilo, a to je mnogo važno nama novinarima, fotogra ma i snimateljima ne samo što je sve lje še i lakše, već ćemo imati kadrove i fotogra je. A Rožaje Rožaje je čista ins ira ija. Za fotogra ju, a riču. Nijesam nala da Rožaje važi a jedan od gradova sa najviše sunčanih dana u godini na teritoriji bivše Jugoslavije Samo što lanine rade svoje i svojim dahom ra bijaju vreline, a je to lo taman koliko treba. A grad Rožaje je i sam i be riče meni govorio mnogo. Mada, imala sam koga u svakom momentu da itam i dobijem odgovor na rado nalost. ki a i turističke organi a ije je bila na ras olaganju a sve što nas je interesovalo i što nam je trebalo. Pot uno osvećeni i sa be graničnim gosto rimstvom. A i medija su na manifesta iji bili D k , novinarka Vijesti i blogerka, z fotograf, rodu ent video romo s otova, vanični Google eks ert a rnu Goru, koji inače radi i anoramske fotogra je 360 a Google Ma s, kao i video snimke VR360 ortal Montenegro360.video , m D autor i urednik emisije Divlja lje ota uživo i

38 CAFFE MONTENEGRO

njegov kolega p . o što se tiče nas sa strane. Nama su se ridružile kolege do isni i medija i Rožaja, ali i i lokalnih medija m urednik ortala Rožaje oda i ort arol štine Rožaje, i i r i e k Radio Rožaje . Naši obilas i Rožaja kretali su sa bornog mjesta is red Rožaje i entra grada.

Budućnost je mladost Rožaje, kao većina rnogorskih gradova, ljeti je življi, rodbina sa svih strana svijeta dođe, a i ovog kraja mnogo je ljudi u inostranstvu. Po nata je činjeni a da su mnogi u otra i a boljim životom i Rožaja ošli širom svijeta. Ljeti najviše dola e da obila e rodbinu, i osjete

rodni kraj. Svakodnevno su i svadbe ljeti jer se čeka rodbina da dođe da se roslavi. hotelu ahels u kome smo renoćili rve noći u Rožajama, bila je divna svadba kad smo stigli, a i sjutradan... Po nati su rožajska ve anost a kraj i njena dijas ora koja omaže i obila i svoju rodnu grudu. Manje je o nato, ono u što sam se odmah uvjerila kro komunika iju sa kolegama i lokalnih medija i Rožaja, i a oslenim u Rožaje, da mladi svijet ide vani da studira i radi neko vrijeme u evro skim metro olama ali se i vraća kući da u svom gradu radi i gradi karijeru i život. I to je budućnost Rožaja. Najlje ša moguća. A mnogo toga smo vidjeli u Rožajama što nam o timistično najavljuje lije u budućnost grada sa aista bogatom rošlošću.

Učesnici manifestacije na zbornom mjestu pred polazak na ture - ispred prostorija TO Rožaje

KučansKa DŽamija Spoljašnjost i unutrašnjost

Grad priča... Gradsko je gro Rožaja je šarmantna i autentična mješavina savremenih grada i objekata, ali i kuća tradi ionalne gradnje od kojih su neke obnovljene, restauriane i svjedoče o nastanku ognjišta redaka. bično ored njih bude nova lije a kuća savremene gradnje, a je to slika dva vremena, jedna okraj druge. Dvije stvarnosti uživo. Prošlost i budućnost jedna ored druge. Primijetila sam jedan baš takav lije rimjer reko uta Kučanske džamije.

Uvažavanje i poštovanje Bili smo u osjeti ravoslavnoj rkvi Ruži a sagrađenoj 9 4. godine na loka iji ravoslavnog groblja, gdje nas je dočekao njen aroh Slobodan Radojević koji nas je u o nao sa istorijatom ove lije e rkve sa divnim obnovljenim dvorištem. Paroh je i ra io ahvalnost a omoć štine Rožaje ri obnovi rkve koja je usljed uti aja vremenskih rilika očela da ro ada . štinskim budžetom a 20 7. godinu,

u rkos nansijskim roblemima koje ština ima, redviđeno je 6.000 eura a obnovu rkve. Paroh se ahvalio štini, kao i svim donatorima i rekao da je rilikom dolaska na službu u ovaj grad i sam imao neke informa ije koje su ulivale nesigurnost a koje su se oka ale netačnim, jer ga je život i službovanje u Rožajama uvjerilo u toleran iju, miran suživot i rijateljske odnose među građanima ra ličitih vjera i da je Rožaje rimjer ajedničkog života i uvažavanja koji se gradi na dravim i čestitim odnosima. Za dovršetak obnove rkve neo hodno je još 32000 eura a koje se aroh nada da će se obe bijediti utem donatorskih dobrovoljnih riloga. A u Kučanskoj džamiji sagrađenoj davne 779. godine, koja je kro vjekove sačuvala svoj i gled rimili su nas hodže Redže Murić i Rami Luboder. Džamija se nala i u Kučanskoj mahali i lijeni lje otom i originalnom gradnjom. sim u otrebne funk ije ona je danas i kulturno istorijski s omenik odlukom Ministarstva kulture rne Gore

Meni se baš dopalo to što je Rožaje istovremeno uobičajen kao i ostali naši gradovi u sadašnjem trenutku, ali i autentičan baš zbog te stare džamije ili te originalne gradske česme iz davnašnjih vremena koja radi i danas i iz nje se toli žeđ u prolazu a nekad je nošena voda kući..., zbog tih kuća bijelih sa drvenim prozorima i visokim krovovima od šindre...

roglašena je a aštićeni s omenik kulture u Rožajama u maju 20 6. Rožajama u samom gradu danas ostoji šest džamija i sve su u funk iji, mnoge od njih imaju fantastičnu istoriju, i organi a ija tura u dijelu vjerskog turi ma rilikom osjete tom gradu aista bi imala interesantan sadržaj.

crKva ruŽica Unutrašnjost i spoljašnjost

radi se i gradi Naša rožajska tura avantura dalje nas je ovela, a đe nego u visine, tri kilometra i nad grada na , đe se među četinarima u čistom rirodnom ambijentu gradi eko selo, rvo u ovoj o štini j . Predračunska vrijednost radova je reko 2, milion eura. ka a itetima budućeg sela i sadržajima ričao nam je m D , inače vlasnik renomirane rme j . n je ka ao da će budući turistički kom leks imati oko 200 smještajnih jedini a brvnare , s ortski tereni, restoran, s a entar, kongresnu salu, indijansko selo, otvoreni am teatar, dječije igralište, kao i s ortske terene. Gradnjom takvog kom leksa Rožaje će aista uveliko oboljšati turističku onudu. Biće to mjesto đe će ljudi dola iti da odmaraju, s ortske eki e na ri reme, ali biće to i i letište.

ŠeKib DŽogović jedan od najboljih rožajskih pčelara

40 CAFFE MONTENEGRO

muamer DeDeić vlasnik firme Jela komerc, gradi eko selo Jela

Gradilište budućeg eko sela Jela

Amel Dedeić mi objašnjava gdje će biti „indijansko“ selo u eko selu Jela

u na gradilištu koje uveliko odmiče sa radovima, redstavio nam se jedan od najboljih rožajskih čelara D i očastio nas s medom na koji je onosan. ekib se bavi o biljno čelarstvom i sva njegova orodi a je uključena u taj osao. Kaže, roi vodi laninski, vjetni livadski med... ali i onaj osebni šumski jer i šume imaju

eriod kad su medonosne. Mnogo voli svoj osao i rekao nam je da se od meda može živjeti. Kilogram rodaje 2 eura, ali mu je sav med unaprijed rasprodat, a veliki dio podijeli rođa ima i rijateljima. rožajskom kraju ima dosta čelara, a se i med nameće kao jedan od autentičnih proizvoda koji bi trebalo svakako da ističu u svojoj gastro onudi Rožaj i.

Za turizam nikad nije kasno I rnje smo ošli u selo rnči. kako nam je bilo lije o u gostima, kod milih domaćina k i njegove su ruge koji se bave seoskim turi mom. Vrijedni ljudi i domaćinska kuća i sa uta se to vidi A tek kad u kuću uđete..., u obje, i u staru i u novu bes rijekorna urednost i čistoća i mnogo, mnogo vijeća i osvud nakovi brige i rada u svakom detalju i u kući i red kućom. Radni ljudi su mještani sela , a i selo im se ove o teškome radu raditi ošteno od raka do mraka... Kod Ljutve nam je bilo kao da smo kod najmilijih došli u osjetu, a oni nas kao najbliže i daljine dočekali, ostavili na sto svega što ima na tr e i is od rožajskoga neba kačamaka, i vare, a rike u kajmaku, domaćeg hljeba i fenomenalni sok od aronije, a domaću surutku... k je reko 4 de enije u braku, uskoro će imati kako nam rekoše latnu svadbu . vi kre ki, vrijedni i nadasve o itivni i veseli ljudi, na rad navikli, na nagovor i u omoć Amela Dedića očeli su se baviti seoskim turi mom. svoje dvije kuće, staru koja je svojevrstan mu ej, i novu, dočekuju goste i ijelog svijeta, koji vole rirodu, mir, seoski originalan ambijent, laninu i dravu hranu. Nije mi se išlo i dvorišne hladovine, oslije odlične hrane samo da se preseliš iza stola u ljuljašku pored i u žubor česme as eš najmirnijim snom... A da smo o mom hedonističkom tem u obila ili Rožaje mjese dana bi se u Rožajama ostalo. vo domaćinstvo je rimjer seoskog turi ma koji mogu slijediti mnoga seoska domaćinstva na rostoru Rožaja. A i ribolovni turi am je oten ijal Rožaja to su nas uvjerili i S ortsko ribolovnog kluba Ibar Rožaje, lovili smo s njima ajedno na Ibru, a osrećilo nam se na redivnom rvo ba anje udi e i ribi a babuška se akačila. Poželjeli smo tri želje i vratili je u je ero. Nakon dinamičnog dana, uno utisaka, sa nanja i milion divnih slika u očima naše druženje rvog dana avršili smo u relije om naselju gdje nas je gostio domaćin . Družilo se i ričalo do kasno u svježu laninsku noć, u u ketanje vatre u kaminu.

bračni par Košuta

Stara kuća Ljutve Košute

Nova kuća Ljutve Košute

Crncansko jezero

Čudesno malo jezero sa atipičnom vegetacijom za to podneblje - kažu ulovljene ribice iz tog jezera želje ispunjavaju. Jesam li to izmislila ili je istinita legenda, treba svakako provjeriti. Ja sam provjerila – radi.

arHeoloŠKo nalaziŠte iznad Ganića krša na lokalitetu Gradina

vidikovac na litici i arheološko nalazište Da su stanovni i ovog kraja kom riada Rožaje nali đe je život najlje ši i u najdaljoj rošlosti otvrđuje arheološko nala ište i nad Ganića krša, na lokalitetu đe je, kako su arheolo i utvrdili, bilo vojno utvrđenje I lit koje datira i erioda i među 5 i 6. vijeka. Na Gradini smo atekli vrijedne arheologe kako uveliko rade. vogodišnja treća fa a redstavlja nastavak

moćne planine Sa arheološkog nala išta u utili smo se u lanine. ut smo svratili kod rožajskih i viđača. i nas je dočekao u šumi đe bijahu na ravili logor bile su to njihove ri reme red ola ak na ut u ursku na ljetnji i viđački kam . dred broji oko 50 ak članova i uskoro dobijaju i svoje službene rostorije ahvaljujući štini Rožaje koja ih svesrdno omaže. Lije o je bilo družiti se sa mladim ljudima koji vole rirodu i naju kako da se odnose rema njoj i režive u svim njenim uslovima.

42 CAFFE MONTENEGRO

istraživanja i 20 5. godine. u su ronađeni osta i vojnog utvrđenja i rimskog erioda, a od okretnih arheoloških nala a isko ani su fragmenti keramike i metala. Istraživanje se odvija u organi a iji J Zavičajni mu ej Ganića kula , a sredstva a i vođenje radova je obe bijedilo Ministarstvo kulture rne Gore, u okviru Programa aštite i očuvanja kulturnih dobara a 20 7. godinu.

Rukovodila istraživanja je mr p , mu ejski savjetnik. antastična loka ija ovog nala išta je o ut neke rirodne terase nad gradom, is od koje su strme liti e i sa koje je sveobuhvatni ogled anorama Rožaja. Biće ovo jedinstveno i letište koje će se itekako turistički moći valori ovati. I sad je lije o tu doći i uživati u ogledu sa liti e, što Rožaj i i rade.

Sa izviđačkim odredom iBar

DruŽenje na Štedimu sa članovima planinarskog kluba Ahmica

Malo smo se družili, o dravili smo se tradi ionalnim i viđačkim o dravom i ostavili ih da uživaju u onome što vole. A i mi smo aista uživali u onome što volimo. Vo ili smo se kod fatamorganično lije e redjele utevima kuda samo teren i dži ovi mogu, a mi smo ih imali. Rožaje je sve obe bijedila, a svi muškar i i turističke organi a ije su odlični dži reli vo ači. Rožaje inače ima o nati h r neki od dži ova na našoj turi su bili u ravo njihovi koji sa urističkom organi a ijom Rožaje organi uje Ljetnja međunarodnu dži ijadu. Naše rvo sljedeće stajalište na ut kro lanine bilo je na laninskoj visoravni . Predivni tedim a kažu oni koji su viđeli sve okolo, da je to nesumnjivo, jedna od najlje ših laninskih visoravni u jeloku nom Prokletijskom laninskom masivu. u na tedimu bili smo u gostima članovima a ime dobio o jednom od najlje ših vrhova lanine ajla Ahmi a 227 mnm . I njih smo atekli kako užurbano rade i avršavaju osljednje ri reme a međunarodni tabor laninara tedim 20 7. D k i laninarskog kluba Ahmi a nam je s neskrivenom radošću oka ao novi laninarski dom u koji će se moći smjestiti i do 00 laninara. Dom aista i gleda im o antno u fas inantnom ambijentu tedima. Dževdet nam je rekao da a avršetak radova na domu nedostaje još oko 30000 eura ali da vjeruje da će ština kao i dijas ora omoći kao i do sad što su omagali u njegovoj i gradnji da se ona rivede kraju.

Planinarski dom ahmiCa

Novi planinarski dom ahmiCa

Katun na Štedimu – posebna dimenzija života Mnogo nam je lije o bilo kod laninara, a oseban utisak na mene je ostavila osjeta katunu u bli ini laninarskog doma đe nas je Dževdet oveo. o je katun kakav nijesam do sad viđala, lmski nestvaran, mini selo uno života i veselih i gosto rimnih ljudi. Na tom katunu, i dižu albanski stočari i okoline Dečana. Već 200 godina tu ljeti dola e. Na ustoj lanini nema nikog osim njih i laninara, oni su jedine ali i najbolje

komšije. njihovo rijateljstvo smo se uvjerili i rilikom osjete domaćinima na katunu sa Dževdetom. ivot u iskonskom obličju mi se uka ao tu na katunu u tedimu đe jasno uživo vidiš kako život može da bude jednostavan i lije , đe je život o stao kakav je oduvijek bio na lanini čist, čestit, jednostavan i ni malo lak ali njima drag, nijesu ga mijenjali i ne bi. Iskren. u vidiš šta je sačuvan orodični oredak

i oštovanje, re lanula dječja li a sa rado nalim vragolastim očima sreća netaknuta, bistra sreća... Svakom namjerniku i bijelog svijeta što laninama rožajskim šeta se obraduju u katun kad im svrati i u kuću ga odmah ovu... Komšiju oštuju i vjeruju mu. u, u tom katunu je ojednostavljena lo o ja življenja. I ne ada vam na amet da lo o rate i lajfkoučujete, no samo da gledate i slušate.

još dalje još visočije do... Hajle Naš lan nas je dalje vodio ka ajli 2403mnv u čijem odnožju u mjestu r na 9 0nmv kod istoimenog laninarskog doma smo se sta ionirali. Jedna gru a je ošla na us on na ajlu sa k , iako mladim, i u etno iskusnom i čuvenim laninarskim vodičem. n je momak a o rilično veliku riču neko čiji životni stil i alaganje i rad mogu da budu

44 CAFFE MONTENEGRO

knjiški rimjer omladini Rožaja kako se srećno i lije o živi kad se radi nešto što se voli i kako se voli ono što se radi kako je život savršen ako naš šta želiš đe god da si, a da je najlje ši kad se na ravi da sve to imaš svojoj kući, u svom gradu. Jer, Semir je živio u inostranstvu, u evro skim rijestoni ama, vidio svijet i shvatio da je njegov svijet savršen u ravo tu u Rožajama. Sam je kreirao sve kako želi. no što radi je

ustvari njegov životni stil. n je laninarski vodič čiji gosti dola e i ijelog svijeta i to svih starosnih dobi, ra ličitih ste ena kondi ije, ali ih sve i vede na laninu, i rovede kro nju. Svakome ojedinačno ristu a na oseban način, jer smatra da laninarenje nije samo s ortska dis i lina, samo al ini am, da se na lanine može eti svačijim temom, iako bi on meni se čini o onome što sam viđela mogao istrčati na ajlu.

Idealno za planinski biciklizam semir KarDović fantastični planinarski vodič

Planinski biciklizam je nešto na čemu se radi u Rožajama pa pored već obilježenih staza i uspostavljanja novih planirana je nabavka 12 bicikala koja bi bila na raspolaganju turistima

Grope planinarski dom

KuD „vrelo ibra“ na Gropama

n ne radi laninarske ture samo o ajli već uve uje i okolne lanine. Nei mjerna ljubav, strast i osvećenost lanini i rirodi okom su lako vidljivi kad je on u itanju. Semir je neko ko skija i van uređenih sta a, borduje, skače adobranom, neko ko van sta a o

Hajla

ljePoTom doziva

Posljednjih godina je zahvaljujći planinama, potom urističkoj organizaciji Rožaje ova planina neopisive ljepote koja pripada masivu Prokletija postala bliža ljubiteljima prirode. Planinski vrh ajle, visine 2 03 metara je najviši vrh ovog dijela Prokletija, smješten izme u izvora bra i Rugovske klisure Ne e je na vazdušnoj granici izme u rne Gore i Albanije. I mi i oni ga svojatamo.

sa uspona na Hajlu foto: Andrija Kasom

46 CAFFE MONTENEGRO

lanini vo i bi iklo, neko ko je stvarno adrenalinski s ortista. Ali je i neko ko ra umije i o naje i laninu i ljude i njihove mogućnosti. o je ono što mi se osebno do alo kod njega, ne ističe i ne oka uje ličnu su eriornost, već oka uje ra umijevanje i stav da svako može da uživa na lanini, i da se enje, neko s orije neko brže, ali nije to trka kaže Semir, nego uživanje. Prije svega tome će on nekom svom budućem entru a obuku učiti mlade ljude i Rožaja koji budu željeli da se bave čime i on. A biće otrebe sigurna sam a takvim kadrom. Dio eki e koji se enjao na ajlu vratio

se drugačiji, veseliji, sa osmijehom koji krije agonetku nama koji se nijesmo na ajlu o eli, nijesmo nali šta im se tako lije o desilo na lanini. Nijesu nam htjeli ni reći. Desila im se lanina i Semir. Vratili su se taman kad je rvi ut u istoriji k D i na Gro ama i veo s let folklornih igara, bila je to nestvarna slika i atmosfera na lanini. Sve se odigravalo na mjestu đe mnogi nijesu nikad bili a đe bi smo svi trebali oći da sagledamo život i ers ektive ljudskim faktorima ne okvarene rirode. No i nenađenjima koje nam je Rožaje ri remilo tu nije bio kraj.

Gozba na planini Za sve učesnike manifesta ije Doživi Rožaje 20 7. s remao je go bu odno ajle čuveni ef kuhinje, član druženja šefova kuhinje rne Gore ajo Dedeić. o je luksu i hedoni am. Baš kao što je ajo kuvao o svjetskim metro olama i u modernim kuhinjama sa savremenim a araturama on je k o od šale lako s remio o biljnu sofru na lanini đe je imao namirni e i okolnih sela, š oret na drva i svoje iskustvo i nanje. Njegove latne ruke servirale su red nas jedinstvene ukuse tog djelića našeg neba, sve je s remio sa na ionalnog menija i varu, kačamak, ite, ćeva e, domaće kisjelo mlijeko... Dakle, najbolji restorani u svijetu mogu dobiti najvišu o jenu 3 Mi helin vje di e, ja dodjeljujem ovoj sofri najbližoj nebu ijelo jedno sa vježđe Van svake konkuren ije ajo mi je rekao da se nei mjerno raduje što će se nakon dugog ni a godina ne ostojanja o et otvoriti ugostiteljski smjer u Rožajama, na kome će i on moći renijeti svoje nanje i umijeće budućim mladim kuvarima. n vjeruje da će se turi am u Rožajama ubr ano ra vijati i da će kuvarski kadar biti otreban i važan i da to mlade genera ije treba da shvate i da se opredijele za taj posao koji je njemu donio mnogo adovoljstva. Dok sam uživala u svakom alogaju odno ajle, ra mišljam kakav je to momenat nei mjerne rivilegije dok je tamo u gradovima 50 ste eni i ogled na sivo, i voda na žaro eku jedina re oručljiva hrana... Daleko mi je to sve u Podgori i k o rošli vijek a dan tu ostalo. kako bi Podgoričanima i ostalim rnogorskim građanima ovo bli u bilo kad bi nali kakav je ovo emaljski raj lav od neba, Ibra i je era i elen od šuma ne reglednih četinara i livada.

CiCvara

Domaći Hljeb

čuvena roŽajsKa pita

fajo DeDeić Šef kuhinje, iskusni internacionalni kuvar, član Udruženja šefova kuhinje Crne Gore

jedva čekam da opet u rožaje dođem Svaka u ovom tekstu omenuta lokaija i čovjek aslužuju osebnu riču, svi oni Rožaje i njihovi rijatelji oko 50 ljudi je učestvovalo u organia iji i reali a iji našeg boravka u Rožajama. Mi smo bili samo ljudi koji vole da uživaju i da utiske odijele sa drugima... Kad vratim lm... đe smo i kod koga sve bili... ijeli grad nas je ugostio, i mnoga sela... bilo je to gosto rimstvo visoko koliko i ajla. oliku ahvalnost svima njima i ražavam a sve što su nam riredili. Nije ovo bogom Rožaje no eto me o et . to me Rožaje sa rijateljima, svidjelo se i njima kako je meni kod vas bilo, a i dužna sam sebi još mnogo od Rožaja, sve ono što vidjeh dok relijetah s kraja na kraj, one vrhove... Semire, na tvoju omoć se oslanjam, ti vodiču kro treću dimen iju galaktičkih lanina. Meni od svega najdraže, tokom ove osjete Rožajama su širom raširene ruke što te dočekaju, ruke ružene da ti omognu na us onu u lanini, ruke što daju i ne traže..., ruke što agrljajem dočekuju i is raćaju. Prijateljske ruke.

48 CAFFE MONTENEGRO

Vila u kojoj smo bili smješteni u naselju Grahovača

52 CAFFE MONTENEGRO

- MJ E S TA KOJ A M EN I ZNAČE Milo Radonjić, PR & Marketing Menadžer hotela Regent Porto Montenegro

Svjestan sam naše LIJEPE

REALNOSTI

Mi iz medija od skoro kad krenemo u Regent Porto Montenegro kažemo “idemo kod Mila”, misleći na Mila Radonjića PR & Marketing menadžer hotela Regent Porto Montenegro, kog širi auditorijum dobro pamti baš po njegovoj autorskoj emisiji “kod Mila” na TV Atlas. Bilo i ostalo “kod Mila”. Tako smo navikli. A i to je između ostalog potvrda koliko je emisija bila dobra. No, ovaj momak je odličan u svakom poslu kog se lati. Pa i kao savjetnik u lokalnoj upravi u međuvremenu – gdje je radio u rodnom Kotoru u periodu između televizije i angažmana na sadašnjoj poziciji. Posao u velikoj kompaniji nije ga promijenio, ostao je i dalje onaj isti pristupačan i odgovoran mladić koji nosi osmijeh i optimističku lakoću komunikacije u svim situacijama, sa dozom opuštenosti koja uliva povjerenje – naš kadar sa kojim se ponosimo u inostranim kompanijama.

razgovarala: sanja golubović fotografije: privatna arhiva

C.M: Koja mjesta na mapi Vašeg života su zaokružena “crvenom olovkom” kao najbitnija? Kotor, Istanbul i Pari .

kad vam se lače od sreće samo bog toga što u određenom momentu bitišete na određenom mjestu to u ravo tako ja osjećam Pari .

C.M: Šta svako to mjesto simbolizuje u Vašoj svijesti, sjećanju?

C.M: Kad kažete “moj dom” na koje mjesto mislite?

Kotor, kao mjesto ovoja moje ličnosti natno je uti ao na sve ono što jesam. drastati u Kotoru načilo je konstantno biti okružen istorijom, bes rekornom arhitekturom, morem tradi ija i običaja, a istovremeno kro isto to more do ustiti novim sa nanjima da se u letu u tokove današnji e, i kro novonastalu simbio u kreiraju sasvim animljive dane. Ja se onosim time što sam Kotoranin, i smatram da je to rivilegija. Istanbul je grad u kojem sam roveo godinu dana. Za ravo, mislim da Istanbul nije grad, nego više od grada. Sudar dva kontinenta i milion svjetova. Istanbul me je naučio dodatnoj toleran iji koju nijesam nao da osjedujem. Naučio me je da do ustim novim stvarima da mi se do adnu, i da ra bijem sva redubjeđenja koja sam se trudio da anemarim, iako su ona dio ljudske svijesti. Istanbul je čaroban, i to je njegova rava de ni ija. Pari . va rečeni a ne mora da ima više od jedne riječi Pari . Znate onaj osjećaj

Moj dom je onamo gdje sam srećan. s ijevam biti srećan na dijametralno su rotnim meridijanima, i čega roi ila i da dom nosim u sebi. Smatram da je to stvar vas itanja, a moji roditelji su bili i u etno dobri u tome da meni i braći na ravi način u ostojanje usade ojam doma. Gdje god da ođemo, nosimo sebe sa sobom. Još ne nam gdje će biti moj konačni dom , ali nam da ću se otruditi da mi tamo bude lije o.

C.M: Koje su prve asocijacije na Vaše djetinjstvo, adoloscentsko doba? Moje djetinjstvo nije rema bilo kojem standardu bilo ti ično i klišei irano. Kad se osvrnem na najmlađe dane kojih se us ijevam sjetiti ne amtim igračke, oklone, ljetnje ras uste, već amtim babu Jelu i đeda Mila čije ime nosim na Lovćenu, dugačke šetnje sa njima rilikom kojih sam sa nao sve o svom guvernadurskom orijeklu. Pamtim

svjež laninski va duh koji i mori, a onda slatko jedete sve one domaće roi vode koje sami u gajate u maloj bašti i a kamene orodične kuće. Pamtim jedva dočekane vikende kako bih vidio majku i tatu koji su radili u Kotoru, i braću koja su bila u školi. Sjećam se, kad bih vidio avion, uvijek sam govorio Avione, o dravi mi mamu i donesi mi bombone Baba se smijala, đedu nije bilo jasno. n me je učio da budem čvrst. Kasnija aktivna sjećanja do iru i ijenjene kotorske gimna ije. Mnogo lije ih stvari, mnogo knjiga kojima sam vječno ahvalan, mnogo istovremene bunjenosti i lanova rasutih u etar. Neki su se reali ovali, neki nijesu, ali smatram da se sve dešava sa ra logom. Priču o djetinjstvu bih aključio rečeniom ljudi koji me najbolje o naju, a koji tvrde da sam odrastao rije vremena. o ima i dobrih i loših strana. Misliću o dobrima, tako mi je lakše.

C.M: Život na moru Vam je blizak, kako je išlo prilagođavanje? Da li se lakše prilagoditi na život na moru ili na novu poslovnu atmosferu u potpunosti drugačiju od televizijske strukture i rada?

iskrin dolazak iz porodilišta

porodica

Bratanice vasja i iskra Brat zoran i snaha marina

jic Radaodnonjic BraBcraaca R 54 CAFFE MONTENEGRO

julia Ward, generalna menadzerka hotela regent porto montenegro

dajana golubović pejović

regent porto montenegro tim prodaje i marketinga

i lični imiDŽ je imiDŽ Kompanije Korporativni događaj za partnere hotela u moskvi, sa crnogorskim ambasadorom u rusiji

ivot na moru je nešto što je moj šablon, i nešto be čega ne mogu. Moj život će uvijek biti ve an a more i vodu. Mislim da je more s ona koja ove uje svaku sferu mojeg ostojanja. Bilo je veoma i a ovno ali i u etno lako rilagoditi se na novu oslovnu atmosferu, koja jeste odista drugačija i od televi ije, i od lokalne samou rave. Istina je da se lako riviknuti na dobro.

C.M: Kako izgleda ovo ljeto u Boki i u hotelu Regent Porto Montenegro? Svako ljeto u Boki je savršeno, a svako naredno je bolje od rethodnog. Znači da je ovo najbolje od svih koja su se do sada dogodila. Raduje me što je Boka kao uni irana jelina re una ra nih dešavanja. Puno sjajnih, veoma kvalitetnih festivala, i ložbi, kon erata. Ljeto u hotelu Regent Porto Montenegro

je takođe veoma dinamično i u budljivo. Kreirajući ljetnji kalendar događaja trudili smo se da adovoljimo ra ličite nivoe ukusa ritom adržavajući standard rimjeren hotelu najveće kategorije. Svratite do nas, svake večeri vas nešto očekuje.

C.M: Najveći dio dosadašnje karijere je obilježio Vaš novinarski rad. Šta Vam je rad na televiziji pružio? Radio sam na televi iji sedam godina. Imao sam sreću da u o nam genijalne ljude, i ostanem njihov rijatelj. S tim u ve i imao sam od koga da učim. Dajana Golubović Pejović je velikim dijelom aslužna a moje televi ijsko ja . Profesionali mom i rijateljskim savjetima uti ala je na kreiranje moje medijske ersone. Pored nje, i Ksenija Po ović. elevi ija vas na oseban način oblikuje.

Ja sam PR i Marketing menadžer hotela Regent Porto Montenegro u samom hotelu, i u pozorištu, i na odmoru, i u prodavnici i u klubu. Vaše lice je uvijek povezano sa kompanijom za koju radite i izuzetno je teško povući liniju između poslovnog i privatnog. Ja imam sreću da radim za kompaniju kojoj vjerujem, i u čije ciljeve i stremljenja vjerujem.

Natjera vas da romislite svaki svoj iska rije nego ga lasirate, i to vam ostane način života. Za sve ostoji jedna šansa i vi morate uvjek biti najbolja ver ija sebe. Kad god govorim o televi iji sjetim se jesme Marine the Diamonds koja kaže V taught me ho to feel, no real life has no a eal.

C.M: “Prelazni period” nakon televizije Vam je bio rad u Opštini Kotor. Kakvo je to bilo novo profesionalno iskustvo? Nakon Atlas televi ije, i emisije Kod

Mila , očeo sam da radim kao savjetnik tadašnjeg redsjednika štine Kotor, dr. Aleksandra Stje čevića, i da se bavim odnosima sa javnošću u lokalnoj samou ravi. et, imao sam sreću da je moj jako dobar rijatelj Danilo Kale ić imao sličan rofesionalni ra voj, a sam mogao da se osavjetujem sa njim. Međutim, PR u lokalnoj samou ravi je odlična škola. vijek u šali kažem kad sam to us io, us jeću sve.

C.M: Da li je Vaš “transfer” iz novinarstva u PR bio nekako logičan i željeni sljed već “pređenog puta” i definisanih ličnih i profesionalnih želja i mogućnosti? ransfer u PR se dogodio logički i s ontano. Mišljenja sam da ne možete auvijek biti animljivi, i smatram da je a surdno biti na televi ijskom ekranu godinama. Postoji li neko koga biste vi mogli auvijek da gledate na televi iji Ja mislim da ne. koliko radite na televi iji, smatram da treba da se ovučete onda kada ste naj animljiviji i najaktuelniji, i rostog ra loga da biste imali riliku onovo da se vratite. dumiranje na televi iji je najgora stvar koja može da vas adesi.

„Ljeto u

hotelu Regent Porto Montenegro je veoma dinamično i uzbudljivo“ Nakon štine Kotor na red je došla kuća a koju sad radim. otel Regent Porto Montenegro, najluksu niji u Boki. Nei mjerno sam srećan što mi se ružila rilika da budem tu gdje jesam, i da svojim skromnim do rinosom omognem o i ioniranju rne Gore kao idealne turističke destina ije. I dalje smatram da mi generalno ne ijenimo našu emlju onolino koliko treba. Međutim uviđam da i dana u dan ostajemo svjesni lije e realnosti.

C.M: Koliki je izazov i odgovornost rad u tako respektabilnom hotelskom brendu? I a ov je ogroman, odgovornost još veća. Regent je svjetski o nat brend čija

56 CAFFE MONTENEGRO

se lo o ja ogleda u s oju globalnog i lokalnog. rna Gora ima mnogo toga da onudi kada je lokalni dio ove simbio e u itanju. Predstavljajući Regent Porto Montenegro novinarima i ijelog svijeta, ujedno redstavljam i samo Montenegro . o je istovremeno i i a ov i odgovornost. o je be uslovna ljubav koju okušavam akovati u neodoljive kutije. Jedan je od lje ših osjećaja kad novinari koji su rilikom dolaska kod nas rvi ut čuli a rnu Goru anijeme od lje ote, i jačine riče koju im sao štavate.

C.M: Da li je rad u hotelijerstvu turizmu izazov? Prije nekih desetak godina nikad ne bih omislio da će me rad u hotelijerstvu animati. Nego, odavno se vodim lo ojom da treba do ustiti stvarima da se same dogode. vijek nas najviše oduševi ono čemu se najmanje nadamo. ako je i u mom slučaju. uri am je neosorno naj roduktivnija grana rnogorske industrije, re una mogućnosti, šansi i i a ova koje svakodnevno okušavam retočiti u us jehe i male objede.

C.M: Većina mladih koji sanjaju o poslu PR-a najčešće ne znaju da odnosi s javnošću znače mnogo više od pojavljivanja u medijima i prenošenja poruke kompanije za koju rade. Šta je sve u opisu Vašeg posla? Kako izgleda Vaš običan radni dan? ravo ste ka ali veliku istinu. Smatram da je u rnoj Gori malo ljudi koji a ravo naju šta odnosi sa ra ličitim vrstama javnosti redstavljaju. PR je i u etno odgovoran osao, koji ne očinje u 9h, i ne avršava se u 7h. Ja sam PR i Marketing menadžer hotela Regent Porto Montenegro u samom hotelu, i u o orištu, i na odmoru, i u rodavni i i u klubu. Vaše li e je uvijek ove ano sa kom anijom a koju radite i i u etno je teško ovući liniju i među oslovnog i rivatnog. Ja imam sreću da radim a kom aniju kojoj vjerujem, i u čije iljeve i stremljenja vjerujem. Moj radni dan očinje jutarnjim sastankom na kojem ajedno sa našim direktorom rodaje i marketinga elaboriramo šta ćemo raditi tog dana. Kojoj ćemo se javnosti na koji način obratiti. Nakon

ostavljenih jasnih de ni ija, krećem u komunika iju rema rnogorskoj i inostranim javnostima u lasiranje ideja i informa ija koje nikad nijesu uni irane, već su konkretno namijenjene određenom tržištu. Veoma sam adovoljan na koji način sistem u hotelu funk ioniše. Jako je bitno kad a oslene umijete motivisati na ravi način, i kad imate nadređene koji naju da kažu bravo, mi smo onosni na sve što radiš, i ahvalni smo. itav tim hotela Regent Porto Montenegro na čelu sa generalnom menadžerkom Juliom ard funk ioniše o tom rin i u.

C.M: Iz kojih zemalja, na koji način najčešće dolaze gosti u Regent i šta je to zbog čega se opredjeljuju za taj hotel? Konstantno radimo ovakvu vrstu istraživanja, jer je ona rijeko otrebna. na vas uči kojoj na iji na koji način da se obratite, i koji roi vod da lasirate. Prema osljednjem istraživanju najviše gostiju je i Velike Britanije, atim Amerike i Rusije. Nakon toga slijedi ostatak Za adne vro e.

odra umijeva. akvu uslugu i dobijaju. Ja sam i u etno ahvalan svojim kolegama ato što kao tim jesmo veoma uigrani i ostižemo avidne re ultate. Da nijesmo tim, ništa od toga ne bi bilo moguće.

C.M: Kako najčešće gosti Regenta provode vrijeme u Crnoj Gori? vijek se trudim da govoreći o rnoj Gori nju redstavim kao ujedinjenost u ra ličitosti. Naši gosti bivaju oduševljeni što u istom danu mogu da skijaju na snijegu i na vodi. Biva im nevjerovatna količina istorije koja se dogodila na jednom tako malom rostoru, i na svakom koraku ostavila trag. Naša naj o ularnija ekskur ija jeste vožnja brodom Bokokotorskim alivom, i osjeta Gos i od kr jela, koja i mene kao Kotoranina svakog uta i nova oduševi. Svakom gostu bih re oručio da u o na ka etana Rajka avora, nal a naših rostora koji uvijek ima fantastičnu riču a vas, kombinovanu sa ti ičim rnogorskim gosto rimstvom.

C.M: Šta sve profil tih gostiju zahtijeva?

C.M: Ima li teških momenata u Vašem poslu, i koje su to situacije?

Pro l gostiju hotela Regent Porto Montenegro je u neku ruku uni iran. Gosti dola e i su rotnih krajeva svijeta, međutim očekuju bes rijekornu uslugu koju hotel sa pet zvjezdica i

Naravno da ima. Kako u svakom drugom oslu tako i u ovom koji ja obavljam. Ja se sa teškim situa ijama suočavam na taj način što dajem rioritet onima koje me raduju.

C.M: A koje su privilegije Vašeg sadašnjeg posla? Najveća rivilegija mojeg trenutnog osla je ta što svakodnevno u o najem ljude koje na nekom drugom mjestu nikad ne bih u o nao. Stvaram konekije koje su i u etno vrijedne, i bog kojih sam nekom od univer uma dušno ahvalan.

C.M: Šta Vas najbolje odmara? Najbolje me odmara da budem sam sa sobom, u neku dobru knjigu, dok u o adini svira Jessie are. sve to, isanje me veoma odmara. Već godinama una ad imam svoj mali blog gdje iska ujem sve ono što želim. Najviše volim da išem o stvarima koje me donekle tište. nda kada reko rstiju kro tastaturu i ađu na ekran restaju da budu dio mene, i bivaju odnošljive. o aista odmara. malo da aboravim, Vlado i ma me jako odmaraju, i bog toga ih osebno mnogo volim.

C.M: A šta Vam uvijek izvuče osmijeh na lice i popravi raspoloženje u trenucima kad ono i nije najbolje? Vasja i Iskra. Dvije ćerki e mog brata koje su nevjerovatne. Vjerujte mi, najteže je odgovoriti na njihova itanja, a dobijam milion ra ličitih dnevno.

C.M: Dosta putujete, šta je za vas svako novo putovanje? Đe ste u

„Jako je bitno kad zaposlene umijete motivisati na pravi način, i kad imate nadređene koji znaju da kažu “bravo, mi smo ponosni na sve što radiš, i zahvalni smo.”

Danilo Kalezić, istabul, turska

vatikan

Ksenija , popović r Koto

Xi an, Kina

jic Radon Braca Zabljak

nevena popović i filip Dobrović, sarajevo, biH

“ Iako sam roden u Kotoru, i sad zivim u Boki bilo bi ocekivano da na pitanje sta mi je omiljena hrana kazem “ sve iz mora” ali ja bih odgovorio “ sve iz planina i gora”. Ipak najvise volim nasu kontinentalnu, planinsku hranu poput one tradicionalne na Zabljaku. To je moja omiljena kuhinja.”

ema, vlado, filip, Žabljak

jessie Ware

pariz, francuska

istanbul, turska

58 CAFFE MONTENEGRO

milano, italija

inostranstvu posljednji put bili i đe ste se namjerili da putujete u narednom periodu? Putujem dosta, mada ne onoliko koliko bih želio. Vjerujem da će okolnosti i to u bliskoj budućnosti romijeniti. Posljednji ut sam bio u iren i, na divnom utovanju, jednom od najdražih. Za mene su utovanja ljudi, više nego mjesta. Volim da idem onamo gdje je energija dobra, gdje su ljudi druželjubivi i gdje je gosto rimstvo način života. davno govorim da bih volio da ot utujem na Island. Mislim da je krajnje vrijeme da mi se ta želja is uni.

C.M: Kako se odlučujete, na osnovu čega, za posjetu nekoj destinaciji? Mnogo je ra ličitih faktora koji utiču na donošenje ovakve odluke. Sve avisi od toga sa kim utujem, na koliko dana, sa kolikim budžetom ras olažem i slično. nda kada se donese odluka jedna stvar je sasvim jasna biće odlično, ato što je dobro romišljeno.

C.M: Da li prilikom boravka u inostranstvu pravite paralele sa našom zemljom i državom u kojoj boravite?

„Volim da idem onamo gdje je energija dobra, gdje su ljudi druželjubivi i gdje je gostoprimstvo način života“

A solutno. Iako smatram da ra ličite medalje ne treba u oređivati, jer svaka ima unikatan sjaj. Međutim, ne možete a da to ne učinite. ini mi se da gdje god ođem bivam najviše im resioniran onime što me odsjeća na domovinu. Valjda od sebe ne možemo objeći.

C.M: Šta je najljepše i najegzotičnije od hrane koju ste probali u inostranstvu? Nijesam reveliki gurman. Ili makar još nijesam ostao. Prilično sam jednostavan kad je kuhinja u itanju, i tu referiram Italijane. Be mnogo lo o je, ali sa mnogo soseva. koliko govorimo o eg oti i, rije godinu dana sam boravio u kineskom gradu i An. amo sam robao ržene škorije. Ne ato što sam htio, već ato što sam rema rotokolu to morao učiniti. Bolje da ne govorim dalje o tome.

C.M: Šta najčešće donosite kući sa putovanja? ne male staklene kugle u kojima veje kad ih okrenete. njima ima nešto magično. to, kad negdje ođete sad nate što da mi donesete.

C.M: Kad biste birali zemlju u kojoj biste mogli da živite, osim naše, gdje bi to bilo i zašto? Prema onome što sam do sad osvjedočio, mislim da bi to bila neka od skandinavskih emalja. Naj rije vedska. Stokholmu sam kreirao mnogo us omena koje bih mogao svakodnevno da oživljavam. Arhitektura je divna, ljudi su animljivi, nikad ne bih rekao da su hladni, već da su dovoljno ristojni da naju o ijeniti koliko sebe u odnosu treba da vam daju.

C.M: Jeste li gurman, koju kuhinju najviše volite? Postoji li neka hrana, jelo kome ne možete odoljeti i kom se uvijek obradujete? Najviše volim majčinu kuhinju, i najviše se obradujem unjenim a rikama koje ravi. to ored sveg luksu a kojim sam svakodnevno okružen, najviše volim u ravo unjene a rike kod majke Vjere u Kotoru.

C.M: Da li znate da kuvate i ako znate sa čime volite da obradujete prijetelje za vašim stolom? Nijesam najsrećniji kuvar, ri najem. Jednostavno a to nijesam talentovan, i nema otrebe da govorim drugačije. koliko baš odlučim da vas o ovem na večeru, una rijed najte da ćete jesti astu sa iletinom, jer je to jedino što umijem na raviti. Ne umijem čak ni jaje da is ržim, uvijek mi se alije i a tiganj i onda bude više štete nego koristi.

C.M: Koje Vam je omiljeno piće? Moje omiljeno iće je rnogorski ro e, brenda Mola koji roi vode Dijana i Mirko Vučinić. o je oe ija u savršenoj bo i sa redivno di ajniranom etiketom.

C.M: Gdje volite navečer da izađete, kakva mjesta preferirate za zabavu? Jako volim Librar Bar hotela Regent Porto Montenegro. o je sasvim intiman bar, rojektovan sa idealnom mjerom i vrhunskim ukusom. Pored Librar bar a volim restoran ne u naselju Porto Montenegro. Savršena usluga i fenomenalna hrana je ono što ih najjednostavnije i najvjerodostojnije o isuje. Generalno, volim mala, intimna mjesta. Be mnogo gužve, buke i eri etija.

C.M: Kad biste nagovarali nekog stranca da posjeti Crnu Goru, koje biste mu argumente naveli? Rekao bih mu Dođi u rnu Goru, ato što ćeš sigurno oželjeti da se vratiš.

ZaŠto nam je važno Da PoDržavamo dobru muziku

niKŠiĆKo roCKS N Z S N D D R S „Muzika izražava sve ono šte se ne može izraziti riječima, a ne smije ostati neizrečeno“ Viktor Igo Muzika je dio kulture koja je u svim razdobljima neophodna ljudima, a neki muzički pravci uticali su na cijele generacije Rock je jedan od njih i donio nam je neka od najvećih muzičkih imena današnjice aš ova vrsta muzike uvijek je išla ruku pod ruku sa pivom. Poznato je da su planetarno popularni bendovi ueen, ron Maiden, D , iss kreirali svoje pivarske brendove. Mi smo, s druge strane, povezanost piva i rock muzike učvrstili kreiranjem posebne platforme u kojoj smo objedinili sponzorstva doga ajima koji promovišu rock muziku d početne podrške Pivare „ rebjesa“ pojedinačnim doga ajima, prije nekoliko godina došli smo na ideju da osmislimo cijelu platformu samo za to i nazvali je, kako bi drugačije nego Nikšićko Rocks roz istoriju, Nikšićko Pivo je stajalo uz okupljanja prijatelja i obilježavalo njihove momente za pamćenje roz Nikšićko Rocks, Nikšićko Pivo stalo je uz muzičke manifestacije koje ljudi vole i koje postaju obilježje naše zemlje kad su kulturna dešavanja u pitanju PleS na Plaži ve godine rock žurku počeli smo na plaži, uz nestvarno lijepe pejzaže našeg

60 CAFFE MONTENEGRO

primorja i velika imena svjetske muzičke scene: ohn Ne man, atbo Slim i Sean Paul Poznato vam je već: pričamo o Sea Dance-u. Saradnju sa festivalom koji ustalasa cijelu Crnu Goru i region i otvori sezonu velikih festivala, počeli smo 201 godine Nikšićko Pivo se ove godine prvi put našlo kao zvanično pivo festivala okom

tri festivalska dana plesalo je oko 000 ljudi u ritmu muzike i talasa, i mi sa njima, uživajući što smo dio najbolje muzičke priče na našem adranu Po prvi put smo dodali i ekološku notu ovom festivalu, realizacijom naše tradicionalne akcije „Rock and Rec cle“ Aktivnosti smo usmjerili na smanjenje morskog otpada, konkretno plastične

ambalaže koja završi u moru Zbog toga smo animirali posjetioce da skupljaju plastične čaše i donose ih na štandove kološkog pokreta „ zon“, gdje su za 20 sakupljenih otpadnih plastičnih čaša dobijali promotivne majice sa znakom kampanje „Rock&Rec cle“ mali smo i nagradno takmičenje za najkreativnije instalacije od plastičnog ambalažnog otpada vim aktivnostima smo željeli da nagradimo sve pojedince koji njeguju i primjenjuju odgovoran odnos prema prirodi i otpadu. SiDro U novoj lUCi Po završetku Sea Dance, dok smo se pozdravljali sa predivnim tirkiznim horizontom na plaži az, naši mornari su se spremali da bace Nikšićko Rocks sidro u drugu luku uku pomoraca i grad bogate kulture Grad čiji kulturni život već godinama obogaćuje i Sea Rock festival, koji traje i šalje poruku da je rock muzika itekako živa estival koji je poseban ne samo po tome što se održava u ovom drevnom gradu, već i po tome što je ulaz besplatan i traži se samo pozitivna energija Sea Rock traje od 2011 godine Uz ovaj festival smo od osnivanja, ukupno sedam godina. Prepoznajemo njegov značaj i brojne pozitivne komentare zaljubljenika u jedini crnogorski festival koji je ugostio legendarni sastav Wilco.

Tako je publika na Sea Rock festivalu u rnoj Gori bila jedina na prostoru bivše ugoslavije koje je, osim zagrebačke, imala priliku da čuje ilco u svojoj zemlji GraD Piva, roCK mUZiKe i laKe feSt-a U avgustu nas očekuje jedrenje po rupcu i stvaranje novih priča uz Nikšićko Pivo, gitaru i tek naloženu vatru pored koje se kamperi griju u kasnim noćnim satima, dok čekamo još jedno sjajno izdanje čuvenog ejka ad se rodila ideja za ake est, Nikšićko Pivo je odmah podržalo ovaj festival ao zvanično pivo festivala ostali smo do danas, zato što vjerujemo u potencijal ove muzičke manifestacije jerujemo u baklju rock muzike koju prenosi ake iz godine u godinu i u Nikšić, kao grad koji je najbolji domaćin rock svirkama ijelo podneblje počelo je da se prepoznaje po ake est u Gotovo svi regionalni bendovi iz svijeta rock muzike koji i dalje sviraju - nastupili su na bini pored rupačkog jezera Nije izostalo ni svjetsko ime Manu hao je prošle godine priredio koncert za pamćenje i na taj način obilježio prvu polovinu decenije postojanja festivala. Dok posjetioci prilaze štandu i traže „hladno Nikšićko“, čujemo ih kako komentarišu da je ake est “festival

koji ima dušu ada smo još ponosniji što imamo priliku da kroz Nikšićko Rocks budemo uz ovakvu manifestaciju. ake est se svrstava i u festivale koji imaju društveno odgovornu dimenziju Dvije akcije po kojim je festival prepoznatljiv su „ ad pijem ne vozim“ i „Rock and Rec cle“ Pivara „ rebjesa“ podržava realizaciju obje akcije, u saradnji sa partnerima: Upravom policije i kološkim pokretom „Ozon“. na BeDemima GraDa vanturu koja je počela na moru završićemo na gradskom bedemu u Nikšiću, odakle će edem fest i zvanično zatvoriti sezonu ljetnjih muzičkih festivala Drevne zidine već osam godina pružaju ugo aj za pamćenje istinskim ljubiteljima kvalitetne muzike, dovo enjem autora koji rijetko nastupaju, ali imaju brojnu publiku. Pored rock bendova, ove godine na edem est u nastupiće Zvonko ogdan, isera eletanlić i Dado opić, ali i kultni američki sastav Pro Pain Bedem Fest je manifestacija sa posebno intimnim odnosom izme u izvo ača i publike estival sa posebnim šarmom, kako publika voli da kaže Za Nikšićko Rocks, edem est je najbolja završnica rock karavana koji traje tokom ljetnjih mjeseci

naŠ način Svi festivali koje podržavamo kroz Nikšićko Rocks platformu promovišu dobru muziku i okupljaju ekipu, uz Nikšićko Pivo! Zato što znamo koliko su korijeni važni, podržavamo ih u tome da traju i postaju obilježja kulturnog života sadašnjih generacija. Rock je način života. Nikšićko Rocks je naš način da budemo dio trenutaka koji se pamte.

TRENDOVI U UGOSTITELJSTVU

Experience TeksT: ana

Iako su trendovi u ugostiteljstvu podložni brzim usponima i još bržem padu u zaborav, neki od njih postaju standarni dio usluge. Jedan takav trend je i ponuda „doživljaja“ kojima hotel svojim gostima nudi ne samo doživljaj unutar objekta, nego i van njega. Mogućnosti su neograničene a dobit višestruka 62 CAFFE MONTENEGRO

urKović

Današnji hoteli i ugostitelji uo šte, shvataju da je gostu neo hodno ružiti nešto više, načiniti korak dalje. Ponovni dola ak, dobar rejting i o ularnost ne stiče, ili bolje reći ne adržava se, tamo gdje se nudi samo bes rijekoran di ajn, osljednji trend enterijera, kombina ijom lokalnog i inovativnog na meniju. o su ostali ojmovi koji se odra umijevaju. Airbnb, vodeći svjetski sajt a ronalaženje smještaja, uglavnom rivatnih stanova i kuća, je rošle godine oslao jasnu oruku i istu io na tržište sa novom onudom erien es . ako sada, u autentičan smještaj koji možete rilagoditi svojim otrebama, imate i ture koje rate vaša animanja, hobije i želje, od jedrenja sa ski erom na Mediteranu, ravljenja aste sa italijanskim domaći ama, obilaska su ermarketa, do časova tradi ionalnog lesa onude su raktično neograničene. vo je bio instant hit među korisni ima Airbnb usluga, reko noći je stekao veliku o ularnost i re lavio sajt idejama i onudama koje gostima grada ružaju individualne i animljive doživljaje. akođe, dobro je o nata i činjeni a da današnjim utni ima

nije dovoljno ono standardno, ono što nudi većina bes latnih vodiča. ni traže ra ličite doživljaje i iskustva, drugačije onude koje će im omogućiti interak iju sa mjestom boravka na ličnom nivou. Dugoročno to stvara rijateljstvo, gradi re oruku i dobar glas što je svakako nešto čemu svaki turistički radnik teži. oteli treba naročito da budu svjesni ove činjeni e. Gostima nije dovoljno obe bijediti samo ristojan smještaj i dobru uslugu. Potrebno ih je ve ati a sebe s e ičnom onudom van hotela. akva onuda, ored građenja individualne i dugotrajne konek ije sa gostom, hotel i dvaja i od mora konkurenata i i diže ga na viši nivo. Kora i u ovom smjeru risutni su naročito na s eni luksu nih hotela. ako lan i our Seasons otels Resorts ili he Peninsula otels već nude svojim gostima ažljivo birane, osmišljene i brendirane ture. u su i s e ijalne onude koje se tiču naročito ellness s a rograma, ell being onude ili beaut onude. Iako kod nas u velikim hotelima ostoje slične onude, ovakav vid turi ma veoma je limitiran i teško održiv.

Današnji putnici – turisti traže različite doživljaje i iskustva, drugačije ponude koje će im omogućiti interakciju sa mjestom boravka na ličnom nivou. Dugoročno to stvara prijateljstvo, gradi preporuku i dobar glas što je svakako nešto čemu svaki turistički radnik teži. 63

Kako funkcioniše model „Experiences“ Airbnb, vodeći svjetski sajt a ronalaženje smještaja, uglavnom rivatnih stanova i kuća, je rošle godine oslao jasnu oruku i istu io na tržište sa novom onudom erien es . ako sada, u autentičan smještaj koji možete rilagoditi svojim otrebama, imate i ture koje rate vaša animanja, hobije i želje, od jedrenja sa ski erom na Mediteranu, ravljenja aste sa italijanskim domaći ama, obilaska su ermarketa, do časova tradi ionalnog lesa onude su raktično neograničene.

64 CAFFE MONTENEGRO

TReND ZA kOJI CRNA GORA IMA POTeNCIJAl rna Gora i njeni turistički radni i u ovom ogledu imaju veliku rednost u odnosu na druge turističke emlje. Pored s e i čnosti kakve su lije a i bogata riroda, u rilog nam ide i činjeni a da smo mala emlja sa svega najviše 4 sata udaljenosti turistički atraktivnih tačaka, kao i činjeni a da smo još uvijek u velikoj mjeri neotkrivena destina ija. Zato je ovaj trend vo koji bismo trebali hvatati u rav u što kvalitetnijeg i boljeg o i ioniranja na tržištu. gostitelji bi morali očeti da u svoju standardnu onudu, skladno kon e tu hotela, nude ra ličite ture kojima bi budili osebne emo ije i ružali gostima intimne doživljaje emlje. Ideja ne bi trebalo da fali, od kajtsur nga na Adi, tradi ionalnog ribanja, osjete urbanim jelinama kojih ima mnogo i u svakom kraju emlje, do laninarskih, hajking i treking tura, tradi ionalnih načina roi vodnje i života kakav se čuva u oblasti Durmitora, Bjelasi e, Komova i Prokletija, ajle atim ravljenja meda u oblasti je era, krstarenja autentičnim čunovima i tako dalje. ure se ne moraju striktno oslanjati na s ortske, ellness ili tradi ionalne, autentične kon e te, ne treba aboraviti ni kulturne ili bi nis onude, festivalske, karnevalske i druge abavne sadržaje. akav način onude donosi korist svima, jednako hotelima, agen ijama i drugim jedini ama ali što je još važnije, budi i ra vija aboravljena a lije a i atraktivna mjesta naše turističke ma e. Na kraju, adovoljan gost danas nači dobar revie i dobar rejting, što a sobom vuče nove goste i nove mogućnosti.

Šta je u trendu ljeto 2017. j a ž e l j o Sv a s a d u nosiš sv om sob

Fatboy Lamzac® je napravljen od “high quality nylon ripstop”, tkanine često izrađene od najlona uz korištenje specijalne tehnike ojačavanja koja ga čini otpornom na kidanje i rasipanje. Proizvod je atestiran za dugotrajno korišćenje do 200kg, tako da jedan Lamzac® može koristiti i više osoba istovremeno. Ovaj proizvod je otporan na vodu, UV zrake i hlor. Fatboy Lamzac® u Crnoj Gori se može kupiti u radnji La Mia Casa (Delta City).

! i r i k š e p Okrugli

Ove sezone klasične pravougaone peškire su u sjenu bacili okrugli. Ideja je stigla iz Australije, ali sada već brojni brendovi imaju svoj model. Garantovano izaziva uzdahe na plaži!

66 CAFFE MONTENEGRO

Šoljica u obliku ananasa Ako već imate šlauf za svoje piće, zašto ga ne biste ispijali iz plastične šoljice u obliku ananasa. Tropski motivi ovog ljeta su na vrhuncu, a ove šoljice su uz to i vrlo praktične jer se piće iz njih neće tako lako prosuti.

Mini šlauf za piće Kao da nije dovoljno posjedovati veliki dušek na naduvavanje, postalo je trendi i da vaše piće pluta pored vas u vodi kako bi rashlađivanje bilo nadohvat ruke, a vi bezbrižno mogli uživati. Urban Outfitters ima izbor raznih oblika, mini flaminga, američkih krofni i slično.

a k s a m a ć e l t e j i v S n o f e l e t i n l i b o m a z Maskica s ugrađenim svijetlom za večernje selfije? Zašto da ne?

i c i n č u v z Mini Muzika je uvijek poželjna kad se radi o lijenim ljetnim danima na plaži i, naravno, obavezna ako pripremate zabavu. Simpatični zvučnici koji su ujedno i radio te se na njih može spojiti mobilni telefon, praktično su rješenje za odlazak na more.

d e l o d a l s Crni

Sladoledi u crnom kornetu su hit ovog ljeta. Ovaj desert je zdrav, ukusan i zasniva se na aktivnom uglju! Ova poslastica je korisna za zdravlje, jer je za boju sladoleda odgovoran aktivni ugalj. Tamna supstanca je tu da pomogne tijelu da se očisti od toksina. U prošlosti je korišćen za probavne probleme. Danas, on ima mnogo širu primjenu – i koristi se kao prirodni sastojak za njegu kože.

Idealno osvjeĹženje za tople ljetnje dane... Milkshake Dolcezza

GRADSKI UKUSI

ljeto u Cirihu je nešto na što sigurno niste računali. Cio grad živi ritmom koji diktiraju brojna kupališta, badi-barovi, ulični festivali, koncerti na otvorenom, otvoreni bioskopi i elegantne krovne terase TeksT: ana

Fantasticno

urKović

ljeto u 70 CAFFE MONTENEGRO

Cirihu 71

Možda će vam na omen iriha rva aso ija ija biti vrhunski šo ing, ekskluivni hoteli, sku i restorani, bes rijekorne rodavni e nakita i satova. Iako je ovo u velikoj mjeri i stvarna slika grada, osljednjih de enija, irih je us io da se i bori a neke nove aso ija ije i utiske. irih je grad sa toliko mnogo li a istorijskim, tradi ionalnim, mladalačkim, hi sterskim, alternativnim, bankarskim, kor orativnim, romantičnim, imskim, ljetnjim. Mnogi se i nenade sa nanjem da je to a ravo ravi ljetnji grad. I ak, ne ljetnji onako kako ga mi shvatamo, sa gužvama, vrelinama i šarenilom. Ljetnji uls iriha najbolje se osjeti na otvorenim kon ertima, u brojnim baštama restorana i barova, biosko ima i oku ljanjima na otvorenom. Ljeti grad bruji energijom orodi a i rijatelja koji se oku ljaju na iriškom je eru i šetalištima duž njega, na gradskim trgovima, terasama ili na nekom od 40 otvorenih ba ena ili badisa, kako ih ovu lokal i. i badisi su nešto be čega nijedan stanovnik iriha ne može amisliti život u gradu a ljeto je vrijeme kada grabe svaki slobodan trenutak a sunčanje i ku anje, odmor sa dje om ili o uštanje nakon stresnog dana. A ored badisa, gradu ne nedostaje mjesta a ku anje, bilo da je to je ero ili rijeka, livanje je omiljena abava i nešto o čemu je ostao re o natljiv. Plaža ima dovoljno a svakoga, od ješčanih kakva je laža M then uai, kamenitih, nudističkih, djevojačkih rauenbad am Stadthaus uai ili momačkih reibad am S han engraben, sa saunama, a ljude sa ljubim ima, lažama sa ogledom na sniježne vrhove Al a kakva je Seebad nge. Jedno je sigurno, tem eratura vode 20 ste eni i tem eratura va duha 2 idealne su da ne oželite da ikad i ađete i vode. Prvi sumrak na ku alištima u irihu ne nači akovanje i odla ak kući. Presvu ite se i s remite se a transforma iju. Svaki badis noću ostaje otvoreni bar sa o uštenom atmosferom i najboljim žurkama u gradu. Još jedna nova, sada već iriška stvar, su i terase na krovovima, otvorene urbane oa e sa najboljim ogledom na grad. ne su moderne, udobne i osobene, jer je svaka risvojila sos tveni komad grada. Neke su organske, elene bašte sa domaćom, dravom kuhinjom, neke su savremeno namješteni, elegantni laundž barovi sa animljivim koktelima i najboljim vinskim kartama. I ak, svima im je ajednički s ektakularan ogled na gradsku gužvu dolje i lije o

72 CAFFE MONTENEGRO

Badis je naziv za bazene koji su obožavana zabava stanovnika grada i bez koje ljeto u Cirihu ne bi bilo tako spektakularno. Noću badisi postaju otvoreni barovi sa opuštenom atmosferom i najboljim žurkama u gradu.

Skrivene i intimne bašte restorana, pa i onih u prizemlju, takođe su jedna od atrakcija

LJETNJI PULS CIRIHA NAJBOLJE SE OSJETI NA ULIČNIM KONCERTIMA, U BAŠTAMA RESTORANA I BAROVA, BIOSKOPIMA I OKUPLJANJIMA NA OTVORENOM 73

CIRIH JE GRAD SA TOLIKO MNOGO LICA: ISTORIJSKIM, TRADICIONALNIM, HIPSTERSKIM, ALTERNATIVNIM, BANKARSKIM, KORPORATIVNIM, ROMANTIČNIM, ZIMSKIM, LJETNJIM okruženje. Naj osjećenije su svakako krovne bašte robnih kuća Jelmoli, Globus i Manor. Iako one jesu odlične a relaksa iju i doživljaj grada, i ak redlažem da kro irih idete sa ogledom na gore i otkrijete neku lokalnu terasu a drugačija, domaća iskustva. Skrivene i intimne bašte mnogih restorana, a i one na ri emlju, takođe su jedna od atrak ija bog elegan ije, jednostavnosti i mira koje nude, ored hladnih ića i laganih, ljetnjih menija. irihu ljeti nikad nije dosadno. svakom dijelu dana, na svakom ćošku, svakog dana nešto se dešava od klasičnih, blu , dže kon erata, lmskih rojekija, o era, o orišnih festivala, festivala hrane, lmskih festivala, do uličnih arada. Kalendar festivala retr an je ra nim sadržajima koji stanovnike i goste vode kro grad i čine atmosferu ne aboravno živom i veselom. Naročito o ularan i osjećen festival

74 CAFFE MONTENEGRO

je Street ood estival koji traje gotovo ijeli se tembar i tokom koga svakog dana oko 00 štandova i kamioneta nudi osjetio ima gastronomske delikatese sa ra nih krajeva svijeta, ri remljenim na ra ne načine. u su ja anska, meksička, kineska, vijetnamska, afganistanska, čileanska, fraj arska jela, s e ijaliteti i deserti bog kojih miriše ijeli grad. A kad smo već kod hrane u irihu, ona je ra novrsna i atraktivna kao i festivalska onuda. tmeni restorani u kojima obrok košta koliko nečiji kom juter do malih, lokalnih mjesta sa one man uslugom, otvorene roštilj bašte, barovi sa dnevnom onudom, u irihu ima svega i a svačije mogućnosti. Računa se da ga niste osjetili ako niste robali tradi ionalno lokalno jelo ges hnet eltes vrstu gulaša od teletine sa ečenim krom irom. Ra lo i bog kojih ćete voljeti ovaj irih u svako doba su brojni. Jedan od

omiljenih su ogledi na grad, naročitu lije i sa visina, kakav je ogled sa Karlstruma odakle se vide vrhovi s ektaktakularne katedrale Grossmunster koja je jedan od simbola grada. etajte kvartovima, i nenađujuće to lim i lijeim uliči ama i trgovima sa fontanama i o ločanim mjestima a redah koji ričaju 3,500 godina staru istoriju grad. Ne smijete aobići ni Pol bahn, rvenu gondolu koja se enje od entralnog dijela do Pol terase a 00 sekundi a koja nudi možda i najveličanstveniji doživljaj anorame grada. Kulturna s ena bogata je i ra novrsna, od istorijskih grada, mu eja, galerija, abaret Voltaire ili iriške o ere. sve to, na svakom koraku, moći ćete da ri unite baterije i ra veselite se dodatno nekim od brojnih oslasti a i lokalnih slatkih kuća od laganih i va dušastih švaj arskih ma aronsa do nigdje kvalitetnije rne čokolade.

Otmeni restorani u kojima obrok košta koliko nečiji kompjuter do malih, lokalnih mjesta sa „one-man“ uslugom, otvorene roštilj bašte, barovi sa dnevnom ponudom - u Cirihu ima svega i za svačije mogućnosti 75

STREET FOOD FESTIVAL Naročito o ularan i osjećen je Street ood estival koji traje gotovo ijeli se tembar i tokom koga svakog dana oko 00 štandova i kamioneta nudi osjetio ima gastronomske delikatese sa ra nih krajeva svijeta.

76 CAFFE MONTENEGRO

PUB

(JBSEJOP VAŠE NOVO OMILJENO MJESTO U HERCEG NOVOM Novotvoreni pub Giardino nalazi se na Šetalištu Pet Danica u Herceg Novom i jedinstveno je novo mjesto za sve ljubitelje piva, dobre hrane, muzike i provoda. Zanimljiv enterijer, dobra energija, kvalitetna hrana i najbolja piva u opuštenoj atmosferi uz rock, jazz, blues... garantuju dobru zabavu i ugodan boravak u autentičnoj pabovskoj atmosferi. Pub Giardino je ostvario odličnu saradnju sa kompanijom Carlsberg Montenegro, pa na respektabilnoj pivskoj listi puba na kojoj su zastupljena i domaća piva, između ostalih možete uživati i u poznatim pivskim brendovima kao što su Carlsberg, Tuborg, Erdingen, Budwaiser, San Miguel... Hrana je kompaktabilna pivu pa je menu puba klasičan pivski: odlično i ukusno spremljeni kobasice, krilca, slane grickalice i nezaobilazna crnogosrka meza. Pub će biti svojevrsna muzička scena jer će se u njemu redovno održavati svirke crnogorskih i bendova sa prostora bivše Jugoslavije.

Adresa: Šetalište Pet Danica 8a, Herceg Novi / Radno vrijeme: Tokom cijele godine, svaki dan od 08h do 01h Kontakt telefon za informacije i narudžbe: 069 403 933

*7/*,

E P P

&LTLMV[JWOJ VWP[OJL J EJTUSJCVUFS QSPJ[WPEB FOHMFTLPH QSPJ[WPÍBÉB

/"+.0Â/*+* .&5"-/* 46Ĝ"È* ;" 36,&

TVĝF SVLF PE TFL

1-"45*È/* 46Ĝ"È ;" 36,& 8 TVĝJ SVLF [B TFL

ŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴŴ

0SJKFOTLB CC 1PEHPSJDB NPC XFC XXX JWOJL NF F NBJM JWOJLDH!HNBJM DPN

4"/*5"3/" ,"/5" -

130'&4*0/"-/" ;"Ĝ5*5" 0% */4&,"5"

&90$6503 /BKFţLBTOJKJ OFVUSBMJ[BUPS JOTFLBUB JEFBMBO [B TWF QSPTUPSF QPLSJWB EP N

1-64 ;"1 ,PNFSDJKBMOJ VSFÍBK J[V[FUOJI LBSBLUFSJTUJLB QPLSJWB EP N

"63" 4BWSFNFO EJTLSFUBO J FţLBTBO OFVUSBMJ[BUPS JOTFLBUB TB MKFQMKJWPN QPWSĝJOPN QPLSJWB EP N

)"-0 /FVUSBMJ[BUPS JOTFLBUB TBWSFNFOPH EJ[BKOB TB ĝJSPLPN NPHVÃOPĝÃV QSJNKFOF QPLSJWB EP N

'-:53"1 130'&44*0/"- 4 4 1SPGFTJPOBMOJ VSFÍBK TB MKFQMKJWPN QPWSĝJOPN OBKFţLBTOJKF SJKFĝFOKF [B PTKFUMKJWF QSPTUPSF V LPKJNB TF WSĝJ QSJQSFNB ISBOF QPLSJWB EP N

*7/*,

E P P

&LTLMV[JWOJ VWP[OJL J EJTUSJCVUFS QSPJ[WPEB FOHMFTLPH QSPJ[WPÍBÉB 0SJKFOTLB CC 1PEHPSJDB NPC XFC XXX JWOJL NF F NBJM JWOJLDH!HNBJM DPN

tekst: spec sci arH gorDana vujičić

DR tRaDe ... jer razumijemo dizajn... Da biste bili uspješni u poslu neophodno je da volite posao koji radite. Jedna od tajni uspjeha rme Dr trade je ljubav prema stolicama Dobar dizajn uvijek oduševi i stvara neki poseban osjećaj onom ko ga udahne ada se dobar dizajn izjednači sa kvalitetom i udobnošću onda zaljubljenost pre e u ljubav koja traje

m a m

Neki roi vodi su re o natljivi i oštovani jer nose ime o natog brenda dok su neki re o natljivi svojim imenom ili imenom

onog ko ih je di ajnirao. Mnoge stoli e imaju svoje orodi e. o nači da se ista ideja odra ila na nekoliko ra ličitih ali u osnovi istih modela. koliko Vam ovo vuči a straktno neće tako biti kada ogledate fotogra je koje smo i dvojili. vakav ti di ajniranja se ra vio i otrebe da se enterijerski rostori čija se funk ija ra likuje mogu ove ati istom idejom ukoliko rojektant želi da je naglasi.

one DIZAJN: Konstantin Grcic PROIZvOđAČ: magis vaj model stoli e je a kratko vrijeme bio o nat čitavom svijetu. Namijenjena je i a unutrašnju i a s oljnu u otrebu. Ima u ečatljiv di ajn i sa svojih više verija namijenjena je ra ličitim ti ovima rostora. ovog di ajnera obično ide e itet minimalista ali on sam više referira riječ jednostavnost.

80 CAFFE MONTENEGRO

Spun DIZAJN: tomas Heathervick PROIZvOđAČ: magis vim modelom se de nitivno oka ao novi kon e t sjedjenja. Simetričan, harmoničan i dinamičan oblik odsjeća na va u koja je u fa i oblikovanja i koja se vrti na grnčarijskom točku. Savršena savremena skul tura koja je udobna i abavna. krenite se a 360 i igrajte se sa svijetom oko vas. Stvorena od strane kreativnog talenta omasa eathervi ka i Magisovog istraživanja ova stoli a nosi jednu od naj restižnijih nagrada na svijetu oma asso d ro.

Dna

DIZAJN: leonardo rossano & Debora mansur PROIZvOđAČ: true Design Ins irisana dinamičnim oblikom DNK ova u ečatljiva klu a i rađena je od jedinstvenog komada drvene loče koja je akrivljena tako da se svakim modulom koji se onavlja dobija jedno mjesto a sjedjenje. va klu a je dostu na u ver iji be ta a ira ali i sa ta a irom u koži ili u štofu kako je rika ano na fotogra ji.

Kay

DIZAJN: leonardo rossano PROIZvOđAČ: true Design

vaj okretni komad nastao je kombinovanjem dva jednostavna elementa akrivljene drvene loče. Sjedalni dio se roteže do rukonaslona stvarajući ilu iju strukture sa mekanom odlogom. Kombina ija ta a iranog dijela i drvenog dijela daje elegantnu stoli u koja se može koristiti u onama a čekanje, o uštajućim onama kan elarijskih rostora ili u konferen ijskim salama.

Seconda DIZAJN: Mario Botta

PROIZvOđAČ: alias Design

Arheti ski obli i u arhitektonskoj geometriji ins irišu ovo remek djelo. Na ravljena je od dva materijala konstruk ija od emejliranog čelika sa sjedištem od erforiranog čelika i ilindričnog dijela na naslonu od oliuretana u rnoj boji. vu stoli u je arhitekta Mario Botta di ajnirao a ravo a enetrijere nekih grada koje je rojektovao a sada redstavlja ikonu di ajna u kolek iji fabrike Alias Desing.

twig DIZAJN: Oki Sato PROIZvOđAČ: alias Design Stoli a ig ima kon e t komotnog sjedišta koji se oslanja na noge od aluminijuma koje u jednom momentu rela e u drvenu strukturu koja obra uje oblik naslona i rukonaslona. Dostu na je u tri ver ije oblika koje se ra likuju u obliku naslona. vaj ja anski di ajn daje a re ultat unikatnu stoli u osebno u ver iji 3 gdje je i i vođački i u etno ahtjevna.

82 CAFFE MONTENEGRO

Prima DIZAJN: favaretto & partners PROIZvOđAČ: Luxy

ovo je rava orodi a stoli a. Jedinstven di ajn koji je eksibilan i dostu an u više varijanti a sve ti ove rostora. Kombina ija čelika i drveta, kao i široka aleta boja ta a ira mogu učiniti da enterijer ima karakter.

italia DIZAJN: favaretto & partners PROIZvOđAČ: Luxy Korak na rijed u tehnologiji roi vodnje kan elarijskih stoli a. Vidljiva čelična konstruk ija dostu na hromirana, rno ili bijelo bojena. čaravajuće uhvaćen momenat gdje su estetika i konstruk ija jedno.

Adresa Cetinjski put bb Donja Gorica, Podgorica

el Mob

+382 20 261 575; +382 20 260 574 +382 69 031 071

Mail dr@t-com.me eb www.drtrade.me

Predstavljamo Vam Sport club “Challenge”, nesvakidašnji sportsko rekreativni kompleks, mjesto apsolutne harmonije, koje predstavlja sasvim novi oblik uživanja i opuštanja. Klub posjeduje 4 teniska terena, uređena po najvišim standardima, sve u cilju stvaranja idealnih uslova za aktivno bavljenje sportom.

Ono po čemu smo jedinstveni je spoljašnji bazen, zagrijan tokom cijele godine, po uzoru na svjetske ski spa centre, tako da ćete uživati i po najnižim temperaturama vazduha i doživjeti pravu relax avanturu. Pored bazena, u ponudi imamo i zatvoreni đakuzi, finsku saunu, tursko kupatilo, prostor za relaksaciju, kao i malu teretanu. U kreativnom i inovativnom dizajnu enterijera priznate i renomirane firme “Doding”, kafe Sport kluba “Challenge” je u vrlo kratkom roku postao prepoznatljivo mjesto za održavanje svadbenih proslava, koktela, team buildinga...

SPA DAY

Izdvajamo niz poklon vaučera, kao izuzetan i originalan način da iznenadite Vama drage osobe.

Wellness & spa gift card SPA INTIMO

Ovom karticom stičete pravo na korišćenje wellness & spa centra

trajanju od 3 sata. WellnessSport & cluba spa“Challenge” gift card

Card No

TennisOvom & karticom spa gift stičetecard pravo na korišćenje wellness & spa centra Sport cluba “Challenge” trajanju od 2 sata. Ovom karticom stičete pravo na korišćenje o Card Ncentra teniskog terena u trajanju od 2 sata i spa Sport cluba “Challenge” u trajanju od 2 sata.

Card No

Tel/Viber: +382 69 012 222 Nalazimo se u mjestu Bandići, 9 km od Podgorice tkchallenge.com

JULIE FISHER poslastiÄ?arka iz Velike Britanije

Ruby Violet prodavnica sladoleda

86 CAFFE MONTENEGRO

TeksT: ana

urKović

Ako se nađete u Londonu Ruby Violet je nešto što nikako nemojte zaobići, bez obzira na vrijeme i cijenu. Ova prodavnica sladoleda, sorbea i drugih smrznutih poslastica nudi nevjerovatne ukuse, jednostavne i neobične, od uvijek svježih sastojaka i organskog mlijeka JEDNOSTAVNO I SVJEŽE London je aista srećan grad. Iako ima dosta argumenata a ovu i javu, jedan od omiljenih je jednostavan i ove se Rub Violet . Prodavni a sladoleda, sorbea i drugih hladnih deserata nala i se na dvije loka ije, rvobitna je smještena u Sjevernom Londonu, ufnell Parku a nešto noviji dodatak i 20 6. godine na King s rossu. Prvenstveno će vas rivući jednostavnim, to lim enterijerom, sa rvenim iglama, jednostavnim i svedenim detaljima, to lim i lije im kombina ijama boja. A onda, kada ređete rag očinje rava magija.

Pred vama će se naći obilje šarenih osuda a sladolede i sorbee. Neki od ukusa koji mame vodu na usta su kombinaije badema, smokava i meda, banane i jagoda, karamel sa vjetom soli, brendi arfe, čokolada i đumbir, limun sa kardamomom, lavanda, mar i an, masala hai, jogurt sa marmeladom od omorandže... Nabrajanju nikad kraja jer ovi ukusi su stvar dnevne onude i trenutne ins ira ije. Svaki roi vod oslastičare je s oj jednostavnih sastojaka kakvi su organsko mlijeko i domaća jaja i neobičnih, svježih ukusa. Svi se rave na li u mjesta, u radnji i to u malim, dnevnim količinama a su hladni slatkiši uvijek bes rijekorno svježi i ukusni.

Lanac Ruby Violet nosi ime Džuline voljene bake koja je i naučila da sladoled nikad ne može biti hladan jer grije srce, a koja je u svom frižideru uvijek imala kanticu svježeg sladoleda za Džuli i njenu sestru

88 CAFFE MONTENEGRO

OD ŠTANDA DO PRODAVNICE I a svega ovoga krije se ime jedne žene, Džuli išer i njeno obožavanje sladoleda koje datira i najranijeg djetinjstva i sjećanja na dragu baku Rubi. Džuli se tokom većeg dijela svog života bavila fotogra jom, tačnije une 34 godine. A onda je oželjela nešto drugo. S ojem ogromne ljubavi rema sladoledu i slatkišima i želje a do rinošenjem lokalnoj ajedni i nastao je, sada već lana , Rub Violet. Lana nosi ime njene voljene bake koja je naučila lo o ji da sladoled nikad nije hladan jer grije sr e a koja je u svom frižideru uvijek imala kanti u svježeg sladoleda a Džuli i njenu sestru. Poče i su bili skromni i teški. Prvi osao bio je ravljenje torti

od sladoleda a rođendane i žurke. Nakon nekoliko mjese i tog teškog angažovanja, otvorila se mogućnost, mali rostor u bli ini arka ufnell a lokalnu ija u. Džuli je odlučila da roba, u ela je mali štand u okviru ija e, ravila i rodavala sladoled 4 sata svake subote u mjese u. Skinula je adnja sjedišta na svom automobilu i svake subote, u omoć artnera, sina i komšija, teglila teške frižidere, stolove i drugu o remu a ravljenje korneta a sladolede. Prodaja je išla a je Džuli konstatno ulagala u svoj mali bi nis ku ujući novu o remu i nikad ne odustajući od kvalitetnih i dravih namirni a. Godine su rola ilo i konačno se 20 2. desio i taj veliki dan, Džuli je arkirala svoj auto i uselila se u lije rostor na uli i ortress Road, gdje i danas ostoji i radi oslastičara Rub Violet.

Neki od ukusa koji mame vodu na usta su kombinacije badema, smokava i meda, banane i jagoda, karamela sa cvijetom soli, brendi parfe, čokolada i đumbir, limun sa kardamomom, lavanda, marcipan, masala chai, jogurt sa marmeladom od pomorandže i mnogi drugi

PONUDA rkos velikom us jehu, veoma dugačkoj listi ku a a i sada već interna ionalnoj slavi, Džuli nikad nije odustala od ljubavi i osvećenosti rema lokalnoj ajedni i. Sve sastojke koje koristi otku ljuje od lokalnih roi vođača. ime ona do rinosi svojoj ajedni i ali istovremeno osigurava uvijek svježe i vrhunske sastojke a svoje roi vode. Ponuda hladnih oslasti a uvijek je se onska, u avisnosti od onoga što roi vođači imaju da joj is oruče. Količine koje roi vodi još uvijek su rilično ograničene jer

90 CAFFE MONTENEGRO

Džuli nema otrebu da ide dalje od onoga što joj redstavlja uživanje i adovoljstvo u rkos aradi i mogućnosti širenja. no o čemu je oslastičara još o nata su i kreativne radioni e a najmlađe kojima Džuli želi na najmlađe renijeti ljubav rema sladoledu onako kako je i njoj to u djetinjstvu renijela njena baka. Dje a na radioni ama rave, ukrašavaju i jedu sladolede, uče o ro esu roi vodnje, sastoj ima i vrijednostima koje nosi oštovanje korijena i lokalnog. Pored radioni a a dje u, organi uje i kurseve ravljenja sladoleda a starije, od domaćeg svježeg sladoleda, do s e i čnih re e tura koje uključuju rženi sladoled.

7*--" A-"6364 @4USQ@.POUFOFHSP

1IPUP DSFEJU@"SIJUFLUPOTLB GPUPHSBöKB@ 3FMKB *WBOJǎ

PODGORICA Watch shop TIME Trg Republike bb tel: +382 (0) 20 232 149 mob: +382 (0) 67 221 441 fax: +382 (0) 20 232 326 e/mail: timeplus@t-com.me

BUDVA Watch shop TIME Delta City, Cetinjski put bb tel: +382 (0) 20 290 090 mob: +382 (0) 67 243 383

Watch shop OLD TIME Petra Prvog 23 (Stari grad) tel: +382 (0) 33 452 880 mob: +382 (0) 67 333 334

- PIPUN LJETNJE OSVJEŽENJE

Zaštitni znak ljeta

Pipuna ili dinje obično se sjetimo kada su velike vrućine. O porijeklu pipuna mišljenja su podijeljena, pa se smatra da neke vrste potiču iz Indije i Irana, a neke iz Afrike. Upotrebljava se u ishrani širom svijeta. Na našoj trpezi najčešće se nalazi u periodu jun-avgust, ali je zahvaljujući staklenicima na našem tržištu dostupan od proljeća do kasne jeseni. priredila: SANdrA vAhtel

94 CAFFE MONTENEGRO

Voce ili povrce? Pi un je jednogodišnja biljka koja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae pa bi se trebala smatrati ovrćem. Međutim, mnogi smatraju da je i un voće. vjeta očetkom ljeta, a bere se u jesen. bično je dug 5 22 m, a težak 2 kg. Ima jako lije miris i ukus. vrda kora može biti glatka, naborana ili mrežasta s režnjevima. nutrašnji, jestivi dio najčešće je narandžaste ili svjetlo elene boje, a šu ljina je is unjena sjemenkama. Stablo je visoko 2 3 m. Plod i una sadrži 95 vode, bjelančevina, 5,5 šećera, g biljnih vlakana, limunsku kiselinu i eterično ulje. d vitamina sadrži jako uno karotena, vitamin B i vitamin , a od minerala bogata je kalijumom, fosforom, magne ijumom, kal ijumom, gvožđem, inkom i bakrom.

Ljekovita svojstva narodnoj medi ini i un se koristi a liječenje mnogih oboljenja, a u tera iji se koriste lodovi, sok i sjeme. PROTIV GRČEVA u eti dvije kašiči e sjemena i una i dvije kašiči e sjemena krastav a. Zajedno ih omiješati i reliti sa 600 mililitara ključajuće vode, ostaviti oklo ljeno da stoji dva sata, a atim ro ijediti. Piti o 00 mililitara rije doručka, a o 200 mililitara rije ručka i večere. Liječenje traje deset dana. ZA OSVJEŽENJE I JAČANJE ORGANIZMA sok od i una is ijeđen ručno ili u sokovniku treba omiješati sa jogurtom, medom i limunovim sokom. ako dobijenu mješavinu treba iti dva do tri uta dnevno o jednu čašu. ZA NJEGU SUVE KOŽE Is ijediti sok svježeg i una, dodati istu količinu mlijeka i ružine vodi e. ako dobijeni losion nanositi na li e, uveče i ujutru, a o mogućnosti i češće. Jednom nanijet losion ostaviti da stoji 20 minuta, a atim o rati mlakom vodom. KOD UBODA I OPEKOTINA Bolno mjesto treba namakati sokom od i una ili staviti oblog od narendanog i una.

Može i sa biberom, a omiljen je sa pršutom Pi un kao vrlo korisna namirni a može da se jede i na očetku obroka, ali sa dodatkom malo soli i bibera da bi bila svarljivija. Pojedini svjetski gastronomi re oručuju kon umiranje samo sa biberom, i a čega treba o iti čašu dobrog vina. Ali, ovo mogu samo oni koji nemaju osjetljiv želuda . I ak, naj o natije hladno redjelo je i un sa ršutom. dličan je i kao dodatak salati, sa iletinom ili morskim lodovima. Ko voli eg otiku, od i una može da ri remi i salsu. Salsa redstavlja sos od ko ki a i una u koje je dodat rveni biber, nasje kan korijander i ljutike sa nekoliko ka i limuna. vako ri remljen umak servira se u ribu i iletinu sa roštilja. Aroma i una može da se ojača u dodatak malo soka od limuna. Ko voli može da doda i malo imeta u rahu, nare ane svježe nane ili bijeli biber.

Pipun s pršutom Pipun i pršut su pravi klasik. Nema bolje kombinacije od ove. Pipun narežite na željene komade. Možete ga rezati na malene komade i omotati ga pršutom ili ga rezati na velike kriške i poslužiti s pršutom sa strane. Poslužite sa svježim bosiljkom i ruzmarinom kao predjelo. To je najpoznatije hladno predjelo i odlično je i kao dodatak salati, sa piletinom ili morskim plodovima. Takođe, za ovu kombinaciju možete koristiti i grilovani pipun.

FRAPE OD PIPUNA SA SIROM

HLADNA SUPA OD PIPUNA Sastojci: 1 kg zrelih pipuna 5 dg smeđeg šećera 2 dl bijelog vina 5 dl mineralne vode

Sastojci: 300 g očišćenog pipuna 50 g sitnog sira od obranog mlijeka 100 ml obranog mlijeka 1 kašika meda muskatni oraščić

Priprema: Pipun isjeckati, staviti u blender i izmiksati. Dodati sitan sir, med i mlijeko. Narendati muskatni oraščić i dobro promiješati. Sipati u čašu, ukrasiti, prohladiti i servirati. Osvježavajuća poslastica sa niskim sadržajem masnoća, što je čini pogodnom i za osobe koje moraju da vode računa o njihovom unosu. Osobe oboljele od šećerne bolesti umjesto meda mogu da koriste neki od vještačkih zaslađivača i na taj način smanje udio ugljenih hidrata u energetskoj vrijednosti poslastice.

96 CAFFE MONTENEGRO

Priprema: Oljušten i očišćen pipun od sjemenki i drezdine, isjeći na veće komade, posuti šećerom i isjeći na kockice. Polovinu kockica staviti u mikser, dodati vino i ispasirati. Sipati u sud za služenje, razrijediti mineralnom vodom i dodati drugu polovinu kockica. Staviti u hladnjak, rashladiti i poslužiti.

MARGARITA OD PIPUNA Sastojci: 120 ml soka od limete 60 g šećera 250 g pipuna 120 ml likera od pomorandže 120 ml vode 150 ml tekile

Priprema: U posudu stavite sok od limete. Vodu i šećer otopite na srednjoj vatri. Ostavite da se ohladi i dodajte u sok od limete. U blenderu izmiksajte pipun i dodajte je u sok od limete i sirup. Dodajte liker od pomorandže i tekilu. Poslužite sa smrvljenim ledom, soli i kriškama limete.

e j n t e j l o v Pra osvjezenje

Ukusno i zdravo

PIPUN U UKUSNOJ KOKOS KREMI

PARFE OD PIPUNA

Sastojci:

1 manji pipun

250 gr očiščenjeog pipuna 6 kašika šećera 1/2 limuna 3 žumanca 250 gr slatke pavlake

Za kokos kremu 6 listova želatina 600 ml mlijeka 150 gr kokosa 70 gr šećera 20 gr gustina 1/2 kašičice kardamom praha 2 kašike meda Za ukras pistaći i svježa menta.

Priprema: Prvo napravite kokos kremu. Namočite listove želatina. U mlijeko dodajte kokos i zakuvajte, pa dodajte šećer i gustin i miješajte dok se ne zgusne. Listove želatina ocijedite, pa dodajte u toplu kokos smjesu. Sve izmiješajte, pa ostavite da se ohladi. Manjom kašikom za sladoled vadite kuglice iz pipuna (prije toga očistite je od špica), pa ih ostavite u frižideru. U manjoj posudi pomiješajte ohlađenu kokos kremu, med i malo obične vode (ili đumbir vode ili ružine vodice). Ostavite da se dobro rashladi u frižideru. Prilikom služenja u veće staklene posude stavite prvo malo kokos kreme, pa par kuglica pipuna, pa ponovo malo kreme. Sve ukrasite pistaćima i mentom.

LEDENI SLADOLED OD PIPUNA Sastojci: 240 ml vode 2 velike kašike šećera 500 g pipuna 4 male kašike soka od limete ili limuna

Priprema: Vodu i šećer stavite u posudu i zagrijte na srednjoj vatri i kuvajte dok se šećer ne rastopi. Ostavite da se ohladi. Pipun izrežite na komadiće i stavite je u blender zajedno sa sokom od limuna i limete i sve dobro izmiksajte. Dodajte u sirup od vode i šećera i sve dobro pomiješajte. Smjesu ulijte u kalupe po želji i na pola zamrzavanja ugurajte drvene štapiće. Zamrznite na oko 2 sata.

98 CAFFE MONTENEGRO

Priprema: Pipun usitniti štapnim mikserom ili je ispasirati. Dodati šećer i sok od pola limuna i staviti da se ukuva. Malo prohladiti pa dodati umućena 3 žumanca. Sve još dokuvati i mutiti na blagoj temperaturi dok se ne zgusne. Umutiti slatku pavlaku. Sipati u nju ohlađen parfe, blago promiješati i staviti u posudu obloženu prijanjajućom folijom. Staviti u zamrzivač da se stegne. Služiti tek poslije 5 sati ili najbolje sjutradan.

-LIME WOOD HAMPSHIRE, ENGLESKA

VRIJEME JE ZA BIJEG U ŠUMU

Hotel je smješten u srcu šarmantnog Nacionalnog parka u Novoj šumi (Hampshire, Engleska) i predstavlja skrovit luksuz u najljepšem smislu - savršeno skriveno mjesto. Gradio se pet godina, a rezultat je odličan spoj kreativnosti i talenta. U hotelskom restoranu se osjeća opušteni duh a u spa centru “Kuća biljaka” možete raditi jogu u dvorištu koje se nalazi na krovu. priredila: SANdrA vAhtel

102 CAFFE MONTENEGRO

SOBE ODIŠU UDOBNOŠĆU I ELEGANCIJOM otel ima redivno stili ovane sobe, a artmane i lože. Postoje četiri vrste smještaja, u avisnosti da li dola ite sami, s orodi om ili voljenom osobom. Pogodite svoju luksu nu tačku sa i borom soba koje se rostiru i među glavne kuće i baštenskih loža oa h house u italijanskom stilu, Polumjese škotski stil i Pavilion očaravajući harles Moris di ajn . Svaka soba ima svoj ečat i gdje god da odsjednete osjećate se o ušteno, kao kod svoje kuće. ne odišu udobnošću i elegan ijom, dok rustični stil daje svoj ne onovljivi ečat. Jednostavno nema ro usta. koliko ne želite da se reviše krećete nakon

večere, onda je idealan smještaj a vas u Glavnoj kući, u jednoj od loža bliže šumi. Sve sobe imaju veoma udobne krevete, velika ku atila sa tuševima i roi vodima Bamford. Sjajan osjećaj dola i od ne ažnje okama a ostave nala e se adivljujuće gri kali e kao i neke male stvari koje možda aboravite da onesete sa sobom. Najmanje sobe su aves, gru isane na vrhu oko Glavne kuće, dok su sobe os malo veće. A sobe S a ious i Generous imaju najviše rostora. Za one koje žele rivatnost i mir tu je odsjedanje u a artmanima orest i orest idea a .

103

„Hotelski kompleks je smješten na prostoru drevne šume po kojoj još uvijek slobodno lutaju konji, magarci, svinje, goveda, jeleni... Nova šuma. I dok je New Forest (Nova šuma) dobila glamur i stil od Lime Wood, Lime Wood je dobio prirodnost od šume.“ (The Thelegraph - Fiona Duncan, hotelski ekspert)

104 CAFFE MONTENEGRO

OD SUPER COOL DO SUPER ZDRAVE HRANE artnett older o je o ušteni i stili ovani restoran, jednostavno rečeno restoran sa karakterom. Glavni kuvari Anđela artnet i Luk older, sa svojim timom s remaju italijanska jela od lokalnih roi voda, vodeći računa o godišnjim dobima i se onskim jelima. Njihova jela su oličenje italijanskog uživanja u hrani gdje dijeljenje i rovenijen ija redstavljaju sve. Stil koji koriste je šefova domaća hrana, a ne šefova hrana s remljena a restoran. boje su o nati bog njihovog neformalnog načina kuvanja i oštovanja rema lokalnim roi vodima. Na meniju možete očekivati naj o natija italijanska jela u obave an ečat glavnih kuvara. Veče možete

a očeti sa eg otičnim voćem i dvorišta i krenuti ka restoranu gdje vas čekaju redivni lusteri, savremena umjetnost i ukusna jela. Doručak je živo isni švedski sto na dugačkom drvenom stolu, a možete naručiti bilo šta očevši od vruće slanine i ra bijenog avokada na žaru sa jajima i aradaj om. rana je odličnog kvaliteta i jako je ukusna i dobro re entovana. akođe možete jesti u dvorištu od ogromnim kli nim staklenim krovom omiljenim mjestom a o odnevni čaj ili jutarnju kafu. Za dravu o iju, robajte delikates i s a entra Kuće biljaka, Rav ured sokovi od šljive i djumbira, ravi su ogodak.

105

otel nudi i veliki broj aktivnosti a svoje goste. Ins irisani okruženjem, dane možete rovoditi ušuškani u Kući biljaka u kojoj se nala i 0 soba a tretmane, kuća blata, vrući ba eni, aldarium i arna soba, krovna terasa a sunčanje i medita iju. akođe, možete se uključiti u časove joge, ilatesa. Možete aka ati i lične treninge,

106 CAFFE MONTENEGRO

kao i časove kuvanja u i vrsnoj školi kuvanja koju vode šefovi restorana. Za one koji žela da istraže okolinu mogu i najmiti či me i šetati Novom šumom, i najmiti bi ikla a vožnju ili ak itati konsijerža da im akaže jahanje konja. koliko volite odigrajte i jednu artiju golfa u golf klubu Nove šume, udaljenom 5 minuta vožnje od hotela.

-13. JUL PRAZNIK CRNOGORSKOG NARODA

DAN CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI 13. jul je najuzvišeniji praznik u istoriji crnogorskog naroda. To je datum koji je u našoj istoriji važan još od Berlinskog kongresa kada je naša država priznata kao samostalna, poslije decenija i vjekova fizičke i političke borbe našeg naroda. U znak sjećanja na 13. jul 1878 god. Crna Gora slavi dan državnosti. Istog datuma 1941. godine Crna Gora se podigla na oružani ustanak protiv fašizma, protiv mnogo nadmoćnijeg neprijatelja. Pošto je u međuvremenu gubila svoju samostalnost morala je ponovo da se bori za nju da bi konačno 21. maja 2006. godine stekla nezavisnost, a 13. jul je ostao Dan državnosti Crne Gore. tekst: Krstinja zečević

110 CAFFE MONTENEGRO

BERLINSKI KONGRES Na ahtjev Austrije sa van je 7 . godine Kongres u Berlinu. Na Kongresu su prisustvovale velike sile kao što je Velika Britanije, ran uska, Njemačka, Italija, urska, a ridružila se i Rusija radi revi ije Sanstefanskog ugovora sa kojim se nije slagala Austrija. Sanstefanski mir je bio aključen ranije iste godine i rna Gora je o njemu imala mnogo veću teritoriju i tretirana je kao samostalna država. Na kongresu je otvrđen njen državni suverenitet ali dobila je natno manje teritorija. rna Gora je oslala u Berlin vojvodu Boža Petrovića i šefa kan elarije a s oljne oslove vojvodu Stanka Radonjića. Kongres je sa van da bi se riješilo itanje urske i balkanskih država. Moć urske u ovom dijelu Balkana natno je umanjena.

TRINAESTOJULSKI USTANAK 3. jula 94 . godine ot očela je duga i teška borba rnogorskog naroda a slobodu i ne avisnost. Pod vođstvom KPJ borba je trajala od 3. jula do sredine avgusta iste godine. o je bio očetak teške borbe u toku II svjetskog rata. Poslije sloma Kraljevine Jugoslavije i njenog ras arčavanja, rna Gora je do ala u ruke italijanskog oku atora. Stvorena je i neka rotivtalijansko rnogorska vlada. KPJ i mlade snage nijesu željele nikakve strane sile na svojoj teritoriji. Zato su očele ri reme a ustanak još u maju 94 . godine. Stvarane su gru e Skojeva a, dobrovolja a, sim ati era. Svi sastan i su bili tajni jer su se bojali ha šenja i atvaranja. smog jula je u rnoj Gori oslat Milovan Đilas član KPJ da ri remi oružani ustanak. u su bili s remni ostali članovi KPJ Blažo Jovanović, Božo Ljumović, Radoje Dakić, Savo Brković, Budo omović, Krsto Po ivoda, Periša Vujošević. Gerilske gru e su rotiv italijanskog oku atora očeli sa rvim ak ijama. Dogovoreno je da se udara na manje gru e Italijana, da se kidaju P linije, ruše mostovi, komunika ije. Na etinju je 2. jula održan Petrovdanski sabor, održali su ga rnogorski elenaši, koji su i glasali oništenje odluka Podgoričke sku štine i 9 . godine, ukinut je stav, roglašena ne avisna država rna Gora od italijanskim rotektoratom. eljeli su i saradnju sa Italijom.

U ZnaK SjeĆanja… 13. jul je datum koji nas sjeća na Berlinski kongres 1878. godine, na 13. julski ustanak Crnogorskog naroda 1941. godine. Povodom obilježavanja 13. jula - Dana državnosti na Cetinju, okolini i drugim mjestima održavaju se opštenarodne proslave. Položeni su vijenci zaslužnim građanima na spomen obilježja, kosturnice i druge objekte. Organizovane su i sportske igre, atletske trke, razne druge manifestacije, druženja, okupljanja, posebno u Prijestonici.

stani i su dogovorili da se u rano jutro 3. jula ot očne sa organi ovanim ak ijama širom ijele rne Gore. ako je i bilo. Gerilski odredi rvo su na ali Italijanske žandare, žandarmerijske stani e, Italijani se nijesu nadali ovakvoj situaciji pa su brzo, skoro istog dana oslobođena mnoga mjesta. toku dana oslobođen je Vir a ar, evo, Rijeka rnojevića, dio rimorja do Miločera i Sutomora. toku sljedećih dana ustanak je ahvatio skoro ijelu rnu Goru. Postao je o štenarodni ustanak 5. jula već je bio oslobođen Mojkova , Bioče, Lijeva Rijeka i S už. selu Košćela ra bijen je Italijanski bataljon koji je bio motori ovan, obili su, ranili i arobili veliki broj ljudi. br o je oslobođena Andrijevi a, Bijelo Polje, Berane, abljak, Kolašin, Danilovgrad i na kraju Grahovo. Na odručju i među etinja i Budve vođene su najjače borbe. Kod sela Brajića su ustani i i asjede na ali italijansku motori ovanu jedini u od 20 kamiona, 6 tenkova, 7 motora, utnički automobil. vakav ra voj situa ije bio je veoma ohrabrujući a dalji tok borbi. Do 22.

jula su bili oslobođeni skoro svi gradovi u rnoj Gori sem Nikšića, Podgori e i Pljevalja, jer su u njima bila jaka italijanska utvrđenja i veći broj vojnika. adašnjem muslimanske i albanske o štine su bile ri ojene Velikoj Albaniji i u njima nije bilo oslobodilačkih okreta Podgori a, Berane, Andrijevi a . Ali, mjesni komiteti rade na daljoj organi aiji ustanka. ormiraju se komande a dalju borbu i konačno oslobođenje. reba na omenuti da je na ijeloj teritoriji rne Gore bila samo italijanska divi ija Mesina . Viđevši lošu situa iji Italijani u rnu Goru šalju još et divi ija, atim samostalne jedini e, kvislinšku albansku gru u. Bilo je oko 30 000 dobro naoružanih vojnika. Benito Musolini sa ovim ojačavanjima očinje oste eno da guši ustanak rnogorskog naroda. d 4. jula do 4. avgusta italijanske dobro naoružane snage ugušile su stanak. Sve diviije i dalje ostaju u rnoj Gori. toku rinaestojulskog ustanka do 4. avgusta ustan i su ogubili reko 700 italijanskih vojnika, ranili reko 00 ljudi, a arobili reko 2000. Na strani rnogorskih ustanika bilo je 72 mrtva i 53 ranjena vojnika. Sve ovo nam govori da je gerilski način borbe bio tada jedini mogući način jer je ne rijatelj bio daleko bolje naoružan i mnogobrojniji što se oka alo dolaskom et novih divi ija i Italije u rnu Goru. Smatra se da je rinaestojulski ustanak bio tada najveći ustanak u orobljenoj vro i. d rvog dana je imao karakter o štenarodnog ustanka u kojem je učestvovalo oko 30 000 ljudi. Na ovome se naravno nije stalo nego se već narednih mjese i vode dogovori o konačnoj borbi rotiv faši ma. Kao što namo II Svjetski rat je imao široke ra mjere, velike ljudske gubitke i orušene emlje. Sve smo to rošli i reživljeli i obnovili rnogorsku državu.

Ovim tekstom smo se povodom minulog praznika ukratko podsjetili crnogorske vječite borbe za pravdu, za slobodu, i poželjeli da rata nikada ne bude, da živimo u miru i slozi, što je dostojno čovjeka. 111

CM klub HOTELI AKVAMARINE, Budva +382 69 599299 ALBATROS, Ulcinj +382 (0) 30 423263 AMAN Sveti Stefan +382 67 203444 AMBASADOR Podgorica +382 (0) 20 272233 AMFORA, Kotor +382 (0) 32 305852 APART HOTEL PREMIER, Podgorica +382 (0) 20 406520 ARIA, Podgorica +382 (0) 20 872570 ASTORIA MONTENEGRO, AZIMUT, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 BELVI, Bečići +382 (0) 33 425100 BEST WESTERN HOTEL ŠUMADIJA, Beograd +381 (0) 11 3514255 BEST WESTERN PREMIER HOTEL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 406520

članovi CM kluba HTP BUDVANSKA RIVIJERA, Budva +382 (0) 33 451788

TRE CANNE, Budva +382 (0) 69 019999

HTP KORALI, Bar + 382 (0) 30 313070

UDRUŽENJE HOTELIJERA I RESTORATERA CRNE GORE UDRUŽENJE MALIH HOTELA VARDAR, Kotor +382 (0) 32 325084

HTP PRIMORJE, Tivat +382 (0) 32671277 IMANJE KNJAZ, HOTEL RESTORAN Podgorica +382 63 234567 IMPERIAL, Bar +382 (0) 30 455288 INSTITUT SIMO MILOŠEVIĆ, Igalo +382 (0) 31 658111 KALAMPER, Bar + 382 (0) 30 361281 KALAMPER HOTEL & SPA Bar + 382 (0) 68 333833 KERBER, Podgorica +382 (0) 20 405405 KOSTAS, Podgorica +382 (0) 20 610100 LAGUNA HOTEL & RESTORAN, Podgorica +382 (0) 67 614777 MARSHAL, Nikšić +382 (0) 67 065065 MB TURIST, Žabljak +382 (0) 52 361601

BG CITY HOTEL, Beograd +381 (0) 11 6686805

MD, Bar +382 (0) 30 305124

BIANCA RESORT&SPA, Kolašin +382(0) 20 863000

MONTENGRO STARS HOTEL GROUP, Budva +382 (0) 33 773777

BOJATOURS, Podgorica +382 (0) 20 621153

ONOGOŠT, Nikšić +382 (0) 40 243608

CASA DEL MARE, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

PALAS, Mojkovac +382 (0) 69 031385

CRYSTAL, Petrovac +382 (0) 33 422100

PALAZZO RADOMIRI, Kotor +382 (0) 32 333172

BOŽIĆ, Inđija; +381 (0) 21 6420414

PALMON BAY, Igalo +382 (0) 31 332442

BRILE, Kolašin; +382 (0) 20 865021

PERJANIK, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

ČILE, Kolašin; +382 (0) 20 865039

PLANINKA, Žabljak +382 (0) 52 361344

DANICA, Petrovac +382 (0) 33 46204

PODGORICA, Podgorica +382 (0) 20 402500

DELFIN, Bijela +382 (0) 31 683093

PRINCESS, Bar +382 (0) 30 300100

DUKLEY GARDENS, Budva +382 (0) 69 170000

RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622-623

ĐURIĆ, Petrovac; +382 (0) 33 461814

REGENT PORTO MONTENEGRO Tivat 382 (67) 28 27 86

DURMITOR, Žabljak +382 (0) 52 360206

RENE, Podgorica +382 (0) 67 219 541

EMINENT, Podgorica +382 (0) 20 664545

RIVIJERA, Petrovac +382 (0) 33 422100

FORZA LUX, Kotor +382 (0) 33 333500

ROMANOV Sveti Stefan +382 33 468 471

FRANCA, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

ŠAJO, Budva +382 (0) 33 460243

FRANCA, Bar +382 (0) 30 55 920

SAVOJO, Buljarica +382 (0)67 672044

FRANCA, Pljevlja +382 (0) 77 300067

SENTIDO TARA, Bečići +382 (0) 33 404196

GLAVA ZETE, Glava Zete +382 (0) 40 212666

SILVER MOON, Kotor +382 (0) 32 330322

HAUS FREIBURG, Ulcinj +382 (0) 30 403008

SOKOLINE, Ostrog, +382 (0) 69 011444

HILTON PODGORICA Podgorica, +382 (0) 20 443443

SPLENDID, Bečići

HOLEGRO, Ulcinj +382 (0) 30 423483

SPLENDIDO, Prčanj +382 (0) 32 301700

HOSTEL CITY CENTER, Beograd +381 (0) 11 2644055

ŠUMADIJA - NIKALJEVIĆ, Prčanj +382 (0) 32 338057

HOTEL RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622623

SVETI NIKOLA APARTMANI, Kotor +382 (0) 69 237288

HOTEL RESORT RUŽA VJETROVA, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

SVETI NIKOLA, Kotor +382 (0) 69 429109

HP FJORD, Kotor +382 (0) 32 325233

THE QUEEN OF MONTENEGRO, Bečići +382 (0) 33 662662

HTP BOKA, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

TREBJESA, Nikšić +382 (0) 40 731144

112 CAFFE MONTENEGRO

Podgorica, +382 (0) 67 170681 BYBLOS I SHISHA LOUNGE Podgorica +382 (0) 67 311 342 CAFFE - CAFFE, Podgorica ROYAL, cafe bar i plaža, Bar

VUKOV MOST, Nikšić +382 (0) 40 257131

CAFFE DEL MARE, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

XANADU, Zelenika +382 (0) 31 684666

CARPE DIEM, cafe, Bar

ZAMAK POBORE, Budva +382 (0) 33 464601

CASA MIA, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

ZIYA, Podgorica +382 (0) 67 229000

CASPER, Budva

ZLATIBOR MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

CASTELLA, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

ZLATNIK, Beograd +381 (0) 11 3167511

CASTELLO DI BOKA, Stoliv +382 (0) 32 306260

ŽABLJAK, Žabljak +382 (0) 77 400190

Castello,

Bar +382 (0) 30 350501

UGOSTITELJSKI OBJEKTI

ĆATOVIĆA MLINI, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030

21 MNE URBAN BISTRO, Podgorica +382 (0) 69 888222

CESARE, café-bar, Kotor

ARTE DOLCE, cafe poslast., Podgorica

CLUB EMPORIO, Stari grad Budva

ALI BABA, plažni bar, Kotor

COPACABANA, Ulcinj

ALMARA BEACH CLUB, Oblatno, Tivat

COSTA COFFEE, Budva i Podgorica

AL POSTO GIUSTO, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

CUBA, cafe bar, Petrovac

AMFORA, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

ČAROLIJA, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200

AMICI, kafeterija, Nikšić

ČUDNA ŠUMA, cafe bar, Žabljak

ANOVI, restoran, Podgorica +382 (0)69 111000

DALI, rest., Podgorica +382 (0) 69 234567

ANT, cafe bar, Bečići

DE GUSTIBUS, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

ARARAT, restoran, Bar +382 (0) 30 318416

DIAMOND, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924

ARENA, cafe bar, Bečići

DOMINUS, cafe bar, Petrovac

ASTORIA RESTORANI

DONNA KOD NIKOLE, restoran, Budva

ATRIUM, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 AZZURO, cafe bar, Bar BADANJ, restoran, Virpazar BAHUS, rest. - vinoteka, Podgorica BAJOVA KULA, Kotor BAR BAY CLUB, Bar +382 (0) 68 444485 BARAKUDA, rest., Ulcinj +382 (0) 30 458225, BARAKUDA, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 BASTION, restoran, Kotor BB, restoran, Bar BELVEDERE, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 BLACK IRIS CAFE, Budva +382 (0)78 119530 BLANCHE, restoran, Pržno BLUE MAGIC, plažni bar, Budva BONELA GREEN BAZAR, Podgorica, +382 (0) 68 024646 BONITA, pizzeria, Kotor BONSAI FRESH MARKET&BAR,

Dukley beaCh lounge,

Budva +382 (0) 69 160000

Durante,

Ulcinj +382 (0) 30 373701 DURMITOR, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 DURMITOR, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 DVA VESLA, gril bašta, Budva ĐARDIN, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 ECO RESORT PLAVNICA, Golubovci +382 (0) 20 088044 EKO KATUN, Kolašin +382 (0) 20 860150 ELLAS, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 ELIT LOUNGE RESTAURANT AND BAR, Podgorica +382 (0) 67 866222 EMPORIO CLUB, Budva ETNO SELO MONTENEGRO, Brezna +382 (0) 67 209049 EVROPA, poslovni centar, Berane FILI, cafe bar, Berane FONTANA, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 FOREST, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 FORZA,

članovi CM kluba

poslastičarnica, Kotor

cafe piceria, Herceg Novi

FRATELLO, diskoteka, Bar

LUGANO, Kotor

GAETA, Cetinje

LUPO DI MARE, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

GALION, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

MAINA, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

GARDEN, cafe - pizzeria, Budva

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

GARDEN RESTORAN & PIZZERIA, Podgorica+382 (0) 67 265066

MAREZA, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

GIARDINO, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

MARŠAL RESTAURANT & WINE BAR, Podgorica +382 (0) 20 246194

GIARDINO, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

MARUŠKA KONOBA Podgorica +382 (0) 67 259833

GRAND, café - bar, Podgorica

MAŠA, rest., Podgorica +382 (0) 20 224460

GRISPOLIS, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

MB ICE CLUB, Budva

HACIJENDA, latino bar, Budva

MEDITERRANEO, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

HARAŠO, cafe bašta, Budva

MILENIJUM, restoran, Rožaje

HEMINGVEJ, cafe bar, Nikšić

MOGREN I, plaža i plažni restoran, Budva

HOT MOON, cafe, Budva +382 (0) 68 033078

MOMČILOV GRAD, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

IBON, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

MONTE CARLO, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

IPAD CAFFE 1 i 2, Podgorica +382 (0) 20 621850

MONTENEGRO CAFFE PUB, Podgorica

ISLAND, plažni bar, Kamenovo

MONTENEGRO PUB, Nikšić

IZVOR, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

MONTEFISH, Tivat, +382 (0) 32 670250

JADRAN - KOD KRSTA, restoran, Budva

MOVIDA BEACH, Tivat, +382 (0) 63 222011

JAVOR, NAC. RESTORAN PANSION, Žabljak +382 (0) 69 014385

MTV, picerija, Petrovac

JAVOROVAČA, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

MZ RESTORAN, Podgorica, +382 (0)20 231206

JAZZ CLUB, cafe - bar, Nikšić

NACIONALE, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

JET SKI, Kotor

NAUTILUS, café - bar, restoran, Igalo

JEZERO, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

NIK GOLD PIVNICA, Budva +382 (0)33 452815

K-2, picerija Nikšić

NOVA KONOBA Herceg Novi +382 (0) 68 859956

KALAMPER, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

ORO DI TERRA, restoran, Baošići, Herceg Novi +382 (0) 69 903330

KALAMPER, restoran, Bar KAPETANOVA KONOBA, Rafailovići KARAMPANA, Kotor +382 (0) 69 045223 KISS, Petrovac KNJAŽEVA BAŠTA, restoran, Bar KOLIBA, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704 KONAK, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011 KRUŠO, konoba, Herceg Novi KULA, konoba, Bar +382 (0) 30 341717 L’ ANGOLO, rest., Podgorica +382 (0)67 416511 LA ESQUINA, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130 LA SCALA, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648 LAGUNA, mliječni restoran, Berane LAGUNA, restoran, Podgorica LES DEUX MAGOTS CAFE, Nikšić LEUT, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054 LOBELIA,

PLAVNICA +382 (0) 20 230944 PLAŽNI BAR QUESTO QUELLO, Sutomore, +382 (0)67 348007 PLUS, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111 POD MURVOM, restoran, Bečići POLO, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414 PORT CLUB BOWLING, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579 PORTO, Budva PORTOBELLO, cafe - bar, Kotor PORTUN, restoran Nikšić POSLASTIČARE FONTANE, Nikšić PREMIER, café - bar, Podgorica PRESTO PIZZERIA, Podgorica +382 (67) 630-631 PRŽIONICA KAFE PAUSE, Berane REGINA, Tivat RESTORAN DOLCE VITA I PLAŽA STIJENE, Rafailovići RIBAR, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053 RIBARSKO SELO, Žanjice RIBNICA, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600 RIČARDOVA GLAVA, restoran - plaža, Budva RIJEČKA GOSTIONA I APARTMANI OKTOIH, Rijeka Crnojevića, +382 (0) 63 222008 RISAN, rest., Risan +382 (0) 32 371805 RITTER, Cetinje RIVERSIDE RESTORAN, Nikšić, +382 (0)67 9188323 ROCKY BEACH, Utjeha, Bar SAMBA, restoran, Bar SAN MARINO, restoran, Budva

plaža, Bečići SVERA, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442 TAG, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982 TAJSON, cafe bar, Rožaje TANI, Nikšić TAPAS BAR LAS RAMBLAS, Bar THE OLD FISHERMANS CLUB, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347 TRAMONTANA, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070 TRATTORIA GIARDINO, restoran, Podgorica TRI ŠEŠIRA, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686 TROJA, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495 TRPEZA, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290 TURIST, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777 UKUS, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić VELVET COCKTAIL KLUB, Podgorica VENOM, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237 VERIGE 65, Kotor +382 (69) 65 65 75 VIDIKOVAC, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277 VILA ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968 VINOTEKA ENOMANIJA, Budva +382 (0) 33 453003 XAOC CAFFE, Podgorica XXL PANSION RESTORAN, Bar +382 (0) 30 364601 ZELENI GAJ, cafe bar, Budva CAFFE MOZART, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789 WASABI, Podgorica +382 (0) 20 220101; Bar +382 (0) 30 311043

BRENDOVI, PROIZVOĐAČI

O SOLE MIO, restoran - pizzeria, Budva

SAN REMO, restoran picerija, Rožaje

ALEKSANDROVIĆ, VINARIJA Oplenac, Srbija

OCASO CLUB, Budva

SANTA MARIJA, Bečići

ALEKSANDRIJA, Herceg Novi

P.C. ATRIJUM, Nikšić

SAVARDAK, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

PALADIUM AUTOMAT CLUB, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 67 514 550

PANINI, Petrovac

SEMPRE, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

PAPILON, cafe bar, Rafailovići

SICILIA, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

AQUA VIVA ARTCAFE, Podgorica +382 (0) 67 665511 BAMBI BAMBI - VODA “DUBOKA” BAMBOOS, Podgorica +382 (0) 69 060171

PARADISO, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

SKALA SANTA, konoba, Kotor

PEOPLE’S BEACH BAR, Igalo +382 (0) 68 249239

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

PER SEMPRE, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

SOLILA, plažni komleks, Tivat

PERLA, Budva +382 (0) 68 808080

SPORT CLUB, Podgorica

PIAZZA, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

SQUARE CAFFE, Podgorica +382 (0)68 512512

PICADO KLUB, Podgorica +382 (0) 20 622226

STARA VAROŠ, cafe bar, Žabljak

FRIKOM

PICCOLETTO, fast food, Nikšić

STARI GRAD, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

FRUCTAL, Ajdovščina Slovenija

PINTA LOUNGE BAR, Podgorica +382 (0)20 510018

STARI GRAD, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

GRAZIA, radionica torti i kolača, Podgorica

PIZANA, rest., Budva +382 (0)69 150150

STREET, cafe bar Nikšić

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, +382 (0) 20 870145

PLANET, cafe bar, Bar

SV. TOMA,

JASTREB, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304

BRUNOCAFFE, Podgorica +382 (0) 67 544688 CARLSBERG SRBIJA CEDEVITA, Zagreb DON PAKY, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 EVIAN FARMAN SAPORI (ILLY CAFE), Kotor +382 (0) 32 323585 FREIXENET

113

članovi CM kluba

KIMBO CAFFE, KAMNIK, Skoplje, Makedonija KNJAZ MILOŠ LEDO

DI BAR, Budva +382 (0) 33 454104 DESTILERIJA ZARIĆ, Podgorica +382 67 175 175 DUWL D - TRADE, Podgorica +382 (0) 20 634 901

MATUŠKO, VINARIJA, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

ECCOLO, Budva +382 (0) 33 454624

MANUEL CAFFE

EFEL MOTORS, Podgorica +382 (0) 20 210910

MARTEX, Cetinje MAX CORP, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 MESOPROMET, industrija mesa, Bijelo Polje MUSIĆPAK, Podgorica +382 (0) 69 072 866 NAVA RENT A CAR, Podgorica +382 (0) 67 600600 NEXT, FRESH&CO.

ENIGMA COMPANY, Nikšić +382 (0) 68 830803 ES SYSTEM K BALKAN, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3SPIRITS, Podgorica, +382 (0) 20 291030 HORECA EXPO, Beograd +381 (0) 11 3447125 JELA KOMERC, Rožaje +382 (0) 51 278605

NIVEA

JELA PLUS, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

ORBIS PEKARA ŽITKO, +382 (0) 33 451554

LAMEX COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 247308

PANTOMARKET, MESNA INDUSTRIJA, Herceg Novi +382 (0) 31 682000

LIPOVAC VINARIJA, Cetinje +382 (0) 67 216766

PERNOD RICARD

MAPRENAT, Tivat +382 (0) 32 684510

PIRELLA, Podgorica +382 (0) 20 883350 PIVARA TREBJESA D.0.0., Nikšić PLANTAŽE, Podgorica +382 (0) 20 658111 PLENKOVIĆ, VINARIJA Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 PODRAVKA D.O.O., Podgorica +382 (0) 20 872188 PODOSTROŠKO VINO, Ostrog +382 (0) 67 898000 PODRUM CASTELO STEVAN, Sotonići; +382 (0) 30 374240 PODRUM VINA ALEKSANDROVIĆ, Vinča +382 (0) 33 452686 RB GLOBAL, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 ROSA SIMČIČ, VINARIJA Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

MONTE JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 665131 MONTECCO INC, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 MONTEFINO WINE DOO, Bar +382 (0) 69 236008 M-G TRADE Podgorica 382 (67) 33 35 40 MUSIĆ PAK, Podgorica+382 (0) 67 642081 OFFICE CENTAR, Podgorica +382 (0) 20 626451 ORBICO DOO, Cetinje +382 (0) 41 232164 PG PAK, Podgorica 382 (0) 68 880211 ROKŠPED, Podgorica +382 (0) 20 656 777 RUSTORG MONTENEGRO DOO, Bar +382 (0) 67 363585

SLATKA TAJNA, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

SAO CAFE, Nikšić +382 (0) 67 270333

SONY ERICSSON SRNA, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

TAŽEX, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

SUN ICE CREAMS (DONZE D.O.O), Podgorica +382 (0) 20 625791 TUBORG ULJARA ABAZOVIĆ, Bar +382 (0) 30 361133 VERO MODA, Podgorica +382 (0) 68 001006

TIME JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 664864 VITIS d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583 VOLI MOTORS, Podgorica, +382 (0) 20 445065

PREDUZEĆA

VODA VODA, VLADO BEUATY BAR, VINARIJA VELIMIROVIĆ Danilovgrad +382 (0) 69 077180

A.D. MARINE, Bar +382 (0) 30 313906

ZVONKO BOGDAN VINARIJA, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

AD CENTRO JADRAN, Bar +382 (0) 30 346341

DISTRIBUTERI, ZASTUPNICI

ATLAS MARINE, +382 (0)69 753663

ABN TRADE CRNA GORA +382 (0) 31 322205

ALO TAXI, Podgorica 19700 AMICA, Budva +382 (0) 67 447712

BALEVIĆ TRADE, Budva +382 (0) 33 452686

AMON, rent a car, Budva

BAR KOD, Podgorica

AQUA SKI, Bečići +382 (0) 69 331585

BARISTTA KAFA, Nikšić +382 (0) 68 261207

ARTE DOLCE, Budva +382 (0) 33 459259

CG EX MIRAGE, Petrovac

AUSTRALIAN, MADE IN ITALY +382 (0) 69 886564 AUSTRIAN AIRLINES AVALON, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

CITY MODA, Podgorica +382 (0) 20 451972 DAR KOZMETIKA, Beograd +381 (64) 646148198 114 CAFFE MONTENEGRO

BALLOON,

Kotor +382 (0) 32 323030 BONESA, Bar +382 (0) 30 346250 CAPITAL PLAZA, Podgorica +382 (0) 67 023223 CER STYLE, Podgorica, +382 (0) 68 834834 CEROVO, Bar +382 (0) 30 550500 COGIMAR, Ljuta-Kotor COMP - COMERC, Nikšić +382 (0) 40 218746 COMPANY “VIGO”, Kotor +382 (0) 67 544933 CONCORDIA COMMERCE, Ulcinj +382 (0) 30 411206 CONGRESEXPO, Beograd; +381 (0) 11 2686024

KAMINI DRAGOVIĆ, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 KAPILOGOS, Budva +382 (0) 69 219 403 K&M SISTEM, Nikšić +382 (0) 77 272 722 K2, RAFTING KLUB, Nikšić +382 (0) 40 213431 KINGS, Podgorica +382 (0) 20 624625 KLUB CHAMPION, Bar +382 (0) 30 315791 KOLOR PRESS, Lapovo +381 (0) 34 850170 LADA, SALON LJEPOTE Cetinje +382 (0) 41 231280 LOADING RENT A CAR, Kotor +382 (0) 32 323111

COSMETICS MARKET Podgorica +382 69 301126

LF SPA , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668

CRNOGORSKI TELEKOM, Podgorica 1500

LUK-TRADE, Bar +382 (0) 30 316710

CS/SALES TNT EXPRESS, Podgorica +382 (0) 20 606450

LUKOIL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 219415

DELTA CITY, Podgorica +382 (0) 68 878637

LUŠTICA BAY, www.lusticabay.com

DIRECT MARKET CONCULTING, Podgorica +382 (0) 69 066270

LJETOPIS AUTOMOTIVE DOO (MERCEDES-BENZ), Podgorica +382 (0) 67 660660

DISPLAY, Bar +382 (0) 30 316710

MAESTO LINE, Podgorica +382 (0) 67 660660

DORO BAMBINO, Bar +382 (0) 69 228220

MALL OF MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 625314

DS SECURITY, Nikšić +382 (0) 40 221048

MARINA SV. NIKOLA, Bar +382 (0) 30 313911

ĐURKOVIĆ COMPANY, Nikšić +382 (0) 40 252015

MARINA TORTE, Podgorica +382 (0) 69 021557

DŽEMO, Bar +382 (0) 69 427010

MBD KOMERC, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450

ELA MARKET, Kotor +382 (0) 32 304229

MERCATOR-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE, Podgorica 19100

MERKATOR INTERNATIONAL, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072

ESTERA, Bar +382 (0) 30 340523

METROPOLIS, Podgorica

EXPONAT, Kotor +382 (0) 32 302584

MG TRADE, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

FANI MARIĆ, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

MILUNOVIĆ DISKONT, Kotor +382 (0) 32 302436

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

MIRAX GROUP +382 (0) 67 211000

FOTO BONI, Podgorica +382 (0) 20 667505

MINIMALIC Trnava, Slovačka +421 918 780 552

FOTO RIVA, Podgorica +382 (0) 20 667620

MIXER, ITALY

GARDAŠEVIĆ PREVOZ, Nikšić +382 (0) 40 214382 GOLDEN SUN CASINO, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588 GORANOVIĆ INDUSTRIJA MESA, Nikšić, +382 (0) 77 400001 GRAFIČKI CENTAR MERCATOR, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444 GRANULATI, Bar +382 (0) 30 312601 GUARDIAN, Budva +382 (0) 33 456040 HABITAT, Podgorica +382 (0) 20 228009 ILLUSION MONTENEGRO INTERESTA, Podgorica +382 (0) 20 227484 INTERSPORT Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJA I PROJEKTOVANJA U PRIVREDI Beograd +381 11 6300751 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 JADRANSKI SAJAM, +382 (0) 33 410410

MONTEFISH, Tivat +382 (0) 32 675250 MONTE SWISS, Bar +382 (0) 69 531447 MONTENEGRO AIRLENS, Podgorica +382 (0) 20 664433 MONTENEGRO BUSINESS ALLIANCE +382 (0) 20 622728 M TEL, Kralja Nikole 27-a, Podgorica MUZIČKI CENTAR CRNE GORE, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX D.O.O., Podgorica +382 (0) 67 454545 NIKE SHOP, Ulcinj +382 (0) 30 422255 NIŠKA MLEKARA, Niš +301 (0) 18 265619 OCTOPUS DOO, Bar +382 (0) 69 622243 OFTALENS, Podgorica +382 (0) 20 601905 OLIO PROM, Bar +382 (0) 30 342304 OPTIKA MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 OPUS 3,

članovi CM kluba

Podgorica +382 (0) 20 642144 PADELLA, Tivat +382 (0) 32 673560 PACO MONTE, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 PAK CENTAR, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 PARAH, BUDVA PERFECT GROUP, Podgorica +382 (0) 20 205065 PINGVIN, Kotor +382 (0) 69 050529 PORTO MONTENEGRO, Tivat +382 (0) 32 674660 PRINC - MONT, Ulcinj +382 (0) 30 413202 PRIVREDNA MREŽA BALKANA, Beograd +382 (60) 30 45 600 REKLAM, Herceg Novi RENAULT ALLIANCE, Cetinjski put bb, Podgorica ROKSPORT, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 ROYAL STUDIO, Podgorica +382 (0) 20 240286 RUSKI CENTAR, Bar +382 (0) 30 315448 SI&SI, Kotor +382 (0) 32 322060 ŠKORPION, Herceg Novi +382 (0) 31 335115 SMRČAK, Podgorica +382 (0) 20 280719 SOCIETE GENERALE MONTENEGRO, Podgorica, +382 (0) 67 252123 STAR TAXI, Bar +382 (0) 30 316710 STEN, Podgorica +382 (0) 20 206696 T-COM, Podgorica + 382 (0) 67 421321 STUDIO SYNTHESIS, Podgorica + 382 (0) 20 228083 TECHOCOOLING, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 TELENOR, Podgorica 1188 TIM KOP, Podgorica +382 (0) 20 606450 VAPOR, Podgorica +382 (0) 20 262107 VETERINUM, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412 VOLI TRADE, Podgorica +382 (0) 20 445000 VUK PETROL, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600 WOMENS WORLD, Podgorica, +382 (0) 69 868797 YC YUG, Bar +382 (0 )69 062709 VENETA PLAMEN, Podgorica, +382 (0) 69 661140 ZLATARA BALTEZ, Bar +382 (0) 67 540552 ZLATARA MIKEL F, Podgorica +382 (0) 20 230097 ZLATARA ONYX, Budva ZLATARA VERA, Niksic +382 (0) 67 890880

OPREMANJE

AL GALLERY, Podgorica +382 (0) 20 225776 ANTIQUES STANKOVIĆ, Kotor +382 (0) 69 071819 ARAGANA, Bar +382 (0) 30 340055 ARTI HOME CENTAR, Bar

ASTI, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118 ATENA BOHOR, Budva +382 (0) 33 456280 AUDIO DREAM, Podgorica +382 (0)67 824782

Kotor +382 (0) 32 331515 MI-RAI, Nikšić +382 (0) 40 256123 MIGO, Vršac +381 (0) 13 800137

AV OPREMA, Kotor +382 (0) 68 042157

MIRMONT, Nikšić +382 (0) 40 212620

BC INŽENJERING, Nikšić, +382 (0) 40 252266

MONTEX ELEKTRONIKA, Podgorica +382 (0) 20 255900

CERCAMP DOO, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

MONTORA SOFTWARE, Podgorica +382 (0) 20 620003

ČIKOM, Podgorica +382 (0) 20 227114 ĆILIMARA, Podgorica +382 (0) 69 549892 ČISTO, Podgorica +382 (0) 67 660077 CLIMACANE MOBILI, Beograd +381 (0) 11 3445625 COMPANY DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770 CUBICO, Podgorica +382 (0) 20 228181 CUNGU & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064 DAKOM, Podgorica DD WELNESS SOLUTIONS, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717 DR TRADE, Podgorica +382 (0) 20 261072 EKOPLANT, Podgorica +382 (0) 20 281010 ENT - EXT, Podgorica, +382 (0) 20 260831 FADIS, Bar +382 (0) 30 341703 GASTRO GROUP, Podgorica, +382 (0) 69 871841 GITANES LES, Nikšić +382 (0) 40 253222 GLASS DIZAJN, Nikšić +382 (0) 40 217508 GLASS SERVICE, Nikšić +382 (0) 40 214330 GORENJE, Podgorica +382 (0) 20 251152 HIGIJENA, Podgorica +382 (0) 20 272405 HOROZ ELECTRIC, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145 ICECOM, Podgorica +382 (0) 20 290402 ITALIA FERRARI, Podgorica +382 (0) 68 111115 IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873 KOMPAKT MG, Smederevo +381 (0) 26 224227 KONSTANCIA, Beograd +381 (0) 11 3231863 KOVING-M, Podgorica + 382 (0)20 510504 KRAFT, Podgorica +382 (0) 20 212150 KUZMIĆ PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315 LA DORICA, Bar; +382 (0) 30 314135 LA MIA CASA, Podgorica +382 (0) 69 333100 LUMAR, Podgorica +382 (0) 20 218447 M.Č. ATELJE, Nikšić +382 (0) 40 247745 MAJSTORIJA MARKOVIĆ, Podgorica +382 (0) 20 269128 MANJOLA GIFT & SOUVENIR SHOP, Podgorica +382 (0) 20 664415 METRICO MONT CENTAR,

NAMJEŠTAJ ĐUROVIĆ, Podgorica +382 (0) 69 054000 NINO DIZAJN +382 (0) 67 519080 NOLINA, CVJEĆARA +382 (0) 67 875874 OBJEKTA, Tivat +382 (0) 67 600603 OKTEL OPREMA, Budva +382 (0) 69 024917 OMNIPROMET, Bar +382 (0) 30 314340 PEJKOM, Beograd +381 (0) 11 2424279 PLAVA DEVETKA, Herceg Novi +382 (0) 31 335999 PLAYER INT., Beograd +381 (0)11 3347442 POLY DEC, Beograd +381 (0) 11 3540650 PROGRES AND CO., Nikšić +382 (0) 40 251011 PROMADURA FLOORS, Bar +382 (0) 30 316136 PROMOTIVE, Podgorica +382 (0)20 886185 PROPERGO COMFORT & LUXURY, Beograd, +381 (0) 63 320344 PIERRE CARDIN – HOME, Podgorica, +381 (0) 20 260064 RAKOČEVIĆ RADINOST, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596 RAPEX, Bar +382 (0) 30 341244 RIBNICA COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 623814 ROCKY & PISTOLATO, Podgorica +382 (0) 20 642367 SANITEKO D.O.O., Podgorica; +382 (0) 20 643301 SEMPER, Nikšić +382 (0) 40 234 804 SHOLLEX, Podgorica +382 (0) 20 206100 SPA MEDICA, Podgorica+382 (0) 67 835 565 STEFANI MOBILI, Smederevo +381 (0) 26 224 742 STIROPAK +381 (0) 18 803335 STORKS, Podgorica +382 (0) 20 891670 SURFMONT, Kotor +382 (0) 32 322256 TEHNOBAR, Podgorica +382 (0) 20 262091 TELEMONT, Podgorica +382 (0) 20 511700 TERMIKO, Herceg Novi +382 (0) 31 342535 TMG, Veternik +381 (0) 21 823167 UNION DRVO, Beograd +381 (0)11 3281879 VELUX, Beograd www.velux.rs VG GROUP, Bar +382 (0) 30 341733 VIBACOM, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

VOLCANO KLADIONICE WINTERHALTER GASTRONOM, Budva, +382 (0) 69 238451 WIZARD, Ruma +381 (0) 63 504930

TURISTIČKE AGENCIJE

FORZA CATTARO, Kotor +382( 0) 32 304068

ITAS TRAVEL AGENCY, Nikšić +382 (0) 40 242202 LONDON BRIDGE NVO, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, MAGELAN, Novi Sad +381 (0) 21 420680 MONTENEGRO HOLIDAYS, Budva +382 (0) 33 402522 MY TRAVEL, Nikšić +382 (0) 40 220021 NEVIDIO CANYONING, Nikšić +382 (0) 69 041213 PLANET TOURS, Podgorica +382 (0) 20 231008 TALASTURS, Bar +382 (0) 30 312182 UDRUŽENJE TURISTIČKIH AGENCIJA CRNE GORE

TURISTIČKE ORGANIZACIJE I ORGANI UPRAVE

AGENCIJE ZA RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA, +382 (0) 20 406301

ATLAS TOURS DOO Podgorica +382 (0) 69 014 259 BARSKA PLOVIDBA AD, Bar +382 (0) 30 311300 DIREKCIJA ZA IZGRADNJU PUTEVA CRNE GORE +382 (0) 20 224493 NACIONALANA TURISTIČKA ORGANIZACIJA +382 (0) 77 100001 OPŠTINA BUDVA +382 (0) 33 451451 OPŠTINA ULCINJ +382 (0) 30 412413 TO BAR, +382 (0) 30 311633 TO BERANE, +382 (0) 51 236 664 TO BIJELO POLJE, +382 (0) 69 326877 TO BUDVA +382 (0) 33 402814 TO CETINJE +382 (0) 41 230 250 TO DANILOVGRAD +382 (0) 20 816015 TO HERCEG NOVI +382 (0) 31 350820 TO KOLAŠIN +382 (0) 20 864254 TO KOTOR +382 (0) 32 322886 TO MOJKOVAC +382 (0) 50 472428 TO NIKŠIĆ +382 (0) 40 213262 TO PLJEVLJA +382 (0) 52 300148 TO PODGORICA +382 (0) 20 667536 TO ROŽAJE +382 (0) 51 270158 TO TIVAT +382 (0) 32 671324 TO ULCINJ +382 (0) 30 412333 UPRAVA POMORSKE SIGURNOSTI, Bar +382 (0) 30 313240 TO ŽABLJAK +382 (0) 52 361802

115

LUCE ITALIA