Caffe Montenegro 139

Broj 139 / septembar 2017 / Crna Gora / cijena 3eura

quattro dolci by verige65

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske efikasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

predstavlja:

TOSCOFIBRA papir i ambalaĹža za umotavanje i pakovanje hrane

Visokofunkcionalni papiri i ambalaže za umotavanje i pakovanje hrane odgovaraju potrebama profesionalaca iz gastro oblasti koji traže atraktivan način prezentovanja hrane svojim mušterijama.

PG PAK showroom Donja Gorica, Berski put, Podgorica telefon: 068 880 211 e-mail: info@pg-pak.com

sadržaj

12

68

20 36

12 Sasvim lično:

U japankama po planini 14 Hotelski standardi :

Mijenjaju se ali moraju da postoje 20 Verige65:

Mjesto posebne energije i ritma 32 Trendovi u kuhinjama:

Poznati u drugačijoj ulozi 36 Vukota Kažić – zvanično najbolji barmen

i barista u Crnoj Gori:

Opčinjen sam svojim poslom 44

Lake fest: Dobri duh Nikšića

50 Lipska pećina:

Prirodna arhitektura podzemnog dvorca

60 Planinarsko alpinistički pohodi našim planinama:

Pešića jezero – provjeri legendu

Naslovna strana: verige65

44

90

50

60 68 Mjesta koji meni znače:

Snežana Burzan:

Moj hedonizam je aktivni odmor 78 Dizajnerski hoteli u svijetu:

Fashion hoteli – vrhunac luksuza

88 Prestižna prezentacija ljepote i mode

na Svetom Stefanu:

Sense of Beauty 2017 90 Gradski ukusi: Štokholm:

Toplo srce Skandinavije 98 Napravite sami svoju kompoziciju:

Modularno sjedjenje

108

102 The Fermentary:

Novi život starih recepata 108 Smokva – hiljadu i jedna priča:

Rajsko voće 114 Nezamjenjiva ručna kolica:

Bez njih se ni danas ne može

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

IMPRESUM

78

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević, Ana Đurković / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

Da li to dolazi s godinama, kao neki preobražaj - pa sve osluškujemo sa više strpljenja i razumijevanja, ili mi je tek tako došlo, ne znam, ali u posljednje vrijeme počelo je da mi privlači pažnju i da mislim o tome intezivnije kako je to moja baba Krstinja znala stvari za koje mi nije bilo jasno kao đetetu pogotovo, kako ih zna. Na primjer, nije slušala metereologe, ali je znala kakvo će biti ljeto i ‘oće li jesen biti kišna. A metereolozi danas ne mogu da garantuju ni za sjutrašnji dan. Uprkos, kako kažu, najpreciznijim mjernim instrumentima, i uzimanju u obzir odstupanja zbog globalnog otopljavanja itd. Naše današnje vremenske prognoze okolišaju „kao kiša oko Kragujevca“. Mada ne znam kako je nastala ta izreka, a i ne interesuje me, osim da to znači da neko priča izokola, nikako da kaže suštinu. Možda je bolje reći, da pogađaju kao kiša oko Podgorice, koja uzgred rečeno ovog ljeta u Podgorici nije htjela da padne, a ni iđe đe je trebalo.

Ne daj Bože da su naši vatrogasci ovog ljeta vjerovali prognozi i kišama koje su najavljivane a nijesu pale.

Kad čujem vremensku prognozu prihvatam je s vjerovatnoćom ravnoj mogućnosti da Real Madrid izgubi od... na primjer, Alavesa.

Primijetila sam to nešto vezano za datume koje je moja baba pominjala. Eto

na primjer Ilin dan (Sveti Ilija), 2. avgust – pravoslavni svetac. Baba Krstinja je govorila „od Svetog Ilije Sunce sve milije“. Pojma nijesam imala o čemu priča. Tad. A tačno se znalo kad jenjava vrelina... kad ljeto postaje nježnije. Bez školovanja i naglabanja. Govorila je i da kad na taj dan zagrmi lješnici se ucrvljaju. To nijesam provjeravala. Ali vjerujem da je tako, baba se sigurno imala kad uvjeriti u to. I oni od kojih je to naučila...

Kažu da, takođe da na Svetog Iliju (Sveti Ilija Gromovnik, kako zovu tog sveca u narodu), zna da zagrmi i da grom udari u šumu i zapali je. Ljudi su se bojali toga i zato nijesu ništa radili na taj dan.

Bojali su se i požara... Zbilja, pitala sam se i kako su se gasili požari kad nije bilo vatrogasnih službi, dromadera i svega toga? A požara je bilo. Kako su ljudi tad gasili požare. Pa kao prvo, znam da su ih gasili tako što ih oni nijesu namjerno izazivali. Kad smo već kod požara hoće li iko razmisliti u ovoj zemlji da treba da se stanovništvo obuči, da se u školama uči kako postupati u vrijeme požara i kako se ponašati prilikom gašenja istih. Zemlji koja ovoliko gori to je neophodno kao i obavezna nastava prve pomoći. Nijesam ja to smislila. Te obuke postoje u mnogim zemljama. Čak i u onim koje nijesu podložne požarima, a imaju mnogo onih dromadera.

Nema ova moja priča da se

razumijemo, nikakav vjerski ton niti namjeru. Poenta je jednostavna, koliko je civilizacija ustvari uopšte napredovala, a mi smo ubijeđeni da nije bilo pametnijeg oblika života od nas sadašnjih na Zemlji. Mada znamo da na toj istoj Zemlji ima čuda koja još odgonetnuli nijesmo, a ljudi su ih stvorili. Sad uprkos svim našim nazovi čudima, graditeljskim prvenstveno, ne možemo ni repliku od tih nekih prastarih čuda napraviti.

Iz ko zna kog doba su ustvari jer uvijek otprilike označimo mogući period nastajanja, a kamoli šta drugo. Kako su ta graditeljska čuda na nemogućim mjestima najnepristupačnijim nastala tad kad nije bilo svih ovih strašnih mašinerija i informatičkih dostignuća. Ili je bilo?

Mi ustvari svi za sebe mislimo da pametniji se nije od nas rodio, ni po kom pitanju. Tek tu smo u zabludi. I čudo koliko se još podstičemo u tome da smo pametni mimo „svijet“.

A imaju ti svjetovi nekadašnji te strašne poruke - simbole za nas, provučene kroz narodna vjerovanja, koja se sad malo pominju, osim u crkvenim učenjima. To su mudrosti ali i naučne konstante. I tako bi ih trebalo gledati i učiti iz njih. Ali kako da ih prepoznamo kad ih više nemamo od koga čuti. Kad smo ih podcijenili. Ni u školama se ništa od toga ne pominje, pričamo ostrašćeno o Igrama prijestola, o zamršenoj

Kad čujem vremensku prognozu prihvatam je s vjerovatnoćom ravnoj mogućnosti da Real Madrid izgubi od... na primjer, Alavesa

borbi za prijesto u izmišljenoj zemlji gdje godišnja doba traju godinama...

A imao jasne poruke i podatke iz naše realne prošlosti tu pred nosom. Samo ih ne prepoznajemo. Ne interesuju nas.

Eto, jednom tako u Kotoru sam pitala za šta služe korita pored ulaznih vrata starih palata koja s građivana kao detalj arhitekture, čija funkcija mi je baš bila nejasna. Pomislila sam da je to nešto kao neka posuda u koju se sliva kišnica. A šta je ustvari to? Ta mala korita su služila da se u njih sipa voda i hrana za mačke i pse lutalice. A danas?

Toliko vjekova poslije... Ne bih o hororu koji se dešava sa ostavljenim – ničijim psima (jer NIKO su oni što ih ostavljaju), o svakodnevnim prizorima, o onom od prije neki dan sa Ćemovskog polja sa obješenim psom... jer sve vizuelizujem i muka me pripadne kao i većini ljudi. Ali šta je s tom manjinom koja to radi kojoj većina ne može ništa?

Ili stvarno nemamo razvijenu svijest koja bi trebala da podrazumijeva da makar ne ubijamo ništa što je živo.

Zato, ja ne bih da škola počinje u septembru, ova klasična škola u učionicama. Nego da septembar bude mjesec praktične nastave. Da se đeca, vesela i srećna sa raspusta, neopterećena domaćim zadacima, vode u prirodu: da beru voće, da vide sela, da uče o gašenju požara, da se prestanu bojati

životinja, da ih iz straha ne mrze, da vide kako se životinje vole i kako vole ljude, i koliko su dobre i da s njima treba biti dobar ka’ s čovjekom. Da učimo đecu kad mnoge naučit nikad nećemo, osnovnom ljudskom ponašanju, i zašto su ljudi i navodno najnaprednija bića na zemlji. Moramo da krenemo od početka. Jer nam kako smo krenuli nema povratka.

To je nešto kao Preobraženje nacije.

Preobraženje populacije. Zarad budućnosti. Preobraženje, za mene još jedan interesantan ljetnji dan (19. avgust) - takođe pravoslavni svetac. To je dan koji nije slučajno izabran da bude Sveti.

Opet, neću teološku priču o njemu, već o vjerovanjima vezanim za taj dan.

Postoji vjerovanje da se baš tad, na taj dan cjelokupna priroda preobražava pa se kaže – „preobražava se i voda i gora“ i da od tog dana ljetnje noći postaju manje tople... Vjeruje se i da se tog dana ne treba kupati u rijekama, jezerima, moru... itd. Ali da treba probati grožđe. Kupala se ove godine nijesam na taj dan ni u rijeci, moru, jezeru... ali jesam jela grožđe i bješe slađe no ikad, a i to bješe prva noć ovog ljeta kad se moglo bez uključene klime zaspati u Podgorici. Nastavilo se s tim lijepim temperaturama koje slute Miholjsko ljeto, a ono mi je najmilije. Ono kad se ljeto nećka da ode. Miholjsko ljeto je

naziv za meteorološki fenomen kada se vremenski uslovi karakteristični za period ljetnog godišnjeg doba nastavljaju i nakon početka jeseni. Period miholjskog ljeta označava produžetak toplih dana i nakon Miholjdana (12. oktobar).

Koliko je stotina, hiljada... godina trebalo da ljudi dođu do ovih saznanja da se čuda u prirodi dešavaju na određene datume. Ne znam. Znam da iza toga stoji znanje i dokazanje.

Septembar će biti ljepši nego ikad (nije mi baba rekla – ne može mi reći ništa više otud đe je sad) ali znam. I pustite prognoze, no dok se može lako svući za more i lako obući za planinu, svaki slobodni dan - put pod noge.

Jedna kiša ne čini jesen.

- Hotelski standardi -

Mijenjaju se ali moraju da postoje direktor Agencije HT za konsalting i menadžment iz Beograda web: www.ht.in.rs

Standardi u hotelskoj industriji

Hotelski standardi i uspješnost poslovanja usko su povezani, jer standardi čine osnovnu poredivu i komparativnu veličinu ili normalu pri ocjenjivanju kadrova, imovine, poslovnog rezultata i uspješnosti poslovanja hotela. Kroz hotelsko poslovanje vrši se poređenje stvarnog stanja s propisanim kvalitetom, odnosno sa hotelskim standardima. Ukoliko postoje odstupanja od standarda, to znači da postoji nedostatak kvaliteta usluga u odnosu na onu željenu, te navodi na nedostatak racionalnosti i uspješnosti u poslovanju.

Standardi i kvalitet čine jedinstvo, jer standard je pretpostavka za kvalitet i mjera njenog ostvarenog nivoa. Oni čine put do uspješnog poslovanja hotela. Na tom putu do uspješnosti menadžment hotela pokazuje i dokazuje svoje znanje, sposobnost i iskustvo kroz funkcije menadžmenta (planiranje, organizaciju i kontrolu), te kroz mjerenje i stimulaciju kvaliteta na svim nivoima.

Razvoj, primjena i vrste standarda

16 Caffe Montenegro

Važan aspekt upravljanja zaposlenima, procesom rada i održavanja nivoa usluge jeste i da se određeni procesi standardizuju. Međutim, potrebno je imati na umu da su standardi rada živ proces, koji se prilagođava potrebama i savremenim trendovima. Oni su neophodni za uspješnost jednog hotela, ali se i mijenjaju.

Uspješnost hotela zavisi od usvojenih standarda i naporia svih zaposlenih koji svakodnevno i uporno moraju održavati standarde u komunikaciji sa gostima, te pružanju kvalitetnih ugostiteljskih proizvoda i usluga. Prepoznatljivost hotela se postiže tako što on treba da bude bolji i brži od drugih, jer je to razlog da se postigne i održava optimalan kvalitet hotelskih usluga.

Predmet standardizacije u hotelskom poslovanju su: • proizvodi i usluge • radni i tehnološki postupci • radna dokumentacija • mjere, metode, veličine i pojmovi • način pakovanja • transporti • nošenje i ponašanje ljudi na radu

• Snižavanje troškova i povećanje kvaliteta

Uvođenje standardizacije i njenih mnogobrojnih primjena u hotelskom poslovanju doprinijelo je većoj ekonomskoj koristi i to kroz znatno snižavanje troškova i povećanje kvaliteta.

Područja primjene standarda određuju

vrste standarda, a vrste standarda se mogu podijeliti na sljedeće skupove: • standardi u izgradnji hotelskih objekata • standardi opreme i uređenja hotelskih prostorija • standardi procesa rada u hotelima (nabavka, proizvodnja, prodaja, servis) • standardi kvaliteta ugostiteljskih proizvoda i hotelskih usluga • standardi komuniciranja i poslovne etike • standardi hotelskog informacionog sistema • kadrovski standardi (standardi rada) • standardi hotelske terminologije i simbola • standardi upravljanja hotelom • ekološki standardi • standardi sigurnosti i zaštite zdravlja • ostali standardi.

• Biti originalan

I nakon uvođenja standarda, hotel se treba truditi zadržati svoju specifičnost i prepoznatljivost. To će postići diverzifikacijom hotelske ponude i personalizacijom servisa, te kreativnošću hotelskog osoblja čiji kvalitet ne

stalan proces koji zahtijeva timski rad i razvija se kroz nekoliko faza: • propisivanje standarda • obrazovanje i treninzi svih zaposlenih u hotelu • realizacija standarda (provođenje prakse) • permanentna kontrola poštovanja standarda i otklanjanje odstupanja • unapređenje standarda i permanentno obrazovanje osoblja i menadžera

Finansijski rezultati

Dobrim finansijskim rezultatom smatra se onaj rezultat koji je u okvirima planiranog ili boljim od predviđenog poslovanja. U poslovanju hotelskog preduzeća, preduslov za dobrim finansijskim rezultatom su zadovoljni gosti i zadovoljni zaposleni. Kad bolje razmislimo, shvatićemo da je teško ostvariti da imamo dobar finansijski rezultat, zadovoljne goste a nezadovoljne zaposlene. Kao što je teško zamisliti da je moguće imati dobre finansijske rezultate, zadovoljne zaposlene a nezadovoljne goste.

I nakon uvođenja standarda, hotel se treba truditi zadržati svoju specifičnost i prepoznatljivost smije biti sputavan standardima.

Naprotiv, standardi omogućavaju pojednostavljenje rada i povećanje brzine u izvršavanju radnih zadataka, što ostavlja hotelskom osoblju više vremena za hotelske goste u zadovoljavanju njihovih potreba i zahtjeva. Standarde je potrebno stalno mijenjati i prilagođavati potražnji poslovanja, te oni moraju stimilusati razvoj i povećanje uspješnosti hotela.

Poslovna uspješnost hotela

Uticaj standarda na poslovnu uspješnost hotela ostvaruje se kroz kvalitet hotelskih usluga i racionalizaciju hotelskog poslovanja. Proces standardizacije je složen, dugotrajan i

Analiza bilansa

Neću plan je strah zbog neznanja Mnogi hotelski menadžeri imaju strah od biznis plana i često mi kažu da im nije potreban. Pogađate da takvi menadžeri a i njihovi hoteli nemaju uspjeha na tržištu. Oni rade stihijski, bave se često stvarima koje nijesu prioritetne, a stvarne prioritete ne prepoznaju i misle da će se oni riješiti sami od sebe. Taj strah je uvijek prourokovan neznanjem.

Analiza i ocjena cjelokupnog finansijskog poslovanja privrednog društva realizuje se preko analize bilansa. Analiza bilansa ili finansijska analiza zasniva se na osnovnim finansijskim izvještajima: bilansu stanja i bilansu uspjeha, koji su ujedno i predmet analize. Ciljevi analize bilansa su po pravilu različiti i uslovljeni su subjektom za koga se vrši analiza.

Polazeći od predmeta analize bilansa: bilansa stanja i bilansa uspjeha, kao opšti cilj svake analize bilansa nameće se ocjena finansijskog položaja i ocjena finansijskog rezultata. Finansijski rezultat privrednog društva i njegov finansijski položaj su međusobno uslovljeni i tijesno povezani. Preciznije, bez dobrog finansijskog položaja, svakako da privredno društvo ne može ostvariti dobar finansijski rezultat. Isto tako, od finansijskog rezultata privrednog društva, ili šire rečeno njegovog boniteta, zavisiće mogućnost privrednog društva da pribavi izvore finansiranja za svoju tekuću i razvojnu aktivnost.

Ocjena finansijskog položaja privrednog društva zasniva se na analizi kratkoročne i dugoročne finansijske ravnoteže, analizi pasive sa aspekta vlasništva tj. analizi zaduženosti i solventnosti, kao i analizi mogućnosti održavanja realne vrijednosti sopstvenog kapitala u uslovima inflacije

17

objašnjenjima, ali zapamtite da bez dobrog poznavanja finansijskih rezultata, nećete uspjeti da ostvarite dobre rezultate i da konačno, budete dobar i uspješan hotelski menadžer.

Ali, prije nego što krenemo u objašnjavanja ovog segmenta, želio bih da se vratimo na plan rada ili biznis plan preduzeća. Šta je zapravo biznis plan?

Vizija je ono što može biti Misija je ono što želimo da bude Plan strategije je kako to da postignemo

i analizi reprodukcione sposobnosti preduzeća. Analiza finansijskog položaja privrednog društva predstavlja sastavni dio analize bilansa stanja koja osim ovog segmenta uključuje i analizu imovinskog položaja.

Analiza bilansa uspjeha

Uporedo sa analizom bilansa stanja vrši sa i analiza bilansa uspjeha.

U okviru analize bilansa uspjeha vrši se ocjena prinosnog položaja kojom se dobijaju informacije o strukturi i rasporedu ukupnog, odnosno poslovnog prihoda, zatim o strukturi i rasporedu finansijskog rezultata, kao i o riziku

18 Caffe Montenegro

ostvarenja finansijskog rezultata uz utvrđivanje donje tačke rentabilnosti. S druge strane analizom se dobijaju informacije o finansijskoj moći privrednog društva, odnosno njegovoj sposobnosti da pokrije fiksne obaveze, kao i o rentabilnosti privrednog društva. Dobijene informacije mogu posebno biti korisne ukoliko privredno društvo ostvaruje negativan finansijski rezultat u smislu otkrivanja mogućnosti izlaska iz zone gubitka.

Ta dva segmenta finansijske analize se međusobno prožimaju i dopunjuju, tako da se ocjena boniteta privrednog društva ne može utvrditi bez prethodno sprovedenih analiza. Možda vas ova teorija zbunjuje ili se ne snalazite lako sa ovim

Biznis plan preduzeća – prijeka neophodnost

Mnogi hotelski menadžeri imaju strah od biznis plana i često mi kažu da im nije potreban. Pogađate da takvi menadžeri a i njihovi hoteli nemaju uspjeha na tržištu.

Oni rade stihijski, bave se često stvarima koje nijesu prioritetne, a stvarne prioritete ne prepoznaju i misle da će se oni riješiti sami od sebe. Taj strah je uvijek prourokovan neznanjem.

Sa druge strane, čuju se i komentari menadžmenta da im biznis plan nije tražio vlasnik, pa s toga i nemaju potrebu da ga prave. A istina je da svaki hotelski menadžer, čak i oni koji su na nižoj hijerarhijskoj ljestvici moraju da prave biznis plan svog dijela poslovanja, zbog svojih ličnih potreba. Zašto? Prvi razlog je da sve ono što im je vlasnik predočio kao ciljeve, moraju evidentirati i zapisati, a kada tu pisanu formu predaju vlasniku, može doći samo do dvije stvari. Vlasnik će potvrditi te zadatke ili ih korigovati. To je osnov dobre komunikacije i mislim da

se slažete da je od esencijalne važnosti imati dobru komunikaciju u svim pravcima, prije svega sa vlasnikom, koja će kasnije dovesti i do dobre komunikacije sa zaposlenima. U mnogim hotelima sam zaključio da ne postoji dobra komunikacija na relaciji vlasnik-menadžer iz kontakta sa recepcionerima, konobarima i drugim osobljem hotela. Dakle, sve što se na strateškom nivou dovede u potreban nivo i profesionalan odnos, prenijeće se linearno po vertikali na zaposlene.

Gosti koji su u direktnom kontaktu sa zaposlenima biće odmah jasno da li je hotel koji su posjetili profesionalan ili ne.

I sve počinje od biznis plana.

Šta je zapravo biznis plan?

Svaki predviđen način rada i poslovanja, koji stavimo na papir je već neki oblik plana. I kad ga radite za svoje interne potrebe, vi sami birate formu i sadržaj istog, što nije slučaj kada se radi biznis

plan za dobijanje kredita od banke. U tim slučajevima postaje jasno definisana pravila koja morate poštovati, ali kada ga radite za sopstvene potrebe, prilagođavate ga svojim potrebama.

Bolje spriječiti nego liječiti

Tako sam i ja, radeći u hotelima, pravio svoj lični biznis plan, koji sam, prije početka rada po njegovim uputstvima, dostavljao vlasnicima da ga pogledaju i usvoje. Nekad se desilo da su ga odmah usvojili, a nekad su imali određenih komentara, sugestija ili pitanja, ali je uvijek bio dobra osnova da se uspostavi kvalitetna komunikacija. Karakteristike tih planova su bile da se on sastojao iz dvije cjeline. Prva se odnosila na opis ciljeva, ispitivanje tržišta, mogućnosti hotela i načina na koji mislim da te ciljeve ostvarim. Drugi dio odnosio se na finansijski apsekt poslovanja, u kome se ono što je objašnjeno u planu,

Nezamislivo je imati dobar finansijski rezultat, zadovoljne goste a nezadovoljne zaposlene.

Kao što je teško zamisliti da je moguće imati dobre finansijske rezultate, zadovoljne zaposlene a nezadovoljne goste predstavlja kroz planirani promet, ali i troškove operacije. Logično, prvi dio je mnogo opširniji jer se radi o tekstualnom dijelu, dok ovaj drugi segment plana, sadrži mnogobrojne tabele i dijagrame koji treba da pokažu finansijski efekat rada. Iskreno, radeći na svakom od ovih planova, ja sam aktivno razmišljao unaprijed o svim segmentima rada, baveći se pretpostavkama kako određene segmente operacije da postavim na način da ne dođe do negativnih aspekata i posledica. Dakle, cilj je i da se napravi i osmisli sistem koji će sprečiti neke nepredviđene pojave, jer je, kao što se kaže, bolje spriječiti nego liječiti. Ako se pitate zašto je ovo potrebno da znate, podsjetiću vas na činjenicu da je planiranje jedan od osnovnih obaveza u radu menadžera. Funkcija menadžera jeste, kao što znate, da planira, organizuje,

19

vodi i kontroliše, pa je samim tim biznis plan otjelotvorenje tog planiranja. Ako ga kvalitetno uradite, biće vam lakše da se organizujete, da vodite i vršite kontrolu.

Kada smo kod kontrole, ona između ostalog podrazumijeva i kontrolu samog biznis plana, koji, kao što i pretpostavljate sada, je sklon ispravkama i izmjenama, u zavisnosti od raznih dešavanja i kretanja na tržištu. Planiranjem usmjeravamo hotel i trasiramo pravac djelovanja menadžera i zaposlenih. Odnosno, od vizije ćemo doći do misije, na taj način ćemo kreirati jasne ciljeve, a da bi smo njih mogli da ostvarimo potrebna je strategija, odnosno taktičko-operativni planovi, koji opet mogu biti jednokratni, trajni i vremenski.

Smanjiti neizvjesnost budućeg poslovanja

Kroz planiranje ćemo smanjiti neizvjesnost budućeg poslovanja. Trudićemo se da kontrolišemo budućnost i da smanjimo prirodnu težnju ka uništenju.

Dakle, ukoliko ne planirate, neminovno je da dođe do problema u poslovanju, odnosno da ne ostvarite viziju.

Zahvaljujući planiranju smanjićemo

20 Caffe Montenegro

Biznis plan treba da sadrži naša istraživanja, marketing, inovacije, rad, ciljeve, strategiju, uspjeh, timski rad, tržište i kompentencije lutanja i višak nepotrebnih aktivnosti.

Takođe, definisaćemo planske odluke lakše preko standarda rada, koji će nam konačno pomoći i oko kontrole. Postoje nekoliko vrsta načina planiranja i ovdje ćemo se dotaći samo nekih. Koristiti strategijsko planiranje podrazumijeva nekoliko činilaca.

Identifikovanje šansi i prijetnji

Sistematsko identifikovanje šansi i prijetnji koje leže u budućnosti. U kombinaciji sa snagama i slabostima hotela, imaćemo osnovu za pravljenje boljih

odluka za iskorišćenje šansi i izbjegavanja pretnji. Da bi smo to postigli, potrebno je utvrditi ciljeve, tačnije usmjeriti poslovanje hotela putem vizije, misije i razvojnih ciljeva. Na osnovu toga definisati politiku i strategiju za njihovo ostvarivanje. Posvećenost strategijskom planiranju znači više od misaonog procesa, više od skupa procesa, procedura, struktura i tehnika. Za postizanje najboljih rezultata menadžeri i osoblje hotela, moraju vjerovati i željeti to da rade u skladu sa mogućnostima. Formalno planiranje ovog tipa, predstavlja tri glavne vrste planova, strategijski plan, srednjoročnih programa i kratkoričnih budžeta i operativnih planova. Često se postavlja pitanje i menadžmenta pa je s toga neophodno i baviti se pitanjima kao što su kvalifikacije i mentalitet ključnih menadžera, društvena klima unutar hotela, snaga strukture, sistemi i organizaciona struktura i sposobnost opšteg menadžmenta da obavlja menadžerske poslove. Biznis plan treba da sadrži naša istraživanja, marketing, inovacije, rad, ciljeve, strategiju, uspjeh, timski rad, tržište i kompentencije.

Podsjetio bih vas da je biznis plan konekcija sa vizijom i misijom.

Mjesto posebne energije i ritma

22 Caffe Montenegro

"Nepopravljivi tradicionalisti" i svi inostrani turisti koji žele da okuse domaće specijalitete mogu odabrati nešto sa crnogorskog jelovnika. Ovdje ćete naći recepture naših predaka prenošenih sa koljena na koljeno, što u restoranu Verige65 ponosno ističu.

fotografije: slaven vilus

Mjesto posebne energije i ritma donosi nam jelovnik, koji kao i samo arhitektinsko zdanje "VERIGE65" odiše spojem modernog i tradicionalnog. Za sve ljubitelje savremene i moderne kuhinje, ruke vrhunskih majstora pripremile su tanjire na kojima se može uživati u fuziji mediteranske i azijske hrane.

Za one koji posebno vole meso, šef kuhinje je pripremio pažljivo birane stekove među kojima i argentinske. Servirani su uz neobični, aromatični, chimichuri preliv koji nam dolazi pravo iz "zemlje bifteka", daleke Argentine.

Posjetioci će primijetiti i svakodnevne zadovoljne goste koji uživaju u burgerima, meksičkim tortiljama, picama i ostalim jelima brze i urbane kuhinje tokom dana.

Poseban užitak uz odličnu italijansku kafu čine slatki delikatesi.

Elegantne večeri uz čašu vina i "fine dining" jela pružaju gostima mogućnost da zastanu i poklone sebi i svojim čulima dovoljno vremena da upiju makar djelić magične Boke.

Tim kuvara Verige65: (s lijeva na desno)

Slobodan Milošević, Bojan Pirivatrić i Vinko Pataki

23

24 Caffe Montenegro

Ribeye stek sa chimichuri prelivom 25

Grdoba i gambori u sosu od pavlake i tartufa

26 Caffe Montenegro

Grilovani Tuna stek premazan pikantnim indoneĹžanskim sosom Sambal Oelek

27

28 Caffe Montenegro

Ljutkasti rezanci sa paÄ?etinom i povrćem

29

Cheeseburger

Gado Gado salata

30 Caffe Montenegro

Perle od krompira sa sosom od tartufa

Instagram.com/verige65 | Facebook.com/verige65 | www.verige65.com | verige65@gmail.com | +382 (0) 67 65 65 75

31

Hotel Berane se nalazi na obali rijeke Lim, sa predivnim pogledom na rijeku i grad, od čijeg centra je udaljen svega 200 metara.

Hotel je kategorisan sa četiri zvjezdice. Sadrži dvije sale za svadbe i ostale vrste proslava, kongrese, sajmove, prezentacije i poslovne događaje. Sale imaju kapacitet od 350, odnosno 600 mjesta.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------@hotelberane

hotelberane

https://www.facebook.com/hotelberane

SALE SU U POTPUNOSTI KLIMATIZOVANE, SA POSEBNIM PARKINGOM I ULAZOM ZA ZVANICE

Hotelski menadžment i ostalo osoblje sa visokim profesionalizmom i kvalitetom usluge uz vrhunsku kuhinju učiniće da vaša proslava ili poslovni događaj budu beprijekorno organizovani i proteknu u prigodnoj atmosferi i na najvećem nivou.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ul. Crnogorska broj 1, 84300 Berane

+ 382 (0) 67 975 454

info@hotelberane.me

- Trendovi u kuhinjama -

Poznati u

i z o l u j o ij c a g u r d

Tekst: ana đurković

Pica na drva, karfiol, dostave svega, amaro i adaptogeni su neki od trendova koji su se rodili na američkom tlu a vrtoglavo se šire ugostiteljskim scenama širom svijeta.

Da li biste ih uključili u svoju ponudu?

Karfiol

je novi avokado

Do skoro smo imali eksploziju avokada u kuhinjama svjetskih restorana - avokado salata, tost, smuti... Manje-više sve što možete da zamislite. Ove godine bjelina karfiola potisnula je kremasti avokado. Prženi, pečeni, kuvani, u salatama, rižotima, pire, kao baza za veganska jela... karfiol ide uz sve.

To možda i nije veliko iznenađenje uzmemo li u obzir njegov atraktivan izgled pogodan za različite kombinacije i varijante, kremastu ili hrskavu teksturu u zavisnosti od načina pripreme i suptilan ukus. Ostaje samo da vidimo koliko će karfiolsko ludilo da potraje...

Ove godine bjelina karfiola potisnula je kremasti avokado.

Prženi, pečeni, kuvani, u salatama, rižotima, pire, kao baza za veganska jela... karfiol ide uz sve.

34 Caffe Montenegro

Bafalo mlijeko, ov čije mlijeko, kokosovo mlijeko, kozije mlijeko, samo su neke od baza za današnje jogurte i kisjela mlijeka koja se nude na tr žištu.

Jogurt kolekcija Bafalo mlijeko, ovčije mlijeko, kokosovo mlijeko, kozije mlijeko, samo su neke od baza za današnje jogurte i kisela mlijeka koja se nude na tržištu. Sada su i restorani počeli da prave svoje kiselo mlijeko pa tako možete probati 20% bafalo, 40% kravlji i 40% kozji jogurt, sa ili bez laktoze, sa dodacima raznih ukusa i začina ili bez njih, manje gustih, više kremastih, čvrstih, rjeđih, ekstra kiselih ili gotovo slatkih. Kiselo mlijeko, iako kod nas nije toliko iznenađenje, u svijetu je postalo gastronomski hit pa se restorateri utrkuju ko će imati veću i kvalitetniju ponudu.

35

Dostava iz restorana?

Danas odlazak u restoran više nije neophodan zahvaljujući bezbroju jeftinih servisa dostave svega i svačega. Sve više restorana odlučuje se da uključi ovu mogućnost u svoju ponudu pa tako ne morate čekati na rezervaciju, slobodno mjesto ili putovati u drugi dio grada da bi probali kuhinju nekog restorana na glasu. Sa servisima poput Potrčka ova opcija polako počinje da živi i kod nas. Dok je neki oduševljeno prihvataju drugi su ipak „staromodni“ i uživaju u ritualu izlaska na večeru - na vama je da odlučite što vam više prija.

Adaptogeni - nova riječ u rječnicima Da ovo je zaista nova riječ. Radi se o suplementu koji se dobija iz biljaka, trava i pečuraka, melje i koristi za oslobađanje od stresa. Iako zvuči čudno, poput nečega iz hipi ere, ovaj prah polako ali sigurno nalazi put do sokova, pahuljica, peciva i smutija širom svijeta i sve to pod okriljem koncepta antistres, štiteći i hraneći imunitet i pospješujući cirkulaciju. Sun Potion i Moon Juice su neki od brendova koje očekujte uskoro da vidite na policama prodavnica ili kao dodatak menijima u restoranima.

amaro

više nije samo dižestiv

Amaro je definitivno vrsta pića koja je doživjela ekspanziju u svijetu. Danas ga proizvodi mnogo distilerija, dodajući sopstvene kombinacije trava i praveći nove ukuse i pravila ispijanja. Ipak, ne treba zaboraviti da je tradicionalno on italijansko gorko-slatko piće, liker od trava koji se pije kao dižestiv. Danas su tu mnoge druge kombinacije kako samog amara, pravljenog od artičoka i kardamoma, ali i sa amarom, u brojnim koktelima i napicima, pogodne u svako doba i za sve prilike.

36 Caffe Montenegro

Sve više ćete čuti izraze „na drva“, „na ugalj“, „na kamenu“ kada je pica u pitanju. Picerije se ubrzanim tempom vraćaju starim recepturama sa dugim i laganim nadolaženjem tijesta, domaćim sosevima od paradajza i bosiljka, hrskavoj, zagoreloj, tankoj kori ali i rustičnim, starinskim enterijerima, detaljima iz Napulja i drugih italijanskih pica prijestonica. Te pice ne spremaju se više u konvencionalnim pekarskim rernama, za njih se prave posebne peći na drva ili ugalj. Ovaj trend nije tako loš s obzirom da je postalo jako teško pojesti negdje lošu picu.

Povr atak star e dob

re pi

ce

Picerije se ubrzanim tempom vraćaju starim recepturama sa dugim i laganim nadolaženjem tijesta, domaćim sosevima od paradajza i bosiljka, hrskavoj, zagoreloj, tankoj kori

37

- Vukota K a ž i ć zvanično najbolji barmen i barista u Crnoj Gori

Opčinjen samsvojim poslom razgovarala: Sanja Golubović

Vukota Kažić barista i barmen, dvadesetsedmogodišnjak iz Podgorice, zaposlen u firmi u sklopu koje rade elitni podgorički restorani Per Sempre i MEAT, naš je predstavnik na Svjetskom takmičenju barmena. Državni prvak u barmenstvu u Kopenhagenu će na jesen stati ponosno ispod crnogorske zastave i pokazati svoje umijeće i znanje pred cijelim svijetom, pred najvećim profesionalcima na planeti. On je i najbolji barista Crne Gore. Do tih titula dovelo ga je mnogo rada, stalnog učenja i obuka. Ljubav koju je osjetio prema profesijima barista i barmena od 15-e godine, još u srednjoškolskim danima, nije prestala do danas. Samo je veća.

38 Caffe Montenegro

39

fotografija: vedran ilić

C.M: Šta te je opredijelilo za taj posao?

- Interesantno je da sam završio srednju školu - smjer tehničar kulinarstva, ali oduvijek, i tad, privlačio me zvuk šejkera i kafemata. Nakon završetka srednje škole i upisa na fakultet, sticajem nekih čudnih životnih okolnosti, dobio sam preko nekih prijatelja posao pomoćnog šankera u diskoteci „Šminka“, u tad jednoj od najboljih podgoričkih diskoteka, gdje sam osjetio šta je uistinu taj posao, njegove dobre, ali i one druge strane.

Ipak, što sam ga više radio više me opčinjavao.

C.M: Kako je tekao tvoj profesionalni razvojni put do sad? Đe sad radiš i na kojoj poziciji? Da li od poslodavca imaš razumijevanja i podršku za takmičenja, obuke...?

- Moji prvi radni angažmani su bili u diskotekama Šminka i Culto gdje sam dobro ispekao zanat kao mlad i između ostalog, vrlo dobro naučio šta znači noćni rad barmena. Nakon toga sam imao mnogo angažmana na privatnim žurkama, partijima, raznim događajima - kao gostujući barmen. U jednom momentu, tadašnji šef šanka, sad već moj kum Nebojša, pokazao mi je kako

40 Caffe Montenegro

da pravim mliječnu homogenu masu kremu za kafu. Tako je počelo druženje sa kafom. Nedugo potom, radio sam oko dvije godine u jednoj podgoričkoj poznatoj kafeteriji. A onda, nakon svih silnih angažmana po cijeloj Crnoj Gori, slučajno sam došao na razgovor u restoran Per Sempre u Podgorici, gdje sam evo, već skoro 5 godina, glavni barmen i uporedo sa tim vodim i kontrolišem bar i barsko poslovanje novootvorenom stek hausu „Meat“ koji posluje u sklopu iste firme.

Vlasnici i poslovodstvo firme u kojoj radim imaju izuzetno razumijevanje za moja odsustva zbog takmičenja i obuka, i daju mi maksimalnu podršku i slobodu u radu. Ipak, moram da pomenem i moje kolege iz šanka koji su tu uvijek da me zamijene i na koje se uvijek mogu osloniti. Imam maksimalnu podršku i poslodavaca i kolega ali znam da mnoge moje kolege u drugim objektima nemaju razumijevanje za taj vid usavršavanja koji im je neophodan da budu dobri i bolji u svom poslu. Nelogično je da je iz godine u godinu sve veća potražnja za barmenima, a nažalost, sve ih je manje.

C.M: Koje bi poslove izdvojio osim osnovnog zaposlenja u restoranima Per Sempre i Meat?

Nelogično je da je iz godine u godinu sve veća potražnja za barmenima, a nažalost, sve ih je manje - Rado izdvajam rad za KIMBO kafu gdje se angažujem kao njihov glavni barista i barista trener, rad u United Consulting Teamu gdje sam barista trener i naravno moj rad u Udruženju barmena Crne Gore čiji sam član i barista trener.

C.M: Đe si i od koga najviše stekao znanja u svojoj profesiji?

- Ovo pitanje ću razdvojiti na dvije sfere moga rada. Prva se odnosi na barmenstvo - tu sa punim pravom, i sa mnogo ponosa, mogu reći da sam prve i jako bitne korake naučio od svog već pomenutog kuma Nebojše kome sam bio pomoćni šanker. Najviše znanja, kreativnosti, ljubavi prema poslu, pravilnom i profesionalnom odnosu prema

radu, poslovnim emocijama - prenio mi je jedan veliki gospodin, veliki čovjek i moj veoma dobar drug i prijatelj Nikola Merdović. Izuzetno posvećeno, nesebično, profesionalno i prijateljski me je kvalitetno usmjerio, pomogao u mnogim situacijama, na čemu želim da mu se i ovim putem zahvalim.

Druga sfera mog rada se tiče barmenstva. To je prilično novo zanimanje kod nas i nedovoljno istraženo. Prva ozbiljna znanja sam naučio od mog profesora Vladita Kneževića, priznatog i poznatog beogradskog bariste. Potom sam se usavršavao na obukama u Italiji (u Trstu) kod profesora Iva Filigija koji je od mene stvorio najboljeg baristu u našoj zemlji.

Mada, za mene je ovo sve samo početak.

C.M: Ko ti je bio najveća podrška u ličnom, a ko u profesionalnom smislu?

- Najveća podrška u mom poslu i uopšte, mi je moja porodica. Mada, moram biti iskren i reći da ni oni u nekim situacijama ne shvataju šta meni znači moj posao i ne razumiju neke stvari u vezi s njim, ali kad donesem neku medalju kući svi se obraduju. Ipak, osim Nikole Merdovića i njegove podrške, mislim da sam ustvari sam sebi najjača podrška. Moja upornost i volja daju dobre rezultate.

C.M: Porodičan si čovjek, koliko odricanja imaš zbog dosta odsustva od kuće?

- Mnogo puta ostavim porodicu i idem na neke prekovremene poslove, na obuke, edukacije, itd. Emotivno je, na primjer, kad me dijete pozove na telefon, a u tom trenutku nemam vremena za njega.

Onima koji su posvećeni ovom poslu i imaju rezultate, uvijek porodica trpi zbog odsustva. Za sad svi moji imaju razumijevanja za mene, kako će biti u narednim godinama... vidjećemo.

C.M: Koliko je tvoja profesija na neki način zbog uslova kod nas ipak zasnovana najviše na sopstvenom zalaganju i pronalaženju načina da se usavršavaš?

- Najteže je biti na vrhu, a još teže se tu i održati. Svjetska konkurencija nije ni malo laka ni naivna. Da bih kao barmen bio konkurentan kolegama iz inostranstva, moram mnogo i konstantno da radim na sebi, da se usavršavam, kreiram. Stalne obuke su neophodne. Često su skupe, ali se bez njih ne može napredovati. Taj posao mora neko zaista da voli da bi bio uspješan u njemu.

C.M: Koliko su mladi ljudi kod nas zainteresovani za poziv bariste?

Mojito i Sex on the Beach treba da budu isti svuđe na svijetu Tih 50-ak starih receptura poznatih koktela s nepromjenjive. Ti kokteli moraju biti isti uvijek i svugdje. To su svjetski priznati, zaštićeni, prepoznatljivi kokteli.

Velika je greška modifikovati neki od tih koktela, a ako se već mijenja nešto u njima treba to naglasiti na koktel karti. Nema igre ni manipulacije sa tim.

- Nažalost, malo ljudi je zainteresovano za to, što je stvarno poražavajuće. To je inače važna profesija za ugostiteljstvo i uopšte turizam, a mi generalno tako malo znamo o kafi. Na žalost, čest je slučaj da u lokalima ne znaju ni kako pravilno održavati kafemat, a kamoli šta drugo. Krivi su i ljudi koji rade taj posao, ali i vlasnici objekata koji ne ulažu u njihovu obuku i usavršavanje. Ali imao sam

41

priliku da doživim čudne situacije kao na primjer, kad je vlasnik jednog lokala oraganizovao obuku za zaposlene, a oni su, blago rečeno, bili skroz nezainteresovani.

Morao ih je opominjati da bar pažljivije saslušaju predavanja.

Moćni „Osjećaj slobode“ Ispade na kraju, da je za naš takmičarski koktel s kojim nastupam Danskoj bilo najteže dati mu ime.

Teško je bilo naći adekvatan naziv, a da uz to bude specifičan, zvučan i poslije mnogo smišljanja, dogovaranja koktel je dobio ime: “Feeling of freedom“ („Osjećaj slobode“).

Glavni sastojak koktela je jedan jako specifičan i složen za miksologiju stari, ali veoma poznati

C.M: Šta bi im naveo kao najbolji podsticaj da se bave tim poslom?

- Putovanja, edukacije, upoznavanja i druženja sa kolegama iz drugih zemalja, razmjene iskustava... dobra i redovna zarada. Nije malo.

C.M: Mnogo truda, rada, znanja i kreativnosti si uložio u pobjednički koktel (“Pep’s 06“) sa kojim si na Državnom prvenstvu briljirao. Koliko si rada uložio u koktel sa kojim ćeš nastupati i predstavljati Crnu Goru na Svjetskom prvenstvu barmena u oktobru u Kopenhagenu?

-“Pep’s 06“ sam spremao više od pola godine. Pokazalo se naročito dobro to što sam za njega sam napravio odličan domaći sirup od originalnih sastojaka.

Mnogo sam želio i sanjao sam o tome da idem na Svjetsko takmičenje barmena.

To je nešto o čemu mašta svaki barmen koji voli svoj posao.

Koktel za Kopenhagen je spreman i poslat Svjetskoj Asocijaciji barmena, oni su ga odobrili sad još čekam TAJ DAN. Veliku i nesebičnu pomoć prilikom izrade koktela sam dobio od Nikole Merdovića.

Dugo smo planirali koktel, sastavljali ga i mijenjali i na kraju smo dobili jednu baš zanimljivu kombinaciju pa ćemo vidjeti na kraju rezultat.

Moram pomenuti mog druga Peđu Tripkovića iz Monina koji mi je nesebično dao likere i pire za pripreme i vježbe i Novaka Radmilovića iz Max Corp firme koji mi je takođe izašao u susret.

C.M: Kako doživljavaš to što si na neki način reprezentativac Crne Gore na svjetskom takmičenju? Ima li treme pri pomisli na odgovornost i ogromnu konkurenciju?

- Pa ovo je za mene drago pitanje jer onog časa kad sam saznao da sam prvak Crne Gore i da predstavljam svoju zemlju na Svjetskom takmičenju, mene je već uhvatila trema.

Nijesam vjerovao da su se moj san i moja davna želja ostvarili. Vjerujem da mnogi ljudi kada budu čitali ovaj tekst me neće shvatiti i razumjeti i to koliko mi ovo znači, jer je ljubav prema ovom poslu beskrajna i velika, i samo ako se zaista voli srcem, može se i raditi, drugačije - teško.

C.M: Đe si najviše naučio o spravljanju kafe i kako usavršavaš to znanje?

Pep’s 06 sam spremao više od pola godine.

Pokazalo se naročito dobro to što sam za njega sam napravio odličan domaći sirup od originalnih sastojaka.

42 Caffe Montenegro

rum „Flore de Cana” koji potiče iz Nikaragve. U skladu sa nazivom, dali smo slobodu koktelu, jačinu, moćne aromatične note od likera od grožđa, slatkoću i prefinjenost pirea od maline, šarmantan miris od zove, i svježinu zelene jabuke i limete. Ovo su sastojci od kojih smo stvorili naš koktel i sa kojim ćemo probati pokazati svijetu da se trudimo, radimo, usavršavamo da budemo jaki konkurenti svim velesilama iz bartenderinga.

- Nakon obuke kod Vladita Kneževića, slijedilo je dosta svakodnevnog vježbanja, a potom specijalizacija u Italiji kod profesora Iva Feligija u Trstu. Italian Barista Lab je škola u kojoj sam dobio svoj prvi međunarodno priznati sertifikat

Održavanje aparata je apsolutna odgovornost bariste. Bez čistog kafemata nema ni kvalitetnog espresa.

Kimbo Kupu uzeo takođe prvo mjesto, i zaokružio ovu godinu sa takmičenjima za bariste. Shodno tome, donio sam jednu odluku da se povlačim sa takmičenja Kimbo kupa, jer se tu takmiče domaći baristi, a ja sam sad barista trener u Udruženju barmena Crne Gore i nije korektno da se takmičim sa kolegama koje sam obučavao. Svakako ću ostati u ogranizaciji tog takmičenja.

u Beogradu kod jednog jako dobrog bariste.

i položio Level 1, nedugo zatim sam položio i Level 2. Sad planiram da uskoro idem na Level 3, mada ću prije toga poći na jedan izuzetno kvalitetan seminar

C.M: Osvajač si ozbiljnih nagrada za baristu. Koji su ti dalji planovi na tom polju?

- Što se tiče takmičenja za bariste, ovo mi je jedna izuzetno uspješna godina.

Početkom godine sam napravio maltene čudo i u Crnu Goru donio prvu nagradu iz inostranstva za bariste, tačnije, osvojio sam prvo mjesto na Sarajevo Latte Art Chalenge, u konkurenciji od 20 fenomenalnih barista iz regiona. Dugo sam se pripremao za to takmičenje, nekih dva mjeseca, spremao ideju, pripremao figuru koju ću crtati, i na kraju mi se isplatilo. Onda sam u Crnoj Gori na

C.M: Da li mlijeko može da pokvari kafu?

- Može. Čak i mlijeko zagrijano na velikoj temperaturi može da izazove trovanje kod konzumenata, koje prouzrokuje bakterija kazein. A u nekim slučajevima baristi koriste dobro pripremljenu mliječnu homogenu masu da prikriju loš espreso što je neprihvatljivo.

C.M: Lijepo crtaš po kafi. Da li kad poznaješ gosta namjerno namijeniš neki crtež za njega?

- Crtanje po kafi je faza koja se zadnja uči i usavršava, jer ne možemo crtati po kafi a praviti loš espreso.To je isto kao zidati veliku kuću na lošem temelju i biti stalno u strahu da će se kuća srušiti. Kad nacrtam neki motiv ispratim pogledom gosta i super je kad vidim osmijeh i naravno fotografisanje kafe, to je dobar znak.

43

Lake fest

Dobri duh Niksica tekst: danko jokanović fotografije: marko ristić

j I ove godine, avgust je bio domaćin nadahnuto izvire priči Lake festa, crnogorskog festivala koji talas ki među krupačkim topolama i uliva se u veli energije koju nose njegovi posjetioci.

46 Caffe Montenegro

Lake fest i nakon sedam godina ne prestaje da oduševljava kao ni da postavlja nova pitanja. Rijeke ljudi koje dolaze na „nikšićko more’’, u sred budvanske i žabljačke sezone govore o novoj dimenziji doživljaja muzike i kulture, zabave i provoda, turizma i festivala. Ipak da bude jasno, svake godine u avgustu dovoditi toliki broj ljudi u Nikšić koji nema ni more ni planinu ni razrađen turistički koncept, osim vječitog potencijala ima (pre)naglašenu sliku Doma revolucije u svom strogom centru, liči na kompleksan odnos između Sizifa, njegovog kamena i strmine uz koju ga gura. Zato se mnogi pitaju kako se došlo do tačke da je danas Lake fest kulturološka, sociološka i intimna baza mnogima koji ga bar jednom posjete ili čuju impresije o njemu.

Ovaj već čuveni nikšićki festival, pored toga što je godinama crnogorski brend, sinonim za grad pod Trebjesom i najveći događaj na ovim prostorima postao je

kulturološki, ali i sociološki fenomen.

Kulturološki, jer je od 2011. godine kada je nastao, promijenio kulturnu sliku Nikšića i donio sasvim novu energiju koja je razdrmala do tada otromljenu filozofiju kulturnog djelovanja koja je skoro dvije decenije egzistirala više u kuloarima domova i kafana, na stepenicama gradskog muzeja i hrama kao i verbalnim nadahnućima kulturnih poslenika, nego što je imala svoj značajan umjetnički, intelektualni ili materijalistički izraz.

Pojavom Lake fest-a kao da je probuđen Vitov dobri duh Nikšića. Grad umjetnosti, epitet koji je Nikšić nesumnjivo dugo nosio u nekom vremenu kojim se naši očevi i danas ponose počeo je da se budi i nezadrživo vraća svoje stare navike, oplemenjene energijom i talentom nove generacije mladih ljudi. Čini se da je kulturološka „revolucija’’ Lake festa bila neophodna da se oni ohrabre i svoj talenat prenesu u galerije, u pozorište, u rifove i boje, u performanse i instalacije,

Danas je Niksic grad nadahnuca i hrabrosti njegovih umjetnika da svoj talenat i viziju prenesu svim njegovim gradanima, ali i mnogo sire

47

na ulicu... Danas je Nikšić grad nadahnuća i hrabrosti njegovih umjetnika da svoj talenat i viziju prenesu svim njegovim građanima, ali i mnogo šire. Tako je opet stvorena veza između umjetnosti i grada umjetnosti, čini se danas, teško raskidiva. Snažni tonovi sa Krupačkog jezera su bili ta pokretačka snaga.

Lake fest je i zanimljiv sociološki fenomen. Često se može čuti od posjetilaca da kad neko jednom dođe među topole kraj Krupačkog jezera, osjeti svu raskoš muzike i energije, postaje njegov neraskidivi dio. Ta vrsta fenomena ima svoju autonomnost, ali ujedno stupa u interakcijski odnos sa drugim društvenim fenomenima, prije svega kulturološkim. Ova teza može poslužiti kao polazište za složenije sociološke analize, posebno imajući u vidu segment festivala koji je njegov nezaobilazan dio. To je kamp Lake fest-a, ili kako bi mnogi naglasili - duša

48 Caffe Montenegro

Stotine satora i hiljade ljudi koji imaju jasan cilj da se tih nekoliko dana prepuste prirodi, druzenju, dobroj zabavi i muzici

energija kojom djeluje na ljude je toliko opipljiva da dobija skoro svoj materijalisticki izraz

festivala. Stotine šatora i hiljade ljudi koji imaju jasan cilj da se tih nekoliko dana prepuste prirodi, druženju, dobroj zabavi i muzici. Muzika u ovom slučaju iako nezaobilazan postaje sekundaran faktor. Ljudi dolaze radi jedne nove dimenzije druženja, upoznavanja novih ljudi sa skoro svih meridijana, razmjene iskustava i obogaćivanja svog sociološkog pristupa životu. Ovim je naglašen taj drugi, ne manje važan, fenomen festivala.

Svi benifiti koje Lake fest nosi nijesu baš lako dokučivi, ali energija kojom djeluje na ljude je toliko opipljiva da dobija skoro svoj materijalistički izraz.

I o tome se stalno govori tokom trajanja Lake fest-a, ali što je i važnije i tokom cijele godine, čekajući sljedeći avgust i nova tri dana festivala. Što bi rekao jedan naš mladi sugrađanin: ’’Lake fest je nešto najbolje što se desilo Nikšiću još od oslobođenja od Turaka.“ Prenaglašeno i euforično, ali govori puno. O Lake festu.

49

PUB

Giardino

VAŠE NOVO OMILJENO MJESTO U HERCEG NOVOM Novotvoreni pub Giardino nalazi se na Šetalištu Pet Danica u Herceg Novom i jedinstveno je novo mjesto za sve ljubitelje piva, dobre hrane, muzike i provoda. Zanimljiv enterijer, dobra energija, kvalitetna hrana i najbolja piva u opuštenoj atmosferi uz rock, jazz, blues... garantuju dobru zabavu i ugodan boravak u autentičnoj pabovskoj atmosferi.

Pub Giardino je ostvario odličnu saradnju sa kompanijom Carlsberg Montenegro, pa na respektabilnoj pivskoj listi puba na kojoj su zastupljena i domaća piva, između ostalih možete uživati i u poznatim pivskim brendovima kao što su Carlsberg, Tuborg, Erdingen, Budwaiser, San Miguel... Hrana je kompaktabilna pivu pa je menu puba klasičan pivski: odlično i ukusno spremljeni kobasice, krilca, slane grickalice i nezaobilazna crnogosrka meza. Pub će biti svojevrsna muzička scena jer će se u njemu redovno održavati svirke crnogorskih i bendova sa prostora bivše Jugoslavije.

Adresa: Šetalište Pet Danica 8a, Herceg Novi / Radno vrijeme: Tokom cijele godine, svaki dan od 08h do 01h Kontakt telefon za informacije i narudžbe: 069 403 933

- Lipska pećina -

Prirodno-istorijsko blago – turistička atrakcija

Prirodna arhitektura podzemnog dvorca

52 Caffe Montenegro

fotografije: lipska pećina

Lipska pećina je otvorena za posjetioce 13. jula 2015. godine kao jedina valorizovana pećina u Crnoj Gori. Lipsku pećinu čini sistem od 2,5 km prolaza, dvorana i galerija, a danas predstavlja jednu od najznačajnijih turističkih atrakcija Crne Gore i doživljaj koji nudi je neponovljiv

53

predivni podzemni ukrasi

Geografsko odredište Lipske pećine čini je još interesantnijom i nezaobilaznim mjestom za turističke posjete. Pećina se nalazi u selu Lipa Dobrska, na samo 5 km od centra Prijestonice Cetinje, 33km od Budve i 35km od Podgorice. Kada sa magistrale skrenete u pravcu Nacionalnog restorana Belveder ka Lipskoj pećini vaša avantura već počinje, jer vam se po vedrom vremenu otvara pogled na Skadarsko jezero, Podgoricu, Skadar i velelepne Prokletije.

54 Caffe Montenegro

osjetite vjetar koji duva iz mnogih pecinskih kanala i posjetite neke od najpoznatijih pecinskih dvorana

U prve dvije godine rada Lipsku pećinu je posjetilo 30000 turista. Od toga su većinom posjetioci pećine strani turisti, što predstavlja trend koji se nastavio i u ovoj sezoni. Po završetku rekonstrukcionih radova i otvaranju renoviranih dionica puta Podgorica – Cetinje – Budva, koji su startno ugrozili sezonu Lipskoj pećini, ipak. bez obzira na tu otežavajuću okolnost tokom ove sezone zabilježen je rast posjeta stranih turista u odnosu na prethodnu.

Ljepota Lipske pećine je poznata od davnina, posebnu pažnju su joj poklanjali Petar II Petrović Njegoš i kralj Nikola I, velike ličnosti crnogorske istorije. Lipska pećina je otkrivena u vrijeme koje je prethodilo Njegošu, čak i tada posjete pećini su bile moguće.

Ture su potpuno bezbjedne

I prije 88 godina je bila turistička atrakcija Još davne 1929. godine Austrougarska vojska je prvi put bila otvorena za turističke posjete. Austrougarska vojska je koristila i za svoje potrebe tokom rata. Taj kamen temeljac i danas stoji na samom ulazu kao potvrda istorijskog nasljeđa. Mnogi nijesu znali da je zahvaljujući njima, otvoreno još par dvorana koje su danas dostupne posjetiocima. Danas, ulaz u pećinu izgleda drugačije, ali je strujanje vazduha iz pećine na samom ulazu ostalo isto.

55

56 Caffe Montenegro

Temperatura u pecini je ista tokom cijele godine (izmedu 10 i 12 C) o

57

Ture pecinom pocinju sa parkinga koji je oko 1km udaljen od ulaza u pecinu

Poznati istraživači i naučnici iz 19. vijeka su ostavili pisane dokumente o svojim istraživanjima Lipske pećine, pećinskim ukrasima i motivima, a istraživanja pećine su nastavljena i u 20. i 21. vijeku. Šetajući stopama kraljeva imaćete prilike da uživate u ljepotama predivnih podzemnih ukrasa, osjetite vjetar koji duva iz mnogih pećinskih kanala i posjetite neke od najpoznatijih pećinskih dvorana.

Ture su potpuno bezbjedne i prilagođene

58 Caffe Montenegro

željama posjetilaca. Trajanje jedne ture je 60 minuta uključujući i vožnju vozićem, što je dovoljno vremena da upijete mnoge, neprevaziđene ljepote pećinskih ukrasa. Tokom perioda od maja do oktobra pećina je otvorena za posejtioce svakog dana i ture počinju u 10:00h; 11:30h; 13:00h; 14:30h i 16:00h. Pećina će i nakon oktobra nastaviti sa radom ali posjetioci radno vrijeme moraju provjeriti na sajtu obzirom da može doći do promjena

usljed promjena vremenskih prilika.

Obilazak pećine počinjemo sa parkinga, odakle turističkim vozićem idemo do pećinskog ulaza. Tamo Vas čekaju naši obučeni vodiči koji će vas pratiti kroz pećinu. U svaku cijenu karte je uključeno: osnovno osiguranje, parking, vožnja vozićem i pratnja obučenog vodiča. Ono što je posebno bitno za istaknuti jeste da je temperatura u pećini ista tokom cijele godine, i to između 10°C i 12°C.

IVNIK

d.o.o.

Ekskluzivni uvoznik i distributer proizvoda engleskog proizvođača

NAJMOĆNIJI METALNI SUŠAČI ZA RUKE

suše ruke od 12-14sek

PLASTIČNI SUŠAČ ZA RUKE 2100W suši ruke za 24sek

�����������������������������������������������������������������

Orijenska bb, Podgorica mob: +382 69 027 410; +382 69 212 143; +382 69 212 205 web: www.ivnik.me e-mail: ivnikcg@gmail.com

SANITARNA KANTA 15L

PROFESIONALNA ZAŠTITA OD INSEKATA

EXOCUTOR 80 Najefikasniji neutralizator insekata idealan za sve prostore pokriva do 240m2

PLUS+ZAP 16 Komercijalni uređaj izuzetnih karakteristika pokriva do 40m2

AURA Savremen, diskretan i efikasan neutralizator insekata sa ljepljivom površinom pokriva do 40m2

HALO 30 Neutralizator insekata savremenog dizajna sa širokom mogućnošću primjene pokriva do 80m2

FLYTRAP PROFESSIONAL 80 S/S Profesionalni uređaj sa ljepljivom površinom najefikasnije riješenje za osjetljive prostore u kojima se vrši priprema hrane pokriva do 240m2

IVNIK

d.o.o.

Ekskluzivni uvoznik i distributer proizvoda engleskog proizvođača Orijenska bb, Podgorica mob: +382 69 027 410; +382 69 212 143; +382 69 212 205 web: www.ivnik.me / e-mail: ivnikcg@gmail.com

Do Pešića jezera stiže se od ski centra »Kolašin 1450«, preko eko-katuna »Vranjak«, pored Zekove glave ( 2122 mnv) spuštajući se niz padine...

Ukoliko do jezera dolazite iz doline Tare, onda staza ka jezeru vodi dolinom Mušovića rijeke, preko katuna Vranjak i vrha Zekova glava.

62 Caffe Montenegro

- Planinarsko-alpinistički pohodi našim planinama -

Pešića jezero

Provjeri

legendu

Pešića jezero se nalazi na obodu NP Biogradska gora.

Po veličini je drugo jezero na Bjelasici, smješteno između vrhova Crne, Zekove, Borove i Cmiljeve glave, a po ljepoti ne zaostaje za poznatijim i većim Biogradskim jezerom.

Vremenom ovo jezero je postalo prelijepo otkriće za turiste koji u sve većem broju rado pješače do njega, slušajući legendu o njemu i želeći da se uvjere zašto je i đe nastala...

tekst: ana ćetković fotografije: andrija kasom

63

ova ruta traje jedan dan

Bjelasica je naša najpitomija planina, bogata prelijepim glečerskim jezerima, izvorima, beskrajnim livadama koje presijecaju potoci i tokom najsušnijih ljeta, nezahtjevnim vrhovima i prašumom Biogradska gora koja je poznata po bogatoj flori i fauni kao i Biogradskom jezeru, najvećem na ovoj planini.

Pešića jezero je još jedan autentični dragulj Bjelasice. Smješteno u jednom od najvećih cirkova Bjelasice, u prostoru između njenih najviših vrhova: Crne glave (2.137mnv), Zekove Glave (2.116mnv) i Belila (2.059mnv).

Pešića jezero je dugačko 290m, a maksimalna širina je oko 165m. Ukoliko se odlučite za šetnju duž jezera, imajte u vidu da je dužina obale ljeti do 800m, a u proljeće zbog većeg vodostaja do 1.200m. Prosječna dubina u jezeru je

64 Caffe Montenegro

oko 3m, a smatra se da je maksimalna dubina oko 8m.

Jezero je tokom godine dugo okovano snijegom, nekad čak i do kraja maja, a tokom ljeta biva okruženo velikim brojem potoka.

Za ovo jezero je vezana legenda o krilatom konju. Prema legendi, iz voda ovog jezera noću je izlazio bijeli krilati konj, čijoj su se ljepoti potajno divile vile.

Za ovakav opis “kriva” je njena geološka podloga koja je vulkanskog porijekla, pa za razliku od većine planina u Crnoj Gori na njoj nema stjenovitih vrhova koji su pogodni za alpinizam, ali je to čini savršenom za skijanje.

Kraj maja, ljeto i rana jesen su najljepše vrijeme za planinarenje na Bjelasici i za rutu na kojoj vam je krajnja destinacija Pešića jezero.

Ukoliko prvi put dolazite na Bjelasicu, nemojte brinuti o tome da ćete se izgubiti jer za tu planinu postoje veoma dobre karte sa ucrtanim planinarskim i biciklističkim stazama koje su većinom markirane, a u kom god pravcu da se zaputite, naići ćete na katun ili selo. Ipak, preporučljivo je, pa i obavezno da imate iskusnog vodiča, jer planinu i njene ćudi znaju samo oni koji su često hodili njenim stazama i bogazama.

Prijedlog plana rute do Pešića jezera Iz Podgorice krenite u 7:30h. Vozite se ka Kolašinu i ski centru i Jezerinama gdje stižete oko 9:15h. Put je u dobrom stanju, od Podgorice do Kolašina magistralni, a od Kolašina do Jezerina je 9 kilometara lokalnog puta sa manjim odronima prije ski centra.

Ski centar se nalazi na nadmorskoj visini od 1.444m i od njega krećete makadamskim putem ka katunu Vranjak u pravcu sjeveroistoka, čija je dužina 4.6 kilometara. Uživajte u laganom hodu. Praveći više prečica kroz šumu, do katuna se

stiže za oko sat vremena.

Katun Vranjak se nalazi na nadmorskoj visini od 1777 metara, što je okvirna granica šumske zone na toj planini.

Predlažemo pauzu, od nekih 10-15 minuta prije nego nastavite hod ka vrhu Troglava ispod kog se nalazi makadamski put koji vodi do Zekove glave, a sjeverno ka Ursulovačkom, Šiškom, Biogradskom jezeru i katunima. Od katuna do puta vas čeka priličan uspon, a uz put ćete naići na vrelo sa pijaćom vodom gdje možete napuniti svoje flašice. Sa tog mjesta se pruža prelijep pogled na Komove, a tokom jula i avgusta tu ima dosta borovnica…

Kraj maja, ljeto i rana jesen su najljepse vrijeme za planinarenje na Bjelasici

65

netaknuti katun turisticka atrakcija 66 Caffe Montenegro

Katun Vranjak – sačuvano vrijeme Na putu ka Pešića jezeru naići ćete na katun Vranjak koji se nalazi na 1777 metara nadmorske visine. Pred vama će se ukazati zelena zaravan sa neobičnim kućicama, poput kamenja koje se odronulo sa vrha planine i tu đe je stalo i ostalo… Katun je autentičan, potpuno rekonstruktivna slika starih crnogorskih ljetnjih čobanskih naseobina. U vlasništvu je porodice Bulatović koja ga je stavila u turističke svrhe pa je to omiljena lokacija strancima koji dolaze u Crnu Goru i vole planine. Tu dolaze turisti, alpinisti, ljudi koji uživaju u autentičnom, originalnom, sačuvanom načinu života – bez improvizacije, kojim se od iskona tu živjelo.

67

Do puta vam treba oko pola sata hoda.

Možete svoje putešestvije planinom nastaviti livadama uzbrdo ka vrhu Troglava, a zatim poći do podnožja Zekove glave. Kretaćete se makadamskim putem do vrha na kome se nalazi

Predivan prizor ce se ukazati pred vama i zaboravicete svaki napor koji ste imali mozda na putu ka njemu 68 Caffe Montenegro

repetitor zbog kog je pristup samom vrhu zabranjen. Vrh ostaje sa lijeve strane i stižete do tačke sa koje se pruža prelijep pogled na Pešića jezera i vrh Crna Glava koji se nalazi iznad njega.

Nako toga slijedi spuštanje sjeveroistočnom padinom. Nakon 20-ak minuta stižete na obalu Pešića jezera. Predivan prizor će se ukazati pred vama i zaboravićete svaki napor koji ste imali možda na putu ka njemu. Pri tom prizoru zaboravite uostalom na sve osim te ljepote koju vidite.

Možete uživati svud naokolo jezera na obali, u šumi...

Pored jezera se ostaje satima. A pošto je jednodnevni izlet zbog blagovremenog povratka predlažemo da se zadržite tri sata. Nazad, od Zekove glave svo vrijeme idete niz brdo, pa je povratak mnogo brži.

Uz put možete svratiti na katun Vranjak i napraviti dužu pauzu i uživati u ovom jedinstvenom mjestu, hrani piću – svemu iz domaće radinosti.

Ova ruta traje dan, a činiće vam se kao da ste se izmjestili iz svakodnevice i stvarnosti mnogo duže. Ne propustite da ovog ljeta ili jeseni pođete do divnog Pešića jezera.

Legenda vezana za Pešića jezero Legenda kaže... Davno, davno, u noćima u kojima su se padine Bjelasice kupale u mjesečini, iz crne blistave površine jezera, iz tišine, dva mlaza suknula bi naviše, dva bijela krila zamahala, a vile, skrivene iza stabala, zadrhtale bi od uzbuđenja. Ništa ne bješe ljepše od leta krilatog konja, na mjesečini.

Jedna ga vila htjede samo za sebe, da ga miluje, da samo za nju šište biserna pera. Plešući i pjevušeći, privukla je modro oko bijelog konja i namamila ga u pećinu. Sreća vilina bijaše bezmjerna, ali nije potrajala. Zavist nauči njene drugarice da konja uhvate, krila mu namažu smolom. Vidjevši ga kako tetura, nemoćan i nesrećan, one su se pokajale, ali bijaše prekasno. A vila koja ga je htjela samo za sebe, od tuge umre.

Ovu legendu danas planinski i turistički vodiči pričaju posjetiocima Pešića jezera.

A kad se sa Zekove glave, vrha ispod kojeg se nalazi Vilina pećina, ugleda Pešića jezero, nastanak ove legende čini se razumljiv.

70 Caffe Montenegro

- mj e s ta koj a m e n i znače Snežana Burzan, mr novinarstva i odnosa sa javnošću, direktorica Kulturno - informativnog centra „Budo Tomović“

Moj hedonizam je Aktivni odmor

Snežana Burzan je KIC-u Budo Tomović dala ne samo novu energiju i ostvarila i naizgled neostvarivo, već i unijela svoj lični pečat, znanje, ali i nadasve neophodnu kreativnost i iskustvo, kontakte... koji u našim uslovima često “spašavaju” u situaciji nedostatka finansija za određeni događaj da se on ipak održi i da izgleda kao da je u njega uloženo koliko je trebalo. To i jeste umjetnost stvaranja, sposobnost snalaženja, dobrih odnosa, neuslovjenih novcem iako se bez njega ne može. Ali ko umije i sa malo zna da napravi dosta. Kao što to čini Snežana Burzan, i još sa nezaobilaznim osmijehom koji joj je kao karakterna osobina. Ona je lice KIC-a koje nam ulijeva povjerenje i uvijek nosi neku dobru vijest direktno iz srca kulture grada! Voljeti život i viđeti u svemu ljepšu stranu je stav sa kojim Snežana postiže sjajne rezultate i pokazuje da prava osoba na pravom mjestu, pojedinac stvoren za određenu poziciju lidera može da uradi mnogo. Kad je kultura u pitanju i nemoguće. Ali iza tog pojedinca i ispred njega mora stojati znanje, rad, iskustvo, uspjeh kao dokaz, i neosporiva i neuslovna ljubav kako prema poslu tako i prema zemlji u kojoj živi jer njenu kulturu prezentuje i mnogo dalje od Glavnog grada.

I, ono zbog čega je omiljena je ta lakoća prezentacije događaja i njen osmijeh iza kojih je veliki trud i rad na koji se ne žali. Optimizam i ljubav. razgovarala: Sanja Golubović fotografije: Nenad Mandić, Privatna arhiva

71

C.M: Koja su mjesta na mapi Vašeg života zaokružena “crvenom olovkom” kao najbitnija?

- Titograd je moj rodni grad! Grad mog bezbrižnog, razigranog, kreativnog djetinjstva i rane mladosti. Grad najljepših uspomena iz osnovne škole “Maksim Gorki” i gimnazije “Slobodan Škerović”, grad najboljeg kluba pionirskih-dječjih instruktora, prestižnih Majskih smotri, dječjeg hora i tv emisija Suncokrili, “Gitarijada i TG proljeća”, DODEST-a u Domu omladine “Budo Tomović”, TG marataona na Tehničkim fakultetima, FEST-a u Kinu Kultura, korzoa…

Crkvina kod Kolašina, đe sam provodila najljepše ljetnje i zimske raspuste, često i vikende sa mojom ujčevinom Bakićima.

Sutomore, odnosno Dječje odmaralište „Bratstvo - jedinstvo“ u kojem smo se družili, igrali, pjevali, stekli prijateljstva koja i danas traju Beograd. Volim Beograd zbog njegove urbane širine i ljubavi koju pruža svima koji dođu i ostanu. To je grad u koji se rado vraćam, u kojem žive moji prijatelji, familija…

U Studenjaku sam provela nezaboravne studentske dane. Slavili smo

nagrad

krajem 80-tih svi zajedno iz cijele bivše Jugoslavije, na omiljenim klupicama, položene ispite. Onda su došle i tužne 90-te.

Moskva i Milano, prvi milionski gradovi koje sam vidjela u životu, sa 13, odnosno 15 godina, i koji su u meni probudili avanturistički duh i želju za otkrivanjem novih gradova, upoznavanje ljudi, kultura...

Pariz, grad svjetlosti u koji sam otputovala od prvog zarađenog honorara krajem 80-tih.

C.M: Kad kažete “moj dom” na koje mjesto mislite?

- Zbilja sam prvo pomislila ne na svoj stan u City kvartu (pod kreditom koji me “žulja” kao i većinu moje generacije), već na roditeljski dom na najljepšem, podgoričkom, Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog!

C.M: Koje su Vam prve asocijacije na djetinjstvo i ranu mladost?

- Muzika me odmah vraća u to doba: Djeca su ukras svijeta, Na svijetu postoji jedno carstvo, Djeca su vojska najjača, Suncokrili, Cvjetak žuti, Konjuh

planinom, Šušti bambusov list, Pioniri, pionirke, Hej Sloveni, Računajte na nas, zatim časopis ITD, tv emisija Duce Marković “Hit meseca”, pjesme Bebi Dol Mustafa i Rudi, grupe Zana Mladiću moj, Dodorni mi kolena, Momak za sve, kao i pjesme: Troje, Nađi me, Tko je zgazio gospođu mjesec, Oči boje meda, Ljuljaj me nežno, Niko kao ja, Kim Vajld, Džordž Majkl, Boj Džordž, Djuran Djuran, ABBA…

C.M: Kako najčešće izgleda jedan Vaš “običan” radni dan u Podgorici?

- Nijedan moj radni dan nije običan. To će vam potvrditi zaposleni u KIC-u ali i brojna publika. I nije riječ samo o količini radnog vremena koje je uvijek duže od standardnog (jer sam u KIC-u od zore do mraka), nego o prilici da tokom jednog radnog dana razgovaram kako sa zaposlenima iz svih resora KIC-a, tako i sa brojnim umjetnicima ili ljudima koji žele da sarađuju sa KIC-om, predstavnicima diplomatskog kora, NVO sektora, srodnih institucija iz Crne Gore i regiona ili pak građana koji žele da razgovaraju sa mnom na različite teme. Sve to

A a ISKR Trivo Zolak

Operosa Herceg Novi

Sa crnogorskim gardistima

72 Caffe Montenegro

Sa folklorašima

Bogata karijera – vrijedno iskustvo Snežana Burzan je imala zapažene novinarske angažmane u Pobjedi, Radiju Crne Gore, Radio Jugoslaviji i YU radiju u Beogradu, Radio Gorici, Televiziji Crne Gore. Za najboljeg mladog novinara RTCG proglašena je 1998. godine - njene TV emisije (iako je kratko radila na televiziji) postizale su uspjeh na festivalima. Tematika emisija i inicijative na Radio Gorici tad su bili novi i neuobičajeni poput emisije za Rome ili podrške tad tek nastajućem NVO sektoru od (1999-2003). U oblasti odnosa sa javnošću bila je savjetnica za medije i odnose sa javnošću - predsjednika Skupštine Crne Gore, gradonačelnika Podgorice, direktora NTOCG, PR menadžerka u BBM-u. Usavršavala se na obukama u: SAD, Kini, Južnoj Koreji, Velikoj Britaniji, Slovačkoj, Albaniji, Bugarskoj, Mađarskoj…. Jedna je od osnivačica Biroa za odnose sa javnošću Grada Podgorice. Njeni slogani su obilježili nekoliko političkih izbornih kampanja, a njene igre riječima krasile su kako Pobjedine naslove, tako i slogane i radio džinglove brojnih firmi koje su se oglašavale na medijima.

Kreirala je ili učestvovala u organizaciji mnogobrojnih gradskih i državnih manifestacija, a pisala je i piše scenarije za raznovrsne javne programe, dodjele nagrada, event-e.

Po njenim idejama su premijerno organizovani za skupštinski ambijent neobični događaji i programi.

73

„Vikendima se družim sa sestarama i sestrićima, sa kumovima i kumićima, drugarima“ za mene predstavlja i privilegiju ali i još veću obavezu.

I ako sam najčešće u KIC-u, radno, i u večernjim satima, uspijem da ispratim i dešavanja u CNP-u, gradskim galerijama, ali i koncerte ili teatarska gostovanja u Tivtu, Cetinju, Budvi...

Da ne zaboravim da pomenem i dva puta sedmično idem na probe KIC pop hora.

C.M: Šta je Vaša najjača profesionalna satisfakcija?

- Gdje god da sam radila ostavila sam upečatljiv, profesionalni, kreativni trag i otvorena vrata. To je moja najjača satisfakcija.

C.M: Kako volite da isplanirate slobodan vikend van Podgorice?

Sa prijateljima

74 Caffe Montenegro

- Sa familijom ili prijateljima na moru, u Kolašinu, sa Montenegro Phototrekkingom na planinarskim turama širom Crne Gore.

C.M: A u Podgorici (ako se izuzmu dešavanja u KIC-u)?

- U Podgorici sam u svom stanu uz knjigu, muziku, filmove ili sa dragim ljudima. Vikendima se družim sa sestrama i sestrićima, sa kumovima i kumićima, drugarima. Ipak, ako baš nije važno, ne preskačem nedjeljni riblji meni kod mama Cace koja nas tradicionalno okuplja.

C.M: Kad biste nagovarali nekog stranca da posjeti Crnu Goru, koje biste mu argumente naveli?

Sestre Burzan

- To radim godinama, da ne kažem decenijama. Kažem da naša prelijepa “Wild beauty”, uz prekrasno Crnogorsko primorje nudi mogućnost boravka u pet nacionalnih parkova, posjetu desetinama jezera, planinskih vijenaca, katunima, brojnim spomenicima kulture i religije, festivalima, užitak u nacionalnoj kuhinji i domaćoj rakiji, vinima, pivu, medu, sokovima, voću...

Samo zbog ljubavi...

Ljubav bi jedina imala moć da moj privatni život preseli u neku drugu zemlju.

C.M: Kad ste domaćin gostima sa strane u Podgorici, đe ih vodite i šta im pokazujete u našem glavnom gradu? Koje gastro specijalitete im nudite kao autohtone proizvode podgoričkog podneblja i tla?

- Podgorica zbilja ima šta da ponudi gostima iz svih krajeva svijeta. Ipak, u zavisnosti od uzrasta ili interesovanja, odlučujem gdje ću koga povesti. „Nudimo“: obilazak ostataka grada Duklje iz 1. vijeka naše ere, posjetu ostacima ilirskog grada Meteona i srednjevjekovnog Meduna, kao i muzeja Marka Miljanova. U srcu Podgorice mogu udahnuti i malo duha Vizantije u prelijepoj crkvi sv. Đorđa iz 11. vijeka.

Potom ih vodim u šetnju po Staroj varoši đe uživaju u Sat kuli (podignuta početkom 18.vijeka), u čardacima Abdovića, Đečevića, Krpuljevića, u dobro očuvanoj kući Čubranovića u kojoj je danas smješten libanski restoran, džamijama... Dio Stare varoši je i turska tvrđava Depedogen.

Posjetimo potom u blizini i Kuslevovu kuću, potom šetamo duž Ribnice ka nekadašnjoj Banji a sadašnjoj knjižari Karver.

Ako se zadržavamo u gradu hodajući ka Gorici, hvalim se rijetkim očuvanim zdanjima predratne arhitekture (podsjećam da je Podgorica jedan od najrazrušenijih gradova u Drugom svjetskom ratu) u ulicama: Njegoševoj, Balšića, Vučedolskoj.

Pokazujem Narodnu biblioteku „Radosav Ljumović“ koja u fundusu ima više od 200 hiljada knjiga, uz podatak da smo prvu čitaonicu imali još 1881, kao i Trg nezavisnosti sa velikom fontanom i nedavno otkrivenim spomenikom vojvodi Mirku Petroviću. Posjetimo i moju gimnaziju, pokažem i zdanja KIC-a i stadiona „Budućnosti“ kao i spomenik Partizanu-borcu na Gorici.

Podgorica je prepoznata i po svojim rijekama - Morača, Ribnica, Zeta, Sitnica, Cijevna; po mostovima: Milenijum, Union, braće Zlatičanin, Vezirov, i meni najmiliji, najstariji podgorički tzv. Rimski ili Adži pašin most na ušću Ribnice u Moraču na Sastavcima ili Skalinama; po parkovima: kralja Nikole, Njegoševom, Karađorđevom, Dječijem, parku u kompleksu dvorca Petrovića, Univerzitetski park, Tološka šuma, Zlatički park...

U neposrednoj okolini grada su prekrasna izletišta: na Marezi, Plavnici, Skadarskom jezeru, prema Kučima i Bukumirskom jezeru, a zbilja sa ponosom svima predstavljam vinski podrum Šipčanik i najveći vinograd u jednom komadu u Evropi na Ćemovskom polju.

U kanjonu Mrtvice

„Planinarenje za mene predstavlja najbolju antistres terapiju. Crnu Goru sam obišla uzduž i poprijeko sa divnim ljudima i vodičima Montenegro Phototrekkinga“ C.M: Vezujete li se za neke kafane?

C.M: Imate li omiljene restorane i koji su to?

- Da. Nekada je to bila BOA, kafić mojih srednjoškolskih dana a danas je to Titograd u Njegoševoj ulici. Oba ta lokala (kao i Caffe Caffe, City Hall, TG klub) vodio je ili osmislio programski koncept vazda-gazda Momo Sladaković. U tim lokalima mi sve odgovara, i vrsta muzike, i žive svirke vikendom, šarmantni gosti, konobari.

- Godinama su moji favoriti Kalabrija, potom - Pod volat, Lanterna, Anovi, Maestro, Bulevar, Terminal 4 (City Mall) u Podgorici. Obožavam švedski sto u „Splendidu“, slatkiše u „Bianki“...

C.M: Na osnovu čega pravite odabir restorana u koji odlazite po prvi put? Zašto se vraćate nekom restoranu ? A zašto se ne vraćate u neki ugostiteljski objekat „nikad više“?

- Uvijek volim da isprobam specijalitete u novootvorenim restoranima ili hotelima.

Vraćam se nekom restoranu ukoliko je hrana veoma ukusna, dobro pripremljena, a porcija solidna da ne kažem obilna (hahaha).

Ne dopada mi se posluženje zalogajčića hrane na zbilja lijepim velikim plitkim tanjirima koji su išarani sosom, dekorisani peršunom, kolutićima paradajiza…

Znam da će čitaoci razumjeti đe se ne vraćam!

C.M: Koliko Crnogorci poznaju Crnu Goru? Kako ste Vi najbolje upoznavali Crnu Goru?

- Moju prelijepu domovinu upoznavala sam uz roditeljske priče, potom školske lekcije, preko kazivanja tetka Drage, strika Nova, teta Maje. Ipak, najbolje sam je upoznavala istražujući je sama, putujući poslom ili drugim povodima, a posljednjih 10-tak godina i planinareći.

C.M: Planinarite. Šta je za Vas ta vrsta aktivnosti-hobija? Koliko ste Crne Gore obišli na taj način?

- Planinarenje za mene predstavlja najbolju antistres terapiju. Crnu Goru sam obišla uzduž i poprijeko sa divnim ljudima i vodičima Montenegro Phototrekkinga - Darkom, Markom, Budom... Kanjonu prelijepe rijeke Mrtvice, smještenom na samo pola sata od Podgorice, vraćala sam se tri

75

U Londonu

Bratislava

U beču m berin, m e fascinirala Ros juzikl Me in ri Popins ijeva opera Sev u mosko iljski berip vs Mocarto kom Boljšoj tae jevanje Bečkih dje ve Čarob tr ne frule. u modernizovan čaka, a a verzija Ostrvo Limnos

Atina

U Španiji

Kipar

tisak na te, jak u a i ljepo s e ijetu od d v u s č a torijska ozom n v is a im v s rž z sat. u žnja najb U KINI, 0 km na vila je vo oji „leti“ i do 40 ta s o e men ana k a do Vuh Šenžen U Americi na stadionu američkog fudbala

Stratford na Ejvonu

Amerika: Pokušala sam da upoznam i američki fudbal navijajući za Tirgove iz Misurija, ali priznajem da me više opčinio sam ambijent stadiona, čirslidersice, plehani orkestar, raznovrsna ponuda hrane i pića...

76 Caffe Montenegro

U hong kongu, sam uzbuđena upijala spoj betonske džungle solitera sa milion svijetlećih reklama krstareći po delti Biserne rijeke i Južnim kineskim morem. Oduševio me i spomenik posvećen idolu mog djetinjstva Brusu Liju.

Hong Kong

puta, i ponovo ću! Na mene su potom snažne utiske ostavile i ture po: Bjelasici, Komovima, Lukavici, Durmitoru a volim i planinarenja po Lovćenu, kao i spuštanja niz njegove strane ka Kotoru, Dobroti ili Perastu, kao i turu Brajići - Sv. Stefan.

C.M: Na koji način volite da doživite nove strane prostore?

- Oduvijek želim da u novim prostorima ostanem makar 5 -10 dana kako bih upoznala što više ljudi i dušu naroda, kulturu, znamenitosti, ulice i trgove, običaje, svakodnevnicu, te uspjela da i sama postanem dio te sredine. Taj proces stapanja i lične nadogradnje mi veoma prija! Moji takvi favoriti su: Firenca, Beč, Prag, Verona, Petrovgrad, Atina, Porto, Nica, Bratislava, Krf, Dubai, Izmir, Čikago, Stratford na Ejvonu, London, Kapri...

C.M: Volite da putujete i dosta putujete. Vraćate li se promijenjeni sa tih putovanja i šta (do) nosite sa sobom?

- Obožavam da putujem, kao što ste već saznali! Sa sobom donosim punu kameru foto i video snimaka, ulaznice od muzeja, galerija, koncerata, prospekte, vodiče, po nekoliko suvenirčića. Da ne ponavljam da se sa svakog puta vraćam duhovno bogatija.

Moji gradovi favoriti su Firenca, Beč, Prag, Verona, Petrovgrad, Atina, Porto, Nica, Bratislava, Krf, Dubai, Izmir, Čikago, Stratford na Ejvonu, London, Kapri...

C.M: Kakva mjesta birate za odmor ljeti? A zimi?

- Moj avanturistički duh me uvijek tjera u novo i nepoznato. Iskreno ne volim zimu ni zimske sportove, pa i tada preferirarm toplije predjele. Čekaju me: Njujork, Petra, Meksiko, Kuba, Argentina, Peru, Krit, Kapadokija...

C.M: Kako izgledaju Vaši odmori, jesu li aktivni ili je to čisti hedonizam, il’ oboje?

- Moje odmore uglavnom aktivno provodim i upravo to je moj hedonizam!

C.M: Jeste li gurman, koju kuhinju najviše volite? Postoji li neka hrana, jelo, kome ne možete odoljeti i kom se uvijek obradujete?

- Jesam, srećna sam gurmanka! Ne mogu odoljeti vrućem domaćem hljebu, starom kajmaku, priganicama, pitama i slično. Obožavam mesne specijalitete i ribu. Ma, sve volim! I uvijek sve probam...

C.M: Da li i danas analizirate tekstove i priloge u medijima iz perspektive novinara?

- Naravno! Jednom novinar uvijek novinar, kažu. To važi u mom slučaju.

Definitivno sam „oštećena“ pa uvijek slušam, gledam ili čitam medije iz profesionalnog ugla.

C.M: Koji su Vam to najljepši profesionalni momenti, koja je to najjača satisfakcija?

- Gdje god da sam radila ostavila sam upečatljiv, profesionalni, kreativni trag i otvorena vrata. To je moja najjača satisfakcija.

C.M: Kada pomislite na prethodnih 8 mjeseci ove godine i mnogobrojnih, brojnijih nego ikad, događaja u KIC-u, šta Vam, prvo bljesne kao najsnažniji momenat,

egipat je zemlja kojom sam fascinirana. I to ne samo piramidama. Na egipatskoj top listi su prije njih: Abu Simbel, Luksor, dolina kraljeva, krstarenje prelijepim Nilom...

Dubai

Egipat

Dubai pustinja

Dubai

U Emiratima sam uživala u fantastičnim pejzažima u kojima se spajaju pustinja, šume nebodera, prelijepe plaže, more. U Abu Dabiju me suptilnom nestvarnom ljepotom opčinila "Bijela džamija" šeika Zajeda, a u Dubaiju uz pustinju i plažu, utisak naravno ostavljaju najvisočija zgrada na Planeti Burdž kalifa, najskuplji i jedini hotel na svijetu sa sedam zvjezdica Burdž El Arab, najveći tržni centar ikad...

77

„Kao čelnica KIC-a, najvećim uspjehom smatram što smo postigli da vratimo povjerenje i umjetnika i publike raznih generacija, u ovu instituciju, te da skoro svakodnevno dobijamo pohvale za posvećen i profesionalan rad“

najmoćnija stvar - događaj koja se desila u tom periodu?

- Kako je sve mjerljivo, to što bljesne je da smo za proteklih 8 mjeseci organizovali oko 200 programa, od čega su više od 50 bili premijerni. Te programe pratilo je skoro 40 hiljada posjetilaca. Uz podsjećanje da je programski godišnji budžet KIC-a oko 120 hiljada eura, više je nego očigledno da smo uz predan rad, uz puno entuzijazma i ljubavi postigli ovako značajne rezultati. Smatram da i dalje opravdavamo naš slogan - srca kulture grada, ali i novi, status koji su nam dali posjetioci - epicentar crnogorskog kulturnog života.

Sa velikim interesovanjem ispraćeni su koncerti: Boža Vreća, Bilje Krstić, Aleksandre Radović, spektakularni džez mjuzikl „Poruka sa Saturna“, klasični indijski muzički duo Anjan Saha i Subrat Man, koncert istaknutog ruskog violoniste Antona Martinova, kanadskog MC June-a, vodećih svjetskih džez pijanista Batista Trotinjona i perskusioniste Minina Garaja, trija Morten Korvino Bilgen, Bojane Stamenov, orkestra TURKSOY, jubilarni svečani cjelovečernji koncert povodom 70 godina rada Folklornog ansambla KIC-a “Riznica narodne tradicije za budućnost”...

78 Caffe Montenegro

C.M: Na stranu Vaša skromnost, recite nam na šta ste ipak posebno ponosni?

- Uz podršku KIC-tima i brojnih prijatelja ove kuće, uspjeli smo da povodom 50 rođendana objavimo prvu monografiju KIC/Doma omladine “Sempre Iuvenis”, proslavimo 40 godina DODEST-a, osnujemo Forum mladih pisaca KIC-a, organizujemo nekoliko izuzetno dobro prihvaćenih kurseva “Crnogorskog ora”, pokrenemo manifestacije: “Literitorija”, MAKADO, CAS, KIC-ovu školu retorike, dobijemo, na prijedlog brojnih NVO i pojedinaca Nagradu “Iskra” za filantropiju (2016) prvi put među javnim ustanovama u našoj državi. Takođe, posebno sam ponosna što smo uz podršku NVO Kutak formirali KIC POP HOR jedinstven u regionu.

Ipak, kao čelnica KIC-a, najvećim uspjehom smatram što smo postigli da vratimo povjerenje i umjetnika i publike raznih generacija, u ovu instituciju, te da skoro svakodnevno dobijamo pohvale za posvećen i profesionalan rad.

C.M: Imamo li pravo očekivati od KIC-a kao što ste nas navikli pomake u sadržajima i ponudi, ali i inovacije u standardu i

Već tri godine sam na čelu podgoričkog KIC-a “Budo Tomović” i smatram da mi svo moje znanje i iskustvo, te brojni kontakti koje sam stekla predhodnih 20 i više godina, danas veoma pomažu jer, kao što znate budžeti za kulturu nijesu veliki.

nekim urbanim izazovima kulture koje nam nesebično uspijevate priuštiti iako to činite nekad iz potpuno nemogućih uslova? Da li tražimo kao publika previše naviknuti na upornost i moć Vaše volje i ljubavi koja prevazilazi i moć novca?

- Hvala vam puno! Ovo vaše pitanje koje je ujedno i zlata vrijedna konstatacija, dokazuje da ste prepoznali moje i naše rezultate i energiju koju svakodnevno ulažemo. Nastavićemo istim tempom i u septembru, jer su pred nama: TedX konferencija, Šesti međunarodni festival lutkarstva, serijal predavanja „Njegoš naš nasušni“, Festival dječije pjesme „Naša radost“, FIAT ...

Predstavljamo Vam Sport club “Challenge”, nesvakidašnji sportsko rekreativni kompleks, mjesto apsolutne harmonije, koje predstavlja sasvim novi oblik uživanja i opuštanja.

Klub posjeduje 4 teniska terena, uređena po najvišim standardima, sve u cilju stvaranja idealnih uslova za aktivno bavljenje sportom.

Ono po čemu smo jedinstveni je spoljašnji bazen, zagrijan tokom cijele godine, po uzoru na svjetske ski spa centre, tako da ćete uživati i po najnižim temperaturama vazduha i doživjeti pravu relax avanturu.

Pored bazena, u ponudi imamo i zatvoreni đakuzi, finsku saunu, tursko kupatilo, prostor za relaksaciju, kao i malu teretanu.

U kreativnom i inovativnom dizajnu enterijera priznate i renomirane firme “Doding”, kafe Sport kluba “Challenge” je u vrlo kratkom roku postao prepoznatljivo mjesto za održavanje svadbenih proslava, koktela, team buildinga...

SPA DAY

Izdvajamo niz poklon vaučera, kao izuzetan i originalan način da iznenadite Vama drage osobe.

Wellness & spa gift card SPA INTIMO

Ovom karticom stičete pravo na korišćenje wellness & spa centra

trajanju od 3 sata.

WellnessSport & cluba spa“Challenge” gift card

Card No

TennisOvom & karticom spa gift stičetecard pravo na korišćenje wellness & spa centra Sport cluba “Challenge” trajanju od 2 sata.

Ovom karticom stičete pravo na korišćenje o Card Ncentra teniskog terena u trajanju od 2 sata i spa Sport cluba “Challenge” u trajanju od 2 sata.

Card No

Tel/Viber: +382 69 012 222 Nalazimo se u mjestu Bandići, 9 km od Podgorice tkchallenge.com

- Dizajnerski hoteli u svijetu -

i l e hot

n o i h Fas unac luksuza vrh

80 Caffe Montenegro

Fendi butik hotel | zelena soba

priredila: marta jovićević

Svijet dizajna je ogromna i dinamična oblast u kojoj kreativnost dolazi u mnogim oblicima.

Dizajneri, nakon što postignu svoj vrhunac uspjeha prelaze na druga polja, u kojima takođe mogu ostaviti svoj pečat. Takav slučaj je sa vodećim modnim brendovima, koji svoj prepoznatljiv stil pretvaraju u različita iskustva. Iz ekskluzivnog odmarališta sa pogledom na netaknutu prirodu i plaže Balija, pa do hotelske palate u Dubaiju koja slavi renesansnu umjetnost i dizajn - odvešćemo vas do najelegantnijih dizajnerskih hotela na svijetu koje su izgradili takvi luksuzni brendovi.

Hoteli više klase godinama su često pozivali modne dizajnere ili luksuzne brendove da tu i tamo odrade malo magije za njih. Ali kada modna kuća ili luksuzni brend kupi sopstveni hotel ili stavlja ime dizajnera iznad ulaza u hotel, ulog je mnogo veći.

81

Zlatni čas | Italijanska kompanija Dimore Studio kreirala je dizajn koji uključuje ovaj paravan sa divanom i toaletnim stočićem u zlatnim nijansama

palazzo fendi Rim Nekada ste voljeli da pokazujete svoj auto ili kuću. Sada se društvena vrijednost gradi manje na posjedovanju tog cool auta, a više na iskustvima koje imate i možete da podijelite sa drugima.

Veliki Fendijev fashion butik hotel u kojem je raskoš došla do svog vrhunca, smješten je u poznatoj rimskoj četvrti, preko puta Španskih stepenica i najluksuznije italijanske shopping ulice. Već na samom mermernom ulazu goste dočekuju antikvarne skulpture i najljepši umjetnički primjerci iz istorije. Zgrada koja je bila u originalnom vlasništvu porodice Boncompagni-Ludovisi sad je pod Fendijevim okriljem podijeljena u nekoliko sekcija. Arhitekta Marco Constanzi potpisuje ovaj prvi Fendijev boutique hotel u kojem se nalaze privatni

82 Caffe Montenegro

apartmani, Zuma restoran kao dio svjetski poznatog lanca, ali i atelier krzna u kojem će se svakom posjetiocu i kupcu pristupati individualno. Svaki gost hotela prilikom check-ina dobija svoj iPad, soundtrack i dnevnik sa Fendijevim potpisom kako bi odmor u ovoj italijanskoj luksuznoj oazi bio potpun.

FENDI - ZELENA SOBA - Renoviranje palate Fendi uključivalo je i transformaciju trećeg sprata u privatni salon za VIP goste, pod imenom Palazzo Privé. VIP apartman u dnevnom boravku uključuje lounge stolicu švedskog dizajnera

namještaja Bruna Mathssona i klupske stolice belgijskog dizajnera i antikvara Axela Vervoordta. Dnevni boravak od trpezarije odvaja metalno-staklena polica za knjige Dimore studija koja je dizajnirana u saradnji sa Fendiem za Milansku nedelju mode 2014.

Simbolizam statusnog položaja postaje manje u stvarima i više u iskustvima.

Versace Casa (čiji je osnivač Gianni Versace, prezentovao svoju prvu modnu kolekciju 1978. godine) rekao je da je stvorio „prvi u svijetu modno-brendirani hotel“ 2000. godine kada je otvorio svoju „Palazzo Versace“ na australijanskoj Zlatnoj obali, južno od Brizbejna.

Kasnije kompanija otvara još jednu Palazzo Versace na obali Dubaija. Sva ljepota i luksuz modnih revija Giannia Versacea u istoriji se odražavaju u ovim nevjerovatnim hotelima. Fantastična arhitektura pokazuje bogatstvo i italijanski ukus za spektakularan dizajn.

Sanjaćete sve ove luksuzne sobe i sadržaje koji odražavaju stil i prestiž Versacea.

Podsjećajući na italijansku palatu iz 16. veka, Palazzo Versace Dubai je neoklasično remek-djelo sa suptilnim tragovima arapske arhitekture. Izuzetno atraktivan ulaz, visoki svodovi, uređeni vrtovi i niz lijepo dizajniranog italijanskog namještaja, hotel zaista simboliše način života kuće Versace.

Udaljen je svega 15 minuta od internacionalnog aerodroma Dubai i 8 minuta od Burj Khalife. Po dolasku će vas dočekati upečatljivi dizajn „Pietra di Fiume“ ikoničke Meduse i grčkog dekora.

Svaki komad namještaja i tkanine koji krase 215 hotelskih soba i apartmana i 169 rezidencija, su dizajnirani i krojeni u kući Versace isključivo za Palazzo Versace Hotel u Dubaiju. Svaki od 8 restorana i barova u hotelu su dizajnirani da imaju terasu oslikanu u freskama koje odražava nasleđe Palazza, gdje je unutrašnji dvor neformalni prostor za susrete, večere i uživanje u klimatskim udobnostima. Tri otvorena bazena su ukrašena mozaikom i okružena palmama i cvijećem. Divno uređeni vrtovi i neometani pogled na horizont Dubaija, čini ovaj luksuzni hotel idealnim za vjenčanja i društvene događaje u Dubaiju.

Palazzo Versace Dubai

Versace je bio prvi Versace Casa (čiji je osnivač Gianni Versace, prezentovao svoju prvu modnu kolekciju 1978. godine) stvorila je po Giannijevim riječima „prvi u svijetu modno-brendirani hotel“ 2000. godine - „Palazzo Versace“ na australijanskoj Zlatnoj obali, južno od Brizbejna.

83

Apartman unutar Armani hotela u Burj Khalifi od 360m2, spreman je da ugosti 6 gostiju sa King size krevetom i pogledom na grad i koťta otprilike 6.200₏ za jednu noć.

84 Caffe Montenegro

Smješten u najvećoj zgradi na svijetu, Burj Khalifi, u kojoj zauzima ukupno 11 spratova, Armani Hotel and Residences je pravi primjer kako je to živjeti na „visokoj nozi“. Nerazmetljiva elegancija je hajlajt Armanijevog hotela u Dubaiju, eksplicitno sprovedena u svakoj od 160 gostinjskih soba i apartmana, U sklopu hotela možete probati najukusniju hranu iz gotovo svih svjetskih kuhinja: 5 restorana (indijski „Armani/Amal“, japanski „Armani/ Hashi“, mediteranski „Armani/ Mediterraneo“, toskanski „Armani/ Ristorante“, restoran malih delikatesa „Armani/Peck“), bar „Armani/ Lounge“ (u kojem se, između ostalog, može degustirati kafa sa crnom čokoladom posuta pahuljicama 23-karatnog zlata), noćni klub, spoljašnji bazen na 3. spratu hotela, spa centar… Svaki detalj u hotelu birao je lično Giorgio Armani i veoma uspješno postavio veoma visok nivo vizuelne estetike i neprikosnoven nivo usluge. Završna obrada i materijali, pored primijenjenog dizajna ostavljaju gosta bez daha, podovi prekriveni japanskim tatamijem, kupatila obložena zelenim bamboo mermerom iz Brazila, kao i koža i tkanine iz Firence…

OSCAR DE LA RENTA Tortuga Bay

Prona đite sebe u biseru Kariba

Koralni grebeni, tropske ribe i rijetke ptice čine ovaj prirodni rezervat destinacijom koja se mora posjetiti bar jednom u životu. Kilometri netaknute privatne obale i rajsko okruženje podstakli su proslavljenog dizajnera da kreira enterijere koji mame na uživanje. Iz apartmana se praktično može uskočiti u vodu ili uživati u doručku uz muziku talasa.

Tortuga Bay nudi mnogobrojne aktivnosti i zabavu. Možete uzeti časove golfa, roniti,

Armani hotel Dubai 5 zvjezdica sof isticirane ljepote

- Puntacana Resort & Club

jahati konje, igrati tenis ili se relaksirati u Six Senses Spa centru. Resort posjeduje fitnes centar kao i malu kapelu, ukoliko u ovom raju poželite da se vjenčate. Sve i da ne volite

ništa od ponuđenog, opcija izležavanja na suncu i cjelodnevnog kupanja u kristalno plavoj vodi Dominikanske Republike, uvijek je dobra alternativa.

85

86 Caffe Montenegro

tel o h i r a Bulg rt - Bali i re s o

Čist pogled na Indijski okean očekuje goste u Bulgari hotel i resort Bali, koji se nalazi na 150 metara iznad linije mora, na vrhu Uluwatu, Indonezija. Kao dio ekskluzivne destinacije, resort nudi apsolutnu privatnost i mir, čineći ga idealnim za intimne susrete i relax odmore.

Dizajniran od strane Antonia Citteria, Patricie Viel i partnera, Bulgari resort se sadrži od 59 vila, sve uključuju ogromne sobe i dnevne boravke, luksuzna kupatila koja imaju pogled na okean, terase, vrtove, bazene na vrhu litice

i okeana. Najveća od svih, Bulgari Villa, dovoljno je velika da ugosti i do 50 gostiju. Tu su i Bulgari palate sa posebnim ugodnostima. Na kraju, u srcu resorta je Wellness i Spa centar, svetilište holističkog iscjeljenja koje nudi tradicionalne

indonežanske masaže i savremenetehnike i tehnologije modernog Spa centra.

Ovo je vrijeme u kome je izražen simbolizam društvenog statusa i „danas je reputacija više digitalna“ 87

Maison Moschino, Milano hotel koji podsjeća na prizore iz “Alise u zemlji čuda“

Osim što vode modne piste i kreiraju kolekcije, veliki broj poznatih modnih dizajnera ostavio je snažan umjetnički utisak i u hotelskim sobama. Od enterijera koji odražava odličan ukus u umjetnosti u sobe koje izgledaju kao odjeća visoke mode, ovo su neki od modnih hotela o kojima ćete sanjati

88 Caffe Montenegro

Maison Moschino je jedinstveni butik hotel u Milanu. Dizajniran od strane Moschino kreativnog tima, hotel se ponosi svojim surealnim dekorom i najnovijom tehnologijom.

Staru neoklasičnu zgradu, koja je 1840. godine bila prva milanska željeznička stanica, Moschino je izvana obnovio tačno onako kako je izgledala kada je sagrađena, ali enterijer je pretvoren u “modnu priču 21. vijeka na granici sna i stvarnosti”. Luksuzni hotel na četiri sprata ima 54 sobe i 15 apartmana, uređenih u varijacijama 16 stilova

nadahnutih bajkama. Prema riječima Moschinove kreativne direktorice Roselle Jardini, sobe su osmišljene tako da već nazivom pružaju ugođaj “optimističnih priča u svijetu mašte”.

U enterijeru su stvorili veoma upečatljiv savremen svijet satenskih haljina velikih dimenzija, suspendovana svijetleća tijela u obliku pudlica i ovaca, kao i umjetničke instalacije baletskih haljina.

“Alisina soba” svakako će privući obožavatelje ove kultne bajke. Sličnog je ugođaja i soba “Spavanje u večernjoj toaleti” u kojoj je krevet oblikovan poput duge, kraljevski crvene svečane haljine, zatim “Slatka soba” s jastucima i svjetiljkama u obliku kolačića. U “Sobi latica” namještaj je dizajniran tako da se čini kao da je izrađen od ružinih latica, a u “Šumi” gost spava među drvećem.

Soba “Zlato” tematski je posvećena sjaju plemenitog metala, a i mnoge druge sobe nadahnute su bojama, poput opuštajuće plave. U “Pola sobe” svaki je predmet dizajniran kao polovina nečega, ali plaća se, naravno, puna cijena.

Maison Moschino “Spavanje u večernjoj toaleti” u kojoj je krevet oblikovan poput duge, kraljevski crvene svečane haljine

Christian Lacroix

Hotel Le Bellechasse Saint-Germain Enterijer hotela radio je čuveni dizajner Christian Lacroix, u svom prepoznatljivom kitnjastom stilu. Trompe l’oeil tapete (art tehnika koja stvara 3D iluziju objekata) i satenske zlatne stolice u antičkom stilu u kombinaciji sa crnim mermerom i cvjetovima. Posjeduje prijatno unutrašnje dvorište gdje se ljeti služi doručak i piće. 33 sobe

različitih karaktera: gdje su dizajn, objekti i boje vješto orkestrirani i u isto vrijeme se pojavljuju neoklasicizam i boemski duh. Igrajući se sa paletom ambijenata i uticaja, uspostavljen je uspješan balans

između smjelosti i tradicije.

Christian Lacroix je kreirao 7 univerzuma različitosti u svim sobama: Patchwork, Avengers,

Saint-Germain, Tuileries, Mousquetaires, Jeu de Paume, Quai d’Orsay.

89

- Prestižna prezentacija ljepote i mode na Svetom Stefanu -

Sense of Beauty

2017 fotografije: modna kuća „Zoran“

U predivnom ambijentu Svetog Stefana (amfiteatar na otvorenom), 6. avgusta 2017. održana je, sad već tradicionalna manifestacija (treću godinu za redom) - Sense of Beauty 2017. Prestižni događaj organizovali su Kuća mode i ljepote i akademija ,,Zoran” i firma „Pure Angel“. Manifestacija je u sebi sublimirala personifikaciju umjetničkog umijeća, znanja, ljepote, uspjeha ali i humanosti koja je neophodna karakteristika onih zaista velikih i uspješnih firmi i pojedinaca.

Kao pokretači velikog broja dobrih stvari, Zoran, njegova porodica i njegovi timovi daju neprocjenjiv doprinos kako za razvoj fizerske struke, mode, ali i humanih aktivnosti u našoj zemlji Kuća mode i ljepote ,,Zoran” je opštepoznata po organizaciji, suorganizaciji, podršci i učešću u mnogim modnim ali i humanim manifestacijama u Crnoj Gori i šire. Kao pokretači velikog broja dobrih stvari, frizer Zoran, njegova porodica i njegovi timovi daju neprocjenjiv doprinos kako za razvoj fizerske struke, mode, ali i humanih aktivnosti u našoj zemlji. Skoro da ni jedan događaj kod nas nije prošao bez njihovog učešća. A njihovo umijeće i uspjesi zahvaljujući stalnom prisustvu na svjetskim smotrama i takmičenjima

90 Caffe Montenegro

frizera našu zemlju svrstavaju među poznate i ozbiljne predstavnike te struke, nekoga ko poznaje i ozbiljno prati trendove u Evropi.

U pozdravnoj riječi na otvaranju manifestacije ,,Sense of beauty 2017”, vlasnik Kuće mode i ljepote ,,Zoran”, frizer Zoran Vukčević izrazio je veliko zadovoljstvo što se ta uspješna misija nastavlja i što su se umjetnici u svijetu mode i frizura i ljubitelji mode okupili ponovo na Svetom Stefanu sa istim ciljem i posvećenošću događaju.

Revije frizura na ovom događaju su bile zaista fantastične, svojevrstan modni performans gdje je još jednom pokazan u ovom slučaju glamurozan rad Zoranovog tima. Na reviji su zeli češće i internacionalni gosti iz te struke pa je to zaista bio ugođaj za pamćenje i to na najljepšem mjestu na Jadranu. Dio ove umjetničke prezentacije bili su: Duška Bogataj, jedno od najvećih imena frizerske struke na Balkanu, Dragoljub Andrejić, frizer koji je među prvima sa naših prostora osvojao nagrade u Opatiji,

Parizu, Beču, trener naše ženske frizerske reprezentacije i Pier Filippa Francia, svjetski višestruki šampion, trener reprezentacije.

Nakon predstavljanja modela grčkog brenda Keti Heindels, uslijedio je još jedan performans koji je osmislio i realizovao “junior tim Zoran” koji čine Zorana Vukčević, Uroš Pajović i Leontina Vukčević.

Ivan Vukčevć je kolegi iz Makedonije (koji je doživio nesreću) uručio novčanu pomoć koju su prikupili frizeri iz salona ,,Zoran” i poželio mu brz oporavak. Taj njegov postupak oduševio je sve prisutne.

Posjetioci su na ovoj manifestaciji bili u prilici i da vide revije crnogorskih kreatorki Marine Banović – Džuver i Sanje Bobar, ali i kolekciju internacionalnog ultramodernog grčkog brenda – Keti Heyndels.

U muzičkom dijelu programa nastupila je Andrea Demirović, Komnen Vuković, Bojan Marović, a gost iznenađenja bio je Sergej Ćetković. Na koktelu upriličenom u kafeu Agora služeno je vino malvazija iz Plantaža, a nastupila je Renata Perazić. Program je vodila Dajana Golubović-Pejović.

,Sense of beauty 2017” je događaj koji je Zoran Vukčević sa partnerom u organizaciji firmom „Pure Angel“ zaista osmislio da bude na najvećem mogućem luksuznom nivou i dostojan mjesta na kome se održava. Zaista ozbiljan događaj, visok estetski ugođaj i priča sa sadržajem i poentom. Svaka čast.

91

Gradski ukusi - štokholm

Toplo srce Tekst: ana đurković

Grad je već decenijama prepoznat kao toplo srce Skandinavije, moderan i opušten grad u kome ima mjesta za svakog i u kome se uvijek nešto dešava. Prepoznatljivi spoj ljepote i praktičnosti uparen sa dobrim provodom i gostoprimnošću stavlja Štokholm među najbolje prijestonice Starog kontinenta 92 Caffe Montenegro

Stari grad ili Gamla Stan je srce grada i dobro mjesto odakle kreću turističke avanture. Iako je prilično posjećen i uvijek vrvi turistima, njegovi popločani prolazi i ulice, zgrade od terakote i kraljevska palata su nešto što definitivno treba vidjeti.

93

Sa svojim dugim ljetnjim noćima i sređenim prodavnicama i restoranima, Štokholm je jedna od najzanimljivijih ljetnjih evropskih destinacija. Svako ko čuje riječ Štokholm obično zamišlja hladnoću međutim, ovo je, naročito posljednjih godina razbijena zabluda. Štokholm je najviše od svega potpuno kul grad i to je ono što preovladava kao opšti utisak posjetilaca.

Grad je smješten na arhipelagu na obali Baltičkog mora. Ukupno 14 ostrva spojenih mostovima i kanalima, daje gradu duh različitosti i upečatljiv šarm.

Znamenitosti i atrakcije razasute su širom svih 14 ostrva, a ako volite da šetate to će biti najbolji način da iz sve vidite, i još mnogo čega drugog usput.

Stari grad ili Gamla Stan je srce grada i dobro mjesto odakle kreću turističke avanture. Iako je prilično posjećen i uvijek vrvi turistima, njegovi popločani prolazi i ulice, zgrade od terakote i kraljveska palata su nešto što definitivno treba vidjeti. Arhitektura starog grada ostala je bukvalno netaknuta - zahvaljujući neutralnosti za koju se Švedska odlučila tokom Drugog svjetskog rata. Istovremeno Gamla Stan je i glavna žila kucavica grada odakle su najbolje konkcije sa svim ostalim djelovima razbacanog Štokholma.

Južno od Gamla Stana je danas jedan

94 Caffe Montenegro

14 ostrva spojenih mostovima i kanalima, daje gradu duh različitosti i upečatljiv šarm od najpopularnijih kvartova, zapravo ostrvo Sodermalm. Ovo je destinacija sa sve one koji vole obilazak kafea, barova i prodavnica, buvljaka, vintidž butika i trend galerija. U ovom kraju ćete piti kafu i prebirati po hrpi vintidž

haljina i nakita, kupiti komad namještaja ili dekoracije u hotelu u kome odsjedate ili otići kod nekoga na večeru i šišanje. U SoFo kvartu, kako ga još zovu nikad nećete raditi samo jednu stvar. Sa Sodermalma se pruža lijepo

Šveđani su veoma kosmopolitski i domaćinski nastrojeni prema gostima

pogled na ostale djelove grada a šetnja duž ulica sa drvenim kućama iz 16. vijeka je nešto zaista posebno.

Zatim je tu Vasastan, za sve one koji vole dobar dizajn. Kraj obiluje kraft prodavnicama, studijima i manje više svim onim što oduzima dah. Ostermalm je dom najbogatijih i najprestižnijih ulica i kuća, mjesto neviđenog luksuza ali na nekih švedski način.

Ipak, Štokholm je grad u kome vam vodiči, blogovi, novinski članci i upustva neće mnogo značiti jer ćete upravo zbog tog šarma grada koji leži u različitosti svakog od 14 ostrva, biti zavedeni da sami nađete ono što vas interesuje i zadivljuje. A u Štokholmu zaista ima svega za sve. Iako su skorašnji teroristički napadi narušili tu sliku, Štokholm i dalje važi za jedan od najsigurnijih, najčistijih i najprijatnijih evropskih gradova. Takođe, on je jedan od najotvorenijih i naj gayfriendly gradova na svijetu.U njemu je na svakom koraku pristutna nevjerovatna mješavina umjetnosti, kulture i dizajna sa najboljim šoping zonama i nebrojenim mogućnostima za avanturiste i one željne aktivnog odmora.

orjentisana zemlja i veoma domaćinski nastrojena prema gostima a jezički purizam, po kojemu je recimo Francuska postala poznate, u potpunosti je zaobišao Šveđane. Stoga i ne čudi da je toliko mnogo švedskih umjetnika, naročito pop muzičara postalo svjetski poznato.

Abba, Robyn, Cardigans, Ace of Base, Roxette, samo su neke od svjetskih i švedskih pop zvijezda možda baš zahvaljujući toj otvorenosti i neopterećenosti vezanjem za zemlju i jezik.

Slična stvar je sa nekim od najvećih svjetskih brendova kakvi su H&M i Ikea.

Otvorenost je još jednom donijela uspjeh Šveđanima, ovaj put preko kompanija koje su bile spremne da prihvate nove

tehnologije i napredne biznis strategije.

U trendu, jeftini i prijemčivi svima zbog dobroh dizajna i funkcionalnosti, Švedski proizvodi samostalno vladaju svijetom.

Najbolji šoping i najluđi provod Štokholm važi za jedan od evropskih gradova u kojem ćete potrošiti najviše novca. Ovo je samo djelimično tačno jer iako ima mjesta od koji se zavrti u glavi od nula u cifri, veći je problem to što ćete sve htjeti da kupite. Zaista trebate biti prisebni da odolite još jednoj dizajnerskoj radnji torbi, ranaca, narukvica,

Otvoreno za sve Po istraživanju oz 2008. godine, 89 procenata građana Švedske govorilo je engleski jezik i to sa veoma naprednom ocjenom. Kulturološki gledano, Švedska je veoma kosmopolitski

95

haljina, lampi, ukrasa, statua... manje - više svega. Skandinavci su poznati po jednostavnom i funkcionalnom dizajnu, smjelih kombinacija koji se uklapa u svačiji život a Štokholm je čini se centar najboljih predstavnika tog koncepta.

Restorani i mjesta za provod su opet scena za sebe u Štokholmu naročito ljeti. Mjesta za provod variraju od ultra pomodnih, fensi do podzemnih garaža i alternativnih prostora. Često su mjesta u kojima odsijedate i mjesta okupljanja kako gostiju tako i lokalnog stanovništva pa su neočekivane žurke i provodi potpuno regularna stvar u svako doba.

O klupskoj sceni Štokholma suvišna je svaka priča - to jednostavno morate iskusiti i otkriti. Jedno je zagarantovano, dobar provod za svakoga i u svako doba.

Nordijska kuhinja zasluženo se nalazi na vrhu ljestvice svjetskih kuhinja a restorani u Štokholmu najbolji su prezenteri te gastronomije. U gradu ima čak osam restorana koji su zaslužili Mišlen zvijezdice, za početak. Ono što posebno oduševljava je ogromna mogućnosti izbora - od jeftinih, toplih i malih lokalnih restorana sa pogledom na ulicu do ogromnih kantina u nekadašnjim industrijskim postrojenjima, restorana koji planiraju dnevne menije u odnosu na svježe isporuke lokalnih snabdijevača... opcija ne fali pa je jedini problem kako sve što biste htjeli probati u jednom danu.

96 Caffe Montenegro

Od jeftinih, toplih lokalnih restorana sa pogledom na ulicu, ogromnih kantina u nekadašnjim industrijskim postrojenjima, restorana koji planiraju dnevne menije u odnosu na svježe isporuke lokalnih snabdijevača... opcija ne fali pa je jedini problem kako sve što biste htjeli probati u jednom danu.

97

PODGORICA Watch shop TIME Trg Republike bb tel: +382 (0) 20 232 149 mob: +382 (0) 67 221 441 fax: +382 (0) 20 232 326 e/mail: timeplus@t-com.me

BUDVA Watch shop TIME Delta City, Cetinjski put bb tel: +382 (0) 20 290 090 mob: +382 (0) 67 243 383

Watch shop OLD TIME Petra Prvog 23 (Stari grad) tel: +382 (0) 33 452 880 mob: +382 (0) 67 333 334

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407

NAPRAVITE SAMI SVOJU KOMPOZICIJU:

MODULARNO SJEDENJE tekst: Spec.sci.arh Gordana Vujičić

Modularan namještaj je onaj koji se sastoji od više zasebnih jedinica dizajniranih po dimenzijama standarda, a koje se mogu kombinovati stvarajući nove i drugačije funkcionalne cjeline.

P

otreba za modularnim tipom namještaja javila se kao odgovor na sve manje prostore u kojima živimo i radimo. Kako je stekao veliku popularnost i dalje se razvijao, više se ne koristi samo u malim prostorima već je vrlo praktičan kada treba napraviti veliki niz, na primjer, jednobraznog sjedjenja u nekom holskom prostoru.

Primarna osobina modularnog namještaja je funkcionalnost ali mu ni dizajn nije slaba strana. Naime, toliko je mogućnosti slaganja i kombinovanja da skoro sami stvarate konačan dizajn na osnovu svojih potreba. Ovaj momenat koji podstiče na kreativnost i razmišljanje stvarajući kombinaciju jedinstvenu za vaš prostor pozdravljen je i od strane psihologa jer sve više živimo u svijetu gdje nas gotova rješenja lišavaju otvorenosti prema nečemu drugačijem.

100 Caffe Montenegro

Za dizajnera je veliki izazov stvoriti modularni namještaj

NamjeĹĄtaj ovog tipa se pri seljenju u drugi prostor lakĹĄe moĹže uklopiti nego bilo koji drugi

101

V

eliki je izazov za dizajnera stvoriti modularni namještaj. Svaka kombinacija treba da bude funkcionalna, a slaganje dva, tri ili više modula ne smije da optereti izgled kompozicije ili da je učini siromašnom. Često se pominje i da je modularni namještaj komercijalnija varijanta od ostalih. To je momenat gdje se arhitekta i investitor slažu u projektovanju. Investitoru odgovara zbog budžeta dok arhitekta gleda da dodatno izrazi svoju kreativnost.

Ono što daje dodatno slobodu pri odabiru ovakvog tipa namještaja je to što se pri seljenju u drugi prostor lakše može uklopiti nego bilo koji drugi i dati novi pečat novom kombinacijom modula.

Modularni namještaj je stekao veliku popularnost, pa se više ne koristi samo u malim prostorima već je vrlo praktičan kada treba napraviti veliki niz, na primjer, jednobraznog sjedjenja u nekom holskom prostoru

Adresa: Cetinjski put bb Donja Gorica, Podgorica

102 Caffe Montenegro

Tel: +382 20 261 575;

+382 20 260 574 Mob: +382 69 031 071

Mail: dr@t-com.me Web: www.drtrade.me

Š e r o n F l i n - T h e F e r m e n ta r y proizvodnja ukisjeljenih proizvoda

Novi život starih recepata

Tekst: ana đurković

Sirovo, divlje i sporo, su riječi kojima se jednostavno opisuje ono što rade majstori iz Melburna u Australiji.

Oživljavanje i novi život starinskih metoda čuvanja hrane potpuno su obuzeli Australijance, a sada se pokret širi i dalje, na nove horizonte 104 Caffe Montenegro

Kada je ćerka Australijanke Šeron Flin imala veoma ozbiljnih problema sa varenjem, Šeron je pokušala sve da je izliječi. Ono što joj je zaista pomoglo bilo je fermentisano, ukiseljeno povrće koje je pripremala za nju. Ubrzo su recepti dospjeli do prijatelja, pa do komšija i tako se malo po malo odmotalo klupko današnje veoma uspješne prodavnice i proizvodnje fermentisanih proizvoda the Fermentery u Australiji. Iz Šeronine kuhinje, biznis se proširio na veći prostor i ozbiljan pogon u Melburnu a potom, 2014. i na partnerstvo sa Rodžerom Fovlerom sa kojim je prodaja krenula konstantnom uzlaznom putanjom.

The Fermentary danas proizvodi šest proizvoda: kisjeli kupus sa kimom, kimči, veganski kimči, dimljeni halapenjo kisjeli kupus, kisjeli crveni kupus sa komoračom i različite ukisjeljene kombinacije divljih biljaka. Ukus je neodoljiv mnogima - hrskav, kisjeo, slatko-slan i veoma slojevit. Ono što majstori, čuvari starog zanata dobro znaju a što najviše utiče na jedinstveni kvalitet koji prižaju je vrijeme kisjeljenja, temperatura i kvalitet i svježina namirnica ali i veoma delikatan proces koji

Iz Šeronine kuhinje, biznis se proširio na veći prostor i ozbiljan pogon u Melburnu a potom, 2014. i na partnerstvo sa Rodžerom Fovlerom sa kojim je prodaja krenula konstantnom uzlaznom putanjom 105

njeguju u svojoj kuhinji. Kvalitet se bazira i na činjenici da za kisjeljenje ne koriste nikakvu kulturu ni bakterije već je krajnji ishod postignut isključivo velikim iskustvom i istraživanjem ove stare i pomalo zaboravljene vještine čuvanja hrane.

Pored šest osnovnih proizvoda, The Fermentary nudi i različite napitke koji su veoma blagotvorni za stomak. Prvenstveno je to kefir sa blagotvornom probiotskom kulturom, kefir voda od đumbira i smokava, i drugi napici od đumbira sa različitim dodacima.

Filozofija ovo dvoje vrijednih ljudi veoma je jednostavna i iskrena. Šeron je čvrstih ubjeđenja da danas hrana nikako ne bi smjela biti brza i jeftina, osuđena na velike lance supermarketa i brze hrane i da to vodi u otuđenje od prirode i tradicije. Do te mjere je sistem pogrešno ustrojen da se organska i prirodna hrana, naročito živa hrana kakvu proizvodi, tretira kao lijek i komoditet. Iako su teglice ukisjeljene hrane koju pravi, zdrave za varenje one su istovremeno i veoma ukusne i gode srcu i duši pa zato svoje proizvode nikako ne plasiraju kao lijek i već kao svakodnevni ukusni dodatak jelima i ishrani.

Uspjeh proizvoda vidljiv je i očigledan u svim poznatijim lancima zdrave hrane u Australiji, a u skorije vrijeme na menijima mnogih restorana nalaze se njihovi proizvodi. Šeron i Rodžer se međutim ovdje ne zaustavljaju i svoje iskustvo i znanje nesebično prenose i na druge kroz bezbroj radionica i predavanja koje nude zainteresovanim proizvođačima ili pojedincima čuvajući tako stari zanat od zaborava i čineći veliku uslugu zdravlju mnogih.

Na njihovom sajtu www.thefermentary.com.au redovno objavljuju svoje nove avanture, istraživanja novih ukusa i metoda fermentacije hrane. Pa tako svako koga ova metoda interesuje i ko voli slano-kisjeli ukus može i sam probati da pravi ukiseljenu hranu i da svoj doprinos u čuvanju i novim mogućnostima jedne veoma stare metode čuvanja hrane i liječenja.

106 Caffe Montenegro

Šeron i Rodžer se međutim ovdje ne zaustavljaju i svoje iskustvo i znanje nesebično prenose i na druge kroz sopstvenu knjigu, bezbroj radionica i predavanja koje nude zainteresovanim proizvođačima ili pojedincima čuvajući tako stari zanat od zaborava

The Fermentary danas proizvodi šest proizvoda: kisjeli kupus sa kimom, kimči, veganski kimči, dimljeni halapenjo kisjeli kupus, kisjeli crveni kupus sa komoračom i različite kombinacije divljih biljaka 107

- Smokva hiljadu i jedna priča

Rajsko voce Smokva potiče iz Mesopotamije, u Egiptu se spominje 4.000 godina prije Hrista, a bila je čak i Kleopatrino omiljeno voće. Smatra se da potiče iz Jugozapadne Azije, a da je preko Turske dospjela na Mediteran. U Crnoj Gori uspijevaju u primorskom i centralnom dijelu zemlje priredila: SANdra vahtel

110 Caffe Montenegro

Sveto voce

Prorok Muhamed je jednom rekao „Ako bih zaželio rajsko voće, to bi zasigurno bila smokva“. Ovo najpoznatije voće u biblijskoj tradiciji, spominje se i u Kuranu, kao i u nekim Babilonskim spisima, a vjerovatno je Sumerska civilizacija bila prva koja ju je koristila kao lijek. U Staroj Grčkoj bila je jedna od glavnih namirnica u ishrani, dok su je u Rimu smatrali svetim voćem. Stari Grci su izrazito poštovali smokve, pa su tako zakonom zabranili izvoz najkvalitetnijih vrsta, a rimska legenda kaže

da se vučica, koja je hranila Romula i Rema, odmarala ispod smokvinog drveta. U to vrijeme je već postojalo 29 vrsta smokve, a danas postoji oko 600 različitih vrsta tog voća.

Smokva se tradicionalno služi za vrijeme jevrejskog praznika Pashe.

U budizmu ova voćka ima značajno mjesto jer je, prema legendi, sjedeći ispod stabla smokve Sidarta doživio prosvjetljenje kojim je postavljen temelj budizma. U starom Egiptu list, plod i mlječni sok smokve bili su na popisu ljekovitih biljaka. Prema

Možda nijeste znali se da su smokve prve * Smatra plantažno gajene biljke se beru dva puta godiš* Smokve nje. Prva berba je u junu. Druga berba je bogatija, počinje krajem avgusta, a traje do jeseni.

Poslednji plodovi mogu da se uberu i u novembru.

plod smokve je ono * Stvarni što većina nas naziva sjeme, a

U svim kulturama stablo i plod smokve simboli su obilja, plodnosti i slasti

nalazi se u mesu smokve.

je na vrhu svjetske pro* Turska izvodnje, a slijede je Egipat, Iran, Grčka, Alžir, Maroko i Kalifornija.

pisanim dokumentima koje su ostavili Grci i Rimljani, Platon je smokvu zvao prijateljicom filozofa jer jača inteligenciju. Postoji i legenda da su atletičari na Olimpijskim igrama smokvu dobijali kao medalju. U svim kulturama stablo i plod ove voćke simboli su obilja, plodnosti i slasti. Sočna i slatka smokva jedna je od prvih voćki u kojima su naši drevni preci uživali. Na Bliskom Istoku pronađeni su ostaci smokava starih preko 11 hiljada godina. Moguće je da su ljudi uzgajali smokvu prije pšenice, ječma i mahunarki. Osim u svojoj postojbini na Mediteranu, smokva se danas uzgaja u mnogim zemljama svijeta, spada u takozvane drevne biljke čija je ljekovitost poznata čovjeku još od samih početaka civilizacije.

Omiljeno voće Kleopatre Kleopatra ih je obožavala. Nekom vrstom džema od smokava njegovala je svoju kožu i u tome vidjela izvor mladosti i ljepote.

111

Svakom jelu s kojim se združe daju posebnu slast Bilo svježa ili sušena, smokva je bogata brojnim zdravim fitonutrijentima, antioksidansima i vitaminima. Najpoznatije su tri podvrste smokvi – bijele, crne i crvene, a različita je i spoljašnja boja ploda, koja može biti od svijetlozelene do tamnoljubičaste. U Crnoj Gori uspijevaju dvije vrste: zelena i tamna sorta.

No osim što se jedu kao i svako voće, smokve imaju značajnu ulogu i u gastrologiji. Svježe smokve prikladan su dodatak salatama, kolačima i sladoledima. Suvim smokvama se mogu

obogatiti sendviči i kolači raznih vrsta. Svježe smokve punjene kozjim sirom i isjeckanim bademima mogu poslužiti kao predjela ili dezerti. Svježe smokve se odlično zamrzavaju, samo ih prethodno treba osušiti čistom pamučnom krpom. Preporučuje se da se smokve isjeku na kolutove i tako zamrznu jer će odmrznute zadržati lijep, dekorativan oblik. U zamrzivaču se čuvaju najduže četiri mjeseca, pa ih treba potrošiti oko novogodišnjih praznika.

dodatak salatama, kolacima i sladoledima

„Fešta od smokava” u Reževićima Fešta od smokava, kojom se oživljava ideja slavljenja tog ploda u Paštrovićima i Budvi održava se tradicionalno svake godine u septembru u Reževićima. Nakon masline koja je prisutna samo u priobalju Crne Gore, smokva predstavlja najzastupljeniju voćnu vrstu u Crnoj Gori i svakako u Paštrovićima. U Reževićima postoje i nazivi manjih mjesta izvedeni od njenog imena: Smokvica i Smokov vijenac. Na manifestaciji mogu da se probaju razna jela i poslastice u kojima je glavni sastojak smokva.

112 Caffe Montenegro

kolač sa smokvama Sastojci: 128 gr brašna 200 gr putera 134 gr kristalnog šećera 3 jaja 3 male kašike praška za pecivo prstohvat soli 1 mala kašika vanila ekstrakta 3 kašike mlijeka 6 svježih smokava, tanko isjeckanih

Kamember sa smokvama Sastojci: 250g Kamember sira 3 velike svježe smokve 2 kašičice balzamiko sirćeta 1 kašičica meda 3 lista od žalfije

Priprema: Zagrijati rernu na 180 stepeni i postaviti pekač sa folijom. Isjeći smokve na pola i postaviti u pekač, a zatim ih politi sirćetom, vinom i

dodati malo žalfije. Saviti krajeve folije u jedno kako bi se napravio izgled paketa. Staviti pekač u rernu i peći 5 do 8 minuta. Nakon toga izvaditi iz rerne i ostaviti sa strane.

Povećati temperaturu u rerni na 200 stepeni. Odmotati kamember i staviti ga u pećnicu na 10 do 12 minuta dok se masa ne počne lomiti, a centar ne omekša. Servirajte ga sa pečenim smokvama i ukrasite sa orasima i pistaćima.

smokva sa slaninom Sastojci: 6 kriški suve slanine 6 komada zelenih zrelih smokvi 6 komada suvih šljiva 12 komada suvih oraha 1 kašika meda 100 gr punomasnog sira

Priprema: Zagrijte rernu na 220°C. Kriške slanine prepolovite. Smokvama odrežite peteljku pa ih zarežite prema dnu. Izvadite šljivama košticu. Napunite smokve orasima, a šljive sirom. Omotajte voće slaninom i učvrstite čačkalicom.

Pecite od 10 do 15 minuta. Nakon prvih sedam minuta okrenite šljive i smokve kako bi se ispekle i s druge strane. Prije posluživanja pokapajte medom.

Priprema: Zagrijte rernu na 180 stepeni.

Pripremite pleh i namažite ga puterom i poprskajte brašnom. U velikoj činiji pomiješajte brašno, prašak za pecivo i so. Dodajte kristalni šećer i dobro promiješajte da bi se smjesa sjedinila. U drugu činiju pomiješajte mlijeko, jaja, puter i vanilu koristeći mikser na srednjoj brzini dok smjesa ne dobije ujednačenu teksturu. Pola tečne smjese dodajte u činiju sa brašnom i nježno miješajte kako bi se masa sjedinila. Sipajte pola smjese u već pripremljeni pleh.

Poređajte pola izrezanih smokava na vrh, zatim ih prelijte ostatkom smjese. Na samom vrhu postavite ostale smokve. Peći 60 minuta.

Potpuno ga ohladiti prije nego krenete da ga siječete.

113

Piletina sa smokvama Sastojci: 1 pile (oko 1,25 kg) polovina veze peršuna 1 češanj bijelog luka 2 glavice crnog luka 2 kašike maslaca 2 kašike maslinovog ulja Pola kašičice karija štapić cimeta so biber 4 svježe smokve 1 kašika meda

Priprema: Peršun isjeckati, kao i crni i bijeli luk. Nakon toga, pile isjeći na 10 djelova, oprati, posušiti i posoliti. U šerpi zagrijati kašiku maslaca sa maslinovim uljem, pa pržiti meso oko 5 minuta. Dodati crni i bijeli luk, peršun, kratko propžiti i dodati kari.

Ubaciti u jelo štapić cimeta, pobiberiti i naliti 250 ml vode. Krčkati poklopljeno oko 30–40 minuta, pa otklopiti i kuvati daljih 15 minuta da sos oko mesa postane gušći. Posoliti i pobiberiti. Smokve oprati i isjeći na četvrtine. Zagrijati preostali maslac u tiganju, umiješati med, pa spustiti i smokve. Karamelizovati tako smokve oko 8 minuta. Servirati piletinu sa sosom i smokvama.

Socna i mekana kao smokva

114 Caffe Montenegro

115

-Nezamjenjiva ručna kolica -

Bez njih se ni danas ne može U ovom vremenu elektronike, mnogih izuma u industriji i najčudnijih mašina postoji jedna naprava koja je nezamjenjiva u svakodnevnim poslovima. To su svima dobro poznata, ručna kolica i mislim da nema osobe koja nije upoznala bar neki tip ovih kolica jer imaju zaista široku primjenu. Ja ih prosto obožavam, ali onaj tip koji se koristi u uređenju dvorišta i bašte.

piše: krstinja zečević

116 Caffe Montenegro

Kolica puna cvijeća i uspomena Sjedim tako u dvorištu i posmatram rascvjetalo ljetnje cvijeće zasađeno u nekim starim kolicima. Ona su odradila svoje, dosta su mi pomagala ali više nijesu bila za rad. No jesu za ovaj divni cvjetni aranžman. Imaju ona i svoj dizajn karakterističan za neko daleko vrijeme. Pošto ne mogu bez kolica imam ja i nešto savremenija i jedna potpuno nova i naravno ljepše dizajnirana od prethodnih. Ljepša su po izgledu, lakša, brža, baš kakva su mi potrebna. Bila kakva bila, za njih me vežu lijepa sjećanja iz djetinjstva kad su se djeca skupljala i vozila u njima. Izvodili smo razne igrarije, prevrtali ih, ispadali, naglo zaustavljali, jurili, igrali se na razne načine.

Kolica mogu što ne mogu skupe mašine Ručna kolica obuhvataju široku primjenu u transportu, to je zaista izuzetno široka

familija koja je našla mjesto u svim društvenim djelatnostima. Ona su laka, praktična, jeftina (osim nekih specijalnih) ne zahtijevaju posebnu obuku, a izgledaju prilično jednostavno. Razne vrste roba prevoze se brzo i jednostavno jer su vrlo pokretljiva. Ono što ne mogu skupe mašine, ručna kolica mogu. Ona su stvorena za te male, uske prostore, hodnike i druge površine đe bi čovjek morao sam sve da uradi, da podiže teret, prenosi ga sa mjesta na mjesto. Neko ih je izmislio da mu olakša život.

Njihov široki spektar primjene odnosi se na to što se u njima prenosi, za šta su namijenjena. Zato imamo bezbroj dobro dizajniranih oblika za različite namjene.

Neka su sa jednim točkom, neka su sa dva, tri, četiri ili više. Neke imaju klasične točkove sa felnom i gumom a neka imaju manje točkove zakačena za određenu podlogu ili metalnu konstrukciju, ili možda drvenu, plastičnu. Sve zavisi od predmeta koji se transportuje, od materijala, nosivosti, konstrukcije, načina kretanja. Baš zavisno od primjene zavisi

Poseban značaj kolica imaju u ugostiteljstvu i turizmu

i način njihove konstrukcije, odnosno kombinacija faktora za njihovu izradu…

Ručna kolica mogu biti nosivosti od nekoliko desetina kilograma pa do nekoliko stotina kilograma. Neka su složenije izrade dok su druga vrlo jednostavna a osnovna djelatnost je očuvana.

Ručna kolica mogu imati i po nekoliko spratova, dok opet mogu biti samo podloška sa točkićima.

Materijali od kojih se prave su vrlo različiti. To je najčešće neki metal, obično gvožđe, čelični lim i sl., zatim aluminijum, plemenite vrste čelika, a mogu biti i plastične mase ili drvene konstrukcije.

Najčešće imamo kombinovanje raznih materijala. Ona od aluminijuma su i lagana i kvalitetna, opremljena sigurnosnim ručkama.

Podjela prema namjeni Viđeli smo da se kolica dizajniraju prema namjeni, zato mogu biti raznih oblika i dimenzija, raznih oblika karoserije, dok je druga nemaju uopšte. Prema namjeni ručna kolica dijelimo na više grupa: Građevinska kolica se često koriste na gradilištima. Ona odvoze otpad. Naročito su prisutna prilikom renoviranja kuća sa zaista širokom primjenom. Najčešće su izgrađena od kvalitetnog metala i sa jednim su točkom mada mogu imati i više.

Baštenska kolica su slična građevinskim, ponekad su potpuno ista. Služe za prevoz raznih materijala. Često služe za prevoz zemlje, raznih otpada, đubriva, hrane za stoku, otpalog lišća, materijal za kompost, razna sjemena i sl. Vrlo su poslušna i bez njih se ne bi mogli obavljati mnogi poslovi na selu.

Kolica za rad u specijalnim prilikama su izrađena od specijalnih materijala.

Ova kolica se obično koriste u laboratorijama, bolnicama, kuhinjama, restoranima. Ova kolica su izrađena od specijalnih vrsta čelika, mogu imati određenu zapreminu, mogu i najčešće su sa policama i spratovima. Materijal koji se sa njima prenosi je specifičan te se mora voditi računa o njihovom dizajnu, kretanju, jer imaju i kočnice da ne bi došlo do neželjenih situacija. Kolica za rad u specijalnim prostorijama skreću posebnu pažnju dizajnom, materijalom od kojeg su napravljena i materijalom koga prevoze. Ođe je riječ o specijalnim prostorijama koje su lako zapaljive, koje mogu lako eksplodirati u nepogodnim uslovima.

Mlinarska kolica prevoze džakove u mlinovima, no vrlo često se koriste i transportna kolica koja prenose veće količine raznog materijala ( više džakova, otpada, razne predmete, građu).

Magacinska kolica prenose veće terete po magacinima i od njih do kamiona koji

dalje dostavljaju robu. To su kolica sa vrlo jakom konstrukcijom za prevoz najvećih tereta po više stotina kilograma.

Specijalna ručna kolica za burad Pošto znamo kako burad izgledaju i šta se sve u njima čuva jasno je da ova kolica zaista moraju biti specijalno izrađena, za razne vrste buradi - razna kolica. Mogu biti i visoka i niska, kosa i uspravna, sa jednim/dva ili više točkova, sa kočnicama, osovinom i dr.

Mogu imati različite konstrukcije i oblike, radi lakšeg transporta buradi i postavljanja u različite položaje.

Ima još mnogo različitih vrsta kolica koja obavljaju odgovarajuće poslove, kao na primjer: kolica za stepenice, kolica za cvijeće, kolica za nošenje raznih platformi, pločica, dasaka.

Poseban značaj kolica imaju u ugostiteljstvu i turizmu. Široku primjenu imaju u hotelima i restoranima. Uostalom sve ljudske djelatnosti su povezane, tako da možemo zaista zaključiti da imaju zaista široku primjenu.

117

CM klub Hoteli Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520

članovi cm kluba HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084

HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, hotel restoran Podgorica +382 63 234567 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111 Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281 Kalamper hotel & Spa Bar + 382 (0) 68 333833 Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405 Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100 Laguna hotel & restoran, Podgorica +382 (0) 67 614777 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065 MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601

BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805

MD, Bar +382 (0) 30 305124

Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000

Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039

Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344

Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204

Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500

Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093

Princess, Bar +382 (0) 30 300100

Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000

Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623

Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814

Regent Porto Montenegro Tivat 382 (67) 28 27 86

Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206

Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541

Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545

Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100

Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500

Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471

Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

Šajo, Budva +382 (0) 33 460243

Franca, Bar +382 (0) 30 55 920

Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044

Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067

Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196

Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666

Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322

Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008

Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444

Hilton Podgorica Podgorica, +382 (0) 20 443443

Splendid, Bečići

Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

Hostel City Center, Beograd +381 (0) 11 2644055

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

118 Caffe Montenegro

Podgorica, +382 (0) 67 170681 Byblos i shisha lounge Podgorica +382 (0) 67 311 342 Caffe - caffe, Podgorica Royal, cafe bar i plaža, Bar

Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131

Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666

Carpe Diem, cafe, Bar

Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601

Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

Ziya, Podgorica +382 (0) 67 229000

Casper, Budva

Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511

Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Castello,

Bar +382 (0) 30 350501

Ugostiteljski objekti

Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222

Cesare, café-bar, Kotor

Arte Dolce, cafe poslast., Podgorica

Club Emporio, Stari grad Budva

Ali Baba, plažni bar, Kotor

Copacabana, Ulcinj

Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Costa coffee, Budva i Podgorica

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Cuba, cafe bar, Petrovac

Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200

Amici, kafeterija, Nikšić

Čudna šuma, cafe bar, Žabljak

Anovi, restoran, Podgorica +382 (0)69 111000

Dali, rest., Podgorica +382 (0) 69 234567

Ant, cafe bar, Bečići

De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Ararat, restoran, Bar +382 (0) 30 318416

Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924

Arena, cafe bar, Bečići

Dominus, cafe bar, Petrovac

Astoria restorani

Donna kod Nikole, restoran, Budva

Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ulcinj +382 (0) 30 458225, Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno Blue magic, plažni bar, Budva Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646 Bonita, pizzeria, Kotor Bonsai fresh market&bar,

Dukley beach lounge,

Budva +382 (0) 69 160000

Durante,

Ulcinj +382 (0) 30 373701 Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 Forza,

članovi cm kluba

poslastičarnica, Kotor

cafe piceria, Herceg Novi

Fratello, diskoteka, Bar

Lugano, Kotor

Gaeta, Cetinje

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Garden, cafe - pizzeria, Budva

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Giardino, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

Maršal Restaurant & wine bar, Podgorica +382 (0) 20 246194

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Grand, café - bar, Podgorica

Maša, rest., Podgorica +382 (0) 20 224460

Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

MB Ice club, Budva

Hacijenda, latino bar, Budva

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Harašo, cafe bašta, Budva

Milenijum, restoran, Rožaje

Hemingvej, cafe bar, Nikšić

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Hot Moon, cafe, Budva +382 (0) 68 033078

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Ipad caffe 1 i 2, Podgorica +382 (0) 20 621850

Montenegro caffe pub, Podgorica

Island, plažni bar, Kamenovo

Montenegro Pub, Nikšić

Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385

Mtv, picerija, Petrovac

Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

MZ restoran, Podgorica, +382 (0)20 231206

Jazz club, cafe - bar, Nikšić

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

Jet ski, Kotor

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

K-2, picerija Nikšić

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

Oro di terra, restoran, Baošići, Herceg Novi +382 (0) 69 903330

Kalamper, restoran, Bar Kapetanova konoba, Rafailovići Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223 Kiss, Petrovac Knjaževa bašta, restoran, Bar Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704 Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011 Krušo, konoba, Herceg Novi Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717 L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511 La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130 La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648 Laguna, mliječni restoran, Berane Laguna, restoran, Podgorica Les Deux Magots cafe, Nikšić Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054 Lobelia,

Plavnica +382 (0) 20 230944 Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007 Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111 Pod murvom, restoran, Bečići Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414 Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579 Porto, Budva Portobello, cafe - bar, Kotor Portun, restoran Nikšić Poslastičare Fontane, Nikšić Premier, café - bar, Podgorica Presto pizzeria, Podgorica +382 (67) 630-631 Pržionica kafe Pause, Berane Regina, Tivat Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053 Ribarsko selo, Žanjice Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600 Ričardova glava, restoran - plaža, Budva Riječka Gostiona i apartmani Oktoih, Rijeka Crnojevića, +382 (0) 63 222008 Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805 Ritter, Cetinje Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323 Rocky beach, Utjeha, Bar Samba, restoran, Bar San Marino, restoran, Budva

plaža, Bečići Svera, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442 Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982 Tajson, cafe bar, Rožaje Tani, Nikšić Tapas bar Las Ramblas, Bar The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347 Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070 Trattoria Giardino, restoran, Podgorica Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686 Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495 Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290 Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777 Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić Velvet Cocktail klub, Podgorica Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237 Verige 65, Kotor +382 (69) 65 65 75 Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277 Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968 Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003 Xaoc caffe, Podgorica XXL pansion restoran, Bar +382 (0) 30 364601 Zeleni gaj, cafe bar, Budva Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789 wasabi, Podgorica +382 (0) 20 220101; Bar +382 (0) 30 311043

Brendovi, proizvođači

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

San Remo, restoran picerija, Rožaje

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija

Ocaso club, Budva

Santa Marija, Bečići

Aleksandrija, Herceg Novi

P.C. Atrijum, Nikšić

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 67 514 550

Panini, Petrovac

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Skala Santa, konoba, Kotor

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Solila, plažni komleks, Tivat

Perla, Budva +382 (0) 68 808080

Sport Club, Podgorica

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Frikom

Piccoletto, fast food, Nikšić

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Fructal, Ajdovščina Slovenija

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica

Pizana, rest., Budva +382 (0)69 150150

Street, cafe bar Nikšić

horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145

Planet, cafe bar, Bar

Sv. Toma,

Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304

Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585 Freixenet

119

članovi cm kluba

kimbo caffe, Kamnik, Skoplje, Makedonija Knjaz Miloš Ledo

Di bar, Budva +382 (0) 33 454104 Destilerija Zarić, Podgorica +382 67 175 175 Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901

Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624

Manuel caffe

Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910

Martex, Cetinje Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866 Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600 Next, Fresh&Co.

Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803 Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030 Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125 Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605

Nivea

Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554

Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308

Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000

Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766

Pernod Ricard

Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510

Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350 Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111 Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188 Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000 Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240 Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686 RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131 Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008 M-G Trade Podgorica 382 (67) 33 35 40 Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081 Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451 Orbico doo, Cetinje +382 (0) 41 232164 Pg Pak, Podgorica 382 (0) 68 880211 Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777 Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133 vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864 Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583 VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Preduzeća

voda voda, Vlado Beuaty bar, vinarija velimirović Danilovgrad +382 (0) 69 077180

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Distributeri, Zastupnici

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

Alo taxi, Podgorica 19700

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

Amon, rent a car, Budva

Bar kod, Podgorica

Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

CG Ex Mirage, Petrovac

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972 dar kozmetika, Beograd +381 (64) 646148198 120 Caffe Montenegro

Balloon,

Kotor +382 (0) 32 323030 Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250 Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223 Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834 Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500 Cogimar, Ljuta-Kotor Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746 Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933 Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206 Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024

Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403 K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722 K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431 Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170 Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280 Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

cosmetics market Podgorica +382 69 301126

Lf Spa , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668

Crnogorski Telekom, Podgorica 1500

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710

CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

Luštica bay, www.lusticabay.com

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Ljetopis Automotive doo (Mercedes-Benz), Podgorica +382 (0) 67 660660

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Maesto Line, Podgorica +382 (0) 67 660660

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Mercator-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

Metropolis, Podgorica

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

Mirax group +382 (0) 67 211000

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

Mixer, Italy

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382 Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588 goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001 Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444 Granulati, Bar +382 (0) 30 312601 Guardian, Budva +382 (0) 33 456040 Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009 Illusion Montenegro Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484 Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 Institut za istraživanja i projektovanja u privredi Beograd +381 11 6300751 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam, +382 (0) 33 410410

Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 M tel, Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Octopus doo, Bar +382 (0) 69 622243 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3,

članovi cm kluba

Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 Parah, Budva Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065 Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660 Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Privredna mreža Balkana, Beograd +382 (60) 30 45 600 Reklam, Herceg Novi Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286 Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448 Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060 Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115 Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719 Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123 Star taxi, Bar +382 (0) 30 316710 Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696 T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321 Studio Synthesis, Podgorica + 382 (0) 20 228083 Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 Telenor, Podgorica 1188 Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450 Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107 Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412 VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000 Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600 Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797 YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709 Veneta plamen, Podgorica, +382 (0) 69 661140 Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552 Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097 Zlatara Onyx, Budva Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

Opremanje

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776 Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819 Aragana, Bar +382 (0) 30 340055 Arti home centar, Bar

Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118 Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280 Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Kotor +382 (0) 32 331515 Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123 Migo, Vršac +381 (0) 13 800137

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114 Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892 Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077 ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625 Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770 Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181 Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064 Dakom, Podgorica DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717 Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072 Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010 Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831 Fadis, Bar +382 (0) 30 341703 Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841 Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222 Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508 Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330 Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152 Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405 Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145 Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402 Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115 IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873 Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227 Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863 Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504 Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150 Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315 La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135 La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100 Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447 M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745 Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128 Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415 Metrico Mont Centar,

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000 Nino dizajn +382 (0) 67 519080 Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874 Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603 Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917 Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340 Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279 Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999 Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442 Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650 Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011 Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136 Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185 Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344 Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064 Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596 Rapex, Bar +382 (0) 30 341244 Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814 Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367 Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301 Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804 Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100 Spa medica, Podgorica+382 (0) 67 835 565 Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742 Stiropak +381 (0) 18 803335 Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670 Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256 Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091 Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700 Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535 TMG, Veternik +381 (0) 21 823167 Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879 Velux, Beograd www.velux.rs Vg group, Bar +382 (0) 30 341733 Vibacom, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

Volcano kladionice Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451 Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Turističke agencije

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202 London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680 Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522 My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021 nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213 Planet tours, Podgorica +382 (0) 20 231008 Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182 Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Turističke organizacije i organi uprave

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Atlas tours doo Podgorica +382 (0) 69 014 259 Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300 Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493 Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001 Opština Budva +382 (0) 33 451451 Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413 TO Bar, +382 (0) 30 311633 TO Berane, +382 (0) 51 236 664 TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877 TO Budva +382 (0) 33 402814 TO Cetinje +382 (0) 41 230 250 TO danilovgrad +382 (0) 20 816015 TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820 TO kolašin +382 (0) 20 864254 TO kotor +382 (0) 32 322886 TO mojkovac +382 (0) 50 472428 TO nikšić +382 (0) 40 213262 TO Pljevlja +382 (0) 52 300148 TO Podgorica +382 (0) 20 667536 TO rožaje +382 (0) 51 270158 TO tivat +382 (0) 32 671324 TO Ulcinj +382 (0) 30 412333 Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240 TO žabljak +382 (0) 52 361802

121

VILLA ‘LAURUS’

�

STUDIO SYNTHESIS architecture & design

www.studiosynthesis.me �� � �� � � � ��� �� ��� � � ���� �� � ��� ��� �� ���� ��� ��� ��� ���� � � �� �� � � � � ��