Caffe Montenegro br. 148 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 148 / jun 2018 / Crna Gora / cijena 3eura

YOUR PORT OF STYLE

#PortoMontenegro

ACQUA DI PARMA

ALEXANDER MCQUEEN

AMOUAGE

BALENCIAGA BALMAIN BANG & OLUFSEN BMW BURBERRY CARTIER CELINE CHLOE CHOPARD DIANE VON FURSTENBERG DIOR DITA DOLCE & GABBANA ERES ERMANNO SCERVINO GENNY GUCCI HEIDI KLEIN HUBLOT ISABEL MARANT JACOB COHEN MARNI MAXMARA MISAHARA MONCLER PASQUALE BRUNI PHILIPP PLEIN POLLINI ROJA ROLEX SAINT LAURENT SANTONI STELLA MCCARTNEY THOM BROWNE TOM FORD VALENTINO VICTORIA BECKHAM AND MORE.

THE CHEDI LUŠTICA BAY Imagine a holiday home designed with sophistication; luxuriously crafted

EXPLORE IN STYLE

and equipped to deliver the legendary Chedi experience.

INDULGE IN STYLE REJUVENATE IN STYLE ROMANCE IN STYLE

As part of The Chedi Luštica Bay hotel complex, The Chedi Residences are an astute choice, combining both holiday home and investment opportunity.

TEE-OFF IN STYLE

OPENING JULY 2018

For more details and reservations, visit LusticaBay.com

THE CHEDI LUŠTICA BAY MONTENEGRO TIVAT 85323 RADOVICI T +382 (77) 200 100 F +382 (77) 200 105 info@lusticabay.com

www.lusticabay.com

LOGISTIČKI CENTAR TEHNOMAX, KOJI JE OTVOREN 24.05.2018 GOD. NA 9000M2, PREDSTAVLJA KRUNU DUGOGODIŠNJEG POSVEĆENOG RADA SVIH ZAPOSLENIH U TEHNOMAX KOMPANIJI I OSTVARENJE ZAHTJEVNOG RAZVOJNOG CILJA KOJI SU POSTAVILI.

sadržaj

46 56

14 Sasvim lično: Zzzzzz… zova zove 16 Pasta radionica u Gastro Village Resortu Klinci: Kad voliš da kuvaš onda i znaš 20 Ukusi našeg neba: Vinarija Buk - Bukovik, Crmnica: Tradicija u svakoj kaplji 28 Caffe Montenegro preporučuje 30

Hrana koja dokazano raspaljuje romansu: Kuvaj da zavedeš

G3spirits i Caffe Montenegro preporučuju: Hit kokteli ovog ljeta

40 Caffe Montenegro preporučuje 46 Stranac u Crnoj Gori: Olga Ovčar – privrednik Crnogorsko – ruska seoska idila na Luštici 52 Vinarija Aleksandrović predstavlja Trijumf Gold 2017:: TRIJUMFalan iskorak

Naslovna strana: King, Frikom

56 Opet radi omiljeno mjesto u Podgorici Naša STARA – NOVA Maša

84 64 UNION DRVO :

Realizujemo slobodu vaše mašte

68 Ribnica Commerce :

Kako se pravi savršen sladoled

72 Uloga manifestacija u brendiranju destinacije: Neobični festivali širom svijeta 82 Sajt MontenegroClick.me slavi 4 godine postojanja: Virtuelni vodič kome se vjeruje 84 Žabljak Crnojevića: Nasljeđe koje gubimo 94 Storytelling - srž marketinga “od usta do usta”: Pričaj mi priču 100 Putopis: Drezden Barokni vitez uz Elbu 108 Zova (bazga) - Sambukus Nigral: Mirisna i čudesna 116 CM klub

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

36 IMPRESUM

100

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević, Ana Đurković / Ilustracije: Freepik / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović, Depositphotos / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

zzzzzz…

zova zove I dok smo se tako lijepo i lako navikli na avokado, kao da nam oko kuće raste i kao da smo odrasli svaki dan ga jedući, ne vidimo od drveta šumu ispred nosa. Od sokova od šipka i onog od zove nema mi milijih na svijetu, a probala sam svega i svačega, ali da do ova dva stižem samo ako ih majka napravi i preko privatnih i pijačnih veza kod rijetkih domaćica koje proizvedu i “nešto malo za prodaju”. A šipak divlji raste, divlja svud duž primorja, i ostaje na granama, a na zovu ovih dana miriše sav naš śever i kontinentala. Uhvativši nedavno đir po Nikšiću i okolini, upadali su mi u oči prizori stabala zove koja liče na ogromne bukete, ili ogromni mirisni cvijet. Nikoga nijesam vidjela da bere zovu. Raste pored puta, ima je svuda. Samo pčele uživaju u slastima njenog cvijeta... Ja baš volim taj sok - ima taj specifičan ukus i čudesno miriše. A ako se detaljnije o njoj raspitamo, saznajemo o njenim čudotvornim ljekovitim svojstvima. Ali jedina zagarantovana opcija da se ima taj sok je ako bereš zovu sam, i praviš kući sok (prelako ga je napraviti) da se podsjetiš mirisa i ukusa. Kupujući, na primjer, onaj od proizvođača Bakina tajna, Joy ili one Shokata Fante. Sve sam to isprobala. Najbolji je, naravno, onaj domaći, ali nema se đe kupiti. Eto, dobaviću ga “preko jedne žene od jedne žene iz jednog sela ima nešto viška za prodaju”. I cijena

16 Caffe Montenegro

mu je niska u odnosu na to koliko je fenomenalan. Eto, tek toliko da se makar na kratko osjeti taj meni očaravajući ukus. A zašto… zašto… (po ko zna koji put to “zašto”) mi ne bi izbrendirali sok od zove? Zašto ne bismo imali svoj crnogorski, nazvali ga samo zzzzzzzz – ono kao oponašanje zvona, sa sloganom ZOVA ZOVE. Zašto ne bismo? Nabrojala sam par brendova iz susjedne zemlje – komšije itekako koriste ovu moćnu biljku.

...nad nama su preuzeli nadmoć papaje, ananasi, avokada... - trendovske voćke, dok ove naše imaju isto supermoći ali ih sve više ignorišemo Mi je obilato imamo, samoniklu: sama nikne - sama i uvene. Niko je ne ubere. Ubrala sam buket uz put, onako da mi miriše u stanu - ništa ljepše ne može zamirisati. Vazduh opija. Na takmičenju medijskih predstavnika u pogađanju sastojaka koktela oduševila sam se kad sam u jednom od koktela prepoznala zovu. Bilo mi je super to da je barmen u The Living Roomu Hotela CentreVille Podgorica, napravio svoju recepturu - sjajan koktel koji ima u svom

miksu i sok od zove. Fantastično. Ustvari uprkos jakim brendovima – sastojcima u tom koktelu – zova je ipak izdominirala i na miris i na ukus! Niko me ne može razuvjeriti da biznis sa sokom od zove ne bi bio uspješan. Da se proizvedu dovoljne količine da ga svuda ima, i u restoranima, lokalima, prodavnicama, svuđe. Pa ja bih skočila od sreće da vidim na nekoj karti pića “sok od zove”. Ne neki od brendova nego domaći, naš. Jesmo li nekreativni, ili lijeni ili su nad nama preuzeli nadmoć papaje, ananasi, avokada... - trendovske voćke, dok ove naše imaju isto supermoći ali ih ignorišemo - ne znam… Tone ulcinjskih i barskih mandarina propadaju sa malih plantaža, nemaju kud s njima ljudi… a mi ćemo radije kupovati one s naljepnicom iz Grčke. Skuplje pa ukusnije. Nema logike. Nije ni logično ni prirodno, a tačno je, da prirodni med tražimo da kupimo, i dolazimo do njega sa sto muka i preporuka, da nam se “učini kilo za lijeka”, a toliko medara i meda, navodno. Cvijeća i pčela doista ima. A med kad kreneš da kupiš, mislim na pravi med prirodni pčelinji, rijedak je kao natprirodna pojava. Neću sad o kvalitetu onoga i količinama koje su umnogome iznad količine koju može dati broj košnica pojedinih proizvođača. To se mene ne tiče. Ali me nedostajanje dotiče. Industrijski med nije med. I ako znam još štošta procijeniti, to je upravo med.

I znam, i tačno je, kad ga tražiš za kupiti “ka’ da ga prosiš”. Možda je najbolje za nas koji sve ovo volimo da se lijepo okrenemo drugačijem načinu života: odemo na selo, pravimo sok od zove ili šipka, gajimo pčele, imamo med, i još po nešto… Živimo u prirodi - od nje i rada, bez stresa i gradskih urnebesa. Baš kao moji pametni sagovornici “braća Rusi” koji su se doselili iz Sankt Petersburga, grada sa 50 miliona stanovnika u selo na Luštici bez vodovoda, sa slabim internetom i strujom, ali žive svoj san na obali mora i prave najbolji koźi sir koji sam probala, bolji i od onih finih francuskih. Jeste neka fora tu, ili je sve to u luštičkom vazduhu punom joda i travi sa rosom od morske soli, koju te divne koze pasu i takvo mlijeko daju. Nijesam pametna. I još po koja maslina, malo ulja i po koja koka, prepelica i guska slatka… I da ti ništa ne fali nego

svega dosta. Bajka. A nije bajka no realnost. No, možda je sve ovo nekom smiješno kome je grad sve. Pa grad imamo svi. O njemu su sanjali samo ljudi sa sela, umorni od teškog rada, a u gradu se kao ne radi… eto ima primjera đe se iz grada u selo odlazi ne samo na odmor, no da se živi. Život. Neobičan. Srećan. Šta? Pa što kad tako hvalim selo ne idem da živim na selo a i imam i đe? A ko zna… Možda dočekam i to jednog dana, u nekom drugom životu... zbog meda i soka od zove i koźeg sira i mira i beskrajne slobode i… i odem. Ovako, ja idem kad god mi svega toga nedostaje, blizu je sve. Meni je ionako od svih sela najmilije selo Crna Gora.

- Pa sta r a d i o n i c a u Gastro Village Resortu Klinci

Kaduvavošliš donadka i znaš tekst: Sanja golubović fotografije: Slobodan Jovanović, Gastro village resotr klinci, Depositphotos

Iz Gastro Village Resorta Klinci opet su nas nanovo obradovali autentičnom idejom – organizovali su u svom selu Pasta radionicu koju je vodio poznati dvojac kulinarsko blogerskog tima “Kuvaj pametno” Nataša Kažić i Ivan Marković. Oni su popularna regionalna tv šou lica, poznata svima koji vole da kuvaju, da uče da kuvaju, a iznad svega da jedu ukusnu hranu. Bio je ovo hedonistički performans u kuhinji sa najljepšim pogledom na svijetu i za stolom na nebeskoj terasi što gleda na zelene - najzelenije Klince i Lušticu i plavo, najplavlje more i nebo. Ova kulinarska radionica je pokazala i to da Resort u svom imenu opravdano nosi riječ GASTRO

18 Caffe Montenegro

Gastro Village Resort Klinci – domaćinski dom Gastro Village Resort Klinci je poznat po tome što ga mnoge poznate ličnosti biraju za odmor, detoks, revitalizaciju uma i tijela, uživanje – avanturu za sva čula ali i gastro hedonizam. Svi gosti u Klincima imaju privatnost bili oni sa tzv. javne scene ili ne. Čak je i Pasta radionica imala svoju privatnost tako da smo svi uživali upravo u toj prisnosti zajedničkog kuvanja i zajedničkog probanja djela naših ruku za stolom kao kod kuće. U ambijentu Resorta Klinci imamo osjećaj kao da smo kod svoje kuće, zbog domaćinske nenametljive topline i dijeljenja ljepote življenja koju su stvorili i dijele sa ljudima u ovom mjestu Bogdan Kaluđerović i Milica Popović. Prijatelji. Njih dvoje vole da dijele to što imaju, i pružaju nesebično taj osjećaj ležernosti i opuštenosti kao da ste član familije Klinci

Resorta, a meni se čini svi koji zavole ovo mjesto da to jesu. Jer, tu zavoliš ne samo neopisivu ljepotu prirode i svega što su ruke vrijedno i pametno stvarale u dogovoru s prirodom, već svaku stopu, kamen, kozu, mačku... a za psa Ota da ne pričam, prijatelj dragi svih koji tu kroče ikad.

Tu zavoliš ne samo neopisivu ljepotu prirode i svega što su ruke vrijedno i pametno stvarale u dogovoru s prirodom, već svaku stopu, kamen, kozu, mačku... a za psa Ota da ne pričam, prijatelj dragi svih koji tu kroče ikad...

Pasta radionica – sa “tajnim” začinom Čini mi se da je pasta koju smo pravili na Pasta radionici u Klincima imala neki novi ukus, ne samo zbog kulinarskog umijeća Nataše i Ivana i našeg nastojanja da budemo od koristi, već zbog mjesta i atmosfere u kojoj smo radili. A vjerovatno i zato jer su se prilikom spremanja maksimalno koristile domaće namirnice sa Luštice a ja bih dodala da je možda za poseban ukus zaslužan i taj “tajni začin” – luštički vazduh... Ideja Gastro Village Resorta Klinci da organizuju Pasta radionicu i da je vodi talentovani ali nadasve pozitivni i nasmijani tim - kulinarski dvojac, Nataša Kažić i Ivan Marković, koje mnogi pamte iz najvećeg regionalnog televizijskog

takmičenja u kuvanju, a sad već dobro poznaju kroz njihov kulinarski blog i emisiju „Kuvaj pametno“ koja se emituje na YouTubeu – zaista se pokazala sjajnom! Svi učesnici su bili oduševljeni, zadovoljni, nasmijani... Inače, Nataša i Ivan su prijatelji koji vole da kuvaju, a super to rade zasebno i u timu. Spajanjem dviju sjajnih energija, znanja i iste strasti nastao je tim koji

zaista treba upoznati, a najbolje smo ih upoznali mi na radionici – kuvanjem sa njima. Pa, Ivan je na kraju nadahnut atmosferom ekipe na radionici (prisutni su bili ljudi iz 6 zemalja) i ljepotom ambijenta, zapjevao i to ni manje ni više, nego operu. Jer, kako mi reče, da se ne bavi kuvanjem bio bi operski pjevač, a osnovno zanimanje mu je sasvim treće... Šta reći, domaćini Bogdan i Milica su očekivano opravdali poziv da dođemo u goste na radionicu, Nataša i Ivan su briljirali, ali su domaćini očigledno znali koga zovu u goste pa smo svi uživali! Svaki korak u radu i jelo pratila su Plantažina vina, Klinci, more, sunce, pasta, vino i društvo fino. Raj na zemlji. Nataša i Ivan su nesebično dali svoje pasta recepte alla “Kuvaj pametno” za naš Caffe Montenegro. Napomena: na Pasta radionici u Klincima za spravljanje jela korišćene su u velikoj mjeri domaće namirnice poput sireva iz domaće radinosti sa Luštice, maslinovog ulja, povrća...

Nataša i Ivan: kulinarski dvojac – “Kuvaj pametno” Naša misija je da prenosimo emociju i radost kuvanja "U kuvanju nema puno filozofije. Treba biti radoznao, a namirnice i raspoloženje su navigacija za sve što slijedi. Mi nemamo diplome za kuvare, ali imamo ljubav i strast prema kuvanju koja nas je ovog puta dovela baš do prelijepe Luštice i ko zna gdje će nas dalje voditi. Najveća opasnost u životu je da vam nešto pređe u rutinu. Na početku djeluje kao prosvetljenje, ali se na kraju i ispostavi da ta rutina ubija strast i ljubav. Često se ovo desi profesionalnim kuvarima, pod pritiskom surovog tržišta i „standarda“ od kojih se

ne smije odstupati. Zato mi nastojimo da „ogolimo“ kuvanje, učinimo ga jednostavnim, naivnim i dostupnim hobijem svim ljudima koji žele da svoj život učine zanimljivijim. Upravo su „Kuvaj pametno“ radionice o kuvanju koje organizujemo na najrazličitije teme jedan od načina da prenesemo emociju i radost kuvanja svima koji žele da nauče ili usavrše kuvanje. Ujedno, ovo je i prilika da se povežete sa ljudima koji dijele iste strasti kao i vi i steknete nove prijatelje, ojačate odnos sa kolegama ili sklopite neka nova partnerstva.

Na radionici je bila vesela atmosfera, ali svi smo pokušavali da sve što nama Nataša i Ivan zadaju uradimo najbolje što možemo i budemo što korisniji a naš obrok što ukusniji.... pa na kraju smo ga zajedno i jeli...

20 Caffe Montenegro

Evo šta smo radili na Luštici...

Raviole

Potrebno: - 500g fidelinka brašna - 4 jaja - So - Fil za raviole - Blitva ako je moguće iz vaše bašte bez donje drške 400g - očišćena i oprana - 2 čena belog luka - Mlad sitan sir 300g punomasni - Parmezan - Muskatni orah - Biber, so Fil – Sos: - Puter - Dosta žalfije - Parmezan - Malo slatke pavlake Priprema: Sipajte brašno na suvu radnu površinu. Napravite fontanu, tako što ćete rukom napraviti rupu u sredini gomile brašna od 10 cm prečnika. U tu rupu stavite 4 krupnija jaja koja ćete viljuškom blago umutiti u fontani. Dodajte so i polako miješajte prstima tako što ćete brzim pokretima nabacati brašno preko jaja sve dok se dva sastojka ne sjedine i dobijete žutu masu. Tako dobijenu masu dobro mijesite najmanje 10 minuta dok ne postane elastična. Dodajte malo brašna i oklagijom razvijte tijesto u kockasti oblik otprilike pola santimetra debljine. Tako dobijeno tijesto isijecite na 6-7 režnjeva i provucite kroz mašinu za pastu, prvo na veću debljinu, zatim sve manju dok ne dobijete tanko i prozirno tijesto 1/2 milimetra debljine i desetak santimetara širine. Stavite listove tijesta jedno preko drugog da se ne osuše previše dok pripremate fil za raviole. Dobro isperete mladu blitvu ili spanać i skinete debelu dršku, zatim propržite na maslinovom ulju i bijelom luku. Ostavite da se ohladi i ocijedite dobro. U multipraktik stavite blitvu, mladi punomasni sir (dobro ocijeđen), parmezan, muskatni orah, so biber, 1 kašiku maslinovog ulja i izmiksirate dok se ne stvori gusta i sjedinjena masa. Što je fil gušći i

kompaktniji, to bolje. Šoljicom od kafe srednje veličine sa oštrim ivicama izvucite kružiće od tijesta, u sredinu svakog diska stavite pola kašičice fila i pažljivo preklopite još jednim tankim diskom od tijesta. Pritiskajte viljuškom ivice kako bi ih zatvorili. Ostavite raviole da se osuše 10-ak minuta i kuvajte ih 5 minuta u kipućoj vodi. U tiganju rastopite puter i ubacite nekoliko listova žalfije. Dodajte ocijeđene raviole i propržite malo da prime ukus žalfije i putera. Servirajte i pospite šakom parmezana.

Njoke Potrebno: - 700g krompira - 300 g brašna - Plus brašno za valjanje i oblikovanje - Soli - Sos 4 sira - Plavi sir (bilo koji ali najbolje gorgonzola) - Parmezan - Gauda ili neki sličan kačkavalj - Brie ili sličan sir - Slatka pavlaka ili mascarpone Priprema: Skuvajte krompir u ljusci, ocijedite i kad se malo ohladi, oljuštite ga dok je još topao i izgnječite ga kao za pire. Dodajte brašno i umijesite njoke. Na radnu površinu pospete malo brašna, zatim otkinete jednu šaku tijesta i izvaljate štapiće od 1 cm debljine. Tako izvaljan štapić sjeckate na sitne komade (njoke) od 1 cm x 1,5 cm i stavite na neku krpu da se malo osuše. Pospite ih sa još malo brašna kako se ne bi zalijepili. U tiganju rastopite puter i dodajte sav sir isječen na kockice. Dodajte pavlaku i lagano miješate dok se sir potpuno ne rastopi a pavlaka malo redukuje. Povremeno probajte sos kako bi korigovali so i biber i dodajte neki od sireva kako bi upotpunili ukus. U slanu kipuću vodu dodajte njoke, kuvajte par minuta i povremeno promiješajte. Njoke će isplivati kada budu gotove. Sipajte ih u tiganj sa sosom i sjedinite. Servirajte sa dodatkom parmezana.

Tagliatelle Potrebno: - 500g fidelinka brašna - 4 veća jaja - So - Dodatno brašno za valjanje - Mreža za sušenje veša da poslije osušimo pastu prije kuvanja Sos: - Paradajz pelat 500g - 400g očišćenih gambora - Mala teglica kapra - Caša bijelog vina Plantaže - Maslinovo ulje - Bijeli luk Priprema: Sipajte brašno na suvu radnu površinu. Napravite fontanu, tako što ćete napraviti rupu u sredini gomile brašna od 10 cm prečnika. U nju stavite 4 krupnija jaja koja ćete viljuškom blago umutiti u fontani. Dodajte so i polako miješajte prstima tako što ćete brzim pokretima nabacati brašno preko jaja sve dok se dva sastojka ne sjedine i dobijete žutu masu. Tako dobijenu masu dobro mijesite najmanje 10 min. dok ne postane elastična. Dodajte malo brašna i oklagijom razvijte tijesto u kockasti oblik otprilike pola santimetra debljine. Tako dobijeno tijesto isjecite na 6-7 režnjeva i provucite kroz mašinu za pastu, prvo na veću debljinu, zatim sve manju dok ne dobijete tanko i prozirno tijesto 1-2 mm debljine i desetak santimetara širine. Tako dobijene listove provucite kroz mašinu za pastu na dijelu za taljatele. Dobijene taljatele pospite brašnom da se ne zalijepe i uvijte u gnijezdo. Ostavite pola sata da se osuše. U tiganju propržite sitno isjeckani crni luk ili ljutiku i bijeli luk. Dodajte očišćene i osušene kozice. Pržite ih po minut sa svake strane. Dodajte sos od paradajza, oljušteni i isjeckani svjež paradajz i kapar i kuvajte desetak minuta dok se sos malo ne redukuje, zatim dodajte pola čaše bijelog vina. Taljatele kuvajte u slanoj kipućoj vodi najviše 3 min., zatim ih ocijedite i dodajte ih u tiganj sa sosom da završe kuvanje i upiju sos.

aeg neb š a n i s - Uku Miloš Rajković, vlasnik vinarije Buk

Vinarija Buk - Bukovik, Crmnica

Tradicija

u svakoj kaplji tekst: ana đurković foto: Vladimir Vučinić

22 Caffe Montenegro

Vinarija Buk nalazi se u Crmnici, bogatoj oblasti između južne i centralne regije. Bilo da krećete sa mora ili iz Podgorice, vinariju je lako naći. Ona je i dio brojnih tura koje vode turiste u neistražene i autentične krajeve Crne Gore. Pored obilaska i posjete vinogradu i vinopodrumu, u vinariji Buk doživjećete neposredno i intimno iskustvo posjete porodici Rajković, slušati o porodičnoj tradiciji i nasljeđu i sve to uz tradicionalnu zakusku, selekciju sireva i proizvoda jezerske regije i selekciju četiri vina proizvedenih u vinariji Buk.

Na putu Bio je vreo dan, toliko da se u vazduhu mogla vidjeti vlaga sa još uvijek visoke vode na jezeru. Kolona automobila se kretala suviše sporo. Izgledalo je da su se svi odlučili na odlazak na more. Moj cilj je bila potpuno drugačija lokacija od morske. Gužva na skretanju za Sozinu djelovala je obeshrabrujuće. Srećom svi su skretali lijevo a ja sam produžila naviše, preko Paštrovačke Gore. Sad već stari put za Petrovac jedan je od meni omiljenih - prekrasni pogledi na jezero i brežuljke centralne regije, držana sela, stara kućišta, onaj pad temperature koji čeka na vrhu a onda fenomenalno spuštanje sa pogledom na beskrajno plavetnilo. Oduvijek su mi naročito lijepa bila sela duž puta, kaskadno obrađivana imanja sa ogromnim stablima uz kuću i njivice, tu i tamo, uvijek uredno posijane. „Bukovik“, glasila je prva tabla sa oznakom mjesta i odmah do, reklama za posjetu vinariji Buk. Poznat naziv u trenutku mi je vratio ukus crvenog vina sa tim porijeklom koje sam skoro sasvim slučajno probala sa prijateljima i ostala zapanjena ukusom prilično prefinjenim i delikatnim za naše rustične navike. Vožnja nije trajala dugo, nepun kilometar. Ipak, zastala sam nekoliko puta gledajući

veliku kuću sa ogromnim drvećem tik uz, misleći o tome kako li su srećni njeni stanovnici. Stigla sam do drvene table sa nazivom „vinarija Buk“. Bila je to ista ona kuća koju sam gledala sa puta. Ubrzo se ispred stvorio domaćin ove priče Miloš Rajković sa širokim osmijehom i iskrenim “dobrodošli”. Uz čašicu okrepljujuće rakije počeli smo razgovor o tradiciji, baštini, precima i navikama, borbi i planovima, vinu i vinogradima.

Selo Bukovik Selo Bukovik pripada opštini Bar, nalazi se na obroncima planine Veliki Trojica koji se od Lovćena preko Kulješa, Brajića i Golog vrha spušta u pravcu juga do Crmničkog polja, plodonosnom i bogatom kraju Crne Gore koji uživa kraljevski status među krajevima orjentisanim agroturizmu i lijepoj i netaknutoj životnoj sredini. Tipične kamene međe i uredne leje, držani vinogradi i visoka stabla oraha ni ovdje nisu

Tri generacije Rajkovića zaslužne su za ideju i ljubav prema vinu i vinogradarstvu a među njima najzaslužniji Milošev otac, Đoko Đorđije Rajković, čije ime je zapisano zlatnim slovima na svakoj flaši koja izađe iz vinarije Buk. Đoko je završio vinogradarstvo u Novom Sadu i dugo godina radio u Plantažama u periodu kada je trebalo osmisliti i podići to što one danas jesu.

izostali. Ono što je specifičnost Bukovika leži i u imenu same vinarije a to je buk ili izvor koji se nalazi u selu i koji ne presušuje čak ni u periodima najvećih suša. Voda sa ovog izvora, filtrirana kroz masivne paštrovačke gromade, čista je i osvježavajuća sa savršenom temperaturom od oko 15 stepeni. U srcu Bukovika je vinarija Buk koja pripada porodici Rajković. Dvije kuće, kaskade zasada jedrih loza, potpuno nov pogon vinopodruma i imanje koje gleda na onu izmaglicu iznad Skadarskog jezera i obrise oštrih Prokletija u pozadini, dio su onoga što pripada porodici Rajković. Međutim, više od svega, njih krasi osmijeh i toplina koja ne poznaje jezičke barijere i kontinente. Iako je bio četvrtak, i sredina maja u vinariji je bilo posjetilaca. Smjenjivali su se, neki u grupama, neki individualno a Miloš ih je sve dočekivao sa istom, neumornom radošću. Pričao je o Bukoviku, podneblju, suncu koje grije čokote,

24 Caffe Montenegro

nepresušnim potocima, zasadima, imanju, pažljivo balansiranom ukusu vina, proveo ih kroz svoj vinograd i podrum. A onda za kraj taj magičan trenutak degustacije njegovih, veoma posebnih vina.

Porodično nasljeđe Iako vinarija porodice Rajković zvanično postoji od 2010. godine, tradicija, nasljeđe i kraj koji je oblikovao generacije poznavaoca grožđa i vina, ima znatno duže trajanje. Te godine je jako teško objasniti gostima, mahom strancima koji vjeruju

fotografijama i starinama, zapisima za koje mala, siromašna i ratoborna Crna Gora nikad nije imala vremena. Ipak, za Rajkoviće to i ne bude neki problem nakon prvog gutljaja koji gosti ispiju na degustaciji. Nekako iz čaše progovore kilometri koje su preci prelazili tjerajući na magarcu domaće vino u mjehovima za čuvenu cetinjsku kafanu Crmnica, godine iskustva, učenja i rada generacija porodice Rajković i svih 7500 čokota koji danas rastu na bukovičkom suncu. Iako se prije 2010. godine, kada je

Draž ove vinarije nije u gotovom hedonizmu svaki dolazak biće jedinstven jer će svaki put biti drugačiji - poput klupka koje se odmotava ili vina koje razvija svoj ukus.

Iz čaše vina porodice Rajković progovaraju kilometri koje su preci prelazili tjerajući na magarcu domaće vino u mjehovima za čuvenu cetinjsku kafanu Crmnica, godine iskustva, učenja i rada generacija i svih 7500 čokota koji danas rastu na suncu Bukovice.

Laura i Andres, gosti iz Ukrajine

rtak, sredina Iako je bio četv ca. je bilo posjetila maja, u vinariji a, am up gr u ki ne , Smjenjivali su se e sv je no a Miloš ih neki individual tom radošću. is sa dočekivao

zvanično počela sa radom vinarija Buk, ne može govoriti o ozbiljnoj proizvodnji i životu od vina, tri generacije Rajkovića zaslužne su za ideju i ljubav prema vinu i vinogradarstvu. Najzaslužniji je Milošev otac, Đorđije - Đoko, čije ime je zapisano zlatnim slovima na svakoj flaši koja izađe iz vinarije Buk. Đorđije je završio vinogradarstvo u Novom Sadu i dugo godina radio u Plantažama u periodu kada je trebalo osmisliti i podići to što one danas jesu. Uz Miloševu pomoć, on danas brine o svakom čokotu, pažljivo kidajući, birajući svaku granu, prateći dozrijevanje jedrih grozdova. Isuviše skroman za priču i fotografisanje, Đorđije je ostavio vinogradu i vinima da govore umjesto njega i to najljepšim mogućim riječima. Ali ostavio je to i svome sinu, nasmijanom i vedrom Milošu koji je snaga i duša ove porodične vinarije zajedno sa suprugom Jovanom i ćerkom Vjerom. Miloš će vas dočekati, provesti kroz dom i vinariju, podijeliti porodične priče, odbjasniti važnost građenja života, dan po dan i kamen po kamen.

Tradicija se nastavlja Iako su zemlja, voda i vazduh Bukovika bogom dani za dobar rod, onaj temeljni i ključni doprinos dao je upravo Miloš odlučivši se da i zvanično postavi vinariju Buk. Krenuo je polako, slažući kamen po

26 Caffe Montenegro

kamen, flašu po flašu - vođen isključivo poštenim i posvećenim radom, znanjem i strpljenjem. Oni koji je posjete, uskoro će shvatiti da draž ove vinarije nije u gotovom hedonizmu - svaki dolazak biće jedinstven jer će svaki put biti drugačiji - poput klupka koje se odmotava ili vina koje razvija svoj ukus. Trenutno se radi novi podrum i prijatan degustacioni prostor a oni koji posjete vinariju u budućnosti možda će imati priliku da probaju neka nova vina i vide nove apartmane sa bazenom i jednim veoma posebnim pogledom. Ipak, vjerujem da će vina koje probate u Buku uvijek biti jednako dobra. Garant za to su dobra zemlja, dosta vode, sunce i znalački i temeljiti pristup zbog kojih su ukusi vina šardonea, rozea, marselana i vranca ovdje toliko posebni. U svježoj degustacionoj sali, okruženi redovima medalja i priznanja koje je vinarija Buk dobila, sjedjela je grupa gostiju. Preko puta mene bili su Laura i Andres, mladi par iz Ukrajine. Posmatrala sam ih dok probaju vina - klimanje glavom i fasciniran pogled u čašu uvjerili su me da ne pretjerujem - da su ova vina zaista nešto posebno. Otišli su - nasmijani i zahvalni, noseći po flašu omiljenog vina sa degustacije, možda na poklon nekom posebnom prijatelju doma. Dok ih je Miloš pratio, slušala sam nalete

Vina su nagrađiv ana srebrnim i zlatnim medaljam a na brojnim takmičenjima u ze mlji, regionu i svijetu.

toplog vjetra prekinute po kojim cvrkutom i zujanjem pčela ispred kuće. Sve je imalo nekako čudesan šmek - vjetrić u kombinaciji sa vinogradom, svježina vode sa česme ispred kuće sa vrelinom dana, šardone i marselan sa domaćim sirevima, spoj starog i novog, Đokova skromnost sa Miloševom gostoprimnošću. Upravo zbog tih kontrasta - starog i novog, temeljnog i spremnog, bijelog i crnog (ili crvenog), vinariju Buk krasi poseban kvalitet koji se ne broji datumima, godinama, etiketama, čokotima ili posjetiocima. Broji se svakim osmijehom gosta, svakim ubranim grozdom i vinom flaširanim sa etiketom Buk.

Vinarija ima čudesan šmek - vjetrić u kombinaciji sa vinogradom, svježina vode sa česme ispred kuće sa vrelinom dana, šardone i marselan sa domaćim sirevima, Đokova skromnost sa Miloševom gostoprimnošću

U prijatnoj degustacionoj sali, uz selekciju domaćih sireva i tipičnih jezerskih specijaliteta, tradicionalnog patišpanja, Miloš će vam ponuditi četiri bisera vinarije: šardone, roze, marselan i vranac

28 Caffe Montenegro

眀眀眀⸀氀愀稀甀爀攀⸀洀攀

一伀嘀䤀紁䤀嘀伀吀唀娀䤀䐀䤀一䄀䴀䄀匀吀䄀刀伀䜀娀䐀䄀一䨀䄀℀ 倀漀氀漀瘀椀渀漀洀樀甀氀愀Ⰰ 渀愀猀愀洀漀洀甀氀愀稀甀甀䈀漀欀漀欀漀琀漀爀猀欀椀稀愀氀椀瘀Ⰰ 瀀漀爀攀搀縁椀瘀漀瀀椀猀渀漀最最爀愀搀愀䠀攀爀挀攀最一漀瘀漀最Ⰰ 攀欀猀欀氀甀稀椀瘀渀椀欀漀洀瀀氀攀欀猀䰀愀稀甀爀攀䠀漀琀攀氀 ☀ 䴀愀爀椀渀愀漀琀瘀漀爀椀‫܁‬攀最漀猀琀椀洀愀猀瘀漀樀愀瘀爀愀琀愀⸀ 唀漀欀瘀椀爀甀漀瘀漀最欀漀洀瀀氀攀欀猀愀渀愀氀愀稀椀‫܁‬攀猀攀䰀愀稀甀爀攀䈀漀甀ⴀ 琀椀焀甀攀䠀漀琀攀氀猀愀㈀㐀猀洀樀攀愁琀愀樀渀攀樀攀搀椀渀椀挀攀猀愀瀀漀最氀攀搀漀洀渀愀洀漀爀攀Ⰰ 戀愀愁琀甀椀氀椀搀瘀漀爀椀愁琀攀甀爀甀猀琀椀ഁ渀漀 ⴀ 洀漀搀攀爀渀漀洀猀琀椀氀甀Ⰰ 搀攀氀甀砀猀漀戀攀椀愀瀀愀爀琀洀愀渀椀Ⰰ 欀愀漀椀樀攀搀愀渀䬀椀渀最愀瀀愀爀琀洀愀渀⸀ 匀瘀攀猀洀樀攀愁琀愀樀渀攀樀攀搀椀渀椀挀攀猀甀欀氀椀洀愀琀椀稀漀ⴀ 瘀愀渀攀椀瀀漀猀樀攀搀甀樀甀吀嘀Ⰰ 琀攀氀攀昀漀渀猀欀甀氀椀渀椀樀甀Ⰰ 戀攀縁椀ഁ渀椀椀渀ⴀ 琀攀爀渀攀琀Ⰰ 洀椀渀椀戀愀爀Ⰰ 猀攀昀Ⰰ 昀攀渀稀愀欀漀猀甀椀欀甀瀀愀琀椀氀漀倀攀爀猀漀渀愀氀渀椀猀攀爀瘀椀猀Ⰰ 欀漀樀椀瀀漀猀攀戀渀甀瀀愀縁渀樀甀瀀漀猀瘀攀‫܁‬甀樀攀搀攀琀愀氀樀椀洀愀Ⰰ 搀椀漀樀攀猀琀愀渀搀愀爀搀渀攀甀猀氀甀最攀最漀猀琀椀樀甀䰀愀稀甀爀攀䠀漀琀攀氀 ☀ 䴀愀爀椀渀愀欀漀洀瀀氀攀欀猀愀⸀ 娀戀漀最猀瘀漀最椀稀瘀愀渀爀攀搀ⴀ 渀漀最搀椀稀愀樀渀愀Ⰰ 樀攀搀椀渀猀琀瘀攀渀攀愀爀栀椀琀攀欀琀甀爀攀椀椀搀攀愀氀渀攀氀漀ⴀ 欀愀挀椀樀攀Ⰰ 漀搀氀椀ഁ愀渀樀攀椀稀戀漀爀稀愀漀渀攀欀漀樀椀瀀甀琀甀樀甀稀戀漀最瀀漀猀氀愀Ⰰ 愀氀椀椀漀渀攀欀漀樀椀搀漀氀愀稀攀渀愀漀搀洀漀爀⸀ 䰀愀稀甀爀攀䠀漀琀攀氀 ☀ 䴀愀爀椀渀愀甀猀愀猀琀愀瘀甀欀漀洀瀀氀攀欀猀愀椀洀愀欀漀渀ⴀ 昀攀爀攀渀挀椀樀猀欀甀猀愀氀甀漀搀㄀㘀洀㈀欀漀樀愀洀漀縁攀瀀爀椀洀椀琀椀搀漀㈀氀樀甀搀椀椀樀攀搀渀甀洀愀渀樀甀猀愀氀甀 ⠀㜀洀㈀⤀ 稀愀㜀漀猀漀戀愀⸀ 一愀爀愀猀瀀漀猀氀愀最愀渀樀甀猀甀椀搀瘀愀搀瘀漀爀椀愁琀愀椀漀琀瘀漀爀攀渀椀戀愀愁琀攀渀猀欀椀瀀爀漀猀琀漀爀瀀漀瘀爀愁椀渀攀㠀㠀洀㈀欀漀樀椀猀攀洀漀最甀瀀爀椀氀愀最漀搀椀琀椀戀椀氀漀欀漀樀漀樀瘀爀猀琀椀搀漀最愀ᄁ愀樀愀椀甀最漀猀琀椀琀椀搀漀㔀漀猀漀戀愀⸀ 刀攀猀琀漀爀愀渀椀椀戀愀爀漀瘀椀䰀愀稀甀爀攀䠀漀琀攀氀 ☀ 䴀愀爀椀渀愀欀漀洀瀀氀攀欀猀愀椀渀猀椀猀琀椀爀愀樀甀渀愀琀爀愀搀椀挀椀漀渀愀氀渀漀挀爀渀漀最漀爀猀欀漀洀最漀猀琀漀瀀爀椀洀猀琀瘀甀欀愀漀椀猀瘀椀樀攀縁椀洀搀漀洀愀‫܁‬椀洀瀀爀漀椀稀瘀漀搀椀洀愀⸀ 䜀漀猀琀椀洀愀猀甀渀愀爀愀猀瀀漀氀愀最愀渀樀甀刀漀猀攀洀愀爀椀渀攀刀攀猀琀愀甀爀愀渀琀Ⰰ 刀漀挀挀漀䰀漀甀渀最攀䈀愀爀Ⰰ 䄀甀最甀猀琀漀䈀爀愀猀猀攀爀椀攀Ⰰ ㄀㜀㈀㤀圀椀渀攀䈀愀爀椀䰀愀稀甀爀攀䈀攀愀挀栀☀䈀愀爀甀欀漀樀椀洀愀 ‫܁‬攀椀洀愀琀椀瀀爀椀氀椀欀甀搀愀琀漀欀漀洀挀椀樀攀氀攀最漀搀椀渀攀Ⰰ 瀀漀爀攀搀洀攀搀椀琀攀爀愀渀猀欀攀欀甀栀椀渀樀攀椀氀漀欀愀氀渀椀栀爀攀渀漀洀椀ⴀ 爀愀渀椀栀瘀椀渀愀Ⰰ 甀縁椀瘀愀樀甀甀瀀漀最氀攀搀甀渀愀愀欀瘀愀琀漀爀椀樀甀洀洀愀爀椀渀攀⸀ 爀愀渀椀栀瘀椀渀愀Ⰰ 甀縁椀瘀愀樀甀甀

伀搀猀攀瀀琀攀洀戀爀愀Ⰰ 䰀愀稀甀爀攀䈀漀甀琀椀焀甀攀䠀漀琀攀氀 ‫܁‬攀最漀猀琀椀洀愀栀漀琀攀氀愀Ⰰ 欀愀漀椀瀀漀猀樀攀琀椀漀挀椀洀愀Ⰰ 渀甀搀椀琀椀戀椀樀攀最漀搀爀攀愀氀渀漀猀琀椀椀甀猀瀀漀猀琀愀瘀氀樀愀渀樀攀瀀漀琀ⴀ 瀀甀渀漀最戀氀愀最漀猀琀愀渀樀愀甀樀攀搀椀渀猀琀瘀攀渀漀洀猀瀀愀椀昀椀琀渀攀猀猀挀攀渀琀爀甀欀漀樀椀甀猀瘀漀洀猀愀搀爀縁愀樀甀椀洀愀瀀攀琀瘀爀猀琀愀猀愀甀渀愀Ⰰ 栀愀洀愀洀Ⰰ 樀愀挀甀稀稀椀Ⰰ 欀渀攀椀瀀Ⰰ 戀愀稀攀渀Ⰰ 挀攀渀琀愀爀氀樀攀瀀漀琀攀Ⰰ 洀愀猀愀縁甀椀欀漀稀洀攀琀椀ഁ欀攀琀爀攀琀洀愀渀攀Ⰰ 瀀爀漀猀ⴀ 琀漀爀椀樀甀稀愀昀椀琀渀攀猀Ⰰ 樀漀最甀Ⰰ 瀀氀攀猀椀琀攀爀攀琀愀渀甀Ⰰ 瘀爀琀猀愀洀攀搀椀琀攀爀愀渀猀欀椀洀戀椀氀樀欀愀洀愀椀琀爀愀瘀渀樀愀欀漀洀稀愀樀漀最甀椀瀀椀氀愀琀攀猀渀愀漀琀瘀漀爀攀渀漀洀⸀ 倀漀爀攀搀猀愀瘀爀愁攀渀攀氀漀欀愀挀椀樀攀甀稀愀氀椀瘀甀䈀漀欀攀䬀漀琀漀爀猀欀攀Ⰰ 䰀愀稀甀爀攀䴀愀爀椀渀愀椀稀洀攀ᄁ甀漀猀琀愀氀漀最渀甀搀椀㄀㔀㘀瘀攀稀漀瘀愀稀愀戀爀漀搀漀瘀攀搀甀縁椀渀攀椀稀洀攀ᄁ甀㔀椀㌀洀Ⰰ 洀漀最甀‫܁‬渀漀猀琀欀爀愀琀欀漀爀漀ഁ渀漀最椀搀甀最漀爀漀ⴀ ഁ渀漀最稀愀欀甀瀀氀樀椀瘀愀渀樀愀瘀攀稀漀瘀愀Ⰰ 漀戀攀稀戀樀攀ᄁ攀渀樀攀椀瀀漀洀漀‫ ܁‬㈀㐀栀Ⰰ 甀猀氀甀最攀瀀爀漀搀愀樀攀椀椀稀渀愀樀洀氀樀椀瘀愀渀樀愀樀愀栀琀椀Ⰰ 戀攀縁椀ഁ渀椀椀渀琀攀爀渀攀琀椀夀愀挀栀琀挀氀甀戀愀渀搀挀愀昀⸀

caffe preporučuje

pripremila: ana đurković

#CoffeeInACone

Prije nekoliko godina rođen je jedan od omiljenih načina služenja kafe - makar sudeći po instragramu. Za ovaj trend zaslužni su Dejn Levinrad i njegova majka iz Johanesburga. Dejn je na ideju došao u snu i ubrzo potom ostvario svoj san u maloj kuhinji u svom stanu praveći kornete pogodne za služenje kafe. Ubrzo se koncept pročuo i osvojio internet gotovo preko noći a proizvodnja se preselila u obližnju fabriku. Dobar espreso samo je jedan napitak koji možete poslužiti u ovim kornetima - internet fanovi već uveliko eksperimentišu sa začinjenim mliječnim napicima, smutijima i toplom čokoladom i različitim kolačima.

Ugostitelji se uvijek trude doskočiti gostima i ostaviti poseban utisak. Jedan od posljednjih pokušaja je osmišljavanje sopstvene mješavine začina svojstvene restoranu koji ih koristi. Složićete se da je koncept vrlo zabavan i atraktivan a istovremeno doprinosi građenju imidža restorana. Zamislite da kao suvenir iz nekog grada ponesete mješavinu začina omiljenog restorana koji ste slučajno otkrili!

Rashlađenje na štapiću

Kako se svijet sve više okreće zdravim navikama i namirnicama na red je došao i sladoled. Ipak, obožavan i nezamjenljiv nekako je izvojevao pobjedu odolijevajući naletima kritičara i nutricionista - njegovo tajno oružje - na štapiću! (u svijetu poznatiji kao icepops). Jednostavne poslastice prave se od svježih, lokalnih namirnica koje su u sezoni. Pravi ih gotovo svaki bistro, restoran ili kafe i to u manjim količinama što ih čini ekskluzivnim i jedinstvenim. Sa druge strane zaista ovo jeste mnogo zdraviji i ukusniji način da se ljeti rashladite i zasitite. Dok temperature širom zemlje ratu ne vidimo nijedan razlog da ne nabavite praktične modlice, svježe lokalno voće i dobar blender i frižider - gosti će biti ludi za ovim jednostavnim ljetnjim detaljem.

30 Caffe Montenegro

Jedinstveni začin

Zlatni sok

Trenutno jedna od svjetskih superhrana i najveći zdravi trend je turmerik. Zahvaljujući sastojku kurkuminu, turmerik je postao omiljen dodatak mnogim napicima, jelima, smutijima, pahuljicama. Kurkumin ima jako protiv upalno dejstvo i bezbroj drugih benefita po zdravlje, Međutim, iako se globalni trend teško može zaustaviti istina je da ga u turmeriku ima svega 3% no to je dovoljno da gotovo svaki napitak na tržištu ima dodatak turmerika.

HIGIENE AND PACKING SOLUTION

PG PAK showroom Donja Gorica, Berski put, PodgoricaÂ telefon: 068 880 211 e-mail: info@pg-pak.com

- Hrana koja dokazano raspaljuje romansu -

Kuvaj

zavedeš Da li afrodizijaci zaista djeluju? Isprobajte afrodizijačku hranu i provjerite da li je u pitanju mit ili stvarnost. priredila: marta jovićević

32 Caffe Montenegro

Najpoznatiji mitološki afrodizijaci:

Veza između ljubavi i hrane

majoran

Ako strepite za svoju vitalnost, na Tajlandu će vam ponuditi čašicu zmijske krvi, a u Kini i Vijetnamu čašu zmijskog vina

Nosorozi su skoro istrijebljeni jer su vjekovima lovljeni zbog svog roga, koji se i danas smatra moćnim afrodizijakom

Većina kultura širom svijeta je od davnina ustanovila vezu između ljubavi i hrane. Tragove prvih afrodizijačkih namirnica nalazili smo u legendama i mitovima drevnih naroda, kao i u biografijama vladara iz prošlih vjekova. Legendarni afrodizijaci posebno svjedoče o tome koliko je očuvanje libida bilo i ostalo važno za stanovnike svih perioda i svih meridijana naše planete. Nosorozi su skoro istrijebljeni jer su vjekovima lovljeni zbog svog roga, koji se i danas smatra moćnim afrodizijakom – a na dalekom istoku se i dalje u restoranima stidljivo traži supa od ptičjeg gnijezda. Ni danas nije baš najjasnije kako rog i gnijezdo utiču na libido, ali oni ostaju legendarni. Ako strepite za svoju vitalnost, na Tajlandu će vam ponuditi čašicu zmijske krvi, a u Kini i Vijetnamu čašu zmijskog vina. Šefovi kuhinja iz prošlih vremena su poput alhemičara miješali sastojke koji treba da kreiraju potentne recepte i garantuju osjećanje zadovoljstva, opuštanje i sreću. I mi danas treba da budemo više nego spremni da nekome nama bitnom tim legendama začinimo trpezu, jer mogu da budu u funkciji obostranog zadovoljstva:

je već bilo simbol plodnosti u većini starog svijeta a riječ “vino” potiče od imena boginje Venere – pa zajedno stvaraju neraskidivu vezu erotske simbolike. Majoran - po vjerovanju starih Grka, začin je stvoren iz samog Afroditinog daha i do viktorijanskih vremena cvjetni buketi sa grančicama majorana značili su ljubav pošiljaoca. Bosiljak – od Indije do Italije bosiljak je bio na glasu da je biljka koja donosi strast i ljubav onima koji je jedu. Predanja sjeverne Italije kažu da žena koja drži bosiljak na prozoru može da očekuje posjetu svog ljubavnika. U svojoj prabosiljak domovini Indiji, muškarci starih plemena žvakali su svježe listove bosiljka za bolju cirkulaciju. Vjerovalo se i da rascvjetali bosiljak u kući znači da će u nju doći djevojka. Cimet – kraljica od Sabe je, prije nego što je ušla u grad da upozna Solomona, namazala sebe uljem od cimeta i kralj je bio oboren s nogu.

Jabuke - od dana kada je trojanski princ Paris dao jabuku najljepšoj od boginja i zauzvrat dobio najljepšu ženu, Helenu Spartansku, jabuka je bila simbol ženske ljepote – dok je biblijska jabuka voće grijeha i ženske zavodljivosti. Vino - ljubavna čarolija u tečnoj formi je predstavljala vječnu vezu sa Erosom. Grožđe

Avokado – stari meksički narod, Asteci, bili su toliko uvjereni u afrodizijačke sposobnosti avokada kao stimulansa da su mlade žene držali zatvorene u kući sve dok su se brali plodovi – a današnja nutricionistička znanja kažu da je to zato što je bogat magnezijumom i vitaminom E koji su zaslužni za mladalačku snagu. Lavanda – osim što štite garderobu od moljaca, a kuću od zlih duhova, ljubičasti cvjetovi lavande uzbuđuju muškarce više nego bilo koje drugo aromatično bilje na svijetu – posebno ako se lavanda kombinuje uz bundevu. Lavanda djeluje i na žene jer djeluje opuštajuće.

med & medovina Nema mnogo namirnica koje bi mogle da se „takmiče“ sa medom kad je afrodizijak u pitanju. Uostalom, najbolji dio vjenčanja duguje svoj naziv ovoj supstanci: medeni mjesec. Tačnije, medeni mjesec je nazvan po medovini, drevnom alkoholnom piću koji se pravio od meda i za koji se dugo vjerovalo da podiže libido. Medeni mjesec datira još iz vremena antičke Persije, kada su parovi 30 dana nakon njihovog vjenčanja pili medovinu svako veče. Zvali su ga „mjesec meda“, a što je kasnije dobilo naziv medeni mjesec. Oni su svoju tradiciju shvatali toliko ozbiljno da, ako je beba bila začeta u toku mjeseca i potom bila rođena devet mjeseci kasnije, zasluge su išle onome koji je napravio medovinu. Za medovinu se takođe vjerovalo da donosi mudrost i hrabrost onima koji je piju. Ovo piće su pili Kelti, Asteci i Maje.

34 Caffe Montenegro

Ljute papričice će zagrijati kožu i podići puls – a ljutina može da “iziritira” usta i učini ih privlačnije za ljubljenje.

Renesansa čula U nekom trenutku cilj moderne ishrane nije više bio da kreira pravi miks sitosti i zadovoljenja čula, pa je niskokalorična bezukusnost preuzela dominaciju. Nadamo se da se vraća vrijeme kada ćemo ovom načinu razmišljanja okrenuti leđa. Doživimo renesansu gurmanskog uživanja u prirodnim namirnicama koja će brojanje kalorija iz niskomasnih krekera odvesti u zaborav. Vrijeme je da svojim čulima vratimo ono što im je oduvijek pripadalo: puni miris i ukus tradicionalnih namirnica koje jačaju, stimulišu i donose sreću i zadovoljstvo.

Hrana je prvenstveno sjajan doživljaj. Ona je žudnja i flert sama po sebi – a flert je univerzalni metod za dobro raspoloženje

Tartufi Tartufi – ta gomoljasta, podzemna gljiva specifičnog ukusa i visoke cijene za mnoge je jedan od najmoćnijih afrodizijaka. Njima su se u davna vremena gostili i rimski carevi pripisujući im nevjerovatna svojstva – Ciceron ih je nazivao “sinovima zemlje”, a Plinije “čudom prirode.” Kao i svaki drugi afrodizijak jedu se u vrlo malim količinama, a stručnjaci preporučuju tek 10 do 20 grama po osobi. U 100 grama tartufa skriva se samo 25 kalorija, ali zato sadrži čitavo bogatstvo kalcijuma, kalijuma, natrijuma, magnezijuma i fosfora – minerala tako važnih za čvrstoću naših kostiju i mišića.

tiramisu u prevodu sa italijanskog znači podigni me

ostrige

Uz pravu, ukusnu i prirodnu hranu ne treba brojati kalorije – svaka nutritivno bogata hrana može da bude afrodizijak, samo ako se voli njen ukus. Zato bi trebali ponovo kombinovati uz punu slobodu i za sopstveno zadovoljstvo magični dah iz prošlih vremena začinjen mirisima drevnih tajni i romantične misterioznosti.

Ostrige se smatraju jednim od najjačih afrodizijaka. Sadrže velike količine cinka i imaju odličnu reputaciju kada se govori o plodnosti. Francuska je danas najveći evropski proizvođač, a ujedno i potrošač ostriga koje se smatraju najmoćnijim afrodizijakom. Kako se Francuzi često spominju u kontekstu najvećih svjetskih ljubavnika, ne čudi njihova predanost uzgajanju i konzumiranju ove školjke.

Šefovi kuhinja iz prošlih vremena su poput alhemičara miješali sastojke koji treba da kreiraju potentne recepte i garantuju osjećanje zadovoljstva, opuštanje i sreću. I mi danas treba da budemo više nego spremni da nekome nama bitnom tim legendama začinimo trpezu, jer mogu da budu u funkciji obostranog zadovoljstva.

tiramisu Riječ tiramisu u prevodu sa italijanskog znači podigni me. Prevode ga i kao prodrmaj me i oraspoloži me. Današnja verzija tiramisua kažu da je nastala 60-tih godina prošlog vijeka, u čuvenom restoranu Bekeri (Le Beccherie) u italijanskom gradiću Trevizo. Kruže priče da je iznad restorana bio bordel, pa je kurtizanama trebalo nešto da ih podigne i okrijepi između susreta sa mušterijama – pa je tako, navodno, Tiramisu i dobio ime. Postoji i mit da je, u stvari, kolač bio namijenjen klijentima kao afrodizijak ili zarad lojalnosti.

Čokolada Čokolada dominira policama u prodavnicama za vrijeme Dana zaljubljenih, ali nauka još uvijek dokazuje koliko je čokolada zapravo afrodizijak. Neke studije sugerišu da, dok čokolada sadrži određene hemikalije koje čine da se osjećamo dobro, da su te hemikalije u toliko malim dozama da one ustvari možda i nemaju nikakav efekat. Gajenje i upotreba kakao mahune datira još iz vremena prije nove ere, tačnije 1400 godina prije nove ere, mnogo vremenski dalje nego što se dugo vremena

mislilo. Puno je istorijskih zapisa koji opisuju značaj i važnost čokolade u majanskoj i astečkoj kulturi. Obje civilizacije su ga koristile kao piće, jer je čokolada u čvrstom stanju mnogo kasniji izum. Često se koristilo kao ceremonijalno piće i bila je dostupna običnom čovjeku, iako je opisivana kao piće bogova. U bračnim ceremenijama, parovi su često pili čokoladu kao dio rituala koji predstavlja promjenu njihovog životnog statusa.

ALEKSANDROVIÄ&#x2020;

T R I J U M F

G O L D

Više nema dileme, ljetnja vrućina je tu, i danju i noću. Bilo da tražite osvježenje poslije posla ili ste se prepustili bezbrižnoj mekoći pijeska negdje na obali, vaši najbolji aduti i saveznici za dobru atmosferu i rashlađenje su kokteli. Osmišljeni da rashlade, ali i zagriju u isto vrijeme, ovo su naši “favoriti” - kokteli za savršeno ljeto 2018.

38 Caffe Montenegro

JACK DANIEL’S

LYNCHBURG LEMONADE • 4cl Jack Daniel’s • 2cl Volare Triple Sec • 1cl Volare Lime • 10cl Sprite

Jack Daniel’s

Jack Ginger JACK DANIEL’S

RED HONEY

• 4cl Jack • Thomas Henry Ginger Ale

• 4cl Jack Daniel’s Honey • 6cl Borovnica Sok • 1cl Volare Lime

JACK DANIEL’S

YELLOW HONEY • 4cl Jack Daniel’s Honey • 6cl Tonic Water • 1cl Volare Lime

Jagermeister

Berlin Mule • 4cl Jägermeister • 10cl Ginger Beer soka Dekoracija:

svježi krastavac i parče limete

Jagermeister

JÄGER tonic • 4cl Jägermeister • 10cl Tonic water 40 Caffe Montenegro

HENDRICK’S

HENDRICK’S TONIC • 5cl Hendrick’s Gin • 150ml Thomas Henry Tonic Water

HENDRICK’S

HENDRICK’S MARTINI • 5cl Hendrick’s Gin • 7ml Vermouth

FINLANDIA

COSMOPOLITAN • 3cl Finlandia vodka Classic • 2cl Cointreau liker • 1cl Sok limete • 3cl Sok od brusnice

SANTIAGO DE CUBA

SANTIAGO CUBA LIBRE • 4cl Santiago de Cuba Anejo • 12cl Coca-Cola • Limeta (iscjediti 2 kom)

TULLAMORE D.E.W. GRANT’S

GRANT’S GIRVAN SOUR • 4cl Grant’s Whisky • 2cl Sok od limuna • 1cl Šećerni sirup

IRISH FUSION • 5cl Tullamore D.E.W. Irish whisky • 2cl Sok od limuna • 8cl Thomas Henry Bitter Lemon • 2 kom Listići Bosljka / Nane

Jagermeister Montenegro Jack Daniel’s Montenegro Thomas Henry Montenegro Hendrick’s Gin Montenegro 41

caffe preporučuje

pripremila: ana đurković

Knedla Bar Prolazeći Rimskim trgom, u nizu lokala nemoguće je da ne zapazite šareni, veseli lokal sa natpisom Knedla bar (broj 13). Nedavno otvoreno mjesto koje nosi ime po onome što mu je osnovna ponuda - knedlama svih kombinacija, slanih i slatkih. Mjesto je šarmantno, sa cvijećem na stolu, šarenim umjetničkim tanjirima, divnim knedlama na njima i fenomenalnim toplim i hladnim čajevima takođe mješavinama - tvorevinama sopstvene proizvodnje u lokalu. Knedle se prave na licu mjesta, po originalnoj recepturi i teško da nećete naći svoju omiljenu kombinaciju. Osim one sa šljivom, tu su i knedle sa malinama, kupinama, borovnicama... i koječim uz njih. Ljubazno osoblje će vam objasniti i pojasniti sastav i predložiti baš ono što volite. Cjelokupan ambijent je u romantičnmom stilu, pa se takva atmosfera prenosi i na goste... Slatkoća u sredini i svuda okolo. Kao u knedli.

#6 Evo sastojaka za oprobanu i najbolju ljetnju palomu: malo solI korica grejpfruta četvrt čaše soka grejpfruta 1 kašika soka limete malo šećera četvrtina čaše tekile četvrtina čaše sode.

Nove supe za ponijeti

Zaboravite na supe iz kesice koje imak zahtijevaju određenu organizaciju - na sceni je novi trend - supe za ponijeti! Pakovane u jednostavnoj ambalaži, zdrave, praktične i hranljive ove supe sve su češći dodatak rafovima supermarketa. Kako bi ove supe zadržale hranljivost i zdravstvene benefite koristi se posebna tehnologija pa ove supe mogu imati prilično visoku cijenu čak 50 eura za osam flašica. Zato se potrudite da sljedeći put kad odbijete domaću supu imate dobar razlog za to!

Favorit Meksika: Paloma

Iako je Margerita širom svijeta poznata kao najomiljeniji koktel u Meksiku to zapravo uopšte nije tako - više se radi o uvriježenom mišljenju nas gringosa. Meksikanci će radije poručiti koktel koji se zove paloma. U osnovi se radi o kombinaciji tekile i grejpfruta sa dodatkom varijacija drugih sastojaka.

42 Caffe Montenegro

Vinarija Dalvina (Strumica) Makedonija

Moćna vina iz veličanstvenih vinograda Sva Dalvina vina, bijela jednako kao i crvena, složenog su ukusa, moćne arome, izrazito tropske, čiste, naglašenih voćnih nota, izuzetno intenzivna: bogata aromama, kremasta, sa individualnim karakterom pa je vina moguće piti mlada ili kad odleže. Iz bogate palete ponude naše vinarije predstavljamo ovom prilikom samo tri naša veličanstva.

Elegija - Syrah Syrah Rose vino koje se obično pravi metodom „saignee“ od 100% syrah varijateta. Ima sjajnu rubin crvenu nijansu i ukuse zrelih crvenih bobica, hibiskusa sa povremenim tragom olspajs bijelog bibera i zelenih maslina. Njegove intenzivne voćne arome su nevjerovatne. Uglavnom podsjećaju na maline i jagode. Ukus je srednje pun sa prijatnom harmonijom i voćno-slatkom zaokruženošću. Rose Syrah najbolje je poslužiti nešto toplije u odnosu na temperature frižidera regularnih vina. Gastro preporuka uz ovo vino: Savršeno ide uz deserte poput čizkejka, kadaif od suvih urmi a izuzetan je sa pepperoni picom ili činijom čilija.

44 Caffe Montenegro

Vrijeme je faktor koji izdvaja upadljivo razvijenu kompleksnost vina. U kombinaciji sa savremenom tehnologijom, starinske, tradicionalne vještine mogu se osjetiti u ukusu koji nose sva naša vina ponaosob.

Elegija Sauvignon Blanc Vino spravljeno od grožđa iz našeg vinograda, branog sa izrazitom pažnjom i nježnjošću. Vino je zlatno-žućkaste boje. Aroma mu je kompleksna, sazdana od južnog voća i kremastih, bogatih nota. Ukus je pun, zaokružen, sa prefinjenim i dugim zadnjim ukusom. Idealno ga je poslužiti na temperaturi od 8 do 12 stepeni Celzijusa. Gastro preporuka uz ovo vino: Besprijekoran partner ovim vinima je svježa salata, riba, bijela mesa, pasta, pjat mekih sireva i suvog voća.

Vina. Legenda kaže da potiču od Dionisa, boga vina a da se njegovi najveličanstveniji vinogradi nalaze u regionu Strumice. Istog tog Boga danas slavimo kao Svetog Tripuna - 14. februara. Tokom arheoloških istraživanja u ovoj oblasti naišli smo na tragove velikog poznavanja procesa pravljenja vina još iz Antike, iz doba vladavine kralja Filipa Drugog i Aleksandra Velikog.

Barrique Syrah Ovo izuzetno elegantno i delikatno Syrah vino donosi mnogo uzbuđenja na nosu. Svježe osušena trava, čokolada i trag Arabika mente praćeni su bogatom i slatkom crvenom aromom na nepcu. Crveno voće je dominantno, naročito crvene ribizle i maline. Tu je i lijep balans elegantne voćne svježine sa tragovima paprike sa zaokruženošću koja dugo traje.

www.dalvina.com.mk

46 Caffe Montenegro

Ekskluzivni zastupnik Dalvina vinarije za Crnu Goru je COMPANIA DE VINOS

Stranac u Crnoj Gori:

Olga Ovčar – privrednik

Crnogorsko– ruska

seoska idila na luštici

C.M: Kako izgleda Vaš život ođe iz perspektive građanina Crne Gore? - Mi imamo stalni boravak, ali nije lako ođe s tim… Stalni boravak obezbjeđuje sva prava građanina Crne Gore osim glasanja, ali ipak skoro ništa nam ne pruža jer ne možemo registrovati porodično gazdinstvo bez državljanstva.

48 Caffe Montenegro

Naše domaćinstvo je registrovano kao hostel jer kod nas dolaze volonteri sa svih strana svijeta, prijavljuju se preko nekoliko sajtova. U našu kuću primamo ljude koji žele da upoznaju Crnu Goru ili da rade u domaćinstvu, nauče da prave sir… Tako da nam se porodica non-stop širi i mijenja…

Došavši iz Sankt-Peterburga u Crnu Goru 2009. godine na medeni mjesec, slučajno, jer ona i njen suprug nijesu mogli tada dobiti vizu za Španiju đe su namjeravali ići, Olga je ustvari imala sudbonosni susret s našom zemljom. Tada će se njih dvoje zaljubiti u ovu zemlju, more i nebo i donijeti odluku da žive u našoj zemlji, i to na Luštici. Ali njihov dom je danas svojevrstan svjetski hostel, to jest dom velike porodice u kome stalno živi petočlana porodica Ovčar ali im dolaze ljudi iz cijelog svijeta da upoznaju Crnu Goru, volontiraju u njihovom seoskom domaćinstvu u kom imaju malu farmu na kojoj uzgajaju kravu, koze, kokoške, ćurke, prepelice... i imaju malu siraru u kojoj proizvode preko preko 50 vrsta koźeg i kravljeg sira. Cijela porodica radi, Olga, suprug Andrey, djeca: Liza, Ivan i Andrey. Utisak koji ne možete nikako ignorisati kad upoznate porodicu Ovčar je mir u kome žive i koji nose sa sobom kao dobru energiju uz skromnost kao istinsku vrlinu. razgovarala: sanja golubović fotografije: lična arhiva

C.M: Kako izgleda jedan Vaš uobičajen dan? - Dan nam počinje u 6h i 30 min. kad đeca ustaju da idu u školu. Školski autobus dolazi u 7.00 h. Tad suprug i ja odlazimo da muzemo koze i kravu. Dok se nahrane i sve završi već je 8h i 30 min. Tad je brzi doručak, nakon čega radim

sirenje. U zavisnosti od toga kakav sir pravim, to može da potraje do navečer. Ima taj proces dosta rada, soljenje, okretanje, čišćenje…, u međuvremenu spremam ručak, pečem hljeb..., dolaze mušterije za sir, ili mi idemo u nabavku ili razvozimo narudžbe. Nakon škole đeca stižu na ručak, i nakon toga radimo svi zajedno: hranimo životinje, nosimo im vodu… U 19.00h opet je muža.

C.M: Kako ste upoznavali i kako upoznajete našu zemlju? - Kada smo prvi put došli, autom smo obišli cijelo Crnogorsko primorje. Nakon 4 godine vodili smo naše goste u obilazak… Ima mnogo toga što još nijesmo viđeli u Crnoj Gori, maloj ali interesantnoj i prelijepoj zemlji.

sretne ni “dobar dan”. U velikom gradu smo zaista svi usamljeni.

C.M: Poredite mi Vaš život u Rusiji, u Sankt-Peterburgu, u odnosu na ovaj u Crnoj Gori, na Luštici? - Mi smo navikli na život pod punim gasom, na mnogo brži tempo života od ovog ođe. Morali smo da se naučimo stpljivosti i tome da niđe ne žurimo. Više me, kao nekad što je, ne nervira kad neko kasni. I skoro cijelu godinu provodimo napolju, što je nezamislivo u gradu iz kog dolazim. U Rusiji je ljeto kratko a zima duga i oštra… Ođe je sve drugačije. C.M: Da li je crnogorski narod pristupačan i ljubazan u odnosu na strance?

Luštica je jedan divan dio Crne Gore. Mir i tišina – to su dvije glavne riječi sa kojima opisujem Lušticu i život na njoj

C.M: Koji su to nedostaci koji Vam možda otežavaju život ođe i kako ih prevazilazite? - U našem selu nema vodovoda, loša je struja i slab internet. Navikli smo se i na to, ali je u početku bilo teško jer ipak dolazimo iz grada koji ima 5 miliona stanovnika i đe nijesmo znali za takve probleme.

C.M: Šta Vam još nedostaje kod nas, a imali ste kod kuće? - Nedostajao nam je ruski čaj ali nam ga prijatelji donose iz Rusije. Nedostajao nam je i crni ražani hljeb kakav imamo u Rusiji, ali ga ja sad ođe sama pečem. C.M: Koje su Vam najdraže aktivnosti u slobodno vrijeme? - Nemam baš slobodnog vremena, ali volim da vezem. Puno čitam. Zimi smo kad smo mogli išli na skijanje na Kopaonik. Vrijeme mi je ođe ipak skroz popunjeno.

C.M: Kako ste se navikavali na naš mentalitet i da li ste preuzeli neke naše domicilne - tipične navike? - Da, promjena mjesta boravka mijenja i navike. Na primjer, ođe sam navikla da svakodnevno pijem kafu, što nijesam radila u Rusiji. Često se sretnem s nepoznatim ljudima i započnemo razgovor, lako i jednostavno, komunikacija je ođe neposredna, a kod nas u Rusiji ni prvi komšija neće da vam kaže kad vas I djeca učestvuju u radu na farmi

- Oduševljena sam načinom na koji smo primljeni u Crnoj Gori. Svakodnevno čujem “braća Rusi”.

C.M: Jeste li naučili crnogorski jezik i da li je bilo teško da ga naučite? - Otprilike 30% smo razumjeli i dok nijesmo znali crnogorski jezik. Ima dosta sličnih riječi sa ruskim. Malo nam je bilo teško prve godine kad smo došli. Te zime naš komšija je dolazio svake večeri kod nas i pričao sa nama. Interesovalo ga je odakle dolazimo, kakav je naš grad… I tako malo, po malo, naučili smo jezik. Đeca su pošla u školu i njima je učenje bilo lakše. C.M: Ima li nekih duhovitih situacija u kojima ste se kod nas našli kao strankinja, možete li nam navesti neku? - Pa, evo jedna situacija: neđe u decembru, prve naše zime u Crnoj Gori, vidim da se svukuda prodaje luk za sijanje. Meni je to bilo čudno, pitala sam se ko sadi luk u decembru? I tako ja čekam proljeće da tada zasijem luk i ostalo u

Ođe je za nas uvijek ljeto Najviše mi se sviđaju prirodne ljepote. Čisto more, dobri ljudi. Svaki dan otvaram oči i nije mi dosadilo to što vidim. Potom, klima: nakon hladnog Sankt-Peterburga, došli smo na mjesto đe je za nas ustvari cijele godine ljeto. Ima mnogo razloga zbog kojih volim Crnu Goru.

mojoj bašti. U aprilu tražim luk za sijanje ali ga niđe nema. Naravno da sam se čudila, u decembru ga je bilo i u knjižarama, a u aprilu ga nema kad treba da se zasije. Tek u maju sam saznala da se ođe luk već tad bere. Sad znam sve.

C.M: Na šta ste se ođe najlakše privikli?

- Na ovu ljepotu. Na toliko sunca. Na plavo nebo. Na ovo more. Na zimzeleni pogled.

C.M: A šta Vas najviše čudi? - Nikako ne mogu da se naviknem na to da dok žene rade, muškarci piju kafu i pričaju o politici. C.M: Šta je to čime treba da se ponosimo u Crnoj Gori? - Meni lično, za ponos u Crnoj Gori je bezbjednost: bezbjednost djece, bezbjednost uopšte i vjera, prava i čista.

C.M: Šta je to đe imate najviše primjedbi i đe možemo pasti na ispitu turističke javnosti? - To je jedino nivo servisa koji bi trebao biti bolji. C.M: Koje pohvale ste slušali o Crnoj Gori od Vaših poznanika iz inostranstva? - Svi kažu kako je ođe lijepo i kako je sve “polako”…

Olga sa supugom Andreyem - zajedničko pravljenje pilava

Nedostajao nam je i crni ražani hljeb kakav imamo u Rusiji, ali ga ja sad ođe sama pečem 50 Caffe Montenegro

C.M: Koje razloge ljudima iz inostranstva navodite zbog kojih treba da posjete Crnu Goru? - Kažem im da je to ono šta treba makar jednom u životu vidjeti.

C.M: Šta Vas je do sad ipak najviše fasciniralo što ste vidjeli i doživjeli kod nas? - Izuzetno jak , nezaboravan utisak na mene je ostavila Služba u manastiru posvećenom Svetoj Matroni Moskovskoj u Grblju. I trpeza nakon službe je bila fascinantna. C.M: Jeste li gurman, šta Vi posebno volite od naše hrane? Kako gledate na naše prirodne gastro potencijale?

Iz naše sirare izlazi preko 50 vrsta koźeg i kravljeg sira, sa buđi i bez - Mislim da su po pitanju hrane Crnogorci vrlo konzervativni - teško probaju novu i nepoznatu hranu. Ja volim da probam sve. Sviđa mi se jaretina ispod sača, hobotnica - takođe ispod sača. Čudno mi je da u ishrani malo koristite zelje, prirodne začine kojih puno ođe ima, a upotrebljavaju se koncentrovani začini poput

Vegete, Začina C, što je po meni katastrofalno loše i uništava ukus hrane.

C.M: Kojih je to Vaših TOP 5 lokacija u Crnoj Gori? - Ostrog (to je manastir đe fizički osjećaš čudo vjere), Kotor (stvarno je jedan od najljepših gradova), Cetinje (prava Prijestonica, predivan), Skadarsko jezero (veliko i lijepo jezero), Luštica (za mene je najbolja i najljepša).

C.M: Kako opisujete najkraće Crnu Goru ljudima koji je ne poznaju? - Najljepša zemlja na svijetu.

C.M: Kad neko kaže „Crna Gora“ koja Vam je prva asocijacija? - More i sunce.

Vi nari j a Al eks a ndrović predstavlja

- T ri j u m f Gol d 2 01 7 -

TRIJUMFalan iskorak Jedno od najcjenjenijih i najtraženijih vina u Srbiji posljednjih godina je Trijumf Gold - sovinjon blan iz Vinarije Aleksandrović. Novi Trijumf Gold 2017 je kruna posljednje tri berbe, a premijeru je imalo u drugoj polovini aprila. Uspjeli su da proizvedu vino koji je pečat klime i zemljišta, vino kome kumuju svježina Rudnika i večernja hladnoća. Izgleda da je to najveća tajna njihovog sjajnog sovinjona! fotografije: Vinarija Aleksandrović, Ivana Čutura

54 Caffe Montenegro

Vinarija Aleksandrović je iznjedrila još jedan vinski biser - Trijumf Gold 2017! Već nakon prvog gutljaja se ovo vino deklariše kao sovinjonski svježe i elegantno vino iz kojeg sve iskri, ali i kao vino iznenađujuće punog tijela. I to uprkos činjenici da nosi gotovo čitav procenat manje alkohola nego prethodna berba! Kada na to dodate i izražene kisjeline, koje će ovo vino učiniti i dugovječnim, jasno je da su u vinariji Aleksandrović napravili izuzetan proizvod. Trijumf Gold 2017 će bez dileme i ove godine biti deficitarna roba, uprkos tome što će ga biti više nego lane! Trijumf Gold 2017 dostiže maksimalnu zrelost u boci za otprilike godinu dana, ali će bez problema potrajati i tri, četiri, možda i pet godina, kažu iz vinarije. Trijumf Gold 2017 je inače pokazatelj da vinarija Aleksandrović ulazi u ranije najavljivanu fazu razvoja koja će

“Mislim da smo uspješna vinarija zato što nam uspijeva da održimo kvalitet svih 18 etiketa.”

Trijumf Gold 2017 je pokazatelj da vinarija Aleksandrović ulazi u ranije najavljivanu fazu razvoja koja će obilježiti njihova težnja da svakom vinu daju identitet obilježiti njihova težnja da svakom vinu daju identitet. Ranije to nijesu uradili jer kako kažu iz vinarije imali su mlade vinograde koje nijesu dovoljno poznavali i nijesu imali dovoljno iskusan i obučen tim, pa su se ove godine učili – sada imaju iskusan tim. Glavni enolog Vinarije Aleksandrović Vladan Nikolić dijeli Božidarovo mišljenje da je u pitanju izuzetno uspješno vino čak i u okvirima visokih standarda ove vinarije.

“Sada vinograd proizvodi vino, a mi mu samo pomažemo – kaže Božidar Aleksandrović vlasnik vinarije Aleksandrović

„Grožđe za Trijumf Gold izdvajamo iz najboljih djelova vinograda. Stilski, ova berba dala je punije i ekstraktivnije vino u odnosu na prethodnu godinu. Ovo sada je jedan brutalan sovinjon novozelandskog tipa, s tim što su novozelandski intenzivni na mirisu ali nemaju ovako izraženo tijelo. Bez lažne skromnosti uvjeren sam da poslije tri-četiri mjeseca u boci možemo naš Gold da poredimo s najboljim novozelandskim sovinjonima. Uostalom, ovo u flaši predstavlja čist ručni rad iz užasno malog prinosa, svega tri i po tone po hektaru, odnosno

500-600 grama po čokotu“ – kaže Nikolić. Vinarija Aleksandrović ima svake godine temeljne pripreme koje podrazumijevaju analizu prethodnih berbi koje su od velikog značaja, jer je to kolekcija svega što su uradili i što im ukazuje na to kako i šta treba uraditi na unapređenju kvaliteta. Cilj Vinarije je postizanje kontinuiteta kvaliteta i njegovo održavanje godinama, stalno unapređivanje, a to je izuzetno teško postići jer vinari zavise prije svega od prirode. Tu u startu treba imati na umu broj proizvedenih boca, jer nije isto da li proizvodite

desetak hiljada ili trista hiljada. „Mislim da smo uspješna vinarija zato što nam uspijeva da održimo kvalitet svih 18 etiketa. Svako naše vino koje uzmete sa police biće u rangu onih najboljih, što je poenta koja je posebno očigledna kod ovog Golda, ali i onih iz prethodnih berbi“ - kaže Božidar Aleksandrović. Sve u svemu, sada već pravom nizu malih i velikih vinskih čuda iz vinarije Aleksandrović kao da nema kraja. Trijumf Gold 2017, baš kao i najavljena nova vina koja smo probali samo su nove stanice na tom nevjerovatnom putu uspjeha.

Trijumf Gold 2017 predstavlja čist ručni rad iz užasno malog prinosa, svega tri i po tone po hektaru, odnosno 500-600 grama po čokotu – kaže Glavni enolog vinarije Aleksandrović Vladan Nikolić

56 Caffe Montenegro

Fantastičan enterijer je stvorio savršen ambijent za hedoniste, gurmane, ljude koji vole lijepe prostore koji ih opuštaju i odmaraju

58 Caffe Montenegro

- Opet radi omiljeno mjesto u Podgorici -

Naša

STARA-NOVA

Maša

Sa tradicijom od 1995. godine, nekadašnje kultno mjesto glavnog grada, podgorički restoran Maša na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, nakon kratke pauze ponovo je otvoren. Maša nas je nakon pauze u radu sačekala preuređena, enterijerski nova, sa pravom fabrikom manufakturnih inovativnih zavodljivih ukusa iz njene kuhinje. Mjesto koje je obožavano dvije decenije opravdalo je nanovo otvaranje: posve je nov restoran a istovremeno je zadržao šarm i prijatnu atmosferu koju smo voljeli - to je sad naša draga nova stara Maša. tekst: sanja golubović

fotografije: Radoje burzan

Na ulazu se nalazi i polukoncertni klavir pored koga je veliki community sto

izajn enterijera renovirane Maše radio je Ksenija Đorđević Architects studio iz Beograda, u regionu poznat naročito po radu u domenu ugostiteljskih objekata. Nova Maša je funkcionalno podijeljena u 4 cjeline. Sve zone su formirane tako da različite kategorije gostiju mogu da se identifikuju sa prostorom. Ulaznim dijelom dominira monumentalan, 11 metara dugačak šank, sa moćnim barskim stolicama u somotu i mesingu. U zoni šanka se nalazi osvijetljen retro bar sa odličnom svjetskom selekcijom pića. Na ulazu se nalazi i polukoncertni klavir pored koga je veliki community sto. Lijevo od šanka je bistro zona koja je namijenjena za brze poslovne ručkove i mlađu populaciju gostiju koja inače najviše voli takva mjesta u lokalu. Zidove te zone krase zelene tapete sa floralnim motivima.

60 Caffe Montenegro

esno od šanka se prostire lounge zona i predstavlja mini ušuškanu zasebnu cjelinu, ali uklopljenu u ostatak lokala. Tu je namještaj tendenciozno selektovan tako da simulira dnevnu sobu. Chesterfield sofe, udobne fotelje, prigušeno svijetlo i intimna atmosfera stvaraju idealan ambijent za ljubitelje vina, finih konjaka… hedoniste.

a galeriji se nalazi fine dining dio sa elegantnim udobnim stolicama od sivog i tamno-plavog somota i sa besprijekornim dugim stolnjacima. Ta zona kao i ranije ima svoju klijentelu koja ostaje duĹže na objedima, koji su Ä?esto sa odrednicom poslovnih sastanaka.

Na galeriji se nalazi fine dining dio sa elegantnim udobnim stolicama od sivog i tamno-plavog somota i sa besprijekornim dugim stolnjacima 62 Caffe Montenegro

Tamne Chesterfield sofe i postavka sjedenja sa centralnim community stolom u baĹĄti formiraju dinamiÄ?nu bistro zonu tokom dana, ali i elegantnu varijantu za neformalnu veÄ?eru sa prijateljima

uvena Mašina bašta – zastakljena i prozračna, sad je prepuna biljaka koje vise čak i sa tavanice, pa sa obiljem zelenila zaista je zelena oaza u gradu. Tamne Chesterfield sofe i postavka sjedenja sa centralnim community stolom formiraju dinamičnu bistro zonu tokom dana, ali i elegantnu varijantu za neformalnu večeru sa prijateljima. Upečatljiv vizuelni identitet u ovom dijelu stvoren je korišćenjem svijetla koje je namjenski pravljeno za ovaj prostor i mid-century namještaja u somotu, mesingu i koži.

64 Caffe Montenegro

zastakljena i prozračna, bašta je prepuna biljaka koje vise čak i sa tavanice, pa sa obiljem zelenila zaista je zelena oaza u gradu

enterijeru dominira svijetli industrijski epoksi pod, tamno sivi plafon i tamno braon drvo koje daje posebnu elegantnu notu čitavom prostoru. Fantastičan enterijer je stvorio savršen ambijent za hedoniste, gurmane, ljude koji vole lijepe prostore koji ih opuštaju i odmaraju… Upravo tako visokom standardu u enterijeru parira i novi gastro koncept restorana Maša. Restoran ima sopstvenu proizvodnju sireva na autentičan italijanski način (obuku je radio Italijan profesionalac iz te oblasti i on vodi proizvodnju), pa straćatela, rikota burata i mocarela… sve se proizvodi u Mašinoj kuhinji. Sirevi se proizvode samo za potrebe restorana i to na dnevnoj bazi. Takođe, novost u odnosu na staru Mašu, osim dizajna hrane, sireva iz sopstvene proizvodnje, vrhunskih poslastica, je ta da je značajno obogaćen i mesni meni. Restoran posjeduje i komoru za sazrijevanje mesa. Globalno, meni je internacionalni, podrazumijeva mediteranska

jela sa akcentom na morski meni: riba prve i druge kategorije, rakovi, školjke... Ovog puta su značajno mjesto zauzela i jela nacionalne kuhinje, poput podgoričkih popeka, te meso sa roštilja, pečenja, kuvana jela kao na primjer

tripice, gulaši… Prezentacija je moderna i privlačna. Izuzetno širok, bogat i sveobuhvatan meni je potvrda da je Maša mjesto koje ispunjava najrazličitije kako estetske tako i gastro zahtjeve raznih profila gostiju – a to je čini jedinstvenom.

Opremanje enterijera ugostiteljskih objekata

Realizujemo slobodu vaše mašte Uređenje enterijera ugostiteljskih objekata je sveobuhvatan, dinamičan, zahtjevan i učinkovit posao, a upravo te osobine odlikuju kompaniju Union Drvo

Forza Terra, Kotor

Opremanju enterijera se u kompaniji Union Drvo pristupa na poseban način, sa idejama i kreativnošću projektnog tima, velikom angažovanošću projekt menadžera ali i velikom slobodom izbora od strane investitora. Tako investitori

66 Caffe Montenegro

mogu po projektu birati custom made komade namještaja, definisati dimenzije i završne materijale - vrstu i boju drveta, vrstu i boju materijala. Ugostitelji koji žele uspjeh, moraju postići visok nivo kombinacije ambijenta, usluge

i dobre hrane. Union Drvo svojim klijentima obezbjeđuje podršku i servis u postizanju najboljeg ambijenta, takođe i nakon završenog opremanja projekt menadžeri stoje na raspolaganju za sve dodatne dopune, izmjene, savjete.

Union Drvo je svojim primjerom pokazalo kako je viĹĄe nego uspjeĹĄno dozvoliti kombinaciju dobre ideje projektnog tima i slobodnog izbora investitora

Sesame, Dubrovnik

Union Drvo ima tradiciju u opremanju ugostiteljskih objekata dugu više od dvije decenije, i u tom periodu se pokazalo više nego uspješno dozvoliti kombinaciju dobre ideje projektnog tima i slobodnog izbora investitora. Po tom pristupu Union Drvo je poznato u našem regionu, ali i šire. Union Drvo prati trendove, bira najbolje sa svjetskih tržišta, pravi najbolje na našem tržištu, pa tako omogućava veliki izbor kada je riječ o namještaju za enterijer vašeg lokala. Enterijer je prvi susret vašeg gosta sa vašom idejom ugostiteljske usluge, dajte slobodu svojoj mašti ali profesionalcima iz Union Drva dozvolite da učine da enterijer vašeg lokala oduzima dah i čini boravak gosta prijatnim i udobnim.

“Dominantno je izlaženje iz okvira, sve što nije kompatibilno i složivo po standardima dizajna, danas je vrlo moderno i preovlađuje u svjetskim ugostiteljskim objektima. Srećemo kombinaciju rustičnih i modernih materijala, više boja u jednom prostoru i više oblika u jednoj postavci enterijera.” izjavljuje direktor Union Drva, Aleksandar Helc.

Remix, Beograd

Ideje za uređenje Vašeg enterijera možete pogledati u katalogu Union Drva dostupnom na sajtu www.uniondrvo.com / Katalog nameštaja 2018

Pančevački put 64 / 11210 Beograd, Srbija / 011 27 111 28 / info@uniondrvo.com

68 Caffe Montenegro

Vezir

Stambeno - poslovni objekat Vezir kao moderna građevina, obezbjeđuje udobnost i stanovanje po urbanističkim standardima novog doba. Položaj našeg objekta, sem prirodnog okruženja krasi i saobraćajna povezanost sa svim djelovima grada. Objekat je koncipiran kao stambeno - poslovni i u tom smislu ciljano je organizovan jednostavan pristup, kao i prostrani parking prostor objektu. Zahvaljujući poziciji na samoj obali Morače, a pored Vezirovog mosta i u neposrednoj blizini mosta Milenijum, pozicioniran na širokom bulevaru sa četiri kolovozne trake, objekat ima široki spektar mogućnosti poslovanja, življenja, kao i iznajmljivanja poslovnog i stambenog prostora. Svim segmentima, pa tako i simboličkim, potrudili smo se da objekat Vezir postane zaštitni znak grada Podgorice. Prateći ideju spone između mosta Milenijum nizvodno i Vezirovog mosta, u neposrednoj blizini stambeno - poslovnog objekta Vezir, naše arhitekte su učinili sve da se tradicija Vezirovog mosta, koja potiče iz XVI vijeka, reflektuje, kako u imenu našega objekta, koji simbolično govori o Veziru kao savjetniku tj., povjereniku carevine i modernom pristupu,

Investitor : V&B invest d.o.o.

Novi simbol podgorice

gradnji i udobnosti, shodno sadašnjem vremenu a, tradicionalno se oslanjajući na vrijednosti gradnje koja je tokom pet vjekova opstala. Tako, koristeći prirodne materijale, onoliko koliko nam je moderna gradnja dopustila, uklopili smo objekat Vezir u prirodno okruženje, poštujući sve mogućnosti koje nam je položaj kraj rijeke dopustio. Većina stanova, kao i poslovnih prostora, opredijeljena je ka rijeci, u čijem toku svi mogu uživati. Objekat posjeduje i sopstvenu garažu sa garažnim prostorom za sve stanove i poslovne prostore. A, parking ispred i iza objekta, donosi još prostora za četvorotočkaše. Poslednji spratovi objekta konstruisani su tako da korisnicima pružaju osim udobnosti i panoramski pogled, kako na rijeku tako i na brdo Gorica i ostatak grada. Elevatori su postavljeni u obje lamele objekta, tako da je pristup stambenom prostoru brz i jednostavan. Pozicija stambeno - poslovnog prostora Vezir je takva da je zapravo sagrađen van gradske vreve a, mostovima povezan sa centrom grada i svim bitnim saobraćajnicama. Prostranim bulevarom Serdara Jola Piletića, na kome se i nalazi objekat Vezir, izlazi na sve saobraćajnice ka i iz grada Podgorice.

Mob: +382 67 333 833

email: vbinvest@velimirovic.me

prezentacija mašina za proizvodnju točenog sladoleda

Kako se pravi savršen sladoled Kažu da je italijanski sladoled najbolji na svijetu – poznavaoci širom planete su ubijeđeni da nigdje nije ukusan kao što je u Italiji. Italijani su poznati i po tome što prvi kreiraju nove ukuse, pa na taj način postavljaju standarde u načinu pravljenja te hladne poslastice. Zahvaljujući kompanijama kao što su Gel Matic, ljudi sa svih kontinenata u današnje vrijeme mogu uživati u zanatskom i soft sladoledu po tradicionalnoj, italijanskoj recepturi.

U prostorijama firme za profesionalnu ugostiteljsku opremu Ribnica Commerce, sadašnji vlasnik i nasljednik kompanije Gel Matic, Andrea Gverini, 8. maja održao je prezentaciju mašina za proizvodnju točenog sladoleda kojoj je prisustvovala i ekipa iz Caffe Montenegra. Gel Matic preko 45 godina kombinuje tehnologiju, performanse i dizajn, a Andrea nam je ukazao i na razlike među mašinama, karakteristike koje su bitne da bi sladoled ispao savršeno mekan i bez ikakvih mana. Stoga smo na licu mjesta imali priliku da vidimo kako se pravi sladoled na italijanski način. Gel Matic ne proizvodi samo mašine za pravljenje sladoleda, već i promoviše kulturu pravljenja te poslastice. U sklopu prezentacije, Andrea nam je predstavio

70 Caffe Montenegro

pet uspješnih priča iz svijeta u kojima su kreativci uz pomoć Gel Matic-a svoje ideje pretvorili u stvarnost. Kako je potražnja za soft sladoledima u skorije vrijeme porasla, tako se u posljednjih nekoliko godina aparat za točeni sladoled vratio na ugostiteljsku scenu. Danas se ugostitelji na sve načine trude da povećaju užitak svojim gostima, pa tako serviraju sladolede sa različitim dekoracijama i ukusima. Pored toga što posao sladoledžije zahtijeva preciznost i određenu tehniku, ovaj posao uglavnom obavljaju ljudi koji imaju veliku maštu, osjećaj za dizajn i kreativnosti na pretek. Sa Gel Matic mašinama za soft i točeni sladoled moguće je kreirati veoma cijenjeni italijanski ukus ove poslastice, a pritom ga možete dekorisati na

Andrea Gverini, sadašnji vlasnik i nasljednik kompanije Gel Matic

mnogobrojne načine. Ono što je sigurno i veoma važno, svi kupci Gel Matic mašine znaju i dobijaju opravdan kvalitet i vrijednost proizvoda za novac koji su uložili u kupovinu, a takođe, vrlo brzo mogu otplatiti uložena sredstva u ovaj posao. Svi Gel Matic sistemi su napravljeni da garantuju da proizvodi mogu funkcionisati čak i u najtoplijim krajevima svijeta. Respektabilna istorija velike kompanije Gel Matic je osnovao gospodin Đambatista Gverini davne 1972. godine u gradiću blizu Bergama. Kompanija je za kratko vrijeme proširila svoje proizvodne kapacitete. 2001. godine njegov sin Andrea preuzima upravljanje nad kompanijom. Cilj ovog porodičnog biznisa je da prodaje cjelokupnu uslugu ne samo proizvode, što znači da kupcima nudi intenzivnu podršku i otvorenu komunikaciju sa fabrikom. Kvalitet i pouzdanost proizvoda, efikasni distribucioni kanali i izvanredna usluga su ključni faktori uspjeha kompanije. 90% mašina se izvozi širom svijeta, pa se tako Gel Matic mašine prodaju, ne samo u evropskim zemljama, već i u Aziji, Južnoj Americi, Australiji i Africi.

Sa Gel Matic mašinama za soft i točeni sladoled moguće je kreirati veoma cijenjeni italijanski ukus ove poslastice, a pritom ga možete dekorisati na mnogobrojne načine

Searching for a perfect oasis?

From

1.500 EUR

+382 67 00 22 33

www.sohocity.bar

Soho City-unikatnost koja obećava, lokacija koja čini dostupnim, pogled koji osvaja...

edinstveni pionirski poduhvat, sa najpoželjnijom lokacijom u Baru, i kao takav predstavljaće najatraktivniju tvorevinu na crnogorskom primorju.

Sadržaj kompleksa obuhvata dvije zgrade, izraženo drugačijeg, moderno dizajniranog izgleda koji broji ukupno 224 stambene jedinice, površine od 33-245 m2, pristupačnih klijentima različitih profila koji mogu uživati sopstveno kreirani dom u okrilju našeg Soho City-ja. Suteren je rezervisan za garažna mjesta, pored kojih se može koristiti i otvoreno parking mjesto u skladu sa preferencama klijenta. Sadržaj takođe podrazumijeva i veliki otvoreni park bogat florom, prirodnu oazu koja neće samo imati estetsku ulogu, već će služiti kako osobama mladog, aktivnog duha svojim dječijim igralištem, biciklističkom stazom, zonom za pješake i za kućne ljubimce, tako i osobama koje trebaju mirni kutak u prirodi sa prelijepim pogledom na veliku fontanu koja će predstavljati srce samog parka. Na samom ulazu obije zgradi prvi susret biće sa ljubaznim osobljem sa recepcije kome se možete obratiti u bilo kom trenutku za pružanje usluge koja vam je potrebna. Dočekaće Vas u prostranom i prozračnom lobi-centri u kome možete osjetiti domaćinski duh, a sa druge strane i strogu profesionalnost već pri prvom koraku koji napravite ulaskom u zgradu. Služba obezbjeđenja će se postarati za Vaš miran san i sigurnost. Soho City ponuda ističe se različitim tipovima apartmana, kojih ima ukupno 17, svrstanih u 4 kategorije-garsonjere, jednosobni, dvosobni i lux trosobni stanovi, prilagodljivi

kako većim porodicama, bračnim drugovima, nezavisnoj osobi sklonoj privatnosti, tako i poslovnim ljudima, kao i ljudima koji sebi mogu priustiti luksuz bez ograničenja. Na usluzi klijenteli ovog novog gradskog urbanog doma biće i restorani, elitni butici, saloni ljepote, fitness centri dostupni u poslovnim prostorima u prizemlju oba Objekta. Na krovu obije zgrade nalaziće se otvorena terasa sa bazenima, prostorom za odmor i ljetnjim kuhinjama koje će biti dostupne kupcima lux apartmana na poslednjem spratu. Radovi su u toku. Kraj grube gradnje očekuje se u oktobru 2018. godine, dok je završetak izgradnje cjelokupnog projekta planiran za oktobar 2019.godine. U skladu sa strukturom i dizajnom zgrade koji mnogo obećava a istovremeno i zahtjeva, Soho City priprema najsavremenija i najinovativnija dostignuća u domenu smart tehnologije, najveći stepen kvaliteta podnog višeslojnog parketa i italijanske keramike, najkvalitetniju toplotnu i zvučnu izolaciju, prepoznatljivi multi-split sistem koga odlikuje visoka energetska efikasnost. Ukoliko odlučite da kupite stan u prvoj fazi izgradnje, možete očekivati atraktivne cijene. Takođe, pri kupovini stana direktno od investotora kompleksa SOHO CITY, kupac je oslobodjen poreza na promet u iznosu od 3%.

Uloga manifestacija u brendiranju destinacije

katnosti, i n u j o v o g lji na nje privuče e i m s e e t r e e t s n i stivala a pobudi d i st o Uspjeh fe n b festivala o s h i o t p a s n j z o o k p veli svjetski h i v statusu i o d o i vak đuje. pažnju. S to i potvr p r ir e d il

74 Caffe Montenegro

a j ov ić a : m a rt

e v ić

poznat - takođe l, Indija ival a st iv t fe s je e i f Holi “, proljećn ja o ta. b l n a e n iv kog konti i kao „fest olazak d rom Indijs , ši i m v lo a z sl d koji se dobra na u d nični je z b ra o p p mnoge je Označava za i , ljae im ra kraj z , zabo v proljeća, ijeha i igre sm , ta . e d it sr dan pun su ja, obnavljanja veza štan nja i opra

Festivalski turizam Turizam nije samo susret različitih skupina ljudi, njihovih želja i namjera, nego i neizbježan nastanak novih kulturnih oblika koji proizlaze iz takvih susreta. Kulturne manifestacije imaju sve veći značaj za turizam i stiču sve veću popularnost među turistima. Festivali kao dio kulturnih manifestacija, odnosno turizam festivala postao je sve traženiji i razvijeniji oblik selektivnog turizma. Osim značajnijih prihoda od turizma, ove manifestacije jačaju osjećaj lokalnog ponosa i zajedništva stanovnika ali i međunarodnu prepoznatljivost mjesta. Festivali koje ćemo vam predstaviti simbolizuju dušu grada i njenih stanovnika kojima naravno donose i određenu korist.

Uloga manifestacija u oblikovanju turističke ponude destinacije S obzirom da su današnji turisti sve više iskusniji i zahtjevniji tako i turističko tržište svojom dinamikom čini da se ponuda i potražnja međusobno uslovljavaju i mijenjaju. U tom pravcu konkurentna atraktivnost turističke destinacije može se stvoriti afirmacijom vlastite, događajima, zabavnim programima i organizovanjem festivala koji imaju za cilj privlačenje što većeg broja turista kako bi se produžila sezona i atraktivnost turističke destinacije. Oni su javne, tematske proslave koje se događaju jednom, rijetko ili na godišnjem nivou koji ljudima predstavljaju priliku za razonodu, društveno i kulturno iskustvo izvan svakodnevnog iskustva.

Karneval u Veneciji Grad sakriven ispod maski

Budva kao Rio de žaneiro Svi možemo biti ponosni što je grad Budva, koji nije ni bio na karti karnevalskih gradova u Evropi, za kratko vrijeme postao najveći karneval u Jugoistočnoj Evropi. „Karnevalske majske večeri“ u Budvi koje su se održale od 29. aprila do 6. maja bile su odličan početak nezaboravne ljetne sezone koja je ove godine turistima ponudila pregršt sadržajnog programa i zabave. Karneval je strateški pogođen u pravo vrijeme i uspio je da privuče veliki broj turista na samom početku sezone. Karneval u Budvi je ideja koja se rodila u smislu produženja karnevalskih priredbi koje se vrlo uspješno organizuju već 17 godina. Odziv je bio veoma veliki i došli su mnogobrojni gosti kako iz regiona tako i iz Crne Gore. To je jedan od glavnih razloga zašto je odlučeno da se to napravi na malo drugačiji način, odnosno da se produži trajanje karnevala pa su tako ove godine

76 Caffe Montenegro

Budvanski karneval je strateški pogodio pravo vrijeme i uspio da privuče veliki broj turista na samom početku sezone

„Karnevalske majske večeri“ trajale sedam umesto dosadašnja tri dana. Koliko je ovaj mladi festival prerastao u ozbiljnu i uspješnu manifestaciju, najviše govori izjava Internacionalnog potpredsjednika Federacije evropskih karnevalskih gradova koji je kazao da su organizatori tokom proteklih godina ulagali veliki trud kako bi na karnevalu danas učestvovalo 50 respektabilnih grupa iz 14 zemalja u Evropi. Crna Gora već posjeduje događaje sa izgrađenom tradicijom i renomeom

kojima nijesu potrebna veća ulaganja osim modernizacije i bolje osmišljene marketinške strategije. Za razliku od kotorskog karnevala koji ima dugu tradiciju, budvanski iako mlad, postaje polako ali sigurno brend i doprinosi zaokretu u strukturi posjetilaca. Iskorišćavanjem svog kulturnog i istorijskog blaga u osmišljavanju zanimljivih specijalnih događaja doprinijeće kreiranju prepoznatljive i autentične slike što je zasigurno pravi put do šireg turističkog tržišta.

a n o t 5 4 o k o e s isti r o k is a t a s a l o mo p ije a n s a e p j Š a e r n t a a r j t o s k i Tokom bitke j za koji stiže sa sve če tir parada

Paradajzijada (La Tomatina) - Španija Ako se zateknete u španskom gradu Bunjol u Valensiji poslednje srijede u avgustu, zapamtite da ne bi trebalo da nosite finu garderobu i spremite se da iskusite najmasovniju „borbu“

Španija je poznata kao zemlja koja organizuje najluđe i najspektakularnije festivale

– gađanju paradajzom. Tokom bitke koja traje samo pola sata iskoristi se oko 45 tona paradajza koji je stigao sa sve četiri strane Španije, a haos koji nastane poslije samo par

Za ljude koji žele da se bar na trenutak vrate u djetinjstvo i pri tom i sjajno zabave, festivali u gađanju hranom su ostvarenje snova hranom u svom životu! Ako vam italijanska tradicija gađanja pomorandžama ne izgleda baš kao najbolji provod, možda ćete željeti da razmislite o starom dobrom španskom ratu

minuta je teško opisati. Ovaj festival vuče korijene iz četrdesetih godina prošlog vijeka a bio je zabranjen tokom Frankove diktature.

Mnogi današnji festivali pokrenuti su radi pospješivanja turizma i promocije pojedinih destinacija. Čak i oni kojima to nije bio prvobitni cilj, naknadno su dobili turistički značaj

meksiko, Dan mrtvih

Smrt kao nacionalni simbol Meksika

Svake godine Meksikanci dolaze na groblja kako bi se prisjetili preminulih članova porodica. Prema tradiciji, 1. i 2. novembra otvaraju se vrata nebesa i duše mrtvih vraćaju se na zemlju. Dan mrtvih, kao mješavina tradicija španske katoličke crkve i pretkolumbovskih tradicija, jedan je od najvažnijih praznika koji otkriva, kako mnogi vjeruju, jedinstveno meksičko razumijevanje smrti. Članovi porodica nude hranu, piće, pa čak i igračke na oltarima kako bi primamili duše tokom praznika. Vjeruje se da živi i preminuli tada dijele obroke. Lobanja je uobičajen simbol praznika i predstavlja cikličnost života.Pokloni u obliku lobanja od šećera ili čokolade nude se i živima i mrtvima. „Pan de Muerto“ (Mrtvački hljeb) takođe je popularno jelo. Riječ je o pecivu napravljenom u raznim oblicima, često ukrašenim bijelom glazurom. Ovo je nacionalni praznik u Meksiku, a obilježava se i u Brazilu, Španiji, na Filipinima i u djelovima Sjedinjenih Američkih Država. Organizacija UN-a proglasila je ovo slavlje remek-djelom usmene baštine čovječanstva.

te s r v e k a v s m a Rio - hed oniz Festival svih čula rio, brazil

Hedonizam svake vrste. Parada ekstravagancije. Razuzdani festival plesa i slika lokalnog folklora. Koliko je opisa do sada upotrijebljeno, koliko toga napisano, koliko slika viđeno i koliko je, “da sam ja tamo” uzdaha ispušteno, a sve zbog jednog te istog povoda - brazilskog karnevala, onog prepoznatljivog u svakom kutku naše planete po svom šarenilu, zvuku sambe i savršenim tijelima na ulicama brazilskih gradova. Lokalna zajednica, kao domaćin, može dati značajan doprinos održivom razvoju turizma upravo putem festivala koji jačaju njenu socijalnu koheziju i kulturni identitet (podstiču interakciju i povezanost među stanovništvom), lokalni imidž, samopouzdanje, a iniciraju i partnerstvo između javnog i privatnog sektora.

Pohod bušara Mohač - Mađarska

Pohod bušara, odnosno bušojaraš na mađarskom, običaj je koji se krajem zime održava u gradu Mohaču. Ovu tradiciju baranjskih Šokaca koja ima paganske korijene u vezi sa obilježavanjem kulta sunca i ispraćanjem zime vremenom je prihvatila hrišćanska crkva. Svaka maska, takozvana larfa,

78 Caffe Montenegro

Dan mrtvih, Meksiko Jedinstven pogled na

unikatno je djelo lokalnih drvodjelja, maske su se u prošlosti izrađivale od tada dostupnih materijala poput vrbovine i kravlje krvi, dok su danas u izvjesnoj mjeri prisutni i savremeni, plastični elementi. Povorka se kreće centralnim gradskim ulicama uz zaglušujuću buku koja nastaje upotrebom velikih čegrtaljki

smrt

koje proizvode karakterističan zvuk što ima i magijsko značenje. Među obilježja bušojaraša, koja imaju paganske korijene, spada i animiranje prolaznika, prije svega djevojaka i žena štipkanjem i grljenjem, kao i posipanje perjem, brašnom i pepelom, a sve u vezi sa kultom plodnosti.

Bušari, Mađarska U povorci koja se kreće centralnim gradskim ulicama učestvuju stotine maskiranih mještana iz preko 40 udruženja bušara, koliko ih trenutno ima u Mohaču. Bušari, mještani i mnogobrojni gosti zajedno ispraćaju zimu uz pjesmu i igranjem kola oko lomače na centralnom Sečenji trgu.

„Burning man“, Nevada - Ritualno spaljivanje instalacije „The Man“ koja se nalazi u središtu zbivanja

og k ič n t e j m u e j n slavlje a j n a v a ž a r iz o sa m Burning Man Nevada (SAD)

80 Caffe Montenegro

Dugogodišnji događaj pod nazivom „Burning Man“ održava se u Nevadi i predstavlja proslavu umjetničkog samoizražavanja. Tokom čitavog dana, umjetničke instalacije koje se tamo nađu i koje predstavljaju umjetnikovo izražavanje, spaljuju se i iza sebe ne ostavljaju ništa sem pepela. Čitav festival završava se ritualnim spaljivanjem instalacije „The Man“ koja se nalazi u središtu zbivanja.

Festival nošenja Banket za supruga čula majmune čula Finska

Tajland

Muškarci nose svoje supruge, tj., preciznije rečeno, trkaju se s njima! Postoji nekoliko tehnika nošenja bolje polovine, a nagrada za pobjednika je primamljiva. Naime, koliko vam je teška supruga, toliko litara piva dobijate!

Svake posljednje nedjelje novembra, narod Lopburija na Tajlandu organizuje raskošnu večeru u čast majmuna i njihovog „Hanuman“ božanstva. Majmuni igraju zaista važnu ulogu u kulturi ovog naroda i ovaj događaj privlači ljude iz cijelog svijeta. Tajland - Raskošna večera u čast majmuna

Ponesi svoju ženu, Finska - koliko vam je supruga teška, toliko litara piva dobivate!

www.hotelstore.me T+385 1 38 18 139, M+385 99 38 18 139

hotel@saniteh.com

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske eﬁkasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

- Sajt MontenegroClick.me slavi 4 godine postojanja

Virtuelni vodič kome se vjeruje

Uspostaviti koncept poslovanja u saglasju sa zahtjevima 21. vijeka Putujući svijetom i posjećujući turističke destinacije, a prije svega London i Istanbul kojima se mnogo puta vraćao, Srđan Grujić je primijetio koliko koristi ima posjetilac, turista, ako na jednom mjestu može da se informiše o lokalnim

84 Caffe Montenegro

Sajt MontenegroClick.me postoji već 4 godine i jedna je od najposjećenijih web lokacija – informatora o novostima i dešavanjima u sferi šireg lifestylea – svojevrsnog vodiča po Crnoj Gori. U 2017-oj godini sajt bilježi 500.000 jedistvenih posjetilaca, preko 3.000 posjeta dnevno u prosjeku. Srđan Grujić, osnivač i direktor sajta iza sebe ima bogato iskustvo uspješnog ekonomiste u velikim kompanijama što se pokazalo i kroz povjerenje koje je sajt stekao sarađujući sa mnogim renomiranim objektima...

dešavanjima u mjestu koje namjerava da posjeti. Pri tom ne treba samo da „gađa“ velike evente već i uslovno rečeno, neke male lokalne, u kojima može da uživa prema svojim afinitetima, a da se ne oslanja na ocjene koje drugi turisti daju na primjer na najpoznatijem vodiču u svijetu Tripadvisoru. To su informacije za koje Tripadvisor nije predviđen da ih daje, taj prostor uvijek

ostavlja lokalnim sajtovima. To je ustvari bila i inicijalna ideja Srđanu za stvaranje sajta MontenegroClick.me – sajta na kom svak može da vidi kako crnogorska mjesta izgledaju u očima njenih stanovnika, da se podijeli lokalno iskustvo, te sazna šta je aktuelno tih dana kada turista boravi ili u periodu kad namjerava da boravi u našoj zemlji. Te 2014-e godine Crna Gora kao turistička destinacija je

Ne postoji način da budeš savršen, ali zato postoji milion načina da budeš dobar – tim motom se vodim u svom poslu

bila „tanka“ u toj oblasti i tad nastaje MontenegroClick.me. Srđan Grujić, je ianče diplomirani ekonomista koji je radio 4 godine primarno na uvozu sireva za ugostiteljstvo, pa potom na poziciji export managera za NEXT sokove kad su bili na vrhuncu popularnosti u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, odakle prelazi na mjesto direktora spoljne trgovine Simex Grupe iz Subotice sa brendovima Simex rakija, Higlo smrznutog povrća i Zlatibor Vode, gdje ostaje 4 godine. U međuvremenu završava executive MBA 2 godišnji program Univerziteta u Sheffiledu, Engleska, inače po renomeu 23-ćeg na Tajmsovoj godišnjoj listi Univerziteta u Evropi, gdje stiče diplomu Master of Business Administration smjer General Management nakon čega je bio regionalni direktor Farm Frites (holandske kompanije) za Zapadni Balkan, gdje se zadržava 8 godina. Posljednje 4 godine radi kao osnivač i direktor sajta MontenegroClick.me. Lično, ove godine proslavlja 20 godina uspješnog rada u oblasti prodaje, marketinga, PR-a. Prije svega, Srđan je hedonista koji je uspio da spoji da radi ono što voli a da pored napornog rada u tome i uživa, obilazeći lično za utiske na sajtu ono najljepše što Crna Gora ima da ponudi. Interesantno je spomenuti kako je jedan Vojvođanin, porijeklom iz Crne Gore, možda bolje sa strane uspio da uoči neke

Srđan Grujić, osnivač i direktor sajta MontenegroClick.me potencijale i ljepote Crne Gore te ih sa puno pažnje i ljubavi na ovaj način predstavlja svijetu i daje svoj mali doprinos popularisanju Crne Gore kao turističke destinacije. C.M: Da li ste imali barijera, prepreka kod ljudi, kod klijenata? - Vjerujte ma koliko možda na prvi pogled ovaj projekat izgleda jednostavno to uopšte nije tako. Morate da se uspješno nosite simultano sa tim da budete privlačni posjetiocima i steknete povjerenje što većeg broja klijenata jer jedino ako imate veći broj renomiranih klijenata ostvarujete svoju funkciju da budete što sveobuhvatniji vodič. Kad steknete nečije povjerenje morate da ga kroz saradnju opravdate, pobrinete se da sve informacije prenesete tačno i na vrijeme. O tome se brinu ljudi u našem timu kojima je zadatak servisiranje klijenata. Zatim morate obezbijediti da vam platforma, to jest sajt, što bolje funkcioniše a za to je potrebna stalna angažovanost IT stručnjaka iz našeg tima.Bilo je potrebno vrijeme da se sve uhoda a nekako se čini da vrijeme uvijek leti i da nikad nemate dovoljno i nemate tzv. praznog hoda. Na početku smo imali i neke pomalo smiješne situacije kad je trebalo klijentu bukvalno prodati viziju i ubijediti ga da je

21. vijek, informatičko doba, i da je sad normalno da svi imaju neki pametni telefon, tablet ili kompjuter i da po informacije najčešće idu tako što pitaju Google. Bilo je potrebno naravno mnogo znanja i truda da vas Google prepozna, te vaše članke na temu postavi na prvu stranicu svojih pretraga. Mentalitetska osobenost je da većina crnogorskih vlasnika preduzeća i direktora objekata najviše vole da se obrate direktno vlasniku (u ovom slučaju sajta) i taj dio je nemoguće delegirati. S druge strane da bi sklopili neki dogovor apsolutno je presudno da sjedite sa donosiocem odluke sa druge strane stola. U svakom slučaju zahvalan sam cijelom timu koji vjeruje prije svega u projekat i na naporima koji ulažu, kao i velikom broju klijenata koji su sa nama iz godine u godinu. C.M: Vizije razvoja MontenegroClick.me? - U planiranju i razvoju uvijek idemo korak po korak, i što bi se u slikovitom sportskom žargonu reklo, uvijek se dobro spremamo za svaku narednu utakmicu. Svjesni smo da je uvijek teže odbraniti titulu nego je osvojiti pa se trudimo da svake godine barem nečim osvježimo svoj sajt a to je sada verzija na engleskom jeziku.

- Iskoristi dan -

Žabljak Crnojevića Nasljeđe koje gubimo Nekadašnji prijestoni grad dinastije Crnojević krije komad istorije tokom kojeg je Crna Gora dobila obličje onoga što jeste i naslijedila ime koje i danas nosi. Danas do njega slabo da vodi koja tabla, obilježje, smjernica, on se ne nalazi u turističkim vodičima, a njegove priče ostaju ušuškane među nepokošenom travom i neobilježenim stazama koji vode do vrh utvrde. tekst: ana đurković foto: Vladimir Vučinić

Skadarsko jezero nekada je za malenu Crnu Goru bilo što i Jadransko more danas. Lađe su plovile uzvodno i nizvodno Bojanom, dovozeći ono što je bilo teško proizvesti i odnoseći ono što se moglo prodati. Isto tako, lađama su uplovljavali trgovci, doseljenici, umjetnici i putopisci ali i uljezi, bjegunci, vojske i ratnici. Bila su to opasna vremena koja su za sobom ostavila burnu istoriju o kojoj danas znamo jako malo a njeni brojni spomenici sve više se osipaju i propadaju potpomognuti kolektivnom nezainteresovanošću i nepažnjom. Jedan od najupečatljivijih a svakako najvažnijih spomenika istorije i državnosti

86 Caffe Montenegro

Crne Gore je uzvišenje neposredno pored mjesta ušća Morače u Skadarsko jezero - Žabljak, poznatiji kao Žabljak Crnojevića. Kupasta vertikala, svojevrsna osmatračnica iznad prostranstva jezera i ravnice koja ga okružuje, čak i izdaleka odaje svoju slojevitost i važnost.

Veliki komad istorije

Žabljak Crnojevića udaljen je oko 20 kilometara od Podgorice i malo više od prijestonice pa ipak danas jako malo ljudi uopšte zna za njegovo postojanje. Nekadašnji prijestoni grad dinastije Crnojević krije komad istorije tokom

kojeg je Crna Gora dobila obličje onoga što jeste i naslijedila ime koje i danas nosi. O ranoj istoriji grada-tvrđave zna se jako malo a arheološki je gotovo potpuno neistražen. Ono što je poznato je da su ga kao utvrdu osnovali Vojislavljevići i to u desetom vijeku, izdižući ga iz temelja nekadašnje tipične gradine, praistorijskog naselja koje je, vjeruje se, tu postojalo. Današnje skromno naselje koje okružuje uzvišenje, nekada je bilo znatno živopisnije i razvijenije pa se vjeruje da je prije četiri vijeka kraj imao deset puta više kuća nego što danas postoji u podnožju Žabljaka a postoje zapisi da je cijeli kraj bio bogom dan za život: okruživala

su ga plodna polja žita, bujna vegetacija, izobilje vode. Cio kraj je tokom proteklih šest vjekova doživio brojne promjene: ratove, politička previranja, stvaranja novih državnih tvorevina međutim, presudila mu je ipak priroda i to 1848. godine kada se nivo jezera naletom vode iz Drima znatno povećao, možda zauvijek prekrivši tragove tog burnog ali bogatog života. Za Žabljak koji danas znamo najvažniji su bili Crnojevići, velika i možda

88 Caffe Montenegro

najvažnija dinastija, zaslužna za utvrđivanje svega onoga što i danas čini malenu Crnu Goru jedinstvenim identitetom na Balkanu, počevši od imena do političkog i kulturnog života države. Na Žabljaku je stolovao Stefan Stefanica Crnojević koji je zatečenu tvrđavu znatno ojačao, utvrdivši je dodatno po mletačkom sistemu nakon izbacivanja vojske srpskog vladara Đurđa Brankovića koja

Od Podgorice do Ža bljaka Crnojevića im a 20 kilometara. Ide se m agistralnim putem za Petrovac a isključe nje koje vodi do Žablj aka Crnojevića nalazi se na novom dijelu pu ta, zaobilaznice oko Go lubovaca. Skretnica za Ponare vodi dalje pr eko uskog i dugog m osta na Morači i dalje, lije vo, prema Žabljaku. Put ima rupa i oštećenj a pa treba voziti po lako, slijedeći table do Ža bljaka. Od skretnice do podnožja Žabljaka ima 5 kilometara.

se našla u gradu te 1453. godine. Nakon Stefana, dolazi njegov sin, veliki Ivan Crnojević koji ovdje stoluje 12 godina, sve do najezde Osmanlija koju je bilo gotovo nemoguće zaustaviti. Ivan započinje rat sa Turcima 1476. godine boreći se mukotrpno gotovo dvije godine tokom koje je izgubio dosta teritorije, da bi konačno prodrli i u Žabljak koji je bio posljednji grad Zetske države koji je pao u ruke Turaka. Istovremeno, Ivan je gradio novi stoni grad na teško pristupačnom Obodu na Rijeci Crnojevića u koji je konačno 1478. godine, nakon pada Žabljaka, izmjestio prijestonicu. Napušteni Žabljak otvoren novim gospodarima, sačekao ih je pust i uništen, potpuno spaljen i napušten, no Turci nisu gubili vrijeme. Dodijelili su zemlju novim stanarima i obnovili ga, dali stanovnicima voljnim da tu žive, rade i održavaju grad i okolinu brojne povlastice. Od tada, tokom

Nekadašnji prijestoni grad dinastije Crnojević krije komad istorije tokom kojeg je Crna Gora dobila obličje onoga što jeste i naslijedila ime koje i danas nosi naredna četiri vijeka, Žabljak se razvijao i rastao - podaci govore da je pred kraj 16. vijeka on bio moćan centar i uporište turske vlasti a da je neposredno ispod tvrđave bilo čak 250 pravoslavnih kuća čiji su se naseljenici uglavnom bavili ribarstvom. U samoj tvrđavi nalazilo se oko 15 kuća sa crkvom Svetog Đurđa koja je pretvorena u džamiju koju su Crnogorci srušili tokom jednog upada na Žabljak. Grad je pod turskom vlašću ostao sve do 1878. godine kada je odlukom Berlinskog kongresa konačno vraćen Crnoj Gori. Ipak, turski osvajači nisu bili gluvi prema lokalnoj i kolektivnoj svijesti i važnosti nasljeđa i kulture mjesta koja su osvajali pa tako ni vlasti nisu imale restriktivan i negativan stav prema ostacima i nasljednicima. Dokaz leži u priči o najmlađem sinu Ivan bega Crnojevića, Staniši koji je prilikom boravka u Istanbulu primio islam i uzeo ime Skender beg, po ujaku svoga oca, slavnom albanskom junaku Skender begu Kastriotu. Sultan ga je kasnije imenovao za upravnika crnogorskog sandžakata sa sjedištem u Žabljaku Crnojevića a on nikad nije zaboravio državu i dinastiju iz koje je potekao pa je u pečat crnogorskog sandžakata unio heraldički znak iz grba crnogorske države - dvoglavog orla, istog koji i danas širi krila na zastavi Crne Gore. Iako pod neprijateljskom rukom, Žabljak nikad nije prestao da bude bolna tačka i želja Crnogoraca. Njegoš je više puta slao čete da pokušaju da ga vrate nazad pod svoje okrilje. No, to je konačno pošlo za rukom knjazu Danilu koji je u oslobođenje Žabljaka poslao velikog junaka Krsta Kenja Jankovića sa četom Ceklinjana. Iako ne zadugo, uspjeli su

Pred kraj 16. vijeka on je bio centar i uporište turske vlasti a neposredno ispod tvrđave bilo čak 250 kuća čiji su se stanari bavili ribarstvom.

vratiti svoj Žabljak kući a najveće odlikovanje i spomen ploča unutar grada i danas govori o junaštvu gologlavog Kenja i njegove čete. Nakon Berlinskog kongresa tvrđava je do Prvog svjetskog rata korišćena kao vojni arsenal a potom kao žandarmerijska stanica za čije je potrebe izgrađena kasarna na mjestu porušene džamije. U tvrđavi se nalazila i stanica milicije a kasnije je zgrada nekadašnje žandarmerije adaptirana za potrebe škole. Dok je škola bila aktivna u tvrđavi je stanovao i učitelj a kako se okolina osipala došlo je do ukidanja škole.

Nekad i sad

Od 1961. godine Žabljak se nalazi na spisku spomenika kulture i pod zaštitom je države. Ipak, tu nije kraj za muke starog Žabljaka - katastrofalni zemljotres 1979. godine kao da mu je zadao konačan udarac. Ruiniran, zapušten, nezbrinut i zaboravljen, sad stoji sam iznad blagih zaravni i okolnog kamenjara skadarskog basena, prebirajući po uspomenama i listajući slike svoje nevjerovatne prošlosti. Danas do njega slabo da vodi koja tabla, obilježje, smjernica, on se ne nalazi u

90 Caffe Montenegro

Crnogorci su više puta pokušavali da vrate Žabl jak a jednom prilikom je to konačno pošlo za rukom knjaz u Danilu koji je u oslobođenje poslao velikog junaka Krsta Kenj a Jankovića sa četom Ceklinjana. Iako ne zadugo, uspjeli su vratiti svoj Žabljak kući a najveće odlikovanje i spomen ploča unutar grada i danas govori o junaštvu gologlavog Kenja i njegove čete.

Svjedoci lošeg odnosa prema baštini Most iz doba Turaka bio je dugačak oko 70 metara i imao je deset okana koja su se protezala preko vode koja je oticala iz Gornjeg blata u Moraču ili Moračicu. Danas je gotovo potpuno zatrpan i uništen. Turističke info table dijelom su izblijedjele a dijelom i potpuno uništene vandalstvom lokalnog stanovništva.

Ruiniran, zapušten, nezbrinut i zaboravljen, sad stoji sam iznad blagih zaravni i okolnog kamenjara skadarskog basena, prebirajući po uspomenama i listajući slike svoje nevjerovatne prošlosti

turističkim vodičima, a njegove priče ostaju ušuškane među nepokošenom travom i neobilježenim stazama koji vode do njega. Pogled sa tvrđave je malo je reći spektakularan. Slojevi i slojevi crnogorskog krša koji su pozadina zelenim livadama, vodenim putevima, pticama koje nisko lete iznad krošnji i po koja jezerska lađa, bude onaj snažan osjećaj ljubavi prema zemlji i komadu neba koji nam pripada. U daljini se vidi Lovćen sa jedne i Kuči sa druge strane. U toj tišini nekako prirodno stigne vas ponos najljepše narodne nošnje u svijetu i knjiga, među prvima u Evropi štampanih u našoj, maloj Crnoj Gori, i to u vrijeme kada je Gutenberg još uvijek brusio svoja slova. Sve to je zasluga velikih Crnojevića sa Žabljaka. Stigne vas i po koji stih iz Gorskog vijenca ili se sjetite po kojeg primjera čojstva i junaštva. No, kontemplacija i patriotizam uskoro bivaju presječeni pogledom na okolni zapušteni grad koji je utvrda naše države, identiteta i kulture, spomenik amputiranog komada istorije tako važnog za ono što danas imamo i jesmo. Svi mi potomci smo upravo tog dijela istorije, nezahvalni i kratkovidi za bogastva koja se krune i osipaju pred našim očima a koja su nekad nosila našu slavu i čojstvo u svijet.

92 Caffe Montenegro

Pogled sa tvrđave je malo je reći spektakularan. Slojevi i slojevi crnogorskog krša koji su pozadina zelenim livadama, vodenim putevima, bude onaj snažan osjećaj ljubavi prema zemlji i komadu neba koji nam pripada.

Kontemplacija i patriotizam uskoro bivaju presječeni pogledom na okolni zapušteni grad koji je utvrda naše države

�

VILLA ‘LAURUS’

STUDIO SYNTHESIS architecture & design

www.studiosynthesis.co.me ��

HIGIENE AND PACKING SOLUTION

PROFESIONALNI DETERDŽENTI ZA PRANJE I SJAJ VAŠEG POSUĐA, za sve tipove mašina

VRHUNSKI KVALITET I MAKSIMALNA EFIKASNOST

SERVIS I ODRŽAVANJE

DETERDŽENT ZA MAŠINSKO PRANJE POSUĐA

PG PAK showroom Donja Gorica, Berski put, Podgorica telefon: 068 880 211 e-mail: info@pg-pak.com

- Story t e l l i n g srž marketinga “od usta do usta”

Pričaj priču

Dobra priča budi želju i izaziva interesovanje. Dobra priča nas uvlači da budemo aktivni učesnici radnje, a ne samo posmatrači. Ono šta radite i ono šta govorite da radite je izuzetno važno. Pažljivo birajte riječi. Marketing, kao jedna od važnih menadžerskih funkcija, ne može kreirati nove potrebe, ali može uticati na stvaranje novih želja kod potrošača tekst: Vanja Kljajević MSc marketing (Queen Mary University of London) fotografije: Depositphotos

96 Caffe Montenegro

Stvaranje novih želja kod potrošača Svi proizvodi i usluge na tržištu zadovoljavaju određene potrebe potrošača. Neke potrebe su očigledne, dok su neke nastale kao posljedica tehnoloških i društvenih inovacija koje nam otkrivaju nove mogućnosti za zadovoljenje potreba za hranom, pićem, socijalizacijom, putovanjima i sl. Tako je, na primjer, organska ishrana postala trend zahvaljujući istraživanjima u pogledu kvaliteta proizvodnje voća, povrća, mesa i ostalih prehrambenih namirnica koje konzumiramo i njihovog efekta na zdravlje. Kada govorimo o potrebi za povezivanjem i ostvarivanjem društvenog kontakta, uvijek su postojale određene referentne grupe koje su okupljale ljude na osnovu njihovih sličnih interesovanja, profesija ili nekog drugog zajedničkog imenitelja. Potreba za istraživanjem novih, uzbudljivih

destinacija sigurno nije novitet u čovjekovoj potrazi za smislom i otkrićem svijeta koji ga okružuje, ali putovati nikada nije bilo lakše, sa više izbora specifičnih iskustava koristeći mogućnosti koje pružaju kompanije poput Airbnb, a koje se zasnivaju na tzv. “sharing economy” odnosno ekonomiji dijeljenja. Čemu sve te inovacije služe? Marketing, kao jedna od važnih menadžerskih funkcija, ne može kreirati nove potrebe, ali može uticati na stvaranje novih želja kod potrošača. Upravo u tome jeste značaj marketinga, iako se on često poistovjećuje sa promocijom i reklamom, koje predstavljaju zapravo samo dio marketing miksa. Na bazi detaljnih istraživanja tržišta, ponašanja potrošača i eksternih faktora koji utiču na tržište, proaktivan i marketinški orijentisan pristup preduzeća u razvoju novih rješenja je ključ za pridobijanje potrošača.

Šta, kako i zbog čega? Pored kvalitetnog proizvoda odnosno usluge, vaš uspjeh na tržištu umnogome zavisi od posljednjeg (ali nikako najmanje važnog) dijela poznatog 4P koncepta marketing miksa - promocije. Koncept 4P objedinjuje četiri najvažnija elementa u kreiranju marketing strategije preduzeća, a to su: proizvod (product), cijena (price), distribucija (place) i promocija (promotion). U cilju sticanja konkurentske prednosti, važno je da vaša promotivna strategija bude zasnovana na jedinstvenoj priči o posebnosti onoga

šta nudite svojim korisnicima, kako ostvarujete taj unikatni spoj kvaliteta, cijene i usluge i zbog čega će potrošači preporučiti baš vaš proizvod ili uslugu svojim prijateljima, porodici, kolegama i pratiocima na društvenim mrežama. U stručnoj terminologiji ovaj pristup se zove storytelling i predstavlja srž tzv. marketinga “od usta do usta” (eng. wordof-mouth), koji počiva na autentičnoj, usmenoj ili pisanoj, preporuci potrošača koji vremenom postaju najznačajniji ambasadori vašeg biznisa. Možda ćete pomisliti da je takav pristup suvišan, te da će ljudi sami prepoznati kvalitet. Iako je to donekle istinito, treba imati u vidu da živimo u vremenu konzumerizma i da je izbor gotovo neograničen.

Budite najbolji uvijek a ne samo po potrebi Postavlja se sljedeće pitanje: koliko vremena ste spremni da žrtvujete dok ne dođete do lojalnih potrošača koji su zaista prepoznali vaše vrijednosti? Primjera radi, recimo da je vaš restoran jedan od 10 najboljih ribljih restorana u Crnoj Gori. Vjerujem da ćete tokom ljetnje sezone iskoristiti sve marketinške alate da promovišete vaš restoran, kao i da ćete ostvariti izvanredne rezultate. Međutim, šta ćete uraditi da obezbijedite snažno interesovanje gostiju van sezone? U tome je glavni izazov: budite najbolji uvijek, a ne samo po potrebi. Dobra priča budi želju i izaziva interesovanje. Dobra

priča nas uvlači da budemo aktivni učesnici radnje, a ne samo posmatrači. Kvalitet više nije rijetkost, već standard. Tržište brzo “čisti” one koji ne ispunjavaju očekivanja. U takvim uslovima, ono šta radite i ono šta govorite da radite je izuzetno važno.

Pažljivo birajte riječi Riječi koje koristite da opišete vašu ponudu, misiju i viziju itekako treba pažljivo birati. One govore o vama i moraju biti iskrene. Na kraju, one direktno utiču na vašu ciljnu grupu odnosno sigurno da će privući baš određene potrošače. Ako obećavate jeftine proizvode - uslugu, onda ćete sigurno dobiti potrošače koji ne žele kvalitet već nižu cijenu. Nakon takve kampanje, teško ćete ubijediti nekoga da je vaša kompanija lider na tržištu u kvalitetu. Siguran put ka neuspjehu su lažna obećanja o superiornosti, kvalitetu, povoljnosti ili nekoj drugoj NAJ kategoriji u kojoj pretendujete da ste dominantni. Potrošači vrlo brzo prozru šta je istina, a šta samo advertajzing.

Storytelling odnosno pripovijedanje Kako se gradi priča? Ideja je da ono što su vaše vrijednosti i misija preduzeća utkate u narativnu formu koja će inspirisati kupce, goste, klijente da samoinicijativno šire dalje priču. Ključ je u tome da ljudi povjeruju da je vaša priča istinita. Na par primjera, vidjećete koliko se snaga brenda crpi direktno iz priče koja postaje vremenom mit, istina ili vjerovanje kod potrošača. Coca Cola je svoj legendarni proizvod lansirala prije čak 132 godine. Opšte je poznata činjenica da popularni napitak sadrži tajni sastojak odnosno da se tačan sastav čuva kao najstrožija poslovna tajna. To je sigurno jedan od razloga zbog čega je konkurenciji

Snaga brenda crpi se direktno iz priče koja postaje vremenom mit, istina ili vjerovanje kod potrošača 97

teško da dokaže da je zapravo napitak sadržajno isti kao Pepsi. Coca Cola je sigurno svjetski lider u marketingu, što je tokom više od jednog vijeka poslovanja umnogome uticalo na oblikovanje opšte percepcije svijeta od strane raznih generacija. Primjera radi, mlađi čitaoci možda i ne znaju da je Deda Mraz prije kampanje sprovedene od strane ove kompanije bio zapravo u zelenom kostimu! Takođe, Coca Cola je snažno orijentisana ka širenju porodičnih vrijednosti, što je vidljivo u kampanjama gdje se predstavlja kao povod za okupljanje

Vaši pratioci na mrežama su vaši najbolji saveznici - sadržaj koji oni objavljuju predstavlja neograničen izvor ideja za objave i informacija o tome šta im se dopada ili ne dopada u vašoj ponudi

98 Caffe Montenegro

porodice. To su snažne vrijednosti kojima se trudi uticati na emocije potrošača i na taj način, obezbijediti njihova lojalnost. To je primjer globalnih razmjera koji govori o snazi uticaja dobro ispričane priče o brendu. Da ne idemo tako daleko, uzmimo crnogorski - njeguški pršut kao primjer proizvoda koji uživa status vrhunskog specijaliteta. Iako ne govorimo o određenom proizvođaču (kao u slučaju Coca Cole), već o proizvodu, možemo da razumijemo da autentičnost ovog proizvoda, načina proizvodnje, čuvanja i konzumiranja jasno diferencira isti od italijanskih, španskih ili nekih drugih vrlo sličnih proizvoda. Priča o njeguškom pršutu jednako je interesantna turistima i lokalnim stanovnicima, jer svjedoči o tradiciji jednog naroda.

Od usta do usta Kako “raširiti” priču dalje? To sigurno nikada nije bilo lakše! Društvene mreže pomjerile su granice komunikacije i pružaju mogućnost da vašu priču obogatite fotografijama, video zapisima, animacijama i raznolikim interaktivnim sadržajem koji obogaćuju osnovnu poruku koju želite da pošaljete vašim potrošačima i sve to možete učiniti potpuno besplatno! Treba voditi računa da sadržaj koji

izbacujete bude kvalitetan, autentičan i konzistentan na svim platformama. Bilo da koristite Facebook, Twitter, Instagram, YouTube ili neku mrežu za povezivanje sa vašim potrošačima, važno je da ne šaljete kontradiktorne poruke. Ako vaš biznis spada u kategoriju porodičnih hotela, onda se morate na taj način predstaviti u stvarnom i digitalnom svijetu. Vaši pratioci su vaši najbolji saveznici - sadržaj koji oni objavljuju predstavlja neograničen izvor ideja za objave i informacija o tome šta im se dopada ili ne dopada u vašoj ponudi. Vodeći se podacima da više od 92% ljudi vjeruje preporukama prijatelja više nego advertajzingu, marketing od usta do usta postaje centralni instrument za promociju vašeg biznisa. Magazin Forbes je kao zajednički imenitelj svih kampanja zasnovanih na temelju ovog pristupa definisao koncept 3E: engage - uključite vaše potrošače u priču, equip - opremite ih razlogom za priču i empower - osnažite ih da na različite načine govore o vašem brendu. Da bi bili prepoznati, morate biti drugačiji. Vaš uticaj na ukupnu industriju može biti zanemarljiv, ali uticaj koji imate na ljude je važan. Ne zaboravite da dobre priče evoluiraju u legende. Vaš izbor je da li ćete biti jedna od onih koja se ne zaboravlja.

Da vam ljeto koje dolazi bude ugodno i prijatno rashladite se u predstojećim vrelim danima uz luster ventilatore američkog brenda Westinghouse. Pored toga što mogu biti dekorativni dio vašeg enterijera, luster ventilatori će vam pomoći da svjež vazduh cirkuliše u vašim prostorijama. Samim podešavanjem brzine rada ventilatora, možete kontrolisati željeni efekat strujanja vazduha. Da biste napravili najbolji izbor za vas i vašu porodicu možete posjetiti naše maloprodajne objekte u Budvi, Herceg Novom i Podgorici gdje možete saznati koji ventilator je pravi izbor za Vas, u zavisnosti od veličine prostorije kao i samog enetrijera.

Elko tim maloprodajni saloni: Podgorica / mp@elkotim.me 069 091 026 Budva / budva@elkotim.me 069 091 029 HN / herceg-novi@elkotim.me 069 091 028

Elko tim doo tel: 020 / 650 830 gsm: 069 / 338 810 e-mail: elkotim@elkotim.me / www.elkotim.me

- P u t op is Drezden

Barokni vitez uz Elbu

Impresionirana gradom, već na prvi susret: pravi barokni vitez često tragične sudbe, nemilosrdno plavljen Elbom, ponižen pa izdignut, ponosan i snažan a lijep, uostalom kao i svi vitezovi. Šalu malo na stranu, kažu da su preživjeli stanovnici Drezdena, poslije stravičnog bombardovanja februara mjeseca 1945. god. došli do Bogorodične crkve u jezgru grada (Frauenkirche) i u ruševinama odvajali kamen po kamen sravnjene crkve da bi je ponovo nekad izgradili. I izgradili su je. Od 2005. čuva i brani konture panorame starog grada. Tekst: Tatjana Ćalasan, magistar njemačkog jezika fotografije: privatna arhiva, mladen obrenović, depositphotos

102 Caffe Montenegro

Frauenkirhe (Frauenkirche), Bogorodična protestantska crkva

Tu je nastala Oda radosti Vjerovatno ste čuli da je glavni grad njemačke Saksonije – Drezden bio grad koji je pretrpio najrazornije bombardovanje u Drugom svjetskom ratu. Gotovo 80% grada je sravnjeno sa zemljom. Ali je manja vjerovatnoća da ste čuli da je Fridrih Šiler, boraveći u ovom gradu, napisao Odu radosti, dakle inspirisan i gradom čiji naziv potiče od starolužičko-srpskog Dreždanji (ljudi iz šume) ili da je u Drezdenu kolijevka moderne optike Cajs (Zeiss), napravljen prvi filter za kafu i bila jedna od najvažnijih tvornica duvana, ali i da je dio grada dobio UNESCO-status, kao zaštićeno kulturno dobro te 2004. a par godina kasnije ga i izgubio zbog izgradnje mosta sa četiri trake. Time ovaj barokni vitez gubi značajan orden ali ne i svoju ljepotu. U Drezdenu su se vodili mnogi ratovi, od Sedmogodišnjeg polovinom 18. vijeka, do rata sa Napoleonom, čija je trupa imala svoju bazu nadomak grada. Polovinom 19. vijeka Drezden je jedan od glavnih centara Njemačke revolucije, početkom prošlog stoljeća je sva snaga grada bila upregnuta na razvoj umjetnosti, čemu duguje i naziv Firence na Elbi (njemački: Elbflorenz).

GTM 2018. rad i posvećenost turizmu Ove godine je Njemačka centrala za turizam (DZT) organizovala German Travel Mart 2018 u Drezdenu. Gotovo više od 1000 učesnika iz 51 zemlje svijeta (turoperatori i novinari) su od 6-8. maja imali priliku da se još bolje upoznaju ili prvi put susretnu sa ovim polumilionskim glavnim gradom Saksonije.

Domaćini su pokazali (očekivano) svoje umijeće u sjajnoj pripremi ovog najvažnijeg događaja u turističkoj privredi Savezne Republike Njemačke. Pohvalili su se nevjerovatnim rezultatima u oblasti turizma: 2. mjesto po broju noćenja, za dlaku iza Španije). Sa 83,4 miliona noćenja se Njemačka svakako može samo ponositi za 2017. godinu. Nesporno sjajna organizacija, iznenađujući broj inovacija u ovoj privrednoj grani su samo djelići informacija i činjenica koje nisu ostavile ravnodušnim ni jednog novinara gosta GTM-a. Tu se ne zaustavljaju, uostalom kao i pravi majstori svog zanata: dobro definisani planovi, sjajni dugoročni projekti ali i veliki rad i posvećenost su ono što se kod Njemaca uvijek podrazumijevalo. Tu dosljednost, dobru ogranizaciju, brižljivo odabrani tim i ne prepuštanje slučaju niti lošem vremenu su pretočili turizam i za nekoliko godina, dakle sa 2017. su tu gdje jesu: gotovo najomiljenija turistička destinacija u Evropi. A statistika kaže: kada neko jednom posjeti Njemačku, vrati se prosječno još 4 puta.

Svečano otvaranje GTM-a 2018., Drezden

103

Ljepotu mu još niko nije osporio Pozicija Drezdena - na nekih pedesetak kilometara od granice sa Češkom, sat i po vremena vožnje iz Praga ili iz Berlina, čini ovaj grad još primamljivim i pristupačnijim. Nepravedno stavljen u sjenku ove dvije prijestonice ipak jeste zaslužio putnike namjernike. Njegovoj gracioznosti, spomenicima, raskoši, ali i socrealističkim zdanjima se ne može odoljeti i svakako će svaki gost barem priznati da se na časak zaljubio i prepustio gradu uz Elbu. Stari grad Drezdena je kao neka uveličana raskošna galerija umjetnina, s pregrštom monumentalnih građevina, među kojima svakako

najviše uzdaha mame i stvaraju sjaj u očima: Frauenkirhe (Frauenkirche) ili Bogorodična protestantska crkva, opera Zemper (Semperoper) koja je naziv dobila po arhitekti, palata Cvinger (Zwinger) i Dvorska rimokatolička crkva (Hofkirche) te Mural sa prikazom saksonskih vladara i ratnika (najduži te vrste). S lakoćom se obilaze, jer su zajedno satkale jezgro grada, razdvojene uličicama, stepeništima i muzejima raskošnih umjetnina. Grad uz Elbu, koja ga sječe na dva gotovo jednaka dijela, se svakako može podičiti i renoviranom Palatom kulture (Kulturpalast) sa Bibliotekom impozantnog broja knjiga i Drezdenškom

Cvinger palata (Zwinger)

Frauenkirhe unutrašnjost

Mural posvećen vladarima i vojskovođama Saksonije

104 Caffe Montenegro

Stari grad Drezdena je kao neka uveličana raskošna galerija umjetnina, s pregrštom monumentalnih građevina filharmonijom i preuređenom dvoranom za koncerte, na kojoj joj mogu pozavidjeti mnoge svjetske metropole.

Grad za male i velike putnike Bez dvojbe je Drezden grad koji ima što da ponudi i mlađoj populaciji. Djeca će svakako uživati na zelenim površinama (grad spada u zelenije evropske, sa 60% park-površina, a sjeverni dio zauzima čak 50% šume) ali i u Muzeju saobraćaja (Verkehrsmuseum) nadomak Frauenkirhe u centru. Posebno omiljen kod stanovnika Drezdena i sve većeg broja gostiju jeste Muzej higijene (Hygienenmusem) u kojem se možete upoznati sa anatomijom čovjeka, funkcijama organa i zdravim stilovima života a za ljubitelja pisane riječi je Muzej Erika Kestnera (jedan od najvažnijih i najpoznatiji njemačkih pisaca za djecu) čije rodno mjesto jeste upravo

Romantična tura uz vino Obilazak dvoraca uz Labu, nekadašnjih ljetnjih rezidencija i ljetnikovaca saksonskih vladara i velikana, vidikovci sa predivnim bujnim parkovima, uređenim stazama, mogućnostima za odmor sa umirujućim pogledom na rijeku, vinograde i vrhove tornjeva i kupola starog grada Firence na Elbi – to je ta romantična tura. U svakom od tih dvoraca ili barem u njihovoj blizini možete da probate lokalne specijalitete (uglavnom po pristupačnim cijenama) ili da pijete njihovo lokalno vino a možda vas posluži i sreća pa upoznate vinara, pa čujete zanimljiva predanja, jer to uvijek ide uz vino.

Drezden. On mu se i odužio 2000. godine kada je otvorio njemu posvećen muzej. Kako je grad posljednjih decenija ozbiljno poradio na svojoj saobraćajnoj infrastrukturi, veoma jednostavno i po pristupačnim cijenama možete da obiđete okruženje. Muzej saobraćaja (Verkehrsmuseum)

Za velike i male gurmane:

Romantična tura i jedan od slogana GTM-a

Proljeće je vrijeme špargli i prava je šteta ne probati neki specijalitet. Moj glas ide krem-čorbi od špargli sa knedlom punjenom šargarepom i marelicom. A kao glavno jelo pikovana junetina sa prilogom od sjeckane kruške i jabuke sa cimetom. Neobično, ukusno i svakako nezaboravno. Saksonci uglavnom konzumiraju svoju nacionalnu kuhinju, a ona obiluje kvalitetnim mesom, svježim sezonskim salatama i naravno knedlama. Drezden je vrata otvorio svim internacionalnim kuhinjama, te će svako pronaći parče delicije za sebe. A pivo? U zemlji pivopija, nadomak granice sa Češkom ne možete da ostanete ravnodušni na ponudu piva, po cijenama koje ništa drastično ne odudaraju od naših u Crnoj Gori.

Romantična tura sa kolegama iz regiona

105

Majsen (Meissen) Majsen (Meissen) je nekadašnja crkveno-biskupska prijestonica Saksonije, predivnog starog grada, nad kojim na brijegu ponosno stoji Majsenška katedrala, impozantna građevina, gorostas čuvar ovog gradića bogate istorije. Majsen odlikuje mnoštvo šarmantnih uličica i prodavnica, magičan je za sladokusce, vinoljupce i pivopije i pobornike dobre fotografije, jer je svaki korak primamljiv za objektiv. Ono po čemu se ipak najviše prepoznaje Majsen i što je svakako nezaobilazno, jeste Manufaktura porcelana, najstarija u Evropi (1700). Već na prvom koraku, pri ulazu u Muzej, osjećate duh i dah ove posebne radinosti. Izložbeni prostor, brilijantnih radova, blještavila i luksuza posjetioce uglavnom ostavi bez riječi i zadržanog daha, zadivljenog pogleda ali i želje da se na stolu pojavi neki predmet sa grbom ove manufakture. Svaki proizvod, ali bukvalno svaki, od šoljice za kafu do raskošnih figura je ručno oslikan. Uz prethodnu najavu i po dogovoru mogu se obići radionice manufakture (sa ili bez vodiča i na koliko jezika). Majsenški porcelan je stigao i do Bosfora, na Topkapi u Istanbulu i može da se vidi u prostoriji gdje se drže darovi evropskih vladara sultanima. A nerijetko je na trpezama na Dalekom i Bliskom istoku.

Dvorac Moricburg (Moritzburg Schloss) Pola sata od gradske vreve: pravo utočište od buke i bijeg od ljetnje vreline. Okružen jezercem, predivnim parkom, stazama za šetnju u hladu hrastova i lipa, raskošnog enterijera. A ako vas put nanese do ovog velelepnog zdanja, ne treba da zaobiđete Adamsgasthof – porodičnu gostionicu sa najboljim espresom u Saksoniji. Kad vam kažem. Vožnja kočijom po parku oko dvorca je sastavni dio turističke ponude i dopunjava momente prepuštanja čarima Moricburga.

106 Caffe Montenegro

Majsenška katedrala

Manufaktura porcelana, Majsen

Manufaktura Majsen Ručno oslikavanje porcelana

moricburg utočište od buke i bijeg od ljetnje vreline

Saksonska Švajcarska (Sächsische Schweiz) Na nekih 45 minuta vožnje autobusom nalazi se Nacionalni park Saksonska Švajcarska. Jednostavan dolazak a toliko nezaboravno iskustvo jer ljepota prirode stijena uz Elbu spada u jedno od najvećih prirodnih bogatstava Njemačke. To je dobila igrom vjetra, kamena, vode, hladnoće i toplote, ali se i potrudila da ovaj dar Prirode na najbolji mogući način sačuva i prikaže velikom broju posjetilaca iz cijelog svijeta. Park broji oko 1000 krečnjačkih vrhova, od kojih par njih nikada nije osvojeno. Najpoznatiji je Bastaj (Bastei). Gotovo svi se s lakoćom mogu posmatrati i fotografisati jer su staze uređene i prilagođene, čak i najmlađim posjetiocima. Raj za alpiniste, nekada velika oaza inspiracije romantičarima a danas turističko blago uzvodno od Drezdena, prema granici sa Češkom. Christstollen čuveni drezdenški božićni kolač

I na kraju... udahnite Drezden Ako vas put dovede u Drezden i sve i da ne posjetite navedene okolne monumente, dovoljno je udahnete pogled na Elbu sa terase iznad zidina, da zavirite u uličice Nojštata (Neustadt), novijeg dijela Drezdena, sa one strane rijeke, da probate najpoznatiji drezdenški kolač: Christstollen, koji se pravi i jede pred Božić, tokom decembra (svako originalno pakovanje ima svoj broj i na internetu lako možete da provjerite da li je napravljen po originalnoj recepturi), da pijete vina iz okolnih vinarija ili da se opuštate gledajući zdanja od posebnog saksonskog kamena (Sandstein) tamno-sive boje.

A kao desert i odjavna riječ:

“Ich bin ein Dresdner” – kaže slogan GTM-a (u prevodu “Ja sam Drezdenac” - aluzija na slavnu Kenedijevu rečenicu prilikom prve posjete Berlinu, u junu 1963, kada je rekao: ,,Ja sam Berlinac") - zaista smo se osjećali kao stari znanci. Drezden i mi, ugošćeni kao kod namilijih, sa mnoštvom uspomena u srcu i vjerom da ćemo se ponovo sresti. A desert je nešto što se uvijek dijeli sa drugima, barem tako kažu u Saksoniji: Dobro da ste njemu došli i do sljedećeg sustreta GTM-a u Visbadenu 2019, gdje će se obilježavati 100 godina Bauhausa a uveliko se priprema i velika godišnjica 2020: 250 godina od rođenja najpoznatijeg stanovnika Bona: Betovena. Jer: Njemačka jednostavno inspiriše! #GermanySimplyInspiring

107

- Zova (bazga) Sambukus Nigral

a n s i r i M

I čudesna

Zova je višestruko korisna mirisna i ljekovita biljka. Kod nas zova raste svuda, po svakom terenu, uz puteve, po padinama, nižim terenima, pa čak i uz obale rijeka, kao samonikla biljka ali se zbog njene višestruke koristi i sadi u baštama, dvorištima, na plantažama... tekst: krstinja zečević

110 Caffe Montenegro

Skromna, korisna i lijepa biljka Zova je višegodišnja biljka kompaktne krune koja je pravi ukras u svakom dvorištu. Raste kao drvo ako joj mi pomognemo i oblikujemo je. Raste i kao žbun i to vrlo gust žbun ako je puštimo da sama izabere. U svakom slučaju to je vrlo skromna i vrlo lijepa biljka koja može da naraste i do 8m. No, te visine su zastupljene kod starijih primjeraka. Inače obično je visine 3-6m. Ima oko 40-tak vrsta zove i sve su rasprostranjenje na sjevernoj zemljinoj hemisferi. Kod nas zova raste svuda, po svakom terenu, uz puteve, po padinama, nižim terenima, pa čak i uz obale rijeka. Ova naša crna sorta sreće se na svakom zemljištu. Otporna je na zimske uslove i može podnijeti hladnoću i do -30 C. Zaobilazi proljećne mrazeve, jer kasnije cvjeta od maja pa skoro do avgusta. Ipak je glavno cvjetanje maj i jun. Ima veliku moć regeneracije pa iako se desi da se djelimično smrzne, u proljeće bukne masa izdanaka iz korijena. Smatra se da zova ima veće potrebe za vodom, pa zato i voli rječne ili jezerske obale. Ali ona je vrlo izdržljiva pa se prilagođava i sušnijim terenima. Zova ima prilično plitak korijen pa joj je zato i potrebno više vode, posebno ljeti kad joj sazrijevaju plodovi. Ako nema dovoljno vode plodovi-crne bobice skupljene su u gusti sistem.

Od cvjetova zove se proizvode sokovi i sirupi a vrlo su ukusni i kada su pohovani

Kako gajiti zovu? U novije vrijeme gajimo zovu na manjim plantažama đe dostiže visinu od 1 do 3m. Rastojanje između biljaka je od 4-5m. Ako je gajimo u obliku žbuna ovaj razmak je manji 2,5-3,5m. Zova se sadi u jesen ili u proljeće. Jesenja sadnja je praktičnija za sve biljke jer se korijen do proljeća bolje učvrsti i prije će početi sa vegetacijom. Zemljište treba dobro obraditi u nešto širem krugu. Obavezno je đubrenje NPK đubrivom, a azot se dodaje u jesen i proljeće. Pod povoljnim uslovima, svako stablo ili pak grm zove donijet će i desetine plodova zove. Plodovi se sakupljaju kad su potpuno zreli, odnosno kad imaju plavo-crnu boju. Ponekad sve bobice ne zrenu odjednom, pa se beru u više navrata. Nezreli plodovi ne smiju se koristiti. Zova je višestruko korisna biljka. Cvjetovi zove su bijeli do žućkaste boje sastavljeni od 5 sraslih latica,

111

skupljeni u veliku cvast koja ima vrlo interesantan i krasan miris. Koristi zbog materija koje sadrže, a to su kisjeline, ulja, smole. Listovi zove su jajastog oblika i veoma gusto raspoređeni, na razvijenim granama. Stabljike su vrlo krte, lomljive i lako ih je ubrati. Iako se u novije vrijeme kultiviše, često je srećemo kao samoniklu kulturu. Najčešće se razmnožava reznicama mlađih grana pa sadnicama starijih grana a može i iz sjemena. Kao i skoro sve druge biljke i zove možemo orezivati prema potrebi i radi ljepšeg oblika

krošnje. Izboji i mladi listovi i beru se u aprilu i maju. Cvjetovi se beru sa dugim drškama od maja pa do kraja cvjetanja ali treba paziti da se beru djelimično rascvjetani, jer u punoj cvatnji počinju se osipati sa cvjetnih drški. Cvjetovi se suše na prirodan način u hladu na promaji, ili sušenjem u odgovarajućim sušarama.

Zova jednako zdravlje ali oprez! Upotreba zove je višestruka. Od nje dobijamo sokove, kompote, pekmez, pa čak i rakiju. Čaj od cvjetova zove se koristi kod

prehlade, bronhitisa, upale pluća, gripa, kašlja i sl. Čaj od listova se koristi kod bolesti disajnih puteva i katara pluća. Pekmez od zove je vrlo ukusan i djelotvoran kod stomačnih tegoba. Vino od zove otklanja umor i služi kao prevencija gripu. Od cvjetova se proizvode sokovi i sirupi, a vrlo su ukusni i pohovani. Možemo zaključiti da je zova jedna od najpoznatijih biljaka sa naših prostora, koja utiče na liječenje mnogih bolesti. Ipak treba napomenuti da se većina vrsta zove smatra otrovnim biljakama. Zato treba znati kada i kako koristimo i koru i list i plod.

Predlažemo vam nekoliko možda nama na ovim prostorima, manje poznatih ali interesantnih internacionalnih receptura sa zovom koje možete sami probati da napravite:

Džejmijev kolač od zove, pistaća i jogurta

Sastojci za kolač: 250g putera 250g šećera 150g pistaća, krupnije sjeckanih i plus za ukrašavanje 100g mljevenih badema 200g palente 1 kafena kašičica praška za pecivo 2 supene kašike grčkog jogurta 3 jaja Kora i sok od jednog limuna Za sirup od zove: 150ml soka od zove 2-3 supene kašike tečnijeg meda Sok od limuna, po ukusu

112 Caffe Montenegro

Za glazuru: 200g grčkog jogurta 3 kašike šećera u prahu 2 supene kašike zovinog sirupa (iz recepta) Priprema: 1. Zagrijte pećnicu na 180°c. Podmažite okruglu tepsiju dimenzija 20cm x 20cm. 2. Mikserom umutite maslac i šećer dok ne dobijete konzistentnu smjesu. Dodajte pistaće, bademe, palentu, prašak za pecivo i jogurt i dobro izmiksajte. Ubacite jaja jedno po jedno dok miješate smjesu. Dodajte koru i sok od limuna i još malo promiješajte. 3. Sipajte smjesu u tepsiju. Pecite 45-50 minuta. Provjerite da li je pečeno tako što ćete tijesto ubosti čačkalicom, ukoliko se smjesa nije zalijepila, kolač je pečen. Ostavite ga da se prohladi nekih 20-30 minuta. 4. U međuvremenu napravite sirup tako što ćete med i sirup od zove ubaciti u malu šerpu i dovesti do ključanja. Smanjite temperaturu i kuvajte 5 minuta dok se ne zgusne. Dodajte malo soka od limuna. 5. Napravite rupe u pečenom tijestu i sipajte napravljeni sirup po njemu ali sačuvajte nekoliko kašika za glazuru. Ostavite kolač da se ohladi još malo u tepsiji (nekih 20 minuta) i nakon toga ga izvadite i ostavite da se potpuno ohladi. 6. Da bi ste napravili glazuru umutite jogurt, šećer u prahu i preostali sirup.

Premažite smjesu preko ohlađenog kolača i ukrasite komadićima pistaća.

Lagani Hugo koktel (Koktel od zove i proseka) Sastojci za 2 veća koktela kocke leda (3-5 po čaši) 60ml (4 kašike) sirupa od zove 200ml Prosecca ili pjenušavog vina 150-200ml kisjele vode šaku listova metvice kriške limete (po želji) Priprema: Stavite kocke leda u čaše. Preko sipajte sirup pa Prosecco i kisjelu vodu. Dodajte listove od metvice, i ako želite, krišku-dvije limete.

UPOZNAJTE

HABITAT U ponedjeljak 14.05. u hotelu CentreVille održana je prezentacija Habitata pod nazivom: Upoznaj Habitat. Na prvoj prezentaciji ovog tipa prisutnim arhitektama, dizajnerima, enterijeristima i prjateljima obratili su se zaposleni u ﬁrmi Habitat kao i direktor Habitat franšiza, Xavier Lazzara, koji je prisutne upoznao sa ovim francuskim brendom, inspiracijom, vizijom i ciljevima ove svjetski poznate kompanije. Prisutni su imali priliku da vide i dio asortimana ovog brenda i da se bliže informišu o materijalima, načinima izrade, dizajnerima zaposlenim u Habitatu i cijenama proizvoda.

Mi u hotelima Franca, ne vjerujemo u obično. Mi organizujemo velike društvene događaje i svadbene svečanosti već niz godina i postali smo eksperti u tome. Posvećeni smo kreiranju savršenog vjenčanja za Vas. Ako želite da Vaš najvažniji dan u životu bude savršen i ostane svima u lijepom sjećanju mi smo tu. Mi ćemo učiniti da Vaš dan bude za pamćenje-svečane sale Hotela Franca. Želite da zakažete svadbu ili neku drugu proslavu? Budite slobodni i kontaktirajte nas.

Tivat

Bar

Bijelo Polje

Kava bb, Jadranska magistrala Tivat, Montenegro +382 69/349-549 infotv@francahotels.me

C8 Bulevar 24. Novembra, Bar, Montenegro +382 69/088-880 infobr@francahotels.me

Ul. Muniba Kučevića bb, Bijelo Polje, Montenegro. +382 69/777-775 +382 50/433-880 info@francahotels.me

Pljevlja Ul. Mila Tošića bb 84210 Pljevlja, Montenegro +382 67/617-649 francahotel@gmail.me

Dobrodošli!

CM klub Hoteli Adria, Budva, + 382 (0) 33 680800 Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Aurel, Podgorica +382 (0)78 113333 Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520 BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805 Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000 Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153 Budvanska rivijera, hotelska grupa Budva ,+382 (0) 33 451640 Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702 CentreVille Hotel & Experiencese, Podgorica, +382 (0) 67 875202 Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100 Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414 Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021 Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039 Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204 Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093 Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000 Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814 Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206 Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545 Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500 Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442 Franca, Bar +382 (0) 30 55 920 Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067 Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666 Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008 Hilton Podgorica Podgorica, +382 (0) 20 443443 Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483 Hostel City Center, 118 Caffe Montenegro

članovi cm kluba Beograd +381 (0) 11 2644055

Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322

Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646

Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444

Bonita, pizzeria, Kotor

Splendid, Bečići

Bonsai fresh market&bar, Podgorica, +382 (0) 67 170681

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

Byblos i shisha lounge Podgorica +382 (0) 67 311 342

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

Royal, cafe bar i plaža, Bar

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

Carpe Diem, cafe, Bar

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

Casper, Budva

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859 Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Kalamper hotel & Spa Bar + 382 (0) 68 333833

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084

Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405

Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131

Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100

Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666

Laguna hotel & restoran, Podgorica +382 (0) 67 614777

Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601

Lazure Hotel &Marina, Herceg Novi +382 (0) 69 360570

Ziya, Podgorica +382 (0) 67 229000

Majestic, Budva, +382 (0 )68 012940 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065

Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601

Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623 Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000 HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233 HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075 HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788 HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070 HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, hotel restoran Podgorica +382 63 234567 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111 Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281

MD, Bar +382 (0) 30 305124

Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511

Ugostiteljski objekti

Castello,

Bar +382 (0) 30 350501 Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 Cesare, café-bar, Kotor Copacabana, Ulcinj Cuba, cafe bar, Petrovac Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 Čudna šuma, cafe bar, Žabljak De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 Dominus, cafe bar, Petrovac

Monte Cristo, Kotor, +382 (0) 32 322458

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222

Mir, Zlatibor, +381 (0)69 5205001

Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Budva +382 (0) 69 160000

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

Ulcinj +382 (0) 30 373701

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Amici, kafeterija, Nikšić

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Arena, cafe bar, Bečići

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Astoria restorani

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130 Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344 Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500 Princess, Bar +382 (0) 30 300100 Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623 Regent Porto Montenegro Tivat 382 (67) 28 27 86 Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541 Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100 Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471 Šajo, Budva +382 (0) 33 460243 Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044 Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196

Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Balkan Grill Montenegro, Podgorica, +382 (0) 69688112 Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno

Donna kod Nikole, restoran, Budva

Dukley beach lounge, Durante,

Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 Forza, poslastičarnica, Kotor Fratello,

članovi cm kluba

diskoteka, Bar

plaža i plažni restoran, Budva

Žanjice

Budva +382 (0) 33 453003

Gaeta, Cetinje

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Zeleni gaj, cafe bar, Budva

Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066

Montenegro caffe pub, Podgorica

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

wasabi, Bar +382 (0) 30 311043

Giardino, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

Montenegro Pub, Nikšić

Ritter, Cetinje

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija

Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Rocky beach, Utjeha, Bar

Aleksandrija, Herceg Novi

Hacijenda, latino bar, Budva

Mtv, picerija, Petrovac

Samba, restoran, Bar

Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

San Marino, restoran, Budva

Island, plažni bar, Kamenovo

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

San Remo, restoran picerija, Rožaje

Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Santa Marija, Bečići

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171

Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva

NK Pub, Nikšić

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503

Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb

Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Dalmacija vino, Hrvatska

Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

P.C. Atrijum, Nikšić

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

Dalvina winery, Makedonija

K-2, picerija Nikšić

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

Skala Santa, konoba, Kotor

Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

Panini, Petrovac

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

Kalamper, restoran, Bar

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Sport Club, Podgorica

Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585

Kapetanova konoba, Rafailovići

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Frikom

Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Fructal, Ajdovščina Slovenija

Kiss, Petrovac

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica

Knjaževa bašta, restoran, Bar

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145

Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Sv. Toma, plaža, Bečići

Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304

Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Svera, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

kimbo caffe,

Krušo, konoba, Herceg Novi

Planet, cafe bar, Bar

Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

Plavnica +382 (0) 20 230944

Tajson, cafe bar, Rožaje

L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

Tani, Nikšić

Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

Tapas bar Las Ramblas, Bar

Manuel caffe

La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648

Pod murvom, restoran, Bečići

The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

Laguna, mliječni restoran, Berane

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

Laguna, restoran, Podgorica

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

Trattoria Giardino, restoran, Podgorica

Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054

Porto, Budva

Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi

Porto, restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Portobello, cafe - bar, Kotor

Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Portun, restoran Nikšić

Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Poslastičare Fontana, Nikšić

Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Premier, café - bar, Podgorica

Velvet Cocktail klub, Podgorica

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Presto pizzeria, Podgorica +382 (67) 630-631

Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

MB Ice club, Budva

Regina, Tivat

Verige 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

Milenijum, restoran, Rožaje

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

Mogren I,

Ribarsko selo,

Vinoteka Enomanija,

Brendovi, proizvođači

Freixenet

Kamnik, Skoplje, Makedonija Knjaz Miloš Ledo

Martex, Cetinje Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866 Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600 Next, Fresh&Co. Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000 Pernod Ricard Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350 Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111 Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188 119

članovi cm kluba

Podgorica 382 (67) 33 35 40

Podgorica +382 (0) 68 878637

Hrvatska +385 98 9278668

Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710

Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415

Orbico doo, Cetinje +382 (0) 41 232164

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Luštica bay, www.lusticabay.com

Original team, Kruševac +381 (0) 69 3011983

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

Ljetopis Automotive doo (Mercedes-Benz), Podgorica +382 (0) 67 660660

Pg Pak, Podgorica 382 (0) 68 880211

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

Maesto Line, Podgorica +382 (0) 67 660660

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314

Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Mercator-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006

Vabcom, Podgorica, +382 (0) 67 024005

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072

voda voda, Vlado Beuaty bar, vinarija velimirović Danilovgrad +382 (0) 69 077180

Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

Metropolis, Podgorica

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

west piont, Podgorica, +382 (0) 344788

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

Mikel F –Diamond Center Podgorica

Distributeri, Zastupnici Preduzeća

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382

Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588

Mirax group +382 (0) 67 211000

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001

Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552

Bar kod, Podgorica

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Grad na dlanu-mobilna aplikacija, Podgorica, +382 (0) 67 018026

Mixer, Italy

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Alo taxi, Podgorica 19700

Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444

CG Ex Mirage, Petrovac

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Granulati, Bar +382 (0) 30 312601

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

Amon, rent a car, Budva

Gruppo Palazzetti, Itally +39 0434 922922

Compania de Vinos Montenegro, Morinj, + 382 (0) 69 507708

Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

Guardian, Budva +382 (0) 33 456040

dar kozmetika, Beograd +381 (64) 646148198

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009

Di bar, Budva +382 (0) 33 454104

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

Imperijal shopping centar, Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601 Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484

Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000 Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240 Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686 RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133

Destilerija Zarić, Podgorica +382 67 175 175 Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901 Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624 Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910 Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803 Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030 Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125 Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605 Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220 Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308 Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766 Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510 Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131 Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008 M-G Trade 120 Caffe Montenegro

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030 Beogradski sajam turizma, Beograd, +381 (0) 63 477430 Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250 Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223 Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834 Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500 Cogimar, Ljuta-Kotor Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746 Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933 Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206 Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024 cosmetics market Podgorica +382 69 301126 Crnogorski Telekom, Podgorica 1500 CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450 Delta city,

Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 Institut za istraživanja i projektovanja u privredi Beograd +381 11 6300751 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam, +382 (0) 33 410410 Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403 K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722 K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431 Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170 Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280 Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111 Lf Spa , Italija +39 0547 341257

Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 Monte vino ,Internacionalni salon vina Podgorica, +382 (0) 67 569034 M tel, Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Octopus doo, Bar +382 (0) 69 622243 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 Parah, Budva Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065 Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660 Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202

članovi cm kluba

Privredna mreža Balkana, Beograd +382 (60) 30 45 600

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Reklam, Herceg Novi

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114

Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286

Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892

Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448

Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077

Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060

ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625

Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115

Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770

Smart gym-dječiji fitnes centar, Podgorica +382 (0) 63 843001

Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181

Smart vision d.o.o., Beograd, Srbija +381 (0) 11 6300753

Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719

Dakom, Podgorica

Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123

DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

Soho city, Bar, +382 (0) 67 002233

Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072

Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696

Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010

Studio Synthesis, Podgorica + 382 (0) 20 228083

Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831

Syrups, Podgorica + 382 (0) 68 008337

Enza home, salon namještaja Podgorica, +382 (0) 69 339978

T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321

Fadis, Bar +382 (0) 30 341703

Tece, Zagreb +385 91 2 8323 12

Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841

Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807

Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222

Telenor, Podgorica 1188

Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508

Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450

Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330

Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107

Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152

Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412

Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405

VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000

Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600 V & B Invest, Podgorica; +382 (0) 67 322111 Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797 YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709 Veneta plamen, Podgorica, +382 (0) 69 661140 Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552 Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097 Zlatara Onyx, Budva Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

Opremanje

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776 Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819 Aragana, Bar +382 (0) 30 340055 Arti home centar, Bar Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118 Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280 Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402 Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115 IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873 Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227 Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863 Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504 Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150 Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315 La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135 La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100 Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447 M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745 Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128

Vršac +381 (0) 13 800137

Kotor +382( 0) 32 304068

Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000

Memento Me Marketing & Communications, Podgorica, +382 (0) 69 383858

Nino dizajn +382 (0) 67 519080 Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874 Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603 Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917 Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340 Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999 Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442 Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650 Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011 Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136 Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185 Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344 Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064 Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596 Rapex, Bar +382 (0) 30 341244 Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 669318 Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367 Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301 Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804 Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100 Spa medica, Podgorica+382 (0) 67 835 565 Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742 Stiropak +381 (0) 18 803335 Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670 Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256 Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091 Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700 Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535 Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879 Velux, Beograd www.velux.rs Vg group, Bar +382 (0) 30 341733 Vibacom, Herceg Novi +382 (0) 67 629747 Volcano kladionice

Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415

Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451

Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515

Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123 Migo,

Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522 My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021 nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213 Planet tours, Podgorica +382 (0) 20 231008 Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182 Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Turističke organizacije i organi uprave

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Atlas tours doo Podgorica +382 (0) 69 014 259 Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300 Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493 Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001 Opština Budva +382 (0) 33 451451 Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413 TO Bar, +382 (0) 30 311633 TO Berane, +382 (0) 51 236 664 TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877 TO Budva +382 (0) 33 402814 TO Cetinje +382 (0) 41 230 250 TO danilovgrad +382 (0) 20 816015 TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820 TO kolašin +382 (0) 20 864254 TO kotor +382 (0) 32 322886 TO mojkovac +382 (0) 50 472428 TO nikšić +382 (0) 40 213262 TO Pljevlja +382 (0) 52 300148 TO Podgorica +382 (0) 20 673679 TO rožaje +382 (0) 51 270158 TO tivat +382 (0) 32 671324 TO Ulcinj +382 (0) 30 412333 Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240 TO žabljak +382 (0) 52 361802

Turističke agencije

Forza Cattaro,

121

jovanadjordjefoto@gmail.com |

jovanadjordjephoto |

Photography by Jovana & Ä?orÄ&#x2018;e

+382 (0) 69 182 820 | +382 (0) 69 444 954

JEDINSTVENO U CRNOJ GORI BIRAJTE MUZIKU PO VAŠOJ ŽELJI IDEALNU UZ VAŠ AMBIJENT

KI C

jun 2018.

Godišnji koncert učenika baletskog odsjeka Umjetničke škole za muziku i balet "Vasa Pavić"

petak

Izložba fotografija

Aide Orahovac Kuč

poneđeljak

Ambasade Mađarske, Češke, Poljske, Slovačke i KIC

Vsetko alebo nic / Sve ili ništa (2017)

Režija Marta Ferencova / Uloge: Tatiana Pauhofová, Klára Issová, Lubo Kostelný

(2016)

6. četvrtak 7. srijeda

Režija Jan Hrebejk / Uloge: Zuzana Mauréry, Zuzana Konecná, Csongor Kassai

Piąta pora roku / Peto godišnje doba (2012)

Režija Jerzy Domaradzki / Uloge: Ewa Wisniewska, Marian Dziedziel, Andrzej Grabowski

subota

Imamović sa novim sastavom pravi iskorak u shvatanju sevdaha kao muzičkog žanra koji se zasniva na neprestanom učenju i istraživanju. Pored Imamovića, u Sevdah Takhtu su perkusionista Nenad Kovačić i basista Ivan Mihajlović.

16.

Ambasade Bugarske i KIC

Velika sala - 19h

Koncert hora EVMOLPEIA iz Bugarske KIC / 18-21.jun

utorak

Režija Adrijan Lin / Uloge: Glen Klous, Majkl Daglas, En Arčer

poneđeljak

18.

Režija Vudi Alen / Uloge: Dajana Kiton, Vudi Alen, Toni Roberts

utorak

19.

srijeda

20.

četvrtak

21.

Annie Hall (1977)

Sati / The Hours (2002) Režija Stiven Daldri / Uloge: Nikol Kidman, Meril Strip, Džulijan Mur

Kraj jedne ljubavne priče / The End of the Affair (1999) Godišnji koncert Škole za muzičke talente “Andre Navara”

Velika sala - 19h

četvrtak

Jazz Art i KIC

Režija Nil Džordan / Uloge: Džulijan Mur, Ralf Fajns, Stiven Ri

Velika sala - 20h

Žene u džezu

Marilyn Mazur's Shamania Jedna od najkreativnijih umjetnica na svejtskoj džez sceni, dobitnica brojih nagrada - “Jazzpar”, Django D'Or - Legend of Jazz itd, predstaviće svoj novi projekat Shamania, koji je ostvarila sa deset muzičarki iz Skandinavije.

Jazz Art, KIC i Francuski institut

petak

poneđeljak

KIC Promocija zbirke pjesama

utorak

Baletska trupa Allegro

12.

Velika sala - 20h

Premijera koreobajke

MALA SIRENA

Učestvuje više od 150 učesnika, a koreografiju potpisuje Viktorija Strugar.

srijeda

Jubilej 25 godina

13.

Velika sala - 18h

Koncert bivših i sadašnjih učenika Škole za muzičke talente „Andre Navara“ BILETARNICA 9 - 20h

Velika sala - 20h

Praznik muzike Fete de la musique

četvrtak

U okviru programa nastupiće ugledni francuski džez umjetnici.

CEKUM i Sekretarijat za kulturu i sport

Koncert hora “Montenegro” - Zagreb

četvrtak

14.

Vikendom dva sata prije programa

facebook: KICPodgorica

instagram: kic_budotomovic

21.

Velika sala - 20h

poneđeljak

KIC

Barbare Delać

www.kicpodgorica.me

11.

Sala DODEST - 20h

TOMORROWLAND

INFO - 020 664 237

Velika sala - 20h

Godišnji koncert učenika Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić”

e-mail: kicpress@gmail.com

19.

Sala DODEST - 21h

Revija filmova - Filmske dame

Fatalna privlačnost / Fatal Attraction (1987)

15.

Velika sala - 20h

Damir Imamović Sevdah Takht

4. utorak 5.

petak

KIC

poneđeljak

Režija Árpád Sopsits / Uloge: Károly Hajduk, Gábor Jászberényi, Zsolt Anger

Ucitelka / Učiteljica

Sala DODEST - 20h

DANI FILMA VIŠEGRADSKE ČETVORKE A Martfüi Rem / Zadavljena (2016)

Velika sala - 20h

20 godina klavirskog dua Muratagić

Izložbeni hol - 19h

NAJLJEPŠI SI GRADE MOJ KIC / 4-7.jun

Koncert

Velika sala - 19h

Predstavljanje romana

Sala DODEST - 20h

NEKO

austrijskog pisca Norberta Geštrajna NVO Open Sound

25.

utorak

26.

Velika sala - 21h

The Psychedelic Cinema Orchestra The Psychedelic Cinema Orchestra je audio-vizuelni projekat koji je nastao kao saradnja multimedijalnih umjetnika Ken Brown-a i Ken Winokur-a, sa idejom da se revitalizuju video snimci koje je Brown napravio u periodu 1967-1969. godine. - KIC premijere

KIC zadržava pravo izmjene programa

utorak

26.

KLJUČNI DETALJ VAŠEG PROSTORA

lipbled SOBNA VRATA

132

EUR

AKCIJA TRAJE DO KRAJA JUNA

YOUR PORT OF STYLE

#PortoMontenegro

ACQUA DI PARMA

ALEXANDER MCQUEEN

AMOUAGE