Caffe Montenegro 154 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 154 / decembar 2018 / Crna Gora / cijena 3eura

Festival hr an e 15. decembar 12:00 - 16:00 časova

B ožićn i baz ar 15. i 16. decembar 22. i 23. decembar 29. i 30. decembar 12:00 - 16:00 časova

NOVOGODIŠNJA AKCIJA TRAJE DO ISTEKA ZALIHA

20% POPUSTA NA CIJELI ASORTIMAN DO KRAJA JANUARA

Sanitarije

Кеramika

Česme

Pokreće život

www.cerovo.com / 030 550 500

刀䄀䬀倀伀刀䌀䔀䰀䄀䤀一渀甀搀椀瀀爀漀椀稀瘀漀搀攀瘀爀栀甀渀猀欀漀最欀瘀愀氀椀琀攀琀愀Ⰰ 猀愀愁椀爀漀欀椀洀猀瀀攀欀琀爀漀洀漀戀氀椀欀愀Ⰰ 搀椀稀愀樀渀椀爀愀渀椀栀漀搀猀琀爀愀渀攀瘀漀搀攀‫܁‬椀栀搀椀稀愀樀渀攀爀愀渀愀洀樀攀愁琀愀樀愀稀愀猀攀最ⴀ 洀攀渀琀栀漀琀攀氀愀Ⰰ 爀攀猀琀漀爀愀渀愀椀甀最漀猀琀椀琀攀氀樀猀琀瘀愀⸀ 唀稀猀琀爀愀猀琀瀀爀攀洀愀椀稀瘀爀猀渀漀猀琀椀Ⰰ 甀稀瀀漀猀瘀攀‫܁‬攀渀漀猀琀渀攀瀀爀攀猀琀愀渀漀洀瀀漀猀氀甀縁椀瘀愀ⴀ 渀樀甀渀愀樀戀漀氀樀椀栀瀀爀漀椀稀瘀漀搀愀Ⰰ 刀䄀䬀欀漀洀瀀愀渀椀樀愀稀愀搀漀瘀漀氀樀愀瘀愀瀀漀琀爀攀戀攀椀稀愀栀琀樀攀瘀攀䠀伀刀䔀䌀䄀椀渀搀甀猀琀爀椀樀攀甀猀洀椀猀氀甀搀椀稀愀樀渀愀Ⰰ 欀瘀愀氀椀琀攀琀愀椀瀀爀愀欀琀椀ഁ渀漀猀琀椀欀漀爀椀愁‫܁‬攀渀樀愀⸀

娀攀氀攀渀椀欀愀戀戀Ⰰ㠀㄀倀漀搀最漀爀椀挀愀Ⰰ 䴀漀渀琀攀渀攀最爀漀欀漀渀琀愀欀琀琀攀氀㨀⬀㌀㠀㈀㈀㘀㘀㤀㌀㄀㠀㬀昀愀砀㨀⬀㌀㠀㈀㈀㘀㘀㤀㌀㄀㘀㔄ⴀ洀愀椀氀㨀爀椀戀渀椀挀愀䀀爀椀戀渀椀挀愀挀漀洀洀攀爀挀攀⸀挀漀洀眀眀眀⸀爀椀戀渀椀挀愀挀漀洀洀攀爀挀攀⸀挀漀洀

䈀伀一一䄀樀攀爀攀渀漀洀椀爀愀渀椀瀀爀漀椀稀瘀漀ᄁ愀ഁ 猀椀琀渀漀最椀渀瘀攀渀琀愀爀愀稀愀猀攀欀琀漀爀甀最漀猀琀椀琀攀氀樀猀琀瘀愀Ⰰ 瀀漀稀渀愀琀渀愀洀攀ᄁ甀渀愀爀漀搀渀漀洀椀猀瘀樀攀琀猀欀漀洀渀椀瘀漀甀⸀ 䬀漀洀戀椀渀甀樀攀椀渀猀瀀椀爀愀挀椀漀渀椀搀椀稀愀樀渀椀猀瀀攀挀椀樀愀氀渀攀琀攀栀渀椀欀攀瀀爀漀椀稀瘀漀搀渀樀攀Ⰰ 愁琀漀樀漀樀樀攀漀戀攀稀戀椀樀攀搀椀氀漀瀀漀猀琀漀樀愀渀樀攀渀愀琀爀縁椀愁琀甀瘀椀愁攀漀搀㌀最漀搀椀渀愀⸀

猀攀最愀昀爀攀搀漀攀砀琀爀愀猀琀爀漀渀最

椀氀瘀攀爀漀攀猀瀀爀攀猀猀漀椀琀愀氀椀愀渀漀

䰀唀一䄀吀䔀堀 ఁ䄀刀态䄀䘀䤀䤀倀伀匀吀䔀䰀䨀䤀一䔀一愀愁椀 ഁ愀爀愁愀ǻ 椀瀀漀猀琀攀氀樀椀渀攀猀甀瀀漀猀琀漀樀愀渀攀戀椀樀攀氀攀戀漀樀攀Ⰰ 渀攀戀氀椀樀攀搀攀Ⰰ 椀稀爀愀ᄁ攀渀椀猀甀琀欀愀渀ⴀ 樀攀洀猀愀瀀爀椀爀漀搀渀椀洀戀漀樀愀洀愀琀爀愀樀渀漀猀甀渀攀ⴀ 瀀爀漀洀樀攀渀氀樀椀瘀攀Ⰰ 渀攀縁甀琀攀Ⰰ 渀攀瀀漀瀀爀椀洀愀樀甀猀椀瘀欀愀猀琀甀戀漀樀甀椀稀愀搀爀縁愀瘀愀樀甀瀀爀瘀漀戀椀琀愀渀椀稀最氀攀搀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀䨀䄀匀吀唀䌀䤀䤀䨀伀刀䜀䄀一䤀一愀愁椀樀漀爀最愀渀椀猀甀瀀甀渀樀攀渀椀猀椀氀椀欀漀渀猀欀椀洀瀀甀渀ⴀ 樀攀渀樀攀洀Ⰰ 瀀漀猀琀愀瘀氀樀攀渀椀渀椀椀洀愀㔀㜀椀猀愀瘀爀愁攀渀漀猀欀爀漀樀攀渀椀漀搀㄀ ─ 瀀愀洀甀欀愀瀀爀甀縁椀‫܁‬攀最漀猀椀ⴀ 洀愀瘀愀愁攀最栀漀琀攀氀愀甀搀漀戀愀渀椀琀漀瀀愀漀猀愀渀⸀ 唀欀漀氀椀欀漀椀稀愀戀攀爀攀琀攀樀漀爀最愀渀渀愀 ഁ椀樀漀樀猀攀椀稀爀愀搀椀渀椀樀攀愁琀攀搀樀攀氀漀洀漀縁攀琀攀猀洀愀渀樀椀椀琀爀漀愁欀漀瘀攀攀渀攀爀最椀樀攀稀愀稀愀最爀椀樀愀瘀愀渀樀攀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀 ‫؁‬䔀䈀䄀䐀倀䤀䬀䔀伀猀椀洀瘀椀猀漀欀漀欀瘀愀氀椀琀攀琀渀攀 ‫܁‬攀戀愀搀椀渀甀搀椀洀漀瘀爀氀漀瘀愀縁渀攀甀栀漀琀攀氀椀樀攀爀猀琀瘀甀瀀椀欀攀Ⰰ 欀漀樀攀猀甀㄀ ─ 瀀愀洀甀ഁ渀攀琀欀愀渀椀渀攀Ⰰ 戀椀樀攀氀攀戀漀樀攀欀漀樀愀甀瀀椀樀愀稀渀漀樀椀樀攀氀愀Ⰰ 猀愀琀欀愀渀攀漀搀欀瘀愀氀椀琀攀琀渀漀最瀀愀洀甀ഁ渀漀最欀漀渀挀愀椀甀戀漀樀愀洀愀瀀爀瘀攀欀氀愀猀攀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀倀䔀态䬀䤀刀䤀椀䈀䄀䐀䔀䴀䄀一吀䤀䰀䤀䬀漀氀攀欀挀椀樀愀渀愀愁椀栀瀀攀愁欀椀爀愀漀戀甀栀瘀愀琀愀攀欀猀琀爀愀洀攀欀愀渀攀Ⰰ 甀氀琀爀愀甀瀀椀樀愀樀甀‫܁‬攀瀀攀愁欀椀爀攀欀漀樀椀漀搀愀樀甀甀椀猀愀欀氀甀欀猀甀稀愀椀愀琀洀漀猀昀攀爀甀猀瀀愀挀攀渀琀爀愀⸀ 倀攀愁欀椀爀椀椀洀愀樀瘀攀氀椀欀攀洀漀‫܁‬椀甀瀀椀樀愀渀樀愀椀搀甀最漀稀愀搀爀縁愀瘀愀樀甀猀瘀漀樀甀戀漀樀甀Ⰰ 洀攀欀漀‫܁‬甀椀漀戀氀椀欀Ⰰ 甀欀漀氀椀欀漀猀攀瀀爀椀搀爀縁愀瘀愀琀攀甀瀀甀琀猀琀愀瘀愀稀愀瀀爀愀渀樀攀椀猀甀愁攀渀樀攀⸀ 嘀椀猀漀欀攀猀琀愀渀搀愀爀搀攀欀瘀愀氀ⴀ 椀琀攀琀愀瀀漀猀樀攀搀甀樀甀椀渀愀愁椀甀搀漀戀渀椀戀愀搀攀洀愀渀ⴀ 椀氀椀漀搀欀漀樀椀栀椀洀愀洀漀甀瀀漀渀甀搀椀瘀攀氀椀欀椀椀爀愀稀渀漀瘀爀猀琀愀渀椀稀戀漀爀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀䠀伀吀䔀䰀匀䬀䔀倀䄀倀唀ఁ䔀唀渀愀愁攀洀愀猀漀爀椀洀愀渀甀椀洀愀洀漀漀搀欀氀愀猀椀ഁ渀椀栀 ⴀ 攀欀漀渀漀洀椀ഁ渀椀栀瀀愀瀀甀ഁ愀Ⰰ 瀀氀愀琀渀攀渀椀栀搀漀氀甀砀欀愀琀攀最漀爀椀樀攀⸀ 匀瘀攀椀栀欀愀爀愀欀琀攀爀椀愁攀瘀椀猀漀欀猀琀愀渀搀愀爀搀欀瘀愀氀椀琀攀琀愀椀甀搀漀戀渀漀猀椀⸀

䰀唀一䄀吀䔀堀䘀愀戀爀椀欀愀匀甀甀瘀愀渀戀戀Ⰰ 䈀椀樀攀氀漀倀漀氀樀攀吀爀縁渀椀挀攀渀琀愀爀䘀漀爀甀洀㈀⸀ 猀瀀爀愀琀Ⰰ 䈀椀樀攀氀漀倀漀氀樀攀 ⠀猀栀漀眀爀漀漀洀⤀ 伀㘀㤀㤀㜀㔀㔀㄀㠀⼀㘀㤀㠀㐀㔀㜀㠀㤀椀渀昀漀䀀氀甀渀愀琀攀砀⸀洀攀⼀眀眀眀⸀氀甀渀愀琀攀砀⸀洀攀

SADRŽAJ

34 18

Naslovna strana: HENKELL

Sasvim lično: Decembar treba da bude Srećembar

„Wild Beauty Award 2018“ Najveće priznanje za najbolje

Atraktivna turistička ponuda Divlja ljepota katuna

Stranac u Crnoj Gori: Katya Logunova, fotograf i model Crna Gora je mir i ljubav

„Luštica Bay sajam jesenjih boja“ Boje i ukusi crnogorske jeseni

Caffe Montenegro preporučuje

Izuzetna berba vinarije “Tikveš” Odlične ocjene za mlado vino

Gradska destinacija za uživanje u pravom pivu, hrani i zabavi Crnogorska Akademija Kraft piva

Caffe Montenegro preporučuje

24 60

Ukusi našeg neba: Maksimovski & Co Šal od svile

Iskoristi dan: Barutana Zaboravljeni dragulj

Union drvo Dani Mibrase

Kako ovaj period godine učiniti atraktivnim za potrošače Dolazi zima – budite spremni

Praznični duh Scenografije za bajku

Putopis: Jordan Jordan: svakodnevni život, tips and tricks

68 86

110 Nova godina u „porodičnom krugu“ Atmosfera zajedničke radosti 116 CM klub

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

IMPRESUM

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević / GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / DIZAJN I TEHNIČKA PRIPREMA: Marta Jovićević, Ana Đurković ILUSTRACIJE: Freepik / FOTOGRAFIJA: Vladimir Vučinić, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović, Depositphotos / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Sandra Vahtel, Vanja Kljajević, Željka Kasalica DIREKTORICA MARKETINGA: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

DECEMBAR

Srećembar TREBA DA BUDE

Super je što imamo najbolji novogodišnji provod u regionu i to što se najveće zvijezde okolnih zemalja spuštiti na našu obalu da uveseljavaju goste i naše građane. Lijepo je što će se opet kao ljetos (samo obučeniji), šetati veseli turisti primorskim gradovima, kafane biti pune, hotelske sobe takođe... Masovno veselje će biti na našoj obali, skoro na cijeloj. I sve je to lijepo i dobro. Ali veselo treba da bude svuđe kod nas u svakom gradu jer praznici su svakome i onima koji ostaju u svojim gradovima a nemaju proslave kao ove na moru. Voljela bih da svi crnogorski gradovi osjete punu draž praznika, radovanja životu, kraju jedne i početku nove godine od koje se očekuje i nada... da par skromno okićenih centralnih ulica i po koji maštovit izlog, rasprodaje koje su ustvari samo prodaje, ne budu jedine naznake praznika koji dolaze. Svaki crnogorski grad i selo ima nešto specifično. Zasigurno svi imaju maštovite i kreativne ljude. Zašto se ne bi svaki grad u decembru organizovao da tematski okiti ulice, izloge, trgove, da svaki grad ima novogodišnji bazar, imao temu godine, decembarsku bajku posvećenu nečem po čemu

16 CAFFE MONTENEGRO

je taj grad poseban, a svaki je poseban samo treba istaći tu posebnost... Pa da se dičimo svojim bajkama hodamo i uživamo kroz neki drugačiji a isti, svoj grad. Pokažemo koliko ga volimo. Ne treba tu mnogo para, treba više mašte, da iskoristimo što imamo, a imamo... Da trgovi postanu mjesta zadržavanja a ne da se njima samo projuri do obližnjeg kafića. Kafići naravno treba da se uključe u sve to, da budu drugačiji, ne okićeni prošlogodišnjim jeftinim trakama, ljepši su i vredniji oni ukrasi od parira u bojama... Pa da napravimo drvo želja, da se ne plašimo željeti i veseliti se cijelog decembra, ne samo te noći 31. januara. Decembar treba da bude Srećembar. Upakujemo svoje gradove u veseli dekor. Da vam bude lijepo samo da šetate, da se priredi radostan decembar, djeci zabave, starijima ljepši osjećaj i svi da uoče koliko je njihov grad ustvari lijep, ukrase ulice kojima svaki dan hodaju po inerciji da ukažu kako su drugačije, da se uspori korak... Da trgovi mirišu na kestenje, čokoladu, kolače, kuvano vino, domaću rakiju... da se iznese višak zimnice, prodaje, rukotvorine, vunene kape i čarape sa motivima grada i zime...

Da se organizuju proizvođači hrane, vina, meda, poslastičari, restorani, da na tezge gradskog bazara iznese svak’ šta ima... Umjetnici naprave performanse, da sviraju, horovi pjevaju, slikari iznesu svoje slike.., da mladi naprave poseban program za stare da i oni zaplešu na trgu... Da grad zamiriše na cimet i ljubav. Svaki grad. Da svak’ odjene svoj grad u veselo praznično odijelo samo jedan mjesec, taj posljednji u godini. Da vam fotke sa trga budu nove, grad drugačiji, a isti. Da se uživa u šetnjama, noću u igri svijetla, možda i pahulja ako padne snijeg, ili ih okačite da vise, imajte svoj snijeg u decembru. Obojte sivu u zlatnu i srebrnu. Da se osvijetli muzej u prikrajku grada, svaki ulaz svake zgrade, domaćini svoja dvorišta da ožive, a predgrađa, to jest periferije da se ne izostave. Da se takmičimo čiji je grad ljepši, ko je pametniji, maštovitiji, dovitljiviji, nije novčani fond za to presudan... a mogao bi, nije da ne bi grad to jest opštine da daju neke pare za to – one iste koje daju za jednolične sijalice i decenijama iste dekoracije koje i koštaju i ne traju, i budimo realni često su otužne, i izgleda grad kao da se raskićava a ne kao okićen.

Idite i u Beč i u Drač, veselite se... idite đe vas želje vode, na daleke trgove, egzotične zemlje đe je zimi ljeto… u bajkovite gradove Evrope… ali mislite na svoju kuću - njoj se uvijek vraćate u njoj živite, nju razveselite… Mislim da je veća draž i uživanje iako radimo tih dana upravo u predprazničnom periodu mjesec je dug, a praznici traju samo par dana... Trebalo bi da, višedecenijski kliše kićenja reda radi - bezveznog, sporadičnog i zaostalog, ne bude znak da se eto nešto dešava, to jest Nova godina približava. Da se uključe kreativci, organizuju odbori za organizacije a svi građani da daju ideje i učestvuju u akciji na primjer “pozdrav novoj godini iz Nikšića, Bijelog Polja, Berana...” svak da se javi kosmosu iz svog grada. Vjerujem da je to moguće, kao sve što se hoće i kao sve đe ima volje pa bude i mogućnosti... samo ako podijelimo istu želju. Markirajmo drage lokacije, neobična mjesta u gradu, postavimo praznične ramove za vesele i romantične selfije, smislimo gradske heštagove... Napravimo atmosferu gradova u koje idemo da bi osjetili taj praznični duh i bajku, pa će se bajke i dešavati. Dogodine bi zbog toga došli u vaš grad ljudi koji žele da osjete neke nove atmosfere... Dajte im povoda da izaberu baš vaš grad. Nije ovo na zapadu ništa novo, ali bilo bi

lijepo da to uradimo zbog nas, ljudi koji u njima žive. Tako ćemo zaista cijeniti i sebe, i svoj rad i svoj grad. Po svijetu neki prave bakljade, neki parade, mnogi advente, neki su bili prekretnica u turističkoj priči cijele zemlje poput adventa tu u blizini, ovog u Zagrebu... U Njemačkoj svaki, i najmanji grad pravi svoju (pred)prazničnu bajku ljepšu nego onu u većim gradovima, na primjer u Berlinu. To je šarm i draž manjih mjesta i zajednica, autentična priča koja oslikava duh ljudi tog grada. Kod nas može biti lično i autentično, samo da se pokrenemo i okrenemo oko sebe, sigurna sam da bi bilo milion ideja... Svjetski megalopolisi slave sa skupim vatrometima i jelkama rivalima... mi nemamo megalopolise, i nemamo te novce, ali to su viđene slike, možemo da slikamo svoje, isto bi radost izazvale. Ja bih okitila svu Crnu Goru. Prirodna je ona ljepotica i ne treba joj mnogo šminke da zasija. Za početak zamislite je tako okićenu. Zvuči bajkovito, ali je realno moguće. A naši trgovi su daleko od novogodišnjih bajkovitih scenografija koje su već postavljene kod susjeda pa na dalje… Jer, mi i ovaj decembar opet dočekujemo

sa kićenjem u pokušaju... Odijelo ne čini čovjeka ali lijepa haljina zna da istakne mnogo toga lijepog što i nije bilo upadljivo do tad... Kasno je za to ove godine. „dugo hodam već, kroz moj rodni grad. Izgleda mi da već je pao mrak. Moj grad je lijep kada je dan, al umoran je i treba mu san. Svečane bele košulje zovu me sad na proslave…. …………………………… Penjem se na breg da oteram mrak. Na bregu je kip u ruci mu mač. I čuje se smeh i čuje se plač. I vidi se Beč i vidi se Drač.” Idite i u Beč i u Drač, veselite se... idite đe vas želje vode, na daleke trgove, egzotične zemlje đe je zimi ljeto… u bajkovite gradove Evrope… ali mislite na svoju kuću - njoj se uvijek vraćate u njoj živite, nju razveselite…

- WILD BEAUTY AWARD 2018 -

NAJVEĆE PRIZNANJE ZA NAJBOLJE

Dobitnici WBA nagrada

Pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, u organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, 29. novembra je održana je 14. dodjela godišnjih nagrada u turizmu „Wild Beauty Award 2018“ u „Vladinom domu“ na Cetinju. FOTOGRAFIJE: BORIS ŠEKULARAC (MNE MAGAZIN)

Dodjeli turizmu „Wild Beauty Award 2018” ovog prestižnog nacionalnog priznanja prisustvovali su Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, ministar kulture Aleksandar Bogdanović, guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić, gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan i brojne zvanice iz sektora turizma, kulturnog i javnog života.

18 CAFFE MONTENEGRO

Imajući u vidu prijedloge Komisije za dodjelu nagrada koju čine predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, medija i turističke privrede, kao i predloge lokalnih turističkih organizacija i zainteresovane javnosti prikupljene putem on line upitnika, odluku o kategorijama i nagrađenima donio je Žiri za dodjelu “Wild Beauty Award 2018” Žirijem je predsjedavao Damir

Davidović, državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma, a članovi su bili: Željka Radak Kukavičić, direktorica NTOCG, Ćazim Hodžić, direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, profesor dr Ivo Županović, profesor gitare Srđa Bulatović, profesor kulinarstva Milan Bukarica, Svetlana Popović Vujotić, novinarka

Milo Đukanović Predsjednik Crne Gore

Pavle Radulović Ministar održivog razvoja i turizma

DOBITNICI PO KATEGORIJAMA ZA NAGRADE I PRIZNANJA WBA 2018 NAGRADE WBA 2018: 1. 2. 3. 4. 5.

Hotel godine: „The Chedy Luštica Bay“ Mali hotel godine: „La Roche“ Tivat Restoran godine: „Murano Restaurant“ Hotel Regent Porto Montenegro Plaža sezone: „Drobni pijesak“ Budva Manifestacija godine: „KotorArt festival“ Kotor

PRIZNANJA WBA 2018: 1. 2. 3. 4.

Event destinacija: „Porto Montenegro“ Razvoj agroturizma: „Domaćinstvo Kljajić“ Berane Implementacija standarda u hotelijerstvu: „HG Budvanska Rivijera“ Domaći hotelski menadžment brend: „HG Casa del Mare“ Herceg Novi

RTCG i Sanja Golubović, urednica časopisa Caffe Montenegro. Dodijeljeno je ukupno 5 nagrada i 4 priznanja pojedincima i organizacijama za izuzetan doprinos unapređenju kvaliteta turističke ponude u 2018. godini. Dodjela prestižnog nacionalnog priznanja WBA ustanovljena je 2005. godine u pravcu podsticanja i afirmacije sektora turizma, unaprijeđenja kvaliteta, promocije i konkurencije, kreiranja i

prepoznavanja turističkih vrijednosti, a slijedeći strateško opredjeljenje za stvaranje održivog i prepoznatljivog turističkog proizvoda Crne Gore, čija je osnovna premisa kvalitet na svim nivoima turističke ponude. Nagrađenima su uručene su pohvale, skulpture i plakete "Lovćen“ (autora docenta FLU na Cetinju Nenada Šoškića i docenta za grafički dizajn na FLU na Cetinju Ane Matić).

Godinu za nama obilježilo je otvaranje 25 novih novih hotela koji su otvorili oko hiljadu novih vrata za turiste 19

ŽELJKA RADAK KUKAVIČIĆ direktorica NTO Željka Radak Kukavičić direktorica Nacionalne Turističke organizacije u pozdravnom govoru je između ostalog istakla da je godinu za nama značajno obilježilo otvaranje 25 novih novih hotela koji su otvorili oko hiljadu novih vrata za turiste istakla da je ovo “definitivno godina novootvorenih vrata”. Posebno se osvrnula na nove trendove u turizmu koje Crna Gora prati i u kojima vidi svoju šansu:

20 CAFFE MONTENEGRO

“Crna Gora je savršeni spoj sunčane obale i sniježnih vrhova na udaljenosti od sat vremena vožnje. Upravo jedinstvo različistosti čini nas drugačijim, daje nam prednost koju sve više koristimo u našim promocijama. Luksuz u turizmu danas nije samo klasična savršena hotelska soba najveće kategorije, ni najljepše uređena plaža, već se poimanje luksuza mijenja i širi u skladu sa deficitom autentičnih doživljaja u svijetu. Danas se luksuzom smatra i biti dio seoskog domaćinstva, živjeti makar na par dana život u društvu prirode i u skladu s njenim zakonitostima, vratiti se jednostavnosti života. A ta mjesta su na planinama, u našim katunima, planinskim uvalama koje mirišu na cvijeće i ljekovite trave, gdje je voće šumsko, a osim domaće nema druge hrane. A sve to je ono za čim moderni turista iz megalopolisa žudi. Posebnost naše zemlje je primarna prednost pogotovo kod savremenih turista kod kojih je prisutna zasićenost opštepoznatim ponudama, lokalitetima i doživljajima, već radoznalo istražuju i žele da otkrivaju nove destinacije. Taj trend potražnje i ta ciljna grupa su pokazali veliko interesovanje za našu zemlju i uticali na porast broja gostiju.”

HENKELL: Učinite život pjenušav im, sa ukusom i stilom.

ZA NAJRADOSNIJE ŽIVOTNE TRENUTKE Određena doza glamura odlikuje ovaj internacionalni biser među vinima, poznat po svojoj atraktivnosti i karakteru: Henkell – brend poznat u više od 100 zemalja, koji važi za savršenstvo među suvim vinima, i ono najbolje što njemačka tradicija proizvodnje pjenušavih vina nudi. Ovaj zauvijek mladi brend temelji se na kulturi francuskih vina staroj preko 150 godina koja se kombinuje s vrhunskim njemačkim kvalitetom proizvodnje. Henkell se proizvodi u sjedištu u Vizbadenu, za domaća i međunarodna tržišta, koristeći najsavremeniju tehnologiju. Vina klasičnih sorti grožđa su pretvorena u pjenušavu simfoniju ukusa, za najljepše događaje u životu. Rezultat je glamurozno,elegantno, suvo pjenušavo vino bogate istorije i modernog prizvuke, za trenutke apsolutnog uživanja. Proizvodnja odličnog brenda pjenušavog vina umjetnost je sama po sebi. Tajna leži u ponovnom oživljavanju karakterističnog ukusa brenda svaki

22 CAFFE MONTENEGRO

Vječno, elegantno pjenušavo vino za svečane prilike, Henkell je ambasador prefinjenog stila življenja i vaš idealan pratilac tokom najljepših trenutaka u životu. put iznova, uz korišćenje pravog cuvee-a. Proizvođači vina u Henkell-u su savršeni majstori ove umjetnosti- što uvijek garantuje ljubiteljima pjenušavog vina širom svijeta doživljaj Henkelovog jedinstvenog ukusa upravo onako kako je i zamišljeno da se u njemu uživa. U CRNOJ GORI, POSREDSTVOM KOMPANIJE G3 SPIRITS, TRENUTNO SE U PRODAJI MOGU NAĆI 4 ETIKETE: • Henkell Trocken Dry Sec 0.2l / 0.75l / 1.5l / 3l / 6l • Henkell Brut Vintage 0.75l • Henkell Rose Dry Sec 0.75 • Henkell Blanc de Blancs Dry Sec 0.75l Pomenute etikete možete pronaći u svim bolje snadbjevenim marketima.

Import & distribution:

Bulevar Ĺ arla de Gola, 81000 Podgorica, Montenegro M: +382 67 87 88 24 / T: +382 20 291 030 / F: +382 20 291 031

www.g3spirits.com

- ATRAKTIVNA TURISTIČKA PONUDA -

AUTOR TEKSTA:

JELENA KRIVČEVIĆ,

direktorica Regionalne razvojne agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije

24 CAFFE MONTENEGRO

DIVLJA LJEPOTA KATUNA

Katuni u Crnoj Gori su vjerovatno i najvrednija kulturna baština koju imamo, i odražavaju crnogorske tradicije koje su se vjekovima očuvale. Vjerovatno da nema mnogo porodica koje među svojim precima nemaju one koji su značajan dio svog života proveli na katunu. Ali danas vjerovatno ima mnogo ljudi u Crnoj Gori koji nikada nijesu bili na nekom od katuna. Kako planinski turizam u Crnoj Gori uzima sve više maha, to su i stočari u katunima prerasli u svojevrsnu atraktivnu i primamljivu turističku ponudu

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ZA BJELASICU, KOMOVE I PROKLETIJE

FOTOGRAFIJE: TIN DELJANIN, JELENA KRIVČEVIĆ, RALE PAVIĆEVIĆ

Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije se prevashodno bavi ruralnim i regionalnim razvojem, i uposleni u agenciji veliki dio vremena provode na terenu, u razgovorima sa lokalnim stanovništvom, poljoprivrednim proizvođačima, turistima, predstavnicima institucija. Nastoje da pravilno identifikuju

praznine, i da ih projektima koje stalno pišu popune. Radeći ovaj posao shvatili smo da su katuni izuzetna vrijednost našeg kraja, i u kulturološkom, i u poljoprivrednom i u turističkom smislu. A shvatili smo i da se ova vrijednost u koju čvrsto vjerujemo ne doživljava kao vrijednost u značajnom dijelu crnogorskog društva.

ŠTA SU KATUNI? Katuni su privremena, stočarska naselja na planinama, na većim nadmorskim visinama, gdje stočari sele radi ispaše svoje stoke u toku ljeta. Duga je tradicija odlaska stočara u planine, i ovaj nomadski način života je kroz istoriju diktirao posebnu kulturu i običaje svojstvene samo katunima. U današnje vrijeme odlazak na katune praktikuje sve manji broj crnogorskih stočara, ali se ova tradicija i dalje zadržala. Uslovi

života u katunima su potpuno drugačiji u odnosu na seoska područja. U katunima nema vode u kolibama, nema električne energije, nema nikakve infrastrukture svojstvene urbanim zonama ili seoskim područjima. Makadamski putevi su došli do skoro svih katuna, i to je praktično sva infratruktura ovdje dostupna. A osnovna misija boravka u katunu je briga o stoci. Ova dva uslova su i oblikovala ukupan način života u katunu.

KAD STOČARI “IZDIŽU” NA KATUN TJ. NASELJAVAJU KATUN Sami odlazak u katun se dešava na proljeće, različit je termin od katuna do katuna, u zavisnosti od visine katuna i vremena kada u njemu počinje vegetacija. Postoje i takozvani proljećni katuni, na malo nižim visinama koji su dostupni ranije, pa stočari prvo sele u proljećni katun, a onda se premještaju u pravi katun, još visočije. Stočari iz jednog katuna obično zajedno sele na planinu, i zajedno se i vraćaju. Stočari se na planinu obično upute pješke, a tek poneki član porodice ostaje u selu kako bi se starao o njivama, voćnjacima i livadama. Muškarci obično u katun odu nekoliko dana prije, da poprave ono što su snijeg i vjetrovi zimi pokvarili u kolibama. Iz sela se donosi sve ono što je potrebno za jednostavni, stočarski život u katunu. A svaki član porodice ima svoju ulogu u raspodjeli poslova. Ono što im je svima zajedničko je

26 CAFFE MONTENEGRO

nevjerovatno gostoprimstvo, autentično i nenaučeno već prirodno i preneseno sa koljena na koljeno.

Katuni kao turistička ponuda su po prvi put bili vidljivi nakon projekta koji je završen prošle godine, koji se zove Katunski put GRANIČNI VISOVI, u okviru kog je napravljena tematska, katunska staza od Čakora preko Mokre i Cmiljevice do Hajle.

U katunima nema vode u kolibama, nema električne energije, nema nikakve infrastrukture svojstvene urbanim zonama ili seoskim područjima

ARHITEKTURA U SKLADU SA PRIRODOM I POTREBAMA SEOSKOG ŽIVOTA Katunske kolibe u različitim krajevima Crne Gore su se gradile na različite načine, sve u zavisnosti od okruženja i prirodnih materijala koji su na različitim mjestima bili dostupni. U planinama kao što su Bjelasica ili Komovi sa andrijevičke strane, gdje ima mnogo šuma, pravljene su od drveta. Na Sinjajevini, Durmitoru ili sa kučke strane Komova,

gdje su predjeli krševiti i bez šume, kolibe i svi prateći objekti a često i sami torovi za stoku su napravljeni od kamena. Zajedničko im je upravo to što su upotrebljavali materijale koji su u okruženju, pa su, iako ljudskom rukom pravljeni, potpuno uklopljeni u ambijent i nimalo ne štrče u odnosu na divlju ljepotu koja ih okružuje.

KATUNI JESU I TREBAJU DA BUDU ZAŠTITNI ZNAK CRNE GORE, PONUDA SA JAKIM PEČATOM ISTINSKOG CRNOGORSKOG ČOVJEKA KOJI JE VJEKOVIMA SVOJ ŽIVOT VEZAO SA SUROVU A LIJEPU PLANINU, ŽIVI U SKLADU SA NJOM, UZIMA OD NJE ONO ŠTO MOŽE DA PRUŽI I TRPI NJENE HIROVE I LJETI I ZIMI 27

Katunske kolibe u planinama kao što su Bjelasica ili Komovi sa andrijevičke strane, gdje ima mnogo šuma, pravljene su od drveta. Na Sinjajevini, Durmitoru ili sa kučke strane Komova, gdje su predjeli krševiti i bez šume, kolibe i svi prateći objekti a često i sami torovi za stoku su napravljeni od kamena

ZDRAVA, NAJZDRAVIJA HRANA Udaljenost katuna od sela i nemogućnost čestih odlazaka u nabavke su uticali da se gastronomija u katunima formira oko resursa i namirnica koje mještani u katunu proizvode, ili koje mogu naći u svom okruženju. U oba slučaja, radi se o visoko-kvalitetnoj hrani, potpuno prirodnoj i nezagađenoj, što je u 21. vijeku prava rijetkost i što ovom vidu gastronomije daje ogromnu vrijednost. Mještani sa sobom iz sela nose ili redovno nabavljaju isključivo pšenično i kukuruzno brašno, so, ulje, šećer i kafu. Bavljenje stočarstvom znači da porodice uživaju u obilju mliječnih proizvoda, pa su upravo ti proizvodi okosnica većine obroka u katunu. I pića su ovdje domaća. Sokovi

i likeri se prave od šišarke, borovih iglica, od divljih jagoda, borovnice, maline, kupine. Čaj se nikad ne kupuje, već se na planini beru različite ljekovite i aromatične trave, suše se, ponekad miješaju i tako spremaju. Slatkiši se rijetko prave, danas se kupuju i u katunu će slatkiš sačuvati da posluže gosta sa strane. A ono što su u prošlim vremenima djeca koristila da se oslade i okrijepe dok čuvaju stoku je bio snijeg koji bi se našao u nekom smetu, preko kog se ako se ima, poprska malo šećera, i direktno preko toga pomuze malo ovčijeg mlijeka. To su djeca nekada u katunu zvala sladoled.

Mještani u katunima su na početku bili jako nepovjerljivi, mislili da nikome katun ne može biti zanimljiv, ali polako razbijaju te predrasude i postaju angažovaniji na upotpunjavanju ponude

KATUNI KAO TURISTIČKA PONUDA Kako planinski turizam u Crnoj Gori uzima sve više maha, to su i stočari u katunima prerasli u svojevrsnu turističku ponudu, i to iz više razloga. Katuni su smješteni na velikim nadmorskim visinama, i obično se nalaze u blizini planinarskih i biciklističkih staza, pa se turisti često susretnu sa katunima. Posebna arhitektura katuna, potpuno uklopljena u ambijent, kao i posebna kultura koja se tu može naći predstavljaju nešto što

28 CAFFE MONTENEGRO

morskim Katuni su smjeĹĄteni na velikim nad ini bliz visinama, i obiÄ?no se nalaze u pa se a, staz ih planinarskih i biciklistiÄ?k a unim kat sa u retn turisti Ä?esto sus

turisti iz zapadne Evrope i drugih zemalja rijetko imaju priliku da vide. Hrana koja se jede u katunima, iako jednostavna, izuzetno je ukusna i kvalitetna, pa poklonici aktivnog odmora, nakon velikih cjelodnevnih napora, uživaju u lokalnoj gastronomiji koja se rijetko može naći u ponudi lokalnih restorana. Katuni kao turistička ponuda su po prvi put bili vidljivi nakon projekta koji je završen prošle godine, koji se zove Katunski put GRANIČNI VISOVI, u okviru kog je napravljena tematska, katunska staza od Čakora preko Mokre i Cmiljevice do Hajle. Ovu stazu smo trasirali uz podršku Outdoor kluba The Northern

KATUNSKI SLADOLED Ono što su u prošlim vremenima djeca koristila da se oslade i okrijepe dok čuvaju stoku na katunima je bio snijeg koji bi se našao u nekom smetu, preko kog se ako se imalo, poprska malo šećera, i direktno preko toga pomuze malo ovčijeg mlijeka. To su djeca nekada u katunu zvala sladoled

Way, koji nam je i dao ovu ideju. Više informacija o ovoj stazi se može naći na sajtu www.katunroads.me. Ono što je zanimljivo jeste odziv turista već u prvoj godini postojanja ove ponude. Izuzetno lijepo reaguju na autentičnost katuna,

Bavljenje stočarstvom uslovljava da porodice uživaju u obilju mliječnih proizvoda, pa su upravo ti proizvodi okosnica većine obroka u katunu.

30 CAFFE MONTENEGRO

potpuno su pozitivni po pitanju nedostatka bilo kakvog luksuza, a hrana ih posebno oduševljava. Mještani u katunima su na početku bili jako nepovjerljivi, mislili da nikome katun ne može biti zanimljiv, ali polako razbijaju te

predrasude i postaju angažovaniji na upotpunjavanju ponude. Stočarstvo i poljoprivreda će im naravno ostati primarni izvor prihoda, ali kroz turizam mogu da imaju dodatnu zaradu. Slično je i sa domaćinstvima u selima, koja su već

Sokovi i likeri se prave od šišarke, borovih iglica, od divljih jagoda, borovnice, maline, kupine...

par godina aktivna u seoskom turizmu, i kojih svake godine imamo sve više. I upravo takva ponuda može biti, pored mora, još jedan zaštitni znak Crne Gore, ponuda sa jakim pečatom istinskog crnogorskog čovjeka koji je vjekovima svoj život vezao sa surovu a lijepu planinu, živi u skladu sa njom, uzima od nje ono što može da pruži i trpi njene hirove i ljeti i zimi. E takva ponuda je prava

WILD BEAUTY ponuda koje nema mnogo u Evropi, samo je pitanje da li ćemo biti kadri da takvu ponudu zaokružimo i prezentujemo gostu prije nego nam sela opuste, kao što su poprilično opustjeli katuni, kojima prijeti izumiranje.

ČAJ SE NIKAD NE KUPUJE, VEĆ SE NA PLANINI BERU RAZLIČITE LJEKOVITE I AROMATIČNE TRAVE, SUŠE SE, PONEKAD MIJEŠAJU I TAKO SPREMAJU.

DIPLOMÁTICO RUM JE ODLIKOVAN SA WINE ENTHUSIAST “ALKOHOLNI BREND GODINE” Diplomático je ispisao istoriju kao prvi rum koji je osvojio ovu prestižnu nagradu

NEW YORK, 01.NOVEMBAR 2018. – Diplomático super-premium rum brend poznat po svom superiornom ukusu, kvalitetu i pogodnošću za miksovanje – počastvovan je nagradom Wine Star za “Alkoholni brend godine”. Svake godine magazin Wine Enthusiast renomiranom nagradom Wine Star Awards prepoznaje kompanije i individue koje svojom vizijom utiču na industriju vina i žestokih pića. Diplomático je ponosan biti dio ovakve grupe kao prvi rum ikada u ovoj kategoriji. Proizveden od strane Destilerías Unidas S.A. (DUSA) iz Venecuele, Diplomático je nezavistan brend, u vlasništvu porodice, prepoznat kao jedan od najboljih rumova na svijetu. Jose Rafael Ballesteros, izvršni direktor Diplomático-a izjavio je: “Izuzetno smo zahvalni na nagradi koja prepoznaje naš trud da kategoriju rumova podigne na veći nivo i konzumente inspiriše da na novi način percipiraju rum. Ovo je aktuelni cilj, u trudu da postanemo, ne samo najbolji rum globalno, već i jedno od najvećih alkoholnih pića na svijetu.” Poseban i neodoljiv ukus Diplomática je rezultat jedinstvenog procesa pravljenja ruma. Rumovi su destilovani upotrebom bogate varijacije metoda, koje

dozvoljavaju nagrađivanim Master Blenderima da kreiraju izuzetne mješavine, uključujući Reserva Exclusiva, perjanicu brenda. Visok kvalitet Diplomatica je održan u njegovom najkvalitetnijem resursu – ljudima. Rast kompanije je ostvaren uz njene radnike i njihove porodice, uz posvećenost zajednici i eko-sistemu koji okružuje destileriju. Kompanija pruža stabilan posao za preko 700 radnika u Venecueli i razvija socijalne programe koji povećavaju kvalitet života i razvoj ljudskih talenata uz minimalan uticaj na životnu sredinu. „Nalazimo se u sred revolucije rumova“ saopštava Adam Strum, urednik i izdavač, Wine Enthusiast magazina. „Izabrali smo Diplomático Rum za nagradu Wine Star, ne samo zbog njegovog izvanrednog kvaliteta, već i zbog toga što cijenimo njihovo liderstvo u edukovanju ljubitelja pića o načinima na koje se može uživati u premium rumu. Pošto je naš magazin začet takođe, kao porodični posao, Diplomático -va posvećenost porodici i poslu, reflektuje našu filozofiju, i vrlo smo uzbuđeni da poželimo Diplomático-u dobrodošlicu u Wine Star Awards porodicu kao prvom rumu koji je osvojio ovu nagradu. „ Od ovog mjeseca, Diplomático je dostupan i u Crnoj Gori posredstvom

kompanije G3Spirits kao njihovog jedinog zvaničnog distributera. Wine Enthusiast će zvanično dodijeliti nagradu Diplomático Rumu na Awards Gala ceremoniji, 29. januara 2019. u Majamiju. Diplomático, porodični brend, inspirisan likom Don Juan-a Nieto Melendez-a, čiji je portret ilustrovan na etiketama, je premium rum iz Venecuele. Locirana u podnožju Anda, destilerija Diplomático (proizvodi alkoholna pića vrhunskog kvaliteta od 1959.) kombinuje tradicionalne metode sa modernom tehnologijom kako bi proizvela najfiniji rum. Plodno tlo idealno je za šećernu trsku i proizvodnju ruma, obilujući vodom i tropskom klimom. Tim nagrađivanih Master Blendera savjesno radi u kreiranju jedinstvenih i kompleksnih rumova. Asortiman proizvoda se sastoji od Tradition Range: Planas (sazrijevan do 6 godina), Mantuano (sazrijevan do 8 godina) i Reserva Exclusiva (ag sazrijevan do 12 godina), i Prestige Line: Single Vintage i Ambassador, oba starosti 12 godina, odležani u buradima Španskog šerija jednu, odnosno dvije godine, kao i Special Edition: The Distillery Collection sa Single Batch Kettle rumom i Single Barbet column rumom.

STRANAC U CRNOJ GORI:

KATYA LOGUNOVA fotograf i model

Crna Gora je MIR I LJUBAV

RAZGOVARALA: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: KATYA LOGUNOVA, DANIEL NYÚL, ŽELJKO POPOVIĆ

34 CAFFE MONTENEGRO

Ruskinja Katya Logunova je model i fotograf koja je Crnu Goru vidjela prvi put 2014. godine, turistički, a kad joj se nakon nekoliko godina vratila, iako nije imala plan ni namjeru da ostane – ostala je da živi u našoj zemlji. Bilo je to kao i svako zaljubljivanje, neplanirana fascinacija i prelijepi osjećaj pripadnosti i ispunjenosti, inspiracije i nadahnuća za novi početak...Ova zemlja je nju odabrala, ona ovu zemlju, a obostrana ljubav je najjača. O Crnogorcima ne može da govori u trećem rodu “oni” prosto joj je prirodno da kaže “mi”. Živi u Tivtu, ali cijela Crna Gora je njen novi dom, tako je osjeća i vidi, a njene fotografije su ispričana emocija o mjestima širom Crne Gore... Kaže odmah se zaljubila u Crnu Goru i za sve joj uzvraća promovišući je s ljubavlju.

C.M: Kako ste i kada stigli u Crnu Goru i iz kojih razloga? Koliko ste prije toga znali o našoj zemlji? - Prvi put sam u Crnoj Gori bila 2014. godine, sa svojim roditeljima. Do tad ovu zemlju nikada ranije nijesam vidjela. Čak ni na fotografijama. Sjećam se slike sa kojom se moj pogled prvo susreo: sutomorska panorama i otvoreno more... Došli smo na dvije nedjelje, i za to vrijeme smo se dosta kretali kroz Crnu Goru i uspjeli dosta toga da vidimo, ali naravno ne sve. Slike ove zemlje su se duboko ucrtale u moj um i već tada sam shvatila da želim da se vratim ponovo.

C.M: Šta je to zbog čega ste se Vi i Vaš partner „usidrili“ u Crnoj Gori? Šta Vas je zadržalo kod nas? - Drugi put sam u Crnu Goru došla bez namjere i ozbiljnog plana da se zadržavam duže... Ali u to vrijeme, ništa me nije zadržavalo u Rusiji, i tako je prošao mjesec dana boravka u Crnoj Gori, a kad se produžio i na sljedeći shvatila sam da mi se život ovdje zaista sviđa i da ne moram nužno da se vraćam kući... Shvatila sam da bih mogla da probam da otpočnem novi život, pun novih mogućnosti i sa perspektivom. I tako, počela sam da se bavim onim što sam najviše voljela cijelog svog života fotografisanjem. Brzo sam se zaljubila u ovu zemlju i odmah se osjećala kao kod kuće, zbog čega mogu samo da zahvalim ljudima koje sam upoznala na samom početku svog putovanja, i koji su me na neki način sačuvali u meni nepoznatoj zemlji.

Ova zemlja mi je puno dala i ja sam toga svjesna, tako da koristim svaku priliku da to prijateljstvo vratim i budem joj dobar ambasador

svoj karakter i ostaju posebni.

C.M: Ko ili šta vam je u početku pomogao da se lakše snađete i prilagodite na ovdašnji život? - Stvarno sam veoma zahvalna sudbini, zbog činjenice da sam na samom početku svog života u Crnoj Gori upoznala čudesnu osobu i istinskog umjetnika koji mi je vremenom postao dobar prijatelj i stvarna podrška. Mnogo toga sam naučila od njega i sa sigurnošću mogu da kažem da sam za svoje uspjehe i prve korake, zahvalna upravo njemu. Takođe, vjera mojih klijenata u mene, na samom početku, mnogo mi je pomogla. Zahvaljujući ovoj podršci, moj hobi je prerastao u pravi posao. Iznad svega, vjerovala sam u sebe.

kada ga zovu u vezi posla. Ta razlika je veoma važna. Važno je u ovom životu da se izdvoji vrijeme za sam život, a ne za preživljavanje. Tome se učim, ali i dalje žurim svuda i uvijek, i pokušavam da osvojim svijet za jedan dan. Ali radim na tome da to ne bude tako.

C.M: Šta ste prihvatili od naših domicilnih navika? - Primijetila sam da kada odgovoram na pitanja o Crnogorcima, osjećam težinu i neku barijeru kada pišem „oni“ i obraćam se u trećem licu množine, jer se stvarno osjećam kao da im pripadam. Bila sam iznenađena što ljudi koji žive u tako sunčanoj zemlji toliko cijene sunce. Crnogorci vole da šetaju i provode vrijeme sa porodičnim prijateljima, sjede i druže se kod kuće. Vremenom sam počela po istoj formuli, da “hvatam” svaki sunčani dan i pokušavam da se opustim i dozvolim sebi da isključim mozak najmanje pola sata uživajući u suncu. Takođe, vrlo brzo sam usvojila i način komunikacije. Crnogorci su veoma otvoreni i ljubazni ljudi, sa strpljenjem i razumijevanjem prema drugima, i što je najvažnije, prema sebi. Pokušavam da im odgovorim na isti način. Zaista vjerujem da je to tajna srećnog i mirnog života. Samo polako.

Meni su u ovoj zemlji glavna atrakcija i najveće dobro ljudi i priroda

C.M: Zašto ste odabrali Tivat za mjesto življenja? - Ne mogu reći da sam izabrala Tivat… prije svega, izabrala sam zemlju, sve ostalo je splet okolnosti. Ovo je posebno mjesto, sa nevjerovatnim pejzažima i posebnom atmosferom. Ja volim Tivat, ali mogu da kažem da mi se u svakom od crnogorskih gradova sviđa nešto posebno. Naročito mi se sviđa i činjenica da svaki od njih ima drugačiji humor... Čak i na udaljenosti od samo 20 km jedan od drugog, zadržavaju

C.M: Kako ste se navikavali na Mediteran i naš mentalitet? Da li je bilo nekih duhovitih situacija u prvim godinama življenja u Crnoj Gori? - Još uvijek se prilagođavam i učim... Ali, mogu napraviti komparaciju: na primjer, u Rusiji imamo stalni stres: kako zaraditi više, kako upravljati, kako preživjeti. Ljudi sa mračnim licima i nervozama... , a ovdje je kvalitet života važniji od novca, za vrijeme ručka, ovdje će čovjek uživati u vremenu sa bliskim ljudima i neće se javiti na telefon

C.M: Naučili ste jezik i time ste „oborili“ jezičku barijeru, govorite odlično crnogorski - kako ste to postigli? - Kao što sam rekla, ja iskreno volim ovu zemlju..., a kada nešto volite, želite da znate svaku malu stvar u vezi nje, tako da sam uvijek pokušavala da govorim na crnogorskom, čak i kada

Žabljak

Za mene, fotografija

nije samo nešto što ja volim da radim, to je moj život. Život pun sjećanja, misli, priča koje dijelim kroz svoj rad. Život je pun pitanja na koja umjetnost uvijek može da pronađe odgovore, kada ih nigdje drugo nema

36 CAFFE MONTENEGRO

Nekada sam radila kao profesionalni model u modnoj industriji… zbog tog iskustva imam veoma jednostavnu i laganu komunikaciju sa fotografima, obzirom da sam bila sa obije strane kamere

sam znala samo desetak riječi. Stvarno mi se dopada crnogorski jezik, za mene je jednako lijep kao i za crnogorski narod. I, naravno, smatram to nekom vrstom poštovanja prema zemlji u kojoj živite.

Mojih TOP 5

NAJLJEPŠIH MJESTA I PRIZORA U CRNOJ GORI

C.M: Vi i Vaš partner ste fotografi, putujete dosta širom svijeta, ali Crnu Goru vidite kao neiscrpnu inspiraciju. Šta Vas sve ovdje inspiriše? - Zaista radimo mnogo u inostranstvu i volimo da putujemo, ali sam primijetiila da svaki put kada se vratim ovdje, osjećam se srećnom, osjećam da mi je drago što sam ovdje više nego bilo gdje drugo. Za mene je ova zemlja kao dobar, dobar prijatelj, koji mi pruža podršku, mir i spokojstvo. Ja, kao kreativna osoba, trošim puno svoje energije na rad i realno osjećam

potrebu da je nekako “dopunim”. Dakle, odgovor na ovo pitanje bi bio da me ovdje inspirišu podrška i vjera ljudi u mene, koju osjećam sa svih strana. Ova zemlja mi je puno dala i ja sam toga svjesna, tako da koristim svaku priliku da to prijateljstvo vratim i budem joj dobar ambasador.

C.M: Vi ste i fotograf i model – rijetka kombinacija. Opišite nam malo bliže kako funkcioniše Vaš posao? - Nekada sam radila kao profesionalni model u modnoj industriji… i naravno, ove vještine su bile korisne za mene u radu fotografa. Uvijek pomažem svim klijentima: govorim gdje i na koji način da stavite nogu, kažem kako da okrenete glavu, ponekad čak i kako da dišete. Mnogi od njih su prvi put na profesionalnoj

Crno jezero

Za mene je to težak odabir. Kao kliše, mogu da kažem da je svako mjesto ovdje drugačije i lijepo na svoj način, pogotovo imajući u vidu činjenicu da, kao profesionalac, skoro sve vidim kroz prizmu fotografije ili snimka. Ja sam veliki obožavaoc planina, tako da su mi na prvom mjestu doline Durmitora i Komova. Već sam bila tamo nebrojeno mnogo puta, ali nikada se ne umorim kada dođe trenutak divljenja ovom kutku svemira. Na drugom mjestu su durmitorska jezera. Naročito pogled sa vrhova. U posljednje vrijeme me je pokorio pohod na vrh Mali Međed, odakle se pruža nevjerovatan pogled na Crno jezero. Na trećem mjestu neka budu Lovćen i lovćenske serpentine. Svaki put kad snimam fotografije ili video snimke sa tog mjesta, stotine ljudi me pita gdje se nalazi ta ljepota. Zaista, taj pogled se ne može opisati nikakvim riječima. To je pravo čudo. Na četvrtom mjestu mada ništa ne znači ova gradacija, sve je podjednako fascinantno sa ovog spiska, je prolaz kroz tunel Volujice u Baru. Kroz brdo prolazi tunel kroz koji protiče rijeka koja ljeti presuši i tako dozvoljava da se uskom stazom dođe do mora. Poslije dužeg pješačenja u mraku, izlazak na sunčevu svjetlost, morske litice i otvoreno more u najmanju ruku blagotvorno utiču na vas, simbolišući izlazak u drugi svijet, i srećan kraj (bilo kog) putovanja, i pod 5. neka bude Žabljak Crnojevića - pogled sa tvrđave - bajkoviti pejzaž u 360 stepeni…

Vrlo sam izbirljiva po pitanju fotografa koji je nosioc projekta i takav izbor je za mene uvijek težak. Vjerujem veoma malom broju ljudi, ali vrlo rado pristajem da radim sa inspirativnim ljudima, uvijek spremnim za kreativne eksperimente

fotografiji, pa mislim da je ovo obavezan posao fotografa. Nakon godina bavljenja ovim poslom, mogu reći da sada mnogo bolje razumijem rad modela, jer znam šta fotografima treba. Zbog toga, radeći kao model imam veoma jednostavnu i laganu komunikaciju sa fotografima, čak i ako oni sami ne znaju šta je potrebno, obzirom da sam bila sa obije strane kamere. Ipak, veoma rijetko pristajem na angažman za snimanje, pošto sam veoma izbirljiva po pitanju fotografa koji je nosioc projekta i takav izbor je za mene uvijek težak. Vjerujem veoma malom broju ljudi, ali vrlo rado pristajem da radim sa inspirisanim ljudima, uvijek spremnim za kreativne eksperimente.

C.M: Fotografija nosi priču i poruku. Primjetno je da fotografije na kojima ste Vi imaju oboje. Kako postižete to? - Prije svega, hvala Vam što ste to primijetili. To valjda pokazuje da se ne trudim uzalud. Moja mašta je uvijek na korak ispred mene i često ne znam potrebne vještine i načine da se izborim sa njom. U mojoj glavi, cijela priča se razvija kao neki film, i ja zapisujem scenario. Zatim se pojavljuju slike koje ja često prenosim na papir, crtam… I tek tada se pojavljuju fotografije. Za mene, fotografija nije samo nešto što ja volim da radim, to je moj život. Život pun sjećanja, misli, priča koje dijelim kroz svoj rad. Život je pun pitanja na koja umjetnost uvijek može da pronađe odgovore, kada ih nigdje drugo nema. Ja mislim da sam našla svoj odgovor – uvijek da vjerujem u sebe i ukrašavam ovaj svijet - ovo je glavna ideja mojih fotografija.

C.M: Kako izgleda Vaša svakodnevica kad ste u Tivtu iz vizure stanovnika tog grada? - Svaki dan provodim na različite načine, ali uvijek pokušavam da postignem 4

Mnogo promovišem Crnu Goru pa se mnogi od mojih prijatelja šale tako što me prozivaju da sam posvećena tome kao da radim za crnogorsku Vladu, jer kada im pričam o ovoj zemlji, oni je već vole 38 CAFFE MONTENEGRO

Volim da dobro pojedem i naročito volim meso, tako da smo danas slični Crnogorcima. Ali najviše volim kačamak, kao pravi sjevernjak

Porto Montenegro

Moja ljubav je i gađanje iz luka – streličarstvo - sa posebnim ponosom ističem da sam osvajač medalje na crnogorskom državnom prvenstvu

stvari: rad, duhovni rast, sportska aktivnost i rekreacija. Volim da doručkujem na obali mora i volim da to radim sama. Uvijek mi je neophodno to vrijeme za sebe. Samo posmatram vodu, razmišljam o planovima i novim idejama. Baterije punim i bavljenjem sportom, može to da bude i vožnja biciklom ili joga. I, naravno, neizostavno mi je da vrijeme provodim sa svojim najdražim i naravno da radim. Mnogo vremena provodimo u spremanju jela i uvijek pokušavamo da naučimo nove hobije, na primjer, trenutno proučavamo planinarenje... doduše, za sad samo sa kauča.

C.M: Gdje Vam je najviše zastao dah od prirodnih ljepota kod nas? - To se dešava svakog drugog dana. Posebnost crnogorskog podneblja je da u jednoj maloj zemlji kombinuje toliko ljepote: more, planine, rijeke, jezera... to je san. Stalno se divim ovom bogatstvu. Ali prva stvar koja mi pada

na pamet kada treba da odgovorim na ovo pitanje… ne naročito poznato mjesto, Žabljak Crnojevića. Ako bi me pitali kako izgleda raj, ja bih odgovorila – upravo tako. Sa vrha male tvrđave vide se rijeke koje vijugaju u petlje, najljepše Skadarsko jezero, doline nad kojima se strmo dižu moćne, velike planine. Da budem iskrena, od takve ljepote potekle su mi suze. Od tog trenutka uporno savjetujem svima da obavezno posjete to mjesto.

C.M: Koja Vam je naša omiljena plaža? A planina? - Mislim da neću biti originalna, rekavši da volim Veliku Plažu. Stvarno osjećam posebnu energiju tamo i uvijek se zaista odmorim. Pitanje planina je malo teže. Ja sam pravi obožavalac pješačenja i planinarenja. To radim još od djetinjstva, tako da mi je svaki odlazak na planinu dragocjen. U svoje slobodno vrijeme pokušavamo da se nađemo

Žabljak

Žabljak Crnojevića. Ako bi me pitali kako izgleda raj, ja bih odgovorila – upravo tako. Sa vrha male tvrđave vide se rijeke koje vijugaju u petlje, najljepše Skadarsko jezero, doline nad kojima se strmo dižu moćne, velike planine. Da budem iskrena, od takve ljepote potekle su mi suze na planini i svaki put kada se već čini da smo vidjeli sve, planina nas iznenadi novim otkrićem… a najnovije otkriće za mene je postala Dolina Komova. Već smo se popeli na dva vrha, ali ćemo se definitivno vratiti ponovo. Tamo se osjećate kao da ste na vrhu svijeta.

su oduševljeni prilikom prve posjete. Drago mi je što mogu da pokažem svijetu slike i priče o ovom malom raju.

C.M: Volite li našu hranu i koja jela naročito? Sviđa li Vam se

Durmitor

svakodnevni sport, ali obično zahtijeva veliku aktivnost koja se produžava na cijeli vikend. Aktivno se bavim skijanjem, ranije sam čak radila kao instruktor… a moja ljubav je i gađanje iz luka – streličarstvo. Sa posebnim ponosom ističem da sam osvajač medalje na crnogorskom državnom prvenstvu.

C.M: Ko su Vam najbolji vodiči za lijepa mjesta u Crnoj Gori? - Mislim da je najbolji vodič za svako mjesto sam čovjek. Samo na svoj način možete pronaći “svoja” mjesta koja će postati najljepša i posebna za vas.

Imam svoj blog o Crnoj Gori i konstantno dobijam divne kritike. Mnogi od mojih prijatelja nikad nijesu ni pomislili da su ovi krajevi tako lijepi i bili su oduševljeni prilikom prve posjete. Drago mi je što mogu da pokažem svijetu slike i priče o ovom malom raju

C.M: Imate puno pratilaca na instagramu... da li ste nekima bili inspiracija sa Vašim fotografijama i predivnim opisima Crne Gore da dođu kod nas? - Ne samo putem Instagrama, nego inače promovišem Crnu Goru pa se mnogi od mojih prijatelja šale tako što me prozivaju da sam posvećena tome kao da radim za crnogorsku Vladu, jer kada im pričam o ovoj zemlji, oni je već vole. Aktivno putujem po Crnoj Gori i stalno tražim nova mjesta za snimanje fotografija, a onda, naravno, dijelim fotografije i video snimke po svim socijalnim mrežama. Vidjeti takvu ljepotu, a ne zaljubiti se u nju je nemoguće. Imam svoj blog o Crnoj Gori i konstantno dobijam divne kritike. Mnogi od mojih prijatelja nikad nijesu ni pomislili da su ovi krajevi tako lijepi i bili

40 CAFFE MONTENEGRO

C.M: Da li imate plan da

neko naše piće posebno? - Volim da dobro pojedem i naročito volim meso, tako da smo danas slični Crnogorcima. Ali najviše volim kačamak, kao pravi sjevernjak. Takođe volim svježe voće i povrće koje ovdje raste u izobilju. Što se napitaka tiče moji favoriti su - sok od nara i sok od drenjina.

C.M: Bavite li se nekim sportom? - Kao što sam već pomenula, stvarno volim haiking, naravno da ovo nije

ostanete ovdje? - Iskreno govoreći, ne mogu da odgovorim na ovo pitanje. Moj život je jako dinamičan, kreće se i mijenja tako brzo da ne mogu reći ni šta će se dogoditi sjutra. Da poživimo pa da vidimo.

C.M: Ako odete odavde šta bi Vam najviše nedostajalo? - Meni su u ovoj zemlji glavna atrakcija i najveće dobro ljudi i priroda. Mislim da je ovo nešto što niko ne može uzeti ili ponijeti sa sobom… nešto sa čime je ova zemlja zaista bogata. To je ono što mi nedostaje kada odem odavde.

UVOZNIK ZA CRNU GORU

LAMEX COMMERCE D.O.O. Vuksan LekiÄ&#x2021;i, Tuzi bb, 81000 Podgorica +382 20 87 57 73

EUROLUCE d.o.o. The CAPITAL PLAZA center â&#x20AC;&#x201C; Podgorica Tel. +382 69 033 055 office@luceitalia.me www.luceitalia.me

„LUŠTICA BAY SAJAM JESENJIH BOJA“

BOJE i UKUSI

crnogorske JESENI

44 CAFFE MONTENEGRO

FOTOGRAFIJE: LUŠTICA BAY

Uz brojne učesnike i nekoliko stotina posjetilaca u Tivtu je održan cjelodnevni festival posvećen jeseni „Luštica Bay sajam jesenjih boja“, na šetalištu u Marina naselja u Luštici Bay. Domaći proizvodi, rukotvorine, sa sjevera i juga, rasprostrta jesenja trpeza na tezgama, proizvođači, prodavci i kupci, igra djece, mladi slikari i folkloraši, mirisi i ukusi - kolorit crnogorske lijepe jeseni, uselili su se taj dan u luksuznu marinu. Bila je to nestvarna ali živa scenografija gradske pijace koja vrvi od života u njoj kao nekad davno na pazarne dane u čuvenim mjestima… prošlost smještena u savremeni dekor.

Na oko sedam miliona kvadratnih metara na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, kompanija Luštica Development razvija projekat Luštica Bay kao rezidencijalnu turističku destinaciju koja će obezbijediti sve sadržaje neophodne za život, i integrisanu u okruženje. Ovog ljeta je otvoren prvi od sedam planiranih hotela – Čedi hotel, prva faza marine, te marina naselje sa šetalištem i ugostiteljskim i komercijalnim sadržajima. Inkorporiranje lokalnih proizvoda, zajednički udio u suživotu na (u) istoj zemlji sa domicilnim stanovništvom i stapanje sa podnebljem gdje se gradi grad vizija je, imidž i realno uklapanje kome stremi veliki investitor i u skladu s tim se

„Luštica Bay sajam jesenjih boja“ održao se upravo jednog od onih najljepših jesenjih dana, s puno zlatnog sunca i plavog mora i neba, i dosta izloženih kvalitetnih domaćih proizvoda, ručnih radova, ponosnih proizvođača, zadovoljnih posjetilaca i kupaca. Bila je to živa slika jeseni u svoj svojoj ljepoti, mirisu, zrelosti, bogatstvu i ljepoti…

i ponaša i radi na tome. „Luštica Bay sajam jesenjih boja“ je zaista pokazao tu simboliku, preplitanja i povezivanja novog grada na obali s ciljem obogaćivanja života i dobrobiti cijele zajednice. „Luštica Bay sajam jesenjih boja“ održao se upravo jednog od onih najljepših jesenjih dana, s puno zlatnog sunca i plavog mora i neba, i dosta izloženih kvalitetnih domaćih proizvoda, ručnih radova, ponosnih proizvođača, zadovoljnih posjetilaca i kupaca. Bila je to živa slika jeseni u svoj svojoj ljepoti,

mirisu, zrelosti, bogatstvu i ljepoti… Tod desetog oktobra na šarmantnim tezgama na festivalu bili su izloženi domaći proizvodi, a među izlagačima su najbrojniji članovi Agroklastera Nikšić odakle je stiglo povrće iz organske proizvodnje i uzgoja na otvorenom porodice Bulajić, usluge etno domaćinstva „Đedovina“ sa Grahova, vina vinarije Dabović, sir Miljanića. Tu na licu mjesta su se mogle dobiti i informacije o jednodnevnim izletničkim turama iz Boke do grahovskih proizvođača.

Interesantno je da su se osim oko 20 domaćih proizvođača, predstavila i 3 proizvođača koja žive i rade u Boki a potiču iz inostranstva. Pored široke palete od više od 20 vrsta sireva, Ukrajinka Olga Ovčar je sa svoje farme predstavila i razne mliječne proizvode poput kisjelog

Interesantno je da su se osim oko 20 domaćih proizvođača, predstavila i 3 proizvođača koja žive i rade u Boki a potiču iz inostranstva, među kojima je bila i nama već dobro poznata Olga Ovčar sa njenom paletom kozjih sireva od kojih je onaj sa biberom izazvao opšte oduševljenje

46 CAFFE MONTENEGRO

„Nijanse jeseni“ kako je naziv likovne kolonije, slikalo je na platnu 16 učenika osnovnih škola „Branko Brinić“ i „Drago Milović“, te SMŠ „Mladost“, i OŠ „Sutjeska“ iz Podgorice vrhnja sa i bez začina, a djeca su najviše uživala u jarićima koji su sa ovog luštičkog imanja. Njen sir sa biberom bio je definitivno najtraženiji mliječni proizvod. Porodica Moric predstavila je široku paletu proizvoda od maslina iz njihovog maslinjaka sa 1500 stabala, ali i druge đakonije, od luštičkih kolača

i patišpanja do badema. Moricova rakija od maginja bila je nezaboravno iskustvo za mnoge koji su je prvi put probali. Med i proizvode od meda ponudili su Radojica Radović i Vidak Tomašević, pčelari društva „Grbalj“, proizvode od maslina uljara Abazović, ljekovito bilje

mirisalo je sa štanda Julke Radmanović, sokovi, vino i povrće Bosiljke Vuksanović izazivali su pažnju posjetilaca, kao i suvo meso i sir Mirka Božovića i Milete Dačevića. I mnogi drugi proizvođači ponudili su pršutu, priganice, pite, slatko, sokove i proizvode od meda te kozjeg mlijeka. „Rančevka“ koju proizvode

Najmlađi posjetioci bili su zaokupljeni različitim igrama, oslikavanjem lica, crtanjem i lijepljenjem, u maloj igraonici na otvorenom 47

Jarići sa obližnjeg imanja na Luštici

Predrag Klakor i Jovica Peričič, bila je napopularnija lozova rakija, a interesantne bukete od povrća ponudio je uzgajivač Andriy Zasidko. Ručno rađene jastuke i torbe ponudila je Jan March. Iz kuhinje hotela Čedi u dva navrata je posjetiocima bila poslužena domaća pita od bundeve. „Veoma smo zadovoljni odzivom posjetilaca i atmosferom koja je vladala na festivalu u Luštici Bay, sa puno gostiju, naročito najmlađih, izvanredne ponude domaćih proizvoda i to je pristup koji ćemo sasvim sigurno njegovati i ubuduće“, saopštila je Slavica Milić iz marketinga Luštica Development. „Nijanse jeseni“ kako je naziv likovne kolonije, slikalo je na platnu 16 učenika osnovnih škola „Branko Brinić“ i „Drago Milović“, te SMŠ „Mladost“, i OŠ „Sutjeska“ iz Podgorice, a kompanija je obezbijedila štafelaje i potreban slikarski materijal. Njihovi radovi naći će se na izložbi u okviru Novembarskih dana. Najmlađi posjetioci bili su zaokupljeni različitim igrama, oslikavanjem lica, crtanjem i lijepljenjem, u maloj igraonici na otvorenom. Mališani iz Kulturnog centra „Kadena“, na oduševljenje posjetilaca, predstavili su folklornu baštinu Boke

48 CAFFE MONTENEGRO

i splet igara regiona. Kompanija Luštica Development obezbijedila je besplatan autobuski prevoz iz Tivta i Kotora. Učenici OŠ „Branko Brinić“ i „Drago Milović“ , te srednje mješovite škole „Mladost“, u okviru kolonije „Nijanse jeseni“ slikali su jesenje motive Luštice Bay.

Mališani iz Kulturnog centra „Kadena“, na oduševljenje posjetilaca, predstavili su folklornu baštinu Boke i splet igara regiona

Open it like a pro

Sip it with love

Enjoy it all day

Based on the well-known traditional hospitality of LuĹĄtica area, Finestra wine bar & shop will put you through a unique wine experience in LuĹĄtica bay, that will stay carved in your memory as a never ending sense.

Wine bar & shop @finestrawinebar

@finestrawine

WWW.FINESTRA.CO.ME

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Timut biber Svijet uvijek sa nestrpljenjem dočeka novi, egzotični začin, pogotovo ako se radi o nečemu sa puno karaktera i ljutine. Trenutno je pod lupom posebna vrsta bibera Timut iz Nepala. Ovaj biber neobičnog, neravnomjernog izgleda ima neočekivano kisjelkast ukus koji podsjeća na grejpfrut i ostavlja ljutkast, komplikovan, ukus u ustima dugo nakon konzumiranja. Koristi se mahom za sva jela, slana i slatka, ali je najinteresantniji u koktelima i pićima.

Kuća girosa Za sve vas koji volite dobar mesni obrok na koji ne morate dugo da čekate Home of Gyros by Naky odavno je adresa svježe pripremljenih, dobro uklopljenih i sočnih girosa. Za kratko vrijeme mjesto je postalo popularno za brzi ručak ili kasnu večeru nakon noći u gradu. Od sada, Home of Gyros, pored Stanka Dragojevića, smjestio se i u City kvart-u.

Praznični jelen Kad vam bude previše svih novogodišnjih ukrasa i atmosfere svedite raspoloženje na jednog posebnog jelena u čaši. Jedinstveni karakter Jagermeister-a potiče od mješavine prirodnih sastojaka, tačnije 56 čistih biljaka koje se koriste u receptu Jagermeistera. Među ovim biljakama su i kora cimeta, đumbir, limun, anis, šafran itd. Savršen način serviranja je ledeno hladan - savršen za vrele praznične atmosfere. Zastupnih ovog brenda kod nas je kompanija g3spirits iz Podgorice.

Trendi krigle Koktel “Moscow Mule” toliko je popular i obožavan da svijet nije ostao ravnodušan ni prema kriglama u kojima se poslužuje. Tako su atraktivne bakarne krigle postale nešto što morate imati u lokalu ili kod kuće ako ste imalo ozbiljan ljubitelj koktela i finih pića. Ipak, doza opreza je preporučljiva pa nemojte potezati za jeftinim imitacijama, jer bakar sa neprovjerenim alojama može biti jako otrovan i štetan po zdravlje. No, neka vas to ne uzbuđuje dok uživate u gutljajima savršene mješavine vodke, piva od đumbira ili limete. 50 CAFFE MONTENEGRO

P RONA Đ ITE SVOJU SAVRŠENU ŠOLJIC U KA F E DRAGOCJENA SMJEŠA. 75% ARABIKA I 25% ROBUSTA

7GR TRADICIJE, KVALITETA, STUDIJE I USMJERAVANJA PAŽNJE NA DETALJE.

SPOJ IZMEĐU NAUKE, UMJETNOSTI I STRASTI.

UVOZNIK ZA CRNU GORU

LAMEX COMMERCE D.O.O. Vuksan Lekići, Tuzi bb, 81000 Podgorica, Crna Gora +382 20 87 57 73

hausbrandt.com

IZUZETNA BERBA

VINARIJE ,,TIKVEŠ“

ODLIČNE OCJENE

ZA MLADO VINO Nakon prošlogodišnje posjete i ove godine smo imali zadovoljstvo da sa prijateljima iz kompanije BAR KOD budemo gosti vinarije Tikveš i posjetimo festival mladog vina. Odlična organizacija, izuzetno gostoprimstvo i prelijepa vina su već godinama zaštitni znak ovog festivala

FOTOGRAFIJE: ARHIVA VINARIJE „TIKVEŠ“

Na ovogodišnjem devetom Festivalu mladog vina vinarija Tikveš ugostila je predstavnike diplomatskog kora iz Makedonije i regiona, prijatelje i ljubitelje iz cijelog regiona, predstavnike institucija, poslovne partnere i medije, kao i javne ličnosti. Gosti su imali priliku da prvi probaju mlado vino iz ovogodišnje berbe koja je izuzetna po svom kvalitetu. Prve procjene enologa i vinskih entuzijasta bile su iznad očekivanja sa akcentom da postoji veliki potencijal za osvajanjem novih medalja, nagrada i visokih

rezultata na predstojećim renomiranim svjetskim vinarskim takmičenjima. Na ovogodišnjem festivalu, prvi put je uvedena novost u asortiman vrhunskih vina „Tikveša“, a reč je o crvenom vinu iz prve berbe grožđa sorte ,,Shiraz,, koje je posađeno prije četiri godine u vinogradima lokaliteta Lepovo. Kao i svake godine vinarija „Tikveš“ omogućila je posjetiocima da doniraju sredstva. Ove godine to je bilo za Udruženje „Projekat sreća“ i njihovoj prvoj besplatnoj školi za muziku i

umjetnost namijenjenoj djeci iz socijalno ugroženih porodica. Škola pod imenom „Gitara, dirke i muzika“ omogućiće djeci da razviju svoje kreativne potencijale, talenat i afinitete. Gostima koji su donirali u humanitarne svrhe „Tikveš“ je poklonio - bocu mladog vina. Ovo je još jedan od projekata u kome vinarija učestvuje kao društveno odgovorna. Prije devet godina Festival mladog vina „Tikveš“realizovan je kao prvi i jedini ovakve vrste u regionu i zauzeo je lidersku poziciju gradeći kulturu

Gosti su imali priliku da prvi probaju mlado vino i uvjere se u potencijal i kvalitet berbe 2018 52 CAFFE MONTENEGRO

Prije devet godina Festival mladog vina „Tikveš“ realizovan je kao prvi i jedini ovakve vrste u regionu i zauzeo je lidersku poziciju gradeći kulturu vina i stvaranje tradicije vrjednovanja vina iz poslednje berbe

vina i stvaranje tradicije vrjednovanja vina iz poslednje berbe. Značajno je istaći da ljubitelji vina sa posebnim

uživanjem dolaze na Festival koji iz godine u godinu podiže nivo organizacije i komunikacije sa gostima, jer je težnja da se vino pozicionira na najviši nivo. Ove godine mnoge poznate ličnosti bile su gosti, a među njima a Karolina Gočeva, Tihomir Pop Asanović iz grupe Time, Raka Marić, Kaliopi, grupa Nokaut, izvođač Kalin Veliov sa ,,Amazonia Dance Project,,. Gosti su bili iz cijelog regiona: Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Bugarske, SAD-a, Austrije i drugih zemalja EU. Uz osmjeh i pozitivnu energiju dvodnevni Festival ostaće upamćen kao mjesto okupljanja ljubitelja vina, novih planova i isčekivanja nagrada na takmičenjima.

Na ovogodišnjem festivalu, prvi put je uvedena novost u asortiman vrhunskih vina „Tikveša“, a riječ je o crvenom vinu iz prve berbe grožđa sorte „Shiraz“ koje je posađeno prije četiri godine u vinogradima lokaliteta Lepovo 53

G RADSKA DE STIN ACIJA ZA UŽIVA N JE U P RAVOM PIVU, HRA NI I ZA BAVI

CRNOGORSKA AKADEMIJA KRAFT PIVA U Podgorici, u samom srcu gradu prije godinu dana je počela sa radom prva crnogorska kraft pivara – Akademija piva u kojoj se proizvodi najbolje zanatsko pivo pred očima ljubitelja piva koji na licu mjesta mogu da ga probaju. U ponudi su India Pale Ale, Weizen, Lager Bier, Dark Lager kao i mnogi drugi - koji su nastali u najsavremenijim pogonima i proizvedeni po najvišim standardima.

54 CAFFE MONTENEGRO

Kraft piva, odnosno zanatska piva posljednjih nekoliko godina postala su sve prisutnija na stolovima ljubitelja tog alkoholnog pića. Nije u pitanju ni statusni simbol a ni pomodarstvo, već želja da se uživa u pravom pivu. Industrija piva u potrazi za konstantnim smanjenjem troškova je postala sve više automatizovana i standardizovana da je krajnji proizvod sve češće neka vrsta hemijske formule. Zbog toga mnogi ljubitelji piva širom svijeta traže svoje lokalne proizvođače kraft piva koji proizvode pivo po jednostavnom i višemilenijumskom receptu - mješavinom hmelja, kvasca, ječma i vode. Osnovna razlika između Kraft piva i industrijskog piva je u bogatstvu ukusa, ali prije svega u kvalitetu piva. Ove pivare su djelimično automatizovane, proizvodnji piva se pristupa na tradicionalan način, a posebna pažnja se posvećuje sirovinama kako bi se dobilo visoko kvalitetno pivo. Prema riječima direktora PG Akademije piva, Danila Pavličića, jedan od

e Iz PG Akademijnareau piva por učuju dekujete od č dnom periodu o novog, nove njih puno toga bove, nove stilove, nove pu ve, nove koncepte zaba uhinje, specijalitete k e! nove lokacij mnogobrojnih razloga zbog kojih je nastala ova kraft pivara je želja da omogući sugrađanima da podignu nivo uživanja u hrani i piću. U restoranu PG Akademije piva posjetioci imaju priliku

da uživaju u najkvalitetnijoj hrani, dok oni koji dođu samo zbog najboljih Kraft piva mogu da provedu veče uz rock bendove u klubu PG Akademije piva. “Prošla je uzbudljiva godina, ali će naredna biti još

Za ime pivare i restorana – “PG Akademija piva” su se odlučili kada su shvatili da su pioniri u ovom poslu u Crnoj Gori i da je njihova uloga i u edukaciji sugrađana i uopšte Crnogoraca iz oblasti umjetnosti proizvodnje kraft piva

uzbudljivija. Mi smo se pronašli u samoj nauci o pivu, u svim sastojcima - hmelju, ječmu, vodi, zatim u izazovima flaširanja, brendiranja i svemu što čitav proces čini autentičnim i privlačnim. Naša piva

Posjetioci PG Akademije piva mogu vidjeti cijelu pivaru, proces “kuvanja” dok uživaju u ispijanju omiljenog piva

Pet piva koja su dio standardne ponude PG Akademije piva nose karakteristična imena – Profesor Doktor, Brat Dekan, Vječiti Apsolvent, Čista Desetka i Vrhinski Magistar

Za godinu dana a piv PG Akademija e od je proizvela viš piva i ra 200 000 lita tilova piva, s 10-ak različitihih njemačkih, što tradicionaln meričkih belgijskih, a ih do nekih naš originalnih

zadovoljavaju ukuse i kriterijume najrazličitijih ljubitelja piva, svih koji cijene kvalitet, autentičnost i istrajni smo u tome da naše zanatsko pivo učinimo što ukusnijim za sve ljubitelje. Za godinu dana proizveli smo više od 200 000 litara piva i 10-ak različitih stilova piva, što tradicionalnih njemačkih, belgijskih, američkih do nekih naših originalnih. Ugostili smo veliki broj domaćih bendova. Posebno smo ponosni na čak 6 zlatnih medalja na Novosadskom sajmu hrane i pića, što je još jedan dokaz kvaliteta, ali i na organizaciju prvog Oktobarfesta Kraft piva širom Crne Gore. U narednom periodu planiramo puno toga novog, nove stilove, nove pubove, nove koncepte zabave, nove specijalitete naše kuhinje, nove lokacije! Za ovo specifično ime pivare i restorana

56 CAFFE MONTENEGRO

su se odlučili kada su shvatili da su pioniri u ovom poslu u Crnoj Gori i da je njihova uloga i u edukaciji sugrađana i uopšte Crnogoraca iz oblasti umjetnosti proizvodnje Kraft piva. Odatle ime –Akademija piva, a 5 piva koja su dio standardne ponude nose karakteristična

PG AKADEMIJA

MOSKOVSKA 2-8 PODGORICA BROJ ZA REZERVACIJE: 067 661 777

imena – Profesor doktor, Brat dekan, Vječiti Apsolvent, Čista desetka i Vrhunski magistar. Posebno je interesantan i sam enterijer PG Akademije piva - drvo, kamen i metal, a ono što enterijer posebno izdvaja je mogućnost da posjetioci mogu vidjeti cijelu pivaru, proces “kuvanja” piva dok uživaju u ispijanju omiljenog. U takvom jedinstvenom ambijentu, stvara se posebna bliskost između ljubitelja piva i PG Akademije piva, a uz to je i nepresušni izvor novih vrsta piva, ideja i događaja. Izuzetno zadovoljstvo iskazuju gosti PG Akademije piva. Njihovo gotovo nepodijeljeno mišljenje je kako je uz dobro pivo, ovdje i hrana odlična, a atmosfera prijatna i upravo to ovo mjesto izdvaja od ostalih.

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Morsko povrće Dok broj vegetarijanaca i vegana u svijetu raste, povrće dobija potpuno drugačiju dimenziju pa sada postoje specijalizovane prodavnice povrća uzgajanog na ovaj ili onaj način, iz različitih regija i krajeva svijeta. Sad je tu još jedno neobično povrće ako ga možemo tako kategorisati. U pitanju je povrće iz mora koje više nije neobično i rezervisano za suši ili japanska jela. Pored izuzetnih nutricionističkih benefita ono ima prefinjen, slan ukus i često se koristi kao zamjena za so u mnogim jelima.

Nova Astoria Od skora je Podgorica postala bogatija za još jedno mjesto gdje se dobro jede. U pitanju je restoran Astoria otvoren na bulevaru Džordža Vašingtona koji u lijepom i prostranom ambijentu nudi različit izbor internacionalnih jela i očekivano najbolje kafe u gradu. Ovaj restoran ozbiljan je dodatak gastro sceni na lijepoj i atraktivnoj lokaciji, idealan je za romantične večere, jednako kao i poslovne ručkove.

Zemlja kao začin

Nemojte da vas uplaši ovaj naslov - radi se više o šik izgledu nego o baštenskom materijalu. Trend započeli su Heston Blumental i Rene Redžepi, mrveći hrskave deserte u grumenje i još sitnije u fini prah i posipajući ih po svojim poznatim desertima. Koncept toliko jednostavan, neobično je interesantan i vizuelno neodoljiv pa vas ohrabrujemo da probate ovakav način serviranja.

58 CAFFE MONTENEGRO

GF znak

Hrana bez glutena postala je apsolutni “must” u svjetskoj gastro ponudi, više nego ijedna druga dijeta ili režim ishrane. Ukoliko na svom meniju već niste dodali jela koja nose „gluten free oznaku“, poznati GF simbol, preporučujemo da to uradite što prije kako bi ostali u koraku sa novim valom gastro očekivanja gostiju koji su sve više obaviješteni i vode računa o ishrani i zdravlju.

- UKUSI NAŠEG NEBA Maksimovski & Co.

Sal od svile U današnjem, prilično jednoličnom i serijski orjentisanom svijetu koji je u crnogorsku svakodnevicu ušao na velika vrata, prodavnica Maksimovski & Co. pravo je malo utočište za sve one koji traže individualnost i neke zaboravljene vrijednosti PIŠE: ANA ĐURKOVIĆ FOTOGRAFIJE: SAŠA MAKSIMOVSKI

60 CAFFE MONTENEGRO

Gore: Aleksandra ispred radnje u Vučedolskoj 1 u Podgorici

LJUBAV I PLAN Svila je za mene oduvijek bila prefinjen materijal, za one sa posebnim senzibilitetom. Pamtim babin plakar i u njemu posebno mjesto u kojem je brižljivo čuvala jedan svileni ogrtač, samo za posebne prilike. Ponekad bismo sestra i ja nestašno zavirivale na tu policu, samo da dodirnemo mekani, glatki komad koji nam je kao djeci budio strahopoštovanje, uzdignut tako visoko iznad naših glava. Šetajući gradom, skoro sam naišla na lijepo uređen izlog sa raskošnim maramama koje su me podsjetile na te drage uspomene iz djetinjstva. Natpis na tabli ispred otkrio je detalj više: “Ručno oslikana svila, marame, ešarpe, odjeća”. Pomislila sam na babu i njeno blago iz plakara i ušla u radnju. Tako sam i upoznala vedri, mladi par, Aleksandru i Sašu koji stoje iza naziva “Maksimovski & Co”. Priča je počela lako, minuti su se brzo prelili u sate a od mog strahopoštovanja prema svili ostalo

je čisto divljenje. Kažu da umjetnika u velikoj mjeri definiše materijal sa kojim radi a Aleksadra, inače ekonomistkinja po struci, sa posebnim sjajem pričala mi je o svili, bojama, o svojoj ljubavi iz djetinjstva koju je uspjela da precrta u posao koji je ispunjava. Nakon studija i napornog posla u banci, prošle godine odlučila se na veliki korak u pravcu za koji je intuitivno osjećala da je pravi. Malo po malo, prvi koturi kvalitetne svile stigli su u njenu radionicu i počela je crtati svoj novi put. No, ti prvi koraci nisu bili ni slučajni i ni neplanirani. Kao što pri oslikavanju svojih proizvoda koristi ramove i šablone, tako je i za svoj novi poziv imala dobro razrađen i precizan plan, oslonjen na godine izučavanja ekonomije. Dobar biznis plan i velika ljubav, korak po korak, stvorili su uslove za otvaranje vrata Šala od svile u Vučedolskoj broj 1 u Podgorici. Sa žarom pričajući o počecima, tu i tamo, pogledom je tražila supruga Sašu, inače fotografa, koji je za nju posebno

Aleksandra Maksimovski je mlada preduzetnica, osnivačica i vlasnica kompanije Maksimovski & Co. i žena iz čije radionice izlaze prefinjeni šalovi od svile. Nakon studija i napornog posla u banci, prošle godine odlučila se na veliki korak u pravcu za koji je intuitivno osjećala da je pravi.

PUT SVILE POSTOJAO I U CRNOJ GORI Svila je prirodan materijal koji se dobija iz larvi svilene bube koja živi na drvetu murve, prilično čestim naseljenikom Crne Gore. Nameće se pitanje da li kod nas onda postoji ijedan proizvođač svile? Iako je odgovor u najboljem slučaju nepoznat, istorijski podaci pričaju drugu priču. Još u doba moćnih Crnojevića u jezerskom basenu oko prijestonog grada Žabljaka Crnojevića, Dodoša i Karuča, postojale su porodice koje su se bavile uzgojem svile. Sirovina se u to vrijeme plasirala uglavnom prema mletačkoj gospodi u Kotoru a umješne ruke pravile su odjevne i druge predmete koje danas znamo kao najljepše primjere baštine.

Aleksandra sa suprugom Sašom

Šalovi i krojeni odjevni komadi od svile koje Aleksandra stvara, intenzivnih su boja i prefinjnih, apstraktnih slojeva crteža koje sama osmišljava uporište i podrška na ovom novom putu. Zajednički, sa posvećenim radom i promišljenim koracima, napravili su radnju i atelje, približavajući usput svoje proizvode i komplikovan proces njihovog stvaranja svima zainteresovanima, neposredno i na društvenim mrežama.

PREFINJENE LINIJE I INTENZIVNE BOJE Šalovi i krojeni odjevni komadi od svile koje Aleksandra stvara, intenzivnih su boja i prefinjnih, apstraktnih slojeva crteža koje sama osmišljava. Početak svake marame je sirova svila, koju, nakon zatezanja na ramu veoma sličnom

62 CAFFE MONTENEGRO

slikarskom, boji karakterističnim vedrim i energičnim nijansama, ukrašava linijama i apstraktnim formama. Kao i svaki ručni rad, njeni šalovi i odjeća su unikatni i svaki komad sa sobom nosi djelić dnevnog raspoloženja i trenutka inspiracije. Ponekad se u izradi služi unaprijed osmišljenim šablonom a nekad je marama proizvod čiste kreativne ekspresije trenutka u kome stvara a to je ono što ih čini osobenima. Proces oslikavanja svake marame je dug, za svaku je potrebno i do tri dana, ali za nju veoma nagrađujući i oslobađajući i nikad zamoran. Tako, Aleksandrine marame, sa sobom nose posebnu vedrinu i ženstvenost, prefinjenu liniju optimizma

kojom svaka žena koja ih nosi može parirati ma kakvom danu i raspoloženju.

SNAGA INDIVIDUALNOSTI U slučaju ove priče, nijedan detalj, prvenstveno od kvalitetnog i osmišljenog proizvoda, do brižljivo uređene prodaje, lijepe i korisne samo-promotivne kampanje do uvezivanja i razmjene iskustava sa drugim proizvođačima i organizacijama nije ostao nepokriven naročito zbog Aleksandrinog predznanja iz ekonomije, kreativnog i marljivog odnosa prema poslu. Saradnja i podrška organizacija kakve su UNDP,

Proces oslikavanja svake marame je dug, za svaku je potrebno i do tri dana, ali za nju veoma nagrađujući i oslobađajući i nikad zamoran

Unija mladih preduzetnika i Udruženje žena preduzetnica u Crnoj Gori koje su pravi vjetar u leđa i pomoć jednako na početku i kasnije, tokom rasta biznisa, priča mi Aleksandra. Upravo Udruženje preduzetnica Crne Gore, prepoznajući potencijal ovog mladog biznisa i pažljiv odnos i posvećenost, nagradilo je Aleksandru za doprinos razvoju ženskog preduzetništva u oblasti pokretanja sopstvenog biznisa.

Pored marama, šalova i ešarpi, Aleksanra oslikava i kroji unikatne haljine i majice od svile

64 CAFFE MONTENEGRO

U današnjem, prilično jednoličnom i serijski orjentisanom svijetu koji je u crnogorsku svakodnevicu ušao na velika vrata, prodavnica Maksimovski & Co pravo je malo utočište za sve one koji traže individualnost ili one zaboravljene vrste vrijednosti koje je i moja baba, kao svoj svileni ogrtač, brižljivo čuvala. Još jedna krajnost svakodnevice upakovana je u sve veću ponudu različitih proizvoda istog retro-autentičnog-tradicionalno-nacionalnog stila koji sve više guši tržište. Upravo to je još jedan razlog zbog kojeg su proizvodi poput ovih ručno rađenih i oslikavanih šalova od svile mlade žene koja se ne boji izazova i stoji iza svakog detalja svog proizvoda, nešto što treba njegovati i podržavati. Polako, to su prepoznale mnoge dame drugačijeg izraza i odnosa prema izgledu, noseći ove šalove. Takve žene time su postale ambasadorke novih, mladih koncepata i ponude koju crnogorski preduzetnici poput Aleksandre, mogu da plasiraju i van granica naše zemlje.

PIŠE: ANA ĐURKOVIĆ FOTOGRAFIJE: VLADIMIR VUČINIĆ

Nadomak Podgorice, na svega deset minuta, krije se mjesto koje ima sve: istoriju i baštinu, arhitekturu, ljepotu i sklad. Iako tik uz najprometniju crnogorsku cestu, izgleda napušteno i zaboravljeno a njegovi skriveni aduti čekaju na neku bolju ruku u nekoj boljoj partiji 68 CAFFE MONTENEGRO

- ISKORISTI DAN -

Zaboravljeni dragulj BARUTANA

Te subota nalazila sam se pred velikim izazovom gdje da odem. Imajući svega dva sata slobodnog vremena i veliku želju da doživim nešto novo, bez razmišljanja našla sam se u koloni koja se sporo kretala ka izlazu iz Podgorice prema Cetinju. Dok sam pokušavala da se sjetim kako je uopšte put izgledao prije početka radova, neprimjetno sam ostala bez pola sata svoje slobode. To je značilo brzo razmišljanje i odluku. Na desetom kilometru pažnju mi je privukla tabla sa nazivima „Barutana“, „Goljemadi“ a ruka je gotovo nekontrolisano dala lijevi žmigavac za prestrojavanje i isključenje za ova mjesta. Gotovo odmah nakon skretanja, privukla me je šarena fasada, očigledno škole i druga, prilično velika sa desne strane, po svemu sudeći prostora koji je morao pripadati mjesnoj zajednici. Veliki prozori otkrili su svijet prve prostorije ove zgrade a u njoj jedan krevet, jednu stolicu, sto i prazan plakar prepoznatljive bolničke estetike. Na stolu su bili pobacani blokovi bolničkih obrazaca. Sve je izgledalo kao da će se ljekar svakog trenutka pojaviti i zgranuti mojim radoznalim virenjem unutra. No, to se nije desilo, makar ne te subote. Ostale prostorije sudeći po okačenoj zastavi i tablama na fasadi koristi mjesna zajednica Barutana za svoje potrebe. No, ni tu nije bilo nikoga. Zapravo, cijelo mjesto bilo je pusto i pomalo čudno a jedino što je podsjećalo da sam ipak blizu grada bili su siloviti naleti automobila na glavnom magistralnom putu nedaleko od zgrade. Jedan dječak je

70 CAFFE MONTENEGRO

Prostor mjesne zajednice i zadružnog doma zapravo je iznikao na mjestu gdje se nekada nalazilo centralno skladište oružja i municije, sada u potpunosti uništeno

Osnovna škola „Savo Kažić“ došetao do, očigledno improvizovane autobuske stanice noseći lijepo upakovan poklon. Čekajući autobus za grad, ispričao mi je da vesela fasada zaista pripada školi koja još uvijek radi i ima svih devet razreda i oko 40 đaka. Centar Lješanske nahije Poželivši mu srećan put, krenula sam dalje makadamom pored mjesne zajednice. Slušajući zvuk patika po suvom sitnom siparu prisjećala sam se svega što sam znala o Barutani. Ovo malo mjesto nekada davno, u vremena velikih ratova i borbi za slobodu bilo je centralno skladište odakle se izdavalo, prodavalo i

Svetlana Kana Radević je prva arhitektica u Crnoj Gori, rođena je 1937. Osnovnu školu završila je na Cetinju, gimnaziju u Podgorici. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, a magistrirala na Univerzitetu u Pensilvaniji. Za njena arhitektonska ostvarenja je karakterističan specifičan izbor materijala i aktivno učešće u kreiranju ambijenta. Njena najznačajnija arhitektonska ostvarenja su hotel „Podgorica”, zgrada Leksikografskog zavoda, autobuska stanica i poslovni centar „Kruševac” u Podgorici, hoteli na Zlatiboru i u Mojkovcu, spomenkompleksi, parkovi i niz drugih. Dobitnica je više priznanja, među kojima Republičke i Savezne nagrade „Borba”, Nagrade oslobođenja Podgorice i Trinaestojulske nagradu. Umrla je 2000. godine.

dijelilo oružje i municija toliko cijenjena i neophodna u to vrijeme. Prostor mjesne zajednice, zadružnog doma zapravo je iznikao na mjestu gdje se ta barutana nekada nalazila, prije nego li je potpuno uništena i sad već, osim u toponimu, zaboravljena. Dobro osmišljen i nekada živ zadružni dom, koji je bio centar gdje se dolazilo, radilo, koji je imao svoj pazarni dan, plan i program, danas, iako sređen, zjapi usamljeno u sred nepreglednog krša Lješanske nahije. Put kojim sam hodala polako se završavao a sa lijeve strane provirila je ogromna građevina, kompleks spomenik karakteristične posleratne arhitekture, jedan dostojan učešća na izložbi zaostavštine jugoslovenskih socijalističkih spomenika skoro završenoj u njujorškoj MOMA-i. Gusto šiblje i makija, tipični za ovaj suvi kraj Stare Crne Gore, jedva je dozvoljavala jedan uski prilaz zatrpan svim onim odbačenim stvarima iz domaćinstva koje nisu našle put do kontejnera.

Spomenik poginulim Lješnjanima u borbama za slobodu je zaostavština iz perioda SFRJ, koji se danastiho kruni i polako propada 71

Iako nevjerovatno savremen i aktuelan, spomenik je oronuo nakon gotovo trideset godina laganog propadanja

Sraman ulaz za Spomenik poginulim Lješnjanima u borbama za slobodu, naročito nadomak uklesanog imena njegove autorke, arhitektice Svetlane Kane Radević. Poput nekog ogromnog, okamenjenog cvijeta prostor spomenika pruža svoje pupoljke naizmjenično na lijevu, potom desnu stranu. U svakom od njih nalazi se spomen ploča sa imenima palih Crnogoraca iz ove oblasti, prvo u Balkanskim ratovima, potom u Prvom, i na kraju Drugom svjetskom ratu. Ne možete da ne osjetite duboko poštovanje ali i stid zbog čitavih porodica čija su imena danas toliko pojedena vremenom i zapuštena do granice čitljivosti. Kruna

72 CAFFE MONTENEGRO

cijelog spomenika je amfiteatar sa visokom strukturom sačinjenom od osam stubova u sredini. Prostor amfiteatra iako oronuo, izobličen nakon gotovo trideset godina laganog propadanja, izgleda nevjerovatno savremeno i aktuelno, kao da svakog trenutka čeka da muzika krene i program počne. Kao i u slučaju Hotela Podgorica, nevjerovatan osjećaj arhitektice za ambijent, namjenu i suživot sa zajednicom i ovdje se čita kroz linije međa koji obgrljuju spomenik, kroz teksturu kamena spomenika u pojedinačnim ratovima, oblikovanje klupi amfiteatra i nevjerovatnom doživljaju koji pruža pogled na lješanski kamenjar.

No, oduševljenje vrlo brzo splasne kada obratite pažnju na pokidanu rasvjetu, polomljene kamene ploče, gotovo nečitljiva imena palih boraca, smeće, odsustvo bilo kakve smjernice koja bi kakvom entuzijasti olakšala put do ovdje. Vraćajući se nazad, istim onim makadamom, zamišljala sam ljetnju noć, otvorenu scenu sa koje se čuje poezija ili igra dobar tekst, gužvu na prilazu osvijetljenom spomeniku i imena i nazivi koja se čitaju i bez potrebe za naslućivanjem slova prstima. Zamišljala sam pazarni dan i usputne prolaznike koji bi tu kupili smokve, šipke, grožđe, rakiju, probali ribu sa jezera ili domaće vino.

Promjena flore odavala je da je jezero sve bliĹže a onda, naprasno, preda mnom se stvorilo prepoznatljivo zeleno prostranstvo

Pogled sa Barutane na Skadarsko jezero

Tipičan jezerski sklad ni ovdje nije izostao - krošnje koje se pružaju do vode, mirna zelena površina sa lišćem koje se drži na površini, pozivaju da provedete neko vrijeme sa njima

Kaluđerovo oko

Do jezera Dječak je već bio otišao u grad i sad je taj mali centar lješanskog kraja opet bio potpuno prazan. Suprotno od mjesnog središta, pružao se još jedan put. Iako dosta oštećen i neobilježen, put je vodio kroz tipična sela za ovaj dio Crne Gore, sa kućama nešto novijeg datuma i tek ponegdje držanim imanjem i stokom. Iako izgleda da se ljudi zbog blizine

74 CAFFE MONTENEGRO

grada polako vraćaju selu, ipak postoji dosta napuštenih i ruiniranih domaćinstava, dosta obavještenja o prodaji. Vozila sam dalje, prošla kroz Goljemade, Bigor, prolazeći kroz nevjerovatan kamenjar sa malim oazama crne zemlje na čijim su se obodima šarenile nevjerovatne količine košnica. Čuveni lješanski med, negdje sam to čula u prolazu, sigurno potiče iz neke od njih. Moćne karstne stijene pored puta imale

su nevjerovatna, vanzemaljska udubljenja i gledala su na zeleno izvorište „Kaluđerovo oko“, jedno od rijetkih na ovom potezu. Uprkos blizini Skadarskog jezera, kraj je prilično suv i bezvodan, ali taj problem se da riješiti uz korištenje savremene mehanizacije i kopanja na velikim dubinama. Promjena flore otkrivala je da sam sve bliže jezeru. A onda, naprasno, preda mnom se stvorila voda, bistra, brza, bučna bujica koja

kao da je iznanadila i majstore koji su radili na malom mostu. Nasmijana starija žena gurala je kolica puna raštana, objašnjavajući mi da je to bujični potok Ranja koji se javi samo posle jakih kiša, prođe krajem, ponese sve pred sobom i ode kao da ga nije ni bilo. Malo dalje, on je vodio do skrovitog rukavca jezera do kojeg sam stigla neočekivano brzo. Uzani rukavac koji se naglo širi dalje i iz koga je moguće istražiti cijelo jezero, izgledao je divlje. Nekoliko čunova, zaboravljeni splav i po koja plastična kesa bili su sve što odaje da je čovjek blizu. Čak ni ptice nisu pokazivale uobičajeni strah od ljudi. Tipičan jezerski sklad nije izostao - krošnje koje se pružaju do vode, mirna zelena površina sa lišćem koje se drži na površini, pozivali su da provedem neko vrijeme sa njima. Iako su mojih dva sata već bila pred istekom, ovaj mir bio je nešto od čega se ne odlazi lako. Vozeći nazad ka Podgorici razmišljala sam o privilegiji života na malom prostoru kakav je naš, o privilegiji desetominutne vožnje do potpune divljine, o onoj ljudskoj zloj kobi neprimjećivanja očiglednog, o urođenom nemaru prema zaostavštini, o budućnosti koja neće daleko bez sjećanja, o imenima onih porodica iz kamena, o mogućnostima i zastojima.

吀䔀䠀一䤀䬀伀匀夀匀吀䔀䴀倀爀漀搀愀樀愀Ⰰ 洀漀渀琀愀縁愀Ⰰ 猀攀爀瘀椀猀椀漀搀爀縁愀瘀愀渀樀攀瀀爀漀昀攀猀椀漀渀愀氀渀攀甀最漀猀琀椀琀攀氀樀猀欀攀漀瀀爀攀洀攀椀欀氀椀洀愀甀爀攀ᄁ愀樀愀一伀嘀伀倀爀漀最爀愀洀瀀爀攀瘀攀渀琀椀瘀渀漀最漀搀爀ᄁ愀瘀愀渀樀愀甀最漀猀琀椀琀攀氀樀猀欀攀漀瀀爀攀洀攀

一愀愁愀漀瀀爀攀洀愀椀爀攀稀攀爀瘀渀椀搀樀攀氀漀瘀椀刀䄀匀䠀䰀䄀䐀一䄀吀䔀刀䴀䤀ఁ䬀䄀倀䰀䤀一匀䬀䄀一䔀唀吀刀䄀䰀䄀

䴀䄀态䤀一䔀娀䄀倀刀䄀一䨀䔀匀唀ခ䄀䤀 ఁ䄀态䄀䬀䄀䘀䔀䄀倀䄀刀䄀吀䤀䴀䔀匀伀刀䔀娀一䤀䌀䔀䤀䴀䰀䤀一伀嘀䤀娀䄀䴀䔀匀伀嘀䔀态䔀刀䄀䨀䤀

⬀㌀㠀㈀ ⠀ ⤀ 㘀㜀㐀㔀㈀㄀⼀琀攀栀渀椀欀漀䀀琀ⴀ挀漀洀⸀洀攀⼀眀眀眀⸀琀攀栀渀椀欀漀猀礀猀琀攀洀⸀挀漀洀

MIBRASE

“Kulinarstvo podrazumijeva: englesku temeljnost, francusku umjetnost, arapsku gostoljubivost... podrazumijeva poznavanje svog voća, začina, umaka... podrazumijeva pažljivost, inventivnost i pažnju.” - John Ruskin

Union Drvo dodaje da savremeno kulinarstvo podrazumijeva i špansku Mibrasu, zatvoreni roštilj na ćumur, idealan za pripremu svih vrsta mesa, ribe, voća i povrća.

Marcel Beijerling, Pere Hernandez i Dejan Maksimović

Kompanija Union Drvo kao ekskluzivni zastupnik brenda Mibrasa, održala je u svom Show Kitchen-u u Beogradu manifestaciju pod nazivom Dani Mibrase u oktobru mjesecu. Nakon tri sjajna kulinarska dana, utisci

su više nego očaravajući. Bila je to prava kulinarska plejada novih recepata, novih ukusa, kulinarskih priča i umijeća šefova iz različitih restorana. Pored domaćina i korporativnog Chef-a Dejana Maksimovića, specijalni gosti,

Chef Marcel Beijerling iz restorana De Machinist iz Rotterdama i Pere Hernandez vlasnik Mibrase iz Španije, učinili su da se gostujući kuvari osjećaju prijatno i da u isto vrijeme uživaju ali i nauče nešto novo.

Chef Marcel je donio osvježavajuće recepte počevši od vongola sa nduja kobasicom, lososa sa avokadom na hrastovoj ploči, brancina u banana listu pa sve do lubenice sa rukolom i ananasa sa vanila sladoledom i rumom. Gosti su uživali u ukusima svih specijaliteta, ali prvenstveno u kulinarskom umijeću i spretnošću chef-a Marcel-a.

i Chef Marcel Beijerling, De Machinist Rotterdam

h Chef Dejan Maksimović, korporativni Chef Union Drvo

Korporativni Chef Union Drvo kompanije, Dejan Maksimović Maksa iz Rezidencije Kraljevine Norveške je bio treći stručni član i podrška gostujućim kuvarima. Maksa je takođe pripremao i svoje specijalitete poput junećih rebara sa grilovanim radičem, divlje svinje sa domaćim hljebom sa krompirom i sirom ali i domaće deserte na moderan način, infuziranu bundevu i krušku u crvenom vinu. Chef-ovi eminentnih restorana iz Beograda, Pančeva, Inđije i Novog Sada koji u svojim kuhinjama imaju Mibrasa pećnicu bili su i gostujući kuvari na trodnevnoj manifestaciji Dani Mibrase.

Bela Reka Beograd, Bistro La Mer Novi Sad, Borneo Pančevo, Ušće Nacionalna Klasa Beograd, Tapas bar Inđija, Corso Novi Sad, Druga Piazza Beograd, Mama

Shelter Beograd, Manufaktura Beograd, Radisson Collection Hotel Old Mill Beograd i Steak & Pizza Dimitrije Beograd. Manifestaciji su prisustvovali i

Chef Mladen Ranković Restoran Bela Reka Beograd

Svinjska rebra sa sosom od kajmaka - Restoran Bela Reka, Beograd

Chef Josip Seke Restoran Bistro La Mer, Novi Sad

78 CAFFE MONTENEGRO

Restorani koji su učestvovali su: svi ostali zainteresovani kuvari i menadžeri iz restorana koji razmatraju uvođenje ove fascinantne pećnice u svoje kuhinje.

Svinjski kotlet dry aged 30 - Restoran Bistro La Mer, Novi Sad

Chef-ovi Šarac Nikola i Marko Milakov - Restoran Borneo Pančevo

T Bone steak i Borneo burger - Restoran Borneo, Pančevo

Chef Dragan Blagojević Restoran Ušće nacionalna klasa, Beograd

Filet smuđa u listu od banane - Restoran Ušće nacionalna klasa, Beograd

Chef Nemanja Voratović Restoran Tapas Bar, Inđija

Carska rebra iz Mibrase Restoran Tapas Bar, Inđija

Chef Gojko Samardžić Restoran Corso, Novi Sad

Ćuretina kad Restoran Corso, Novi Sad

Kuvari su pored Mibrasa pećnice za pripremu koristili Orved Sous Vide uređaj kao i Tecnoinox konvektomat. Svoje specijalitete su posluživali u

Steelite porcelanu, u liniji Craft koja je svojom strukturom, oblikom i bojama dodatno doprinijela da specijaliteti izgledaju neodoljivo kako uživo tako i

na fotografijama čuvenog beogradskog fotografa Nenada Petrovića. Specijaliteti od mesa su našli svoje mjesto na Lava posuđu.

Chef Branislav Sobočan Restoran Mama Shelter, Beograd

Sečuanski batak Restoran Mama Shelter, Beograd

Chef Ivan Đukić Restoran Manufaktura, Beograd

Smuđ na drvetu Restoran Manufaktura, Beograd

Chef Dragomir Ostojić Restoran Druga Piazza, Beograd

Supa od dimljenog paradajza Restoran Druga Piazza, Beograd

Chef Miljan Vučinić Restoran Steak & Pizza, Beograd

Zapečeni rižoto sa gamborima i kozicama - Restoran Steak & Pizza, Beograd

Gostujući kuvari su sa uživanjem pokazali veliku maštovitost i raznolikost slanih ali i slatkih specijaliteta pripremanih u Mibrasa pećnici.

Performanse Mibrasa pećnice su bez granica. U njoj možete podjednako dobro pripremati specijalitete od mesa, ribu, povrće, voće, kao i hljeb.

Dani Mibrase su to i dokazali sa našim darovitim kuvarima jer “ukusi se ne rađaju, već se stvaraju”.

Više podataka o Mibrasa proizvodima možete pogledati na Union Drvo website stranici: https://www.uniondrvo.com/kategorija/mibrasa-pecnica-na-cumur/

Grilovani miročki sir Radisson Collection, Old Mill Beograd

Sous vide svinjski vrat Radisson Collection, Old Mill Beograd

Pančevački put 64, Beograd, Srbija •

Krembl - Radisson Collection, Old Mill Beograd

+381.11.27.111.28 •

80 CAFFE MONTENEGRO

Chef Aleksandar Bućan Radisson Collection, Old Mill, Beograd

info@uniondrvo.com

K AKO OVA J P E RI OD G ODI NE UČINITI ATRA KTIV N IM ZA POTROŠAČE

DOLAZI ZIMA

budite spremni U vazduhu se već osjeća taj posebni miris zime. Fanovi serije Igre prijestola bi rekli «dolazi zima». Međutim, ipak je fokus priče drugačiji u odnosu na poruku iz serije. Prvi decembarski dani prolaze u tihim pripremama za predstojeću prazničnu sezonu. Koliko god da se borimo sa obavezama koje treba završiti u ovoj godini, ipak se svi radujemo malom predahu od posla i uživanju u vremenu provedenom čekajući novu, bolju godinu. Jelka čeka u kutiji, kupuju se ukrasi, spremaju se pokloni, planiraju se putovanja. TEKST: VANJA KLJAJEVIĆ MSc marketing (Queen Mary University of London) FOTOGRAFIJE: FREEPIK

82 CAFFE MONTENEGRO

KLJUČ JE U PRIPREMI Ovo je, dakle, pravo vrijeme da krenete sa ozbiljnom promotivnom kampanjom. Nova godina je tek nešto više od mjesec dana daleko, a to znači da je neophodno da kreirate posebne ponude kako bi svoj proizvod ili uslugu plasirali što većem broju potrošača. Ne zaboravite da je ključ u pripremi, a ne samo u promociji. Morate obezbijediti adekvatne količine proizvoda (naročito ukoliko planirate akcije, vaučere ili neki drugi vid unapređenja prodaje), zatim

kvalitet usluge mora biti konzistentan i naravno, potrebno je da informaciju o ponudi proslijedite putem društvenih mreža i digitalnih kanala do ciljnih potrošača. U ovom broju, bavićemo se upravo načinima na koji možete ovaj period godine učiniti atraktivnim za potrošače, a da istovremeno budete inovativni u kreiranju ponude. Želim da podijelim sa vama pet dobrih načina da iskoristite prazničnu atmosferu i obezbijedite pozicioniranje vašeg brenda na jedinstven način u umu potrošača.

KREIRAJTE POSEBNE PRAZNIČNE PONUDE U zavisnosti od prirode vašeg biznisa, možete osmisliti specijalne novogodišnje pakete ili božićne ponude koje će biti specijalno dizajnirane, uz obavezno prisustvo prazničnih motiva (ali budite slobodni da eksperimentišete!). To se ne odnosi isključivo na 31. decembar i 7. januar. Svakako da

Obzirom da su praznici doba lijepih želja, uvijek nastojite da pronađete prave riječi (nekada i duhovite, zašto da ne!) kojim ćete osvojiti pažnju i naklonost u umu vaših potrošača

Jelka, kao jedan od simbola Nove godine, može biti osmišljena tako da uključi vaš logo smo svjesni da u današnjem ubrzanom ritmu života, sve pripreme i kupovina poklona se dešavaju prije nego nastupe praznici. Zato, sve promotivne aktivnosti moraju biti pažljivo isplanirane par sedmica unaprijed. Sama komunikacija, uključujući

i dizajn, treba da odslikava praznični duh. Jelka, kao jedan od simbola Nove godine, može biti osmišljena tako da uključi vaš logo na primjer. Pored dizajna, važno je da ponudu prilagodite ovom posebnom trenutku. U predstojećem periodu, posebna pažnja se stavlja na pripreme za odmor, pa u tom smislu, razmislite o mogućnosti ko-brendinga. Udružite se sa partnerima, kako bi stvorili dodatnu vrijednost za krajnjeg korisnika. Na primjer, ukoliko ste vlasnik bara koji želi da svojim gostima pruži malo praznične atmosfere, dobra ideja su koktel večeri i nagradne igre! Tako gost dobija mogućnost da osvoji poklon, vaš partner promoviše svoje proizvode, a vi u krajnjem pored prodatog pića i ostvarene usluge, obezbjeđujete dobru zabavu za svoje goste. Još kada

ZANIMLJIV PRIMJER KAMPANJE U Stokholmu 2017.godine lokalna apoteka Hjartat sprovela je prednovogodišnju zanimljivu kampanju. U pitanju je kombinacija digitalne animacije i senzora, a ova dobro osmišljena kampanja je za cilj imala uticaj na stanovnike Stokholma da razmisle o smanjenju ili prestanku pušenja u

narednoj godini. Bilbord postavljen u Stokholmu Plaza sa detektorom dima, prikazivao je mladog čoveka, koji počinje da intenzivno kašlje kada osjeti dim cigareta od prolaznika zahvaljujući skrivenim senzorima. Mladić se obraća tada svojoj publici sa riječima: „Mi smo švedska farmacija

Hjartat. Naša misija je da vam pomognemo da živite duži i zdraviji život. Zato sam ovde da vam pomognem da dobijete nove, zdravije navike na vrijeme za Novu godinu.“ To je sigurno privuklo pažnju prolaznika i to baš onih na kojih se poruka odnosi. Vrlo dobro pogođena ciljna grupa, zar ne?

Vaši kupci su oni koje vi treba da darujete za praznike… zato, osmislite male detalje pažnje koje ćete uz svaku kupovinu pokloniti vašim vjernim potrošačima se sve to postavi u okvir slavljeničke atmosfere – mislim da ste zasigurno dobili goste koji će se vratiti ponovo.

OSLOBODITE SE Prepoznajte šta su potencijalne novogodišnje rezolucije za većinu vaših klijenata: zdravi stilovi života, više putovanja, nova gastronomska iskustva, edukativni kursevi npr. za somelijere, šminkere, sport, kuvanje ili nešto drugo. Osmislite na koji način se vaš biznis uklapa u ove okvire i kreirajte dominantne slogane koji će izazvati emocionalnu reakciju kod vaših potrošača. Pri tome, slogan ne mora biti vezan za novogodišnju čestitku ili konkretnu akcije, već on može biti upravo ključna poruka kampanje koju ćete sprovoditi cijele naredne godine. Marketing strategije baziraju se upravo na emocionalnom apelu, ali na vama je da izaberete koju vrstu emocije želite da evocirate. Obzirom da su praznici doba lijepih želja, uvijek nastojite da pronađete prave riječi (nekada i duhovite, zašto da ne!) kojim ćete osvojiti pažnju i naklonost u umu vaših potrošača. Nastojite da vaša komunikacija uvijek bude interaktivnog karaktera – pozovite vaše pratioce na društvenim mrežama da učestvuju, komentarišu, postavljaju pitanja. Dobar način za to jesu i live video snimci. Ipak, budite oprezni sa prenosima uživo, priprema je važna kako bi ostavili pravi utisak.

PRIPREMITE LISTE POKLONA Praznici su vrijeme kada se najbližima poklanjaju birani darovi, a vi

84 CAFFE MONTENEGRO

možete olakšati izbor kreirajući dobre poklon-liste. Izdvojite iz vaše ponude posebne proizvode koji će biti prepoznati kao originalni pokloni. Uvedite različite kategorije kao što su “pokloni do 20, 50 ili 100 eura”, “pokloni za njunjega” itd. Često je ideja pola završene kupovine, zato, pomozite svojim kupcima. Ove ideje možete slati bazi klijenata kroz nedeljni bilten ili jednostavno, koristiti e-mail kao kanal

komunikacije. Posebnu pažnju obratite na kreiranje upečatljivog naslova odnosno «subject line» koji će privući primaoce poruke da zapravo istu i pročitaju. Obavezno koristite vizuelna rješenja kako bi istakli one proizvode koje želite da zapamte. Pozicioniranje tu igra važnu ulogu, te obavezno konsultujte dizajnere da vam pomognu u kreiranju ovih rješenja. Pripremite se za pred-prazničnu i post-prazničnu kupovinu. Euforija koja nastaje prije Nove godine je idealan trenutak da istaknete svoj portfolio proizvoda ili usluga. Međutim, u danima posle

praznika osmislite posebne ponude po povoljnijim uslovima koji mogu biti dobar način da se oslobodite viška zaliha ili da plasirate proizvode i usluge koje možda nijesu toliko tražene.

POKLON UZ POKLON Vaši kupci su oni koje vi treba da darujete za praznike… zato, osmislite male detalje pažnje koje ćete uz svaku kupovinu pokloniti vašim vjernim potrošačima. To može biti sitnica poput kartice sa novogodišnjim željama, neki artikal iz vaše ponude koji je specijalno upakovan za “ispod jelke” ili nešto sasvim treće. Važna je pažnja, a ne vrijednost. Takođe, ovdje je posebno važan aspekt personalizacije. Pristup «isti poklon svima» nije baš autentičan i ne odslikava na pravi način posvećenost svakom pojedincu. Ukoliko želite da postignete reakciju da se stvori tzv. efekat «od usta do

usta» onda morate inspirisati vaše potrošače specijalnim poklončićima namijenjenim baš njima! To će pokazati da poznajete svoje kupce, da brinete o njihovom zadovoljstvu, a oni će vam uzvratiti ponovnom kupovinom (a moguće i pohvalom na društvenim mrežama!).

AKCIJE Uvijek popularno rješenje jeste stimulisanje prodaje kroz davanje posebnih popusta, vaučera ili gratis proizvoda

U Crnoj Gori se tradicionalno tokom praznične sezone mogu vidjeti vrlo slične poruke, mahom formalne čestitke koje se odnose na sve građane. Vrijeme je za promjenu zastarelih obrazaca

Ukoliko ste vlasnik bara koji želi da svojim gostima pruži malo praznične atmosfere, dobra ideja su koktel večeri i nagradne igre! uz određenu kupovinu. Međutim, mali biznisi ne mogu na ovaj način da pariraju većim biznisima. Svakako, ne želite da ostavite utisak da pokušavate da “samo prodate”. Kupac mora

da razumije vrijednost ove inicijative. Zato, ne objavljujte akcije kao u među-sezonskoj prodaji, kada čistite lager između dvije kolekcije. Važan je kontekst – iskoristite obilje ideja koje se vezuju za sezonu dobrog raspoloženja! Ovo je dobra prilika da demonstrirate vaše poznavanje tržišta i preferenci potrošača. Uz adekvatno planiranje, ovaj vid promocije može biti i ekonomski isplativ, a efekat po vašu reputaciju na tržištu pozitivan.

VRIJEME JE ZA PROMJENU ZASTARELIH OBRAZACA Možda ćete pomisliti da vam ove ideje nisu nove, međutim često smo skloni da se držimo dobro poznatih

praksi. U Crnoj Gori se tradicionalno tokom praznične sezone mogu vidjeti vrlo slične poruke, mahom formalne čestitke koje se odnose na sve građane. Marketing nije «politički korektna» komunikacija, iako se mora voditi računa o uvažavanju društvenih i kulturnih normi (i naravno, uz poštovanje zakona). Uvažavanje i poštovanje društvenih vrijednosti je od apsolutne važnosti, ali se zaboravlja da je ključ u personalizaciji poruke. To nije više pitanje trenda, već apsolutna neophodnost u marketing komunikaciji savremenog doba. Vrijeme je da se zastareli obrasci komunikacije zamijene modernim, uz korišćenje najboljih tradicija kako bi poruka koju šaljemo došla do svakog pojedinca.

savršen svaki put

Džordža Vašingtona 3/19 | +38269134032 | sofabed@t-com.me

- PRAZNIČNI DUH -

Scenografije ZA BAJKU PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Predstavljamo vam najljepše božićne i novogodišnje dekoracije i ideje koje će vas inspirisati da i u svom domu ili lokalu napravite malu bajku i priredite gostima nezaboravne trenutke

86 CAFFE MONTENEGRO

Ledeni sjaj Neprolazan klasik su dekoracije u ledenim nijansama koje sjaje posebnim, hladnim a istovremeno neodoljivo toplim i zavodljivim sjajem. Prostor ćete pretvoriti u zimsku bajku uz selekciju sjajnih dekoracija koje asociraju na ledenice ili sjaj pahulja i mraza.

ZALEĐENI VIJENCI

Ako volite vijence, ovakve srebrne grančice idealan su dodatak ledenoj atmosferi za koju ste se odlučili. Elegantne, luksuzne i sjajne izgledaju kao da su smrznute i idealno pariraju toplim prazničnim svijetlima.

LEDENO HLADNE LAMPICE

SREBRNI SJAJ

Srebrni poluprozirni držači za svijeću kroz koji se zavodljivo probija topla svjetlost zapaljene svijeće neodoljiv su detalj svakog prazničnog dekora. Novi trend kada su svjećnjaci u pitanju su linije izlomljenog, geometrijski oblikovanog stakla sa premazom u jednoj boji ili sjajnim česticama koje daju naročito atraktivan odsjaj površinama.

Minijaturne ledene kockice su super moderne i kul praznične svjetiljke namijenjene prostorima koji odišu savremenim, drugačijim duhom. Unutar njih nalaze se besprijekorne, mikronske, hladne LED sijalice što će istovremeno doprinijeti i manjim račinima za električnu energiju.

U sezonskim bojama Ako volite tradicionalni dekor, klasične crvene i zelene nijanse u kombinaciji sa zlatnim akcentima onda su za vas ovi prijedlozi dobra inspiracija za sopstvenu bajku. Istina, u ovim bojama i dekoracijama krije se poseban praznični duh.

BOMBICE SA PORUKAMA

Riječi poput “joy”, “love” “xmas” ili naše verzije istih, ukoliko ih nađete, nevjerovatno su lijep detalj na jelci, dovoljan da potpuno razbije čak i najjednoličniji izgled.

OPREZNO SA SREBROM

Tajna dobre srebrne de koracije krije u teksturama, odnosno kombinacijama mat sa satenskim, prozirnim sa glaziranim, kao i bojom svijetiljki, hladnim LED lampicama i toplim svjetlima svijeća

PRAZNIČNO POSUĐE

Ako se ne libite potrošiti dodatan novac za novo posuđe onda se odlučite na ono sa prazničnim motivima bilo da je u pitanju Deda Mrazova kapica, listići imele, zvijezde ili božićno drvo.

VESELO PAKOVANJE ŠKOTSKI TARTAN

Bilo da spremate veliku količinu poklona najdražima ili pakujete kutije radi ukrasa, jeftin i neodoljivi trik je da ih zapakujete u što veseliji, tipično praznični papir.

Idealan trik koji će ni osvježiti svaki praznič ih sk ot šk n ze de dizajn je u su da o bil na rta ta pitanju jastučnice, tra ni ras uk ili i kice, stoljnjac papir za poklone 87

ŽIVI UKRASI

Koštunjavi plodovi, pera, grančice četinara i šišarke pažljivo raspoređene po stolu izgledaće kao praznična trpeza u sred šume. Uklopljeni sa zlatnim trakama i svijećama, izgledaće savršeno luksuzno i prefinjeno

88 CAFFE MONTENEGRO

Sumska bajka ŠIŠARKE Uz malo truda i vi možete okititi drvo prirodnim šišarkama koje možete ili ne morate obojiti za poseban efekat. Ukoliko nemate vremena za to, uvijek ćete naći lance od svjetiljki u obliku šišarki ili šarene bombice sa teksturom šišarki i napravite sopstvenu šumu u prostoru.

Izgled koji zahtjeva nešto više truda i finansija, istovremeno je i čaroban i svaki prostor pretvoriće u zimsku bajku. U pitanju su šumski, zimski motivi - od životinja poput jelena, lisica, ježeva, medvjeda, sova ili pečuraka i nezaobilazno, žive zimzelene jelke. Ovaj izgled dozvoljava mnogo igre sa detaljima i naročito je prijemčiv najmlađima.

ŽIVO BOŽIĆNO DRVO

Mnogi će se protiviti ovom detalju zbog apsurdnosti uzimanja i vraćanja drva iz prirode ali imajte na umu da su božićne jelke posebno uzgojene za ovu namjenu i zapravo njihovim presađivanjem i davanjem novog, slobodnog života nakon praznika činite dobro djelo za planetu.

ŠUMSKE ZVIJEZDE

Kore od breze neobičan su i prefinjen detalj a još kad su oblikovane u male sjajne zvijezde, izgledaće kao da su sišle direktno sa šumskom neba u vaš dom.

Praznicni karneval Ako ste umorni od klasika onda je ovaj izgled stvoren za vas. Egzotična varijanta božićnih praznika sa jarkim, fiesta bojama odiše duhom zabave i dobre žurke i garantuje savršene praznike.

BOŽIĆNI KOKTELI

Ako mislite da su kokteli samo ljetnja zabava varate se! Oni mogu biti sjajan dodatak božićnom dekoru i odličan način za opuštanje.

DISKO BOMBICE Lanac božićnih svjetiljki neizostavan je a još ako je napravljen od malih disko kugli u duginim bojama onda je to pun pogodak.

JARKA ZVIJEZDA Velika zvijezda napravljena od pažljivo raspoređenih bombica jarkih boja je jednostavan i efektan način da započnete ludu žurku.

BIJELO VS. ŠARENOM

Budite pažljivi ako se odlučite za ovaj stil jer je vrlo lako pretjerati. Mnoštvo šarenih detalja zahtijeva kontratežu a za to je idealan čisto bijeli zid ili namještaj u pozadini jelke ili bijeli stoljnjak ako se radi o dekoraciji stola.

90 CAFFE MONTENEGRO

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MAX corp, Podgorica, Donja Gorica bb, Montenegro T: +382 (0) 67 000 505/ E: silverteam@t-com.me

倀刀伀䘀䔀匀䤀伀一䄀䰀一䄀䠀䔀䴀䤀䨀䄀 ᠠᤠ吀䤀䔀䘀䘀䔀ᤠᤠ 娀䄀 ఁ䤀态‫؁‬䔀一䨀䔀䤀伀䐀刀紁䄀嘀䄀一䨀䔀匀嘀䤀䠀倀伀嘀刀态䤀一䄀唀䬀唀䠀䤀一䨀䤀

䠀䤀䜀䤀䔀一䔀䄀一䐀倀䄀䌀䬀䤀一䜀匀伀䰀唀吀䤀伀一

倀䜀倀䄀䬀猀栀漀眀爀漀漀洀䐀漀渀樀愀䜀漀爀椀挀愀Ⰰ 䈀攀爀猀欀椀瀀甀琀Ⰰ 倀漀搀最漀爀椀挀愀ꀀ 琀攀氀攀昀漀渀㨀㘀㠀㠀㠀㈀㄀㄀⼀攀ⴀ洀愀椀氀㨀椀渀昀漀䀀瀀最ⴀ瀀愀欀⸀挀漀洀

PUTO PIS: J OR DA N

Putovanje sa fotografom ima beskonačno prednosti, ali i beskonačno mana. Prednosti su, naravno, odlične (ili zadovoljavajuće) fotografije. Mana postanete svjesni onog trenutka kada pomenutog ugledate kako sjedi na trotoaru sa objektivom zavučenim ispod automobila i fotografiše musavu angora mačku već petnaest minuta TEKST I FOTOGRAFIJE: IRENA BAJČETA

94 CAFFE MONTENEGRO

TAKSI JE INAČE NAJLAKŠI I NAJJEFTINIJI NAČIN PREVOZA I KRETANJA KROZ AMAN

FOTOGRAFSKI DOŽIVLJAJ – KRISTALNO ČISTA EMOCIJA SVAKE IMPRESIJE Ovakav uvod jeste upozorenje da od mene nećete dobiti klasičnu „bila sam na jednom zaista predivnom mjestu i vidjela sve atrakcije koje mi ono nudi“ turističku priču sa puno opisa i riječi od plus dvanaest slova, već mali dnevnik impresija, emocija, ljudi koje sam upoznala, hrane koju sam isprobala a koja me je oduševila, hrane koja me je oduševila malo manje (loša šala!), mjesta koja sam

posjetila i koja su me bacila u trans, mjesta koja su me natjerala da se zapitam „da li sam stvarno sebi priredila ovu nepotrebnu lošu zabavu“, svih posebnih ćoškova, svih gubljenja usljed pretjeranog „savršeno vladam prostorom i gugl mapama“ samopouzdanja i možda nekoliko naknadno izguglanih istorijskih činjenica da bi ovaj pismeni zadatak postao kandidat za ozbiljniju ocjenu.

AERODROM I ...AMAN: START MOJE ŠARENE, MIRISNE... OZBILJNE JORDANSKE AVANTURE „Vau, ideš u Petru!“ - postala je očekivana reakcija svih prijatelja sa kojima sam podijelila da odlazim u višenedeljnu jordansku avanturu. Ipak, moja avantura je bila mnogo šarenija, mirisnija i ozbiljnija (bez panike, čitaoče, poći ćemo i u Petru!).

t, „welcome Osmijesi, ljubaznos om ćošku to Jordan“ na svak duhom i ljudi koji svojim uljepšavaju grad

Kao i svako putovanje – i ovo počinjem na aerodromu, sa napetim čekanjem jordanske vize, brzim upoznavanjem sa domaćinima, shvatanjem da je proljeće u Jordanu znatno toplije od onog u Beogradu koji mi je bio polazna tačka, te da polako ali

sigurno hitam ka onesvješćivanju od iznenadnog toplog pustinjskog vazduha i kombinovanog Beograd – Rim – Aman leta od ukupno desetak sati. Četiri ujutru, vožnja kroz prazni Aman, dolazak u smještaj, pidžama izvučena iz kofera bačenog na sred sobe, par sati sna i nekoliko srdačnih „dobro jutro“ sljedećeg dana. Krenula sam.

96 CAFFE MONTENEGRO

VESELI POČETAK DANA JORDANSKE PORODICE Na stolu su veliki čajnik, kocke šećera, staklene izrezbarene čaše iz kojih se ispija čaj – „Hoćeš li kafu?“ i moj refleksni oduševljeni odgovor „Da, naravno, bez šećera!“. Sa ulice čujem glas kroz megafon - nešto što me prvobitno asocira na najavu cirkusa, prodavca sladoleda i slično, ali mi moji domaćini objašnjavaju da je u pitanju prodavac plina i da je to najjednostavniji način snabdijevanja plinom. Uviđam prvu razliku između mog (za koji sam do tog trenutka mislila da je super-društven) tužno mirnog početka dana sa šoljom kafe, nepotrebnim internet pretragama i skrolanjem niz društvene mreže i početka dana jedne jordanske porodice. Žamor, smijeh, čavrljanje, zajedničko spremanje doručka gdje neko sprema kafu, neko ide po humus, neko je zadužen za čajnik. Čaj je uglavnom crni, jak, previše zaslađen. Imam sreću da je žena koja me je ugostila iz Srbije i da pije isključivo kafu bez začina pošto je jordanska kafa sa kardamomom, što bi za ovu kafa-zavisnicu bilo pogubno ( kasnije ćemo ustanoviti da mi se jordanska kafa ne dopada). Doručak je već tog jutra postao moj omiljeni obrok: khobez (ili hobes, kako se izgovara) hljeb, humus, falafel kao glavne zvijezde i kombinacija „ješću dok postane društveno neprihvatljivo“. Poslije doručka, ispija se još jedna šolja kafe i počinje dan jordanske žene satkan od svakodnevnih obaveza: spremanje kuće, ručka, posjete komšinica, hobiji. Pitanja na našem jeziku dobijam od Dragane, žene koja mi je otvorila vrata svog doma i bila vodič kroz svakodnevni jordanski život i susrećem se sa prvom nevjerovatnom životnom pričom. Ona je psiholog po zanimanju, a „zmaj

NA SVAKOM ĆOŠKU SU MALE RADNJE SA SUVENIRIMA

Žamor, zvukovi, saobraćaj i suočavanje sa tim da nema pješačkih prelaza i da nema semafora već ulicu prelaziš hrabrim i odlučnim korakom i podignutom rukom

u tijelu žene“ joj je vjerovatno svakodnevno zanimanje. Život i igre koje nam priređuje povele su nju i njenog supruga iz ušuškanog niškog života u Jordan (Draganin pokojni suprug, Jordanac, je građevinski inženjer koji se silom prilika morao vratiti u domovinu), gdje je ostala, opstala, izvela petoro djece na ozbiljne

puteve, naučila arapski jezik, postavila svoja pravila i nije dozvolila da je sredina i okolnosti stegnu u svoj krug. Doručak je već tog jutra postao moj omiljeni obrok: khobez (ili hobes, kako se izgovara) hljeb, humus, falafel kao glavne zvijezde i kombinacija „ješću dok postane društveno neprihvatljivo“.

Ulice su prilično prljave i na moje oduševljenje – svuda su mačke, predivne angora mačke koje u Amanu imaju ulogu naših domaćih uličnih mačaka

AL BALAD - STARI DIO AMANA: OČARAVAJUĆA ARHITEKTURA, TRADICIONALNA HRANA Al Balad – ili Beled, kako su ga moji domaćini zvali jeste stari dio Amana, koncentrisan oko rimskog amfiteatra koji datira iz drugog vijeka naše ere. Kada kupite ulaznicu za obilazak amfiteatra, obilazak uključuje i posjetu dva mala muzeja: Muzeja popularnih tradicija (sa svim predivnim vezovima, mozaicima, nakitom) i Muzeja folklora Jordana (u kom su rekreirane scene iz svakodnevnog tradicionalnog jordanskog života). Koliko je amfiteatar zapravo ogroman, shvatila sam u poslednjih deset stepenika do vrha – sa otežanim disanjem i savršeno svjesna svoje loše kondicije. U podnožju amfiteatra grupa uličnih muzičara svira (pazite sad!) Santanu, sunce, vjetrić, povratak vazduha u pluća i onda je ugledam – Citadela. Druga atrakcija koju ne preskačete. Dobronamjerni savjet: taksi će vam uštedjeti vrijeme + nikako ne bi bila mini relaksirajuća šetnja + brdo je jako strmo. Na vrhu se,

pored ostataka Herkulesovog hrama nalazi i meni najinteresantniji Arheološki muzej i ispred njega ostaci šake nekada ogromne statue. Ono što me je posebno oduševilo jeste ulična umjetnost. Murali su česti, oslikane su cijele fasade zgrada. Motivi sasvim moderni, kolorit osvježava pravilo da je cio Aman izgrađen od bijelog kamena. Na svakom ćošku su male radnje sa suvenirima ( ali suvenirima u mnogo ozbiljnijem smislu te riječi, recimo - autorka teksta se iz Jordana

Muzej folklora Jordana

Arheološki muzej

98 CAFFE MONTENEGRO

CITADELA - DRUGA ATRAKCIJA KOJU NE PRESKAČETE

Na vrhu brda se, pored ostataka Herkulesovog hrama nalazi i meni najinteresantniji Arheološki muzej i ispred njega ostaci šake nekada ogromne statue

vratila sa teškim metalnim rezbarenim čajnikom i još težom metalnom rezbarenom kamilom), prodavnice sa tradicionalnom odjećom, zlatare, poslastičarnice (ne propustite arapski sladoled!), radnje sa tepisima koji vise sa spratova iznad i leže umotani preko trotoara, mali štandovi sa kafom koja se kuva u pijesku i prodaje u zemljanim posudama. Ukoliko se umorite, predah uz humus, falafel, kafu (nažalost sa kardamomom) uvijek možete napraviti u nekom od lokala u glavnoj ulici i zaista je poseban doživljaj sjedjeti, slušati brzi arapski jezik pomiješan sa saobraćajem, glasovima prodavaca i (prvih dvije nedelje

RIMSKI AMFITEATAR DATIRA IZ DRUGOG VIJEKA NAŠE ERE nepodnošljivom) arapskom muzikom. Ulice su prilično prljave i na moje oduševljenje – svuda su mačke, predivne angora mačke koje u Amanu imaju ulogu naših domaćih uličnih mačaka. U nekom trenutku, svaki prosječni turista poželi da mu ime bude pogrešno napisano na plastičnoj Starbaks čaši – za tu kritičnu situaciju korisna je informacija da taksi vožnja od starog dijela Amana do Zapadnog, odnosno modernog Amana košta između jedan i tri jordanska dinara. Nijesam tržni centar osoba, ali Abdali mall je jedan od najljepših tržnih centara u kom sam bila, i to ne zbog radnji i ponude već zbog predivnog arhitektonskog rješenja. Preporuka za brzu pauzu je kafe Hanin koji se nalazi na vrhu tržnog centra – evropski izgled, a tradicionalna hrana. Tu sam prvi put probala manakeš – nešto što me je najviše podsjetilo na picu: tijesto sa prelivom od za’atar-a i lebane-a (za’atar je začin koji obavezno donosite iz Jordana u što većim količinama, a lebane je slično našem malo gušćem jogurtu). Jedan od izlaza iz Abdali mall-a vodi na The Boulevard, najsređeniju ulicu – šetalište po očekivanom konceptu: kafei, restorani, hoteli (autorka teksta je zapazila i jedan wine bar, kao i dizajnerski concept store). Upravo tu sam vidjela najveći broj

Koliko je amfiteatar zapravo ogroman, shvatila sam u poslednjih deset stepenika do vrha – sa otežanim disanjem i savršeno svjesna svoje loše kondicije

Moderni dio Jordana

Murali su kroz Aman česti, oslikane su cijele fasade zgrada. Motivi sasvim moderni, kolorit osvježava pravilo da je cio Aman izgrađen od bijelog kamena mladih ljudi – na biciklima, sa skejtovima, u modernijoj odjeći. Mala konstatacija potpuno nevezana za The Boulevard

bila bi da su Jordanci potpuno očarani društvenim mrežama, a pored facebook-a suvereno vlada i snapchat.

Jordanska kafa sa kardamomom

DŽERAŠ - RIMSKI GRAD, JEDAN OD NAJBOLJE OČUVANIH NA PLANETI Nakon prešpartavanja Amana uzduž i poprijeko, budi se avanturistički duh i želja za malo daljim skitnjama, pa Džeraš biva prva destinacija te vrste. Stari rimski grad, jedan od najbolje očuvanih na planeti. Ostaci stubova, trgova, kuća, Artemidin hram, amfiteatar poput onog u Amanu nalaze se na svega 40ak minuta vožnje od Amana. Putokazi i table sa detaljnim informacijama olakšavaju snalaženje i nije vam potreban vodič. Ono što me je posebno pomjerilo jeste Kardo maksimus - glavna ulica sa ogromnim stubovima koja nam donekle daje predstavu o tome kako je ovaj grad zapravo izgledao i koliko je velelepan bio. Bliži koncepti za jednodnevni izlet jesu i Madaba, grad mozaika i planina Nebo, najsvetije mjesto u Jordanu. Meni najfascinantnije kod planine Nebo jeste pogled (koji se pruža ka Jerusalimu preko doline Jordana i Mrtvog mora). Što ranije dođete na odredište, to ćete imati više prostora i više tišine pri razgledanju svih znamenitosti, naročito ako ste Planina Nebo

100 CAFFE MONTENEGRO

odabrali udarnu april – maj – jun sezonu za posjetu. Na Mrtvo more sam, kao svaki pravi mekušac izvučen iz svoje zone komfora i sigurnosti svog doma, pristigla mrtva-prehlađena a vratila se nazad sa savršeno funkcionalnim disajnim organima. Put do Mrtvog mora vodi kroz pustinju i povremeno prolazite pored krda kamila i beduinskih šatora. U trenutku moje posjete, bilo je nekih četrdeObala Mrtvog mora

setak stepeni i najdivniji zvuk tišine koji sam ikada čula. Devet puta slanija, ova depresija ima sjajan turistički potencijal – hotelski kompleksi, turisti namazani ljekovitim blatom i turisti koji plutaju u slanoj vodi su sasvim očekivan prizor,

Wadi Rum pustinjak, Narandžasti pijesa stijene, beduinski kampovi, kamile...

Kardo maksimus - glavna ulica sa ogromnim stubovima koja nam donekle daje predstavu o tome kako je ovaj grad zapravo izgledao i koliko je velelepan bio

zato sam posebno cijenila pronalaženje tihog i neposjećenog ćoška obale. Wadi Rum pustinja je ona pustinja u kojoj je padala kiša dok sam se vozila kroz nju, pa sam je vidjela u sasvim drugačijem svijetlu. Narandžasti pijesak, stijene, beduinski kampovi, kamile – nažalost jako kratko vrijeme provedeno u pustinji zbog planiranog obilaska Akabe – jedine jordanske luke. U vodičima sam nailazila na informaciju da je ono što je posebno izdvaja poseban morski živi svijet – potpuno beskorisna informacija za zakletog neplivača sa fobijom od vode. Svoj boravak u Akabi sam opisala isfrustriranom „Imam ljepši Bar u Crnoj Gori“ konstatacijom.

ika, Usjek u stijeni – S jom ko vijugava uska staza te sa zi la oi im m se jedva a koji kočijama i turistim jašu kamile

„VAU, IDEŠ U PETRU“ NESTVARNA PETRA Omiljeno za kraj ili nestvarnost zvana Petra nikako ne može stati u jedan sat, par sati ili dan. U šetnju gradom trgovačkog naroda Nabatejaca krenite mudro: planinarske cipele, šešir ili marama su obavezna lista + dosta vode. Krenite rano, kako biste izbjegli popodnevnu navalu turista. Vožnja od Amana do Petre traje nekih tri sata (autorka teksta je u Petra avanturu krenula u četiri ujutru), ulaznica je u koštala 30 jordanskih dinara, a ono što vas sačeka kada prođete ulaznu kapiju ne može se porediti ni sa čim što ste do tada vidjeli. Prvo se susrećete sa usjekom u stijeni – Sikom, vijugavom uskom stazom kojom se jedva mimoilazite sa kočijama i turistima koji jašu kamile. Svijetlo i boje u Siku su tema za sebe: bijele, bež, roze, plavkaste nijanse i sijenke koje padaju pod najrazličitijim uglovima kao ozbiljan izazov za fotografisanje. Nakon oko 1km

pješačenja pojavljuju se stubovi El Khazneh-a ili Riznice (i krikovi oduševljenja autorke teksta). Ono što me je iznenadilo jeste da unutrašnjost Riznice nije srazmjerno velika u odnosu na njenu spoljašnjost. Skretanje na desno dalje vodi glavnom ulicom koja se sada širi i polako dobijamo osjećaj o veličini mjesta na kom se nalazimo. Prave uklesane kuće Nabatejaca, grobnice od po nekoliko spratova – jer su Nabatejci poštovali svoje mrtve i njihove grobove, cijelo uklesano pozorište, amfiteatar od 3000 mjesta, manastir koji je impozantan kao i sama Riznica. Insistirala sam na malom planinarskom poduhvatu do stijene sa koje se pruža pogled na Riznicu i negdje na pola puta ozbiljno zažalila. Jako zahtjevna kozja staza sa mnoštvom klizavih stijena, kanjona koje treba preskočiti i uspona nesavladiva je i

U šetnju gradom trgovačkog naroda Nabatejaca krenite mudro: planinarske cipele, šešir ili marama su obavezna lista + dosta vode Pustinja Wadi Rum

Jako zahtjevna kozja staza sa mnoštvom klizavih stijena, kanjona koje treba preskočiti i uspona nesavladiva je i zabranjena bez lokalnog vodiča beduina, ali pogled sa vrha spada u one momente kada pridržavate vilicu

zabranjena bez lokalnog vodiča beduina, ali pogled sa vrha spada u one momente kada pridržavate vilicu (ili imate neku vrstu napada panike kao autorka teksta). Povratak u podnožje je bio podjednako težak kao i uspon, ali vrijedi sa velikim slovom v. Iz Petre sam otišla sa jednom nerealizovanom ambicijom – vidjeti je noću. To znači da ću morati opet da se vratim.

I POSLJEDNJI SAVJET Ukoliko je Jordan vaša destinacija za odmor, očekujte sve. Mnogo pređenih kilometara, ukusne hrane, srdačnih ljudi, osmijeha, nestvarnih komadića planete Zemlje. Zaboravite gledanje kroz ekran telefona (i ponesite dosta memorijskih kartica jer taj foto aparat zaista nije pošao na odmor!), slušajte, upijajte i vratite se sa jednom zaista posebnom borom iskustva.

101

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MAX corp, Podgorica, Donja Gorica bb, Montenegro T: +382 (0) 67 000 505/ E: silverteam@t-com.me

CACAO BEAUTY CENTER U PODGORICI

Salon ljepote ,,Cacao” u Podgorici, otvoren prije nešto više od godinu dana, inovativan i kreativan koncept poslovanja koji je mnogo više od „zanatskog” salona, pokazao se kao uspješan, izazvao veliku pažnju i zadobio ozbiljno povjerenje klijenata. Zbog toga je i osnovano zadovoljstvo povodom toga od strane Nataše Marinković, vlasnice salona u Podgorici.

LJEPOTA ŽIVOTA JE u jednostavnosti CACAO – RESPEKTABILAN POSLOVNI RAZVOJ Salon ljepote ,,Cacao” nastao je u Kragujevcu, a potom se proširio mrežom salona širom Srbije, potom prelazi granice, prvo u Zagreb, a onda i u Podgoricu. Danas pored salona Cacao brend ima i svoju drogeriju i Akademiju ljepote za koju se može reći da je među najboljima u Srbiji. Nataša Marinković, primalac franšize Cacao Beauty Center, dugo je razmišljala kako da stečeno znanje i iskustvo iz tog posla iskoristi za pokretanje sopstvenog biznisa. Znala je da bi to bio kozmetički salon, ali nije željela da bude poput većine salona koji posluju na tržištu.

104 CAFFE MONTENEGRO

bezbolna depilacija. Lycon voskovi su najomiljeniji svjetski „Creme de la Creme“ voskovi. Zahvaljujući metodi „ulje na koži prije voska“ vosak se ne lijepi na kožu nego samo zahvata dlačicu te time ne trga i ne povlači kožu nego samo čupa dlačice s korijenom što depilaciju čini i do 70% manje bolnom. Ovo je omiljena metoda među holivudskim zvijezdama kao što su Uma Thurman, Demi Moor, Victoria Beckham, Sienna Miller i mnogi drugi.

„Pošto sam već radila u svijetu kozmetike, i imam iza sebe iskustvo koje se temelji na širokom spektru znanja iz te djelatnosti, imala sam ideju o otvaranju salona, ali sam željela da to bude nešto drugačije. Kada sam pronašla Cacao i saznala kako je koncept osmišljen-oduševila sam se. Sve ono o čemu sam razmišljala, što sam i sama željela da kreiram, upravo je bio CACAO“ - kaže Marinković. Međutim, Nataša se nije zadržala samo na uslugama franšiznog brenda, već je svojim radom, zalaganjem i poslovnim kredibilitetom uspjela da privuče pažnju svjetskih brendova i dobije povjerenje da upravo njoj daju ekskluzivno zastupništvo za Crnu Goru Creative Lash Design (Poljska) i Lycon (Australija). Za oba brenda Nataša je položila i sertifikate za njihovog internacionalnog edukatora, te se pored prodaje

proizvoda navedenih brendova bavi se i edukacijom u svom salonu. Danas, Lycon voskovi uživaju zasluženu reputaciju najboljih voskova za uklanjanje dlačica, i koriste se u najeksluzivnijim spa centrima i salonima u preko 65 zemalja. LYCON Precision waxing je takozvana precizna i gotovo

Pored voskova, dostupna su i sredstva za pedikir i njegu stopala. Cacao Beauty Center Podgorica pored usuga u salonu ovim preparatima pruža i Lycon edukacije. Uz svaku završenu edukaciju polaznici dobijaju sertifikat Lycon akademije, to je još jedna prednost, osoba koje rade depilaciju Lycon voskom, da su obučene za tu vrstu depilacije. Edukacije radi Nataša Marinković.

105

CREATIVE LASH DESIGN (CLD) TREPAVICE su napravljene za najzahtjevnije klijente, one koje žele da imaju izuzetno duge i guste trepavice, karakteriše ih izuzetna trajnost, neškodljivost, ne deformišu se i ne slabe prirodne trepavice. Cacao Beauty Center u Podgorici pruža i usluge edukacije nadogradnje trepavica, koju takođe održava Nataša Marinković. Pored tih brendova u pripremi su i neka druga distributerstva. Cacao Beauty Center u Podgorici priprema nešto novo iz svijeta make up-a, planira otvaranje svojih salona još u nekim crnogorskim gradovima...

OSTALE USLUGE CACAO BEAUTY CENTER U PODGORICI Cacao Beauty Center pruža širok spektar usluga vrhunskog kvaliteta iz oblasti ljepote. Pored navedenih usluga u salonu možete uživati u raznim vrstama masaža, maderoterapiji tijela i lica, mnogobrojnim tretmanima lica sa profesionalnom italijanskom kozmetikom Diego Dalla Palma koja pored preparata za profesionalnu upotrebu nudi i preparate za kućnu njegu, kako lica tako i tijela, anticelulit program i preparate za zatezanje tijela, preparate za sunčanje, kao i make up. Na dalje, u salonu su dostupne usluge profesionalnog šminkanja, Lash lift & Botox trepavica, manikir, pedikir... Ono što posebno ističu u Cacao Beauty Center-u su usluge Microbladinga to jest tzv. japanskog iscrtavanja obrva i Permanent make up, tj. trajna šminka.

106 CAFFE MONTENEGRO

AKADEMIJA LJEPOTE CACAO BEAUTY CENTER –A U PODGORICI SPOJEM ZANATA, UMJETNOSTI I MEDICINE SA TEORIJSKIM I PRAKTIČNIM RADOM (VJEŽBE NA MODELIMA POD NADZOROM I UPUTIMA EDUKATORA) OBEZBJEĐUJE DA BUDETE SIGURNI U SEBE, SVOJE ZNANJE I UMIJEĆE.

NOVO U CACAO BEAUTY CENTER-U U PODGORICI Tretmane lica aparatom Dermatude Meta Theraphy kao alternativa face liftingu koja je lider na području prirodnog podmlađivanja i obnavljanja kože.

Neki od Dermatud tretmana su: hidratacija, lifting, izbjeljivanje i Stem Cells tretman, a mogu se tretirati različiti djelovi tijela kapci (podizanje), područja usana, bore, vrat, šake, vrećice ispod očiju. Premium Gold tretman je luksuzni tretman 24 karatnim zlatom, i hit tretman širom svijeta a od sada u njemu možete uživati u Cacao Beauty Center-u u Podgorici, koji i prodaje sredstva za ovaj tretman i to u profesionalnom pakovanju za kozmetičke salone.

MODERAN PRISTUP POSLOVANJU Cacao brend je uložio sredstva u razvoj softverske aplikacije za podršku u svakodnevnom radu studija koja omogućava ne samo jednostavniji

rad (zakazivanje, obračun, praćenje učinka…), već predstavlja poslovni alat koji korisnicima omogućava da aktivno prate poslovni učinak.

107

NATAŠA MARINKOVIĆ

USPJEH SE TEMELJI NA ISKUSTVU I ZNANJU Nataša Marinković je direktor u CACAO Beauty Center, edukator lash, microblandinge & PMU Artist. Dugo je radila kao menadžer u kompaniji koja se bavi prodajom i distribucijom profesionalnih proizvoda za kozmetičke i frizerske salone, wellness i spa centre. U Cacao Beauty Center-u osim što vodi posao, radi i edukacije i posvećena je razvoju usluga koje nijesu mnogo zastupljene u Crnoj Gori, ali su tražene kao što je na primjer trajna šminka. Natašino iskustvo u Microbladingu (iscrtavanje obrva) je uslovilo

razvoj u svijetu Permanent make up-a (trajne šminke). Danas pored microbladinga i PMU, bavi se i drugim uslugama od kojih ističemo Lash Lift & botox trepavica, nadogradnju trepavica i depilaciju za koju je i zvanični internacionalni edukator. Posjeduje znanje i umijeće iz oblasti ostalih usluga, ali nastojeći da se kvalitetno posveti razvoju usluga koje nijesu mnogo zastupljene u Crnoj Gori, ali su tražene, odlučila je da potraži pomoć nekog specijalizavanog stručnog lica. “Zaista nijesam neskromna kad kažem da je prva godina rada našeg podgoričkog Cacao Beauty

Center-a protekla uspješno i želim da se zahvalim svima onima koji su nam dali podršku i poklonili svoje povjerenje. Ono što mogu da garantujem da će usluge u našem salonu uvijek biti na visokom nivou u korak sa svjetskim trendovima i da će naši klijenti kao i do sad imati personalan pristup našeg osoblja. Pobornik sam stava da je pravo umijeće školovano njegovati ženu.”- kaže Nataša. Kako bi ste uvijek bili u toku sa dešavanjima u Cacao Beauty Center Podgorica možete ih pratiti preko njihovih kanala na sajtu i društvenim mrežama (FB, Instagram).

WWW.CACAOBEAUTYCENTER.COM

PEKA DAPČEVIĆA 66 / STARI AERODROM, PODGORICA +382 69 33 88 98

108 CAFFE MONTENEGRO

NOVA GODINA U „PORODIČNOM KRUGU“

Atmosfera TEKST: KRSTINJA ZEČEVIĆ

ZAJEDNIČKE RADOSTI

110 CAFFE MONTENEGRO

Vrijeme ludo teče. Nikako da ga stignemo. Uvijek kasnimo za njim. Moramo li baš toliko obraćati pažnju na njega? Pa moramo. Uvijek nas neđe čeka i vrlo često obmane. Uvijek neđe u prikrajku. Kad ga na tren zaboravimo ono sa tablom „stop“ iskoči ispred nas. Ostaje nam samo da ga mudro koristimo. Nova godina je pred vratima.

U novogodišnjoj noći se bolje upoznajte. Bliže sarađujte, dosta porodica vrlo malo razgovara, zapravo roditelji ne znaju šta đeca hoće. Đeca opet ne razumiju svoje porodice DUH ZAJEDNIŠTVA I PORODIČNE LJUBAVI Dolazi nam Nova godina. Dolazi javno i tačno znamo kada. Skoro sve o njoj znamo, pa zašto da je ne dočekamo domaćinski. U veseloj atmosferi. Najbolje u porodičnom krugu jer današnje porodice se ne poznaju dovoljno. Nezaboravna novogodišnja noć biće samo ako sve članove privolimo da osjete domaću atmosferu. Atmosferu zajedničke radosti. Decembar je mjesec koji ima neki poseban tretman. Svi sabiramo svoje račune. Zadužio nas je za dosta toga. No prije konačnog obračuna sa njim moramo obratiti pažnju na naš svakodnevni život.

Tu posebno sve treba da sija i da sva porodica da svoj doprinos koliko ko može. Svi će pronaći svoj kutak i svoja zadovoljstva, kreativnost. Za to postoji poseban motiv. Dolazi Nova godina. Novogodišnji sjaj je od svih najsjajniji. Decembar i porodica su određeni za to. Nezaboravna novogodišnja noć u porodičnom krugu biće naša noć, biće naša ako se odlučimo za tu varijantu. Nema razloga da se ne odlučimo. Jasno je svima da i roditelji i đeca imaju svoje društvo, i da svi jedva čekaju sadržaje novogodišnje noći. Ipak da dobro razmislimo da li bi ta noć bila korisnija

DOMAĆA ATMOSFERA Zajedničke dekoracije: kuća, stan, dvorište, ulica, drvo.... sve je to izazov za kreativce. Kao primjer uzimamo drvo ispred kuće ili stana. Treba ga malo našminkati za svečani doček. Okititi svjetiljkama, lančićima, ukrasima raznih boja. Ako je još i četinar daće potpuni efekat. Tada može poslužiti i kao jelka. I eto radosti za najmlađe. A tek kad poslije ponoći nađu poklone ispod, njihovoj sreći neće biti kraja. Kad sve to prošara snijeg biće kao u bajci. Oni stariji i oni najstariji imaju takođe svoja zaduženja. Svi su složni i vesele se u svakoj sitnici, poklonima takođe. Pokloni čine posebnu radost. Rekla

„Nikome ništa ne dugujete, osim da volite jedni druge“, rekao je apostol Pavle Kako da uljepšamo kuću, stan, dvorište, terasu i uopšte naše okruženje? Mnogo toga se može uljepšati i popraviti da u Novu godinu uđemo kao novi. I putići i staze i kapije i ograde treba očistiti od opalog lišća koga ima napretek. Sve treba očistiti i usijati jer će tad i Nova godina biti čistija i bolja. Sve što ne valja spakovaćemo u kese, odložiti na za to određeno mjesto. Strogo određeno. Jer neka bude čisto. Ove Nove godine počinjemo poštovati sebe, prirodu. Pa kad sve oko kuće uglancamo prelazimo na glancanje kuće ili stana svejedno.

u krugu porodice. Pa zar to nije prilika da se u toku same pripreme i rada više zbližimo, iskažemo neke svoje želje, budemo tolerantni i sa razumijevanjem rješavamo probleme. Neka sve bude u drugom planu pa čak i dolazak Nove, a lična sreća i zajedništvo poenta svega. Izgubljeno vrijeme teško je nadoknaditi, ono je najskupocjenije od svega i čini svoje. Ovaj dan se nikada neće vratiti. Ali može biti zabilježen u našem životu ako ga iskoristimo čineći dobro. Zato vrijeme rasporedimo za svaki posao da ne bi prohujalo pored nas, a da nas i ne primijeti.

111

bih, magija poklona. Oni su zaista važni. A najvažniji oni koje sami osmislimo. Lijepo upakovani i snažna crvena boja mašne govore više od riječi. Obične sitnice mogu posebno da nas obraduju i razvesele. Lijepo upakovani ukrasi za jelke, za kuću, vrećice sa kolačićima, čokoladom, bombonima, cvijeće, knjige i druge stvari naći će prave ljubitelje ljepote. Poklon uvijek predajemo sa osmijehom. Vrijednost nikad ne stavljamo u prvi plan. Darivanje je umjetnost. Emocije i iskrene želje govore o otvorenosti srca. Tu su da osjetimo stisak ruke i sjaj u očima.

PORODIČNO SLAVLJE NOVE GODINE - JAČA PORODIČNE VEZE Ako nekog želimo obradovati specijalnim i posebnim poklonima to radimo sa posebnim emocijama, sa srećom uz pomoć mašte. Svi mi smo imali prilike i da poklanjamo i da primamo. Lični kontakti te vrste su najbolji učitelj šta je prikladno pokloniti za određenu priliku. Prije svega određenu osobu moramo poznavati, što znači

Možda zvuči čudno i nerealno da jedna zajednička porodična noć može da promijeni život članovima porodice. Eto, decembar je idealan za to naslijedi prethodnu. Sigurno misli da može puno toga da popravi i ispuni neispunjene želje. Pa to je mislila i stara. Svaka u decembru sabira račune i nije zadovoljna. Dio programa je ispunila, dio nije. Mislila je da će postići više od planiranog. Ostaje nam kao što sam već rekla da mudro koristimo novo vrijeme. Šanse uvijek postoje, neke su ipak nepovratne, a neke se češće nude. Ne moramo uvijek misliti samo na vrijeme, nego uporno raditi pa će doći do željenog rezultata. Prije ili kasnije neka sat bude samo ukras na vašoj ruci. Možemo li zaista prkositi vremenu. Nemojte me pogrešno shvatiti, jer ja nijesam pesimista već samo reagujem na tu trku sa vremenom.

Odmorite za praznike svoja čula dok se osjetite lagani kao leptir a onda naprijed u nove životne pobjede Ko skupi snagu da u porodičnom okruženju čeka Novu godinu možda nauči i neke lekcije za čitav život. Nekada je dovoljan djelić vremena i malo dobre volje da se krene pravim putem. Možda već od ove noći i sljedećeg dana. Od noći od koje svi očekujemo lijepe vijesti za bolji život. Pošto je porodica u ovom vremenu na dosta klimavim nogama, zašto ne iskoristiti novogodišnju šansu.

Darivanje je umjetnost. Emocije i iskrene želje govore o otvorenosti srca

znati njezine želje i mogućnosti da ne bi napravili pogrešan izbor. Skupi pokloni često mogu biti greška. Zato birajte poklone sa stilom i odmjerenošću. Čini mi se još dočekujem staru, a ono već stiže Nova godina. Prosto ne znam kad čas prije? Kao da jedva čeka da

112 CAFFE MONTENEGRO

Možda ovo zvuči čudno i nerealno da jedna zajednička porodična noć može da promijeni život članovima porodice. Eto decembar je idealan za to. U njemu počinje osmišljavanje i kreiranje. Donesite plan - počinje realizacija plana. Prvo kuća- šta uraditi i u njoj. Zatim šta uraditi van kuće. Pred nama je otvoreno polje. Putevi vode na razne strane. Porodični biznis je izuzetno važan. Tu svi članovi nose svoje obaveze. Kreativnost

je uvijek cijenjena, a domaća radinost posebno. Mnogi stari zanati mogu oživjeti. Vješte ruke mogu mnogo toga uraditi. Stariji imaju mnogo veći izbor, koji zavisi od njihove mašte i umjetnosti. Djeca takođe imaju šansu da počnu svoju kreativnost. Za početak mogu napraviti kućicu za ptice, što više vremena da provedu napolju, na čistom vazduhu, šetnji kroz šumu ili uz rijeku, što uliva novu svježu energiju za bavljenje korisnim

stvarima. A tek ako bude snijega, radosti neće biti kraja, kad se osjeti škripa po nogama, tada nastaju razne igre i pravljenja figura. Uslov za sve ovo je da bude snijega u decembru pred Novu godinu. Ove zajedničke noći i sto će se postaviti po želji svih ukućana. Svjećice, ukrasi, posuđe po želji svih. Pa iako bude šarenilo mimo nekih propisa, to je samo znak su svi tu, noćas, zajedno.

„Svaki čovjek vrijedi e onoliko koliko životn to ne radosti ima u njemu, i tihe, bučne i spoljne, nego dosti duboke i unutrašnje ra koja je upućena na stvaranje u opštem interesu“. Ivo Andrić

PORODICA JE NEPROCJENJIVA NOĆ ZA RAZGOVORE ZA KOJE SE INAČE NEMA VREMENA Tu se spremaju i razni specijaliteti u čemu učestvuju svi u porodici prema svom znanju i želji. Uz razne đakonije i piće mogu se voditi prisni razgovori. Razgovarati se može o svemu i svačemu. Sve generacije imaju svoje obaveze, različite potrebe. Ova vaša zajednička noć neka počne rešavati probleme, ostvari povjerenje za njihovo rješenje. Dobro se ispričajte o svemu, sve su teme dostupne i dobrodošle. Jedna noć može da ostvari mnoge želje. Može da poveže još čvršće i vrlo stabilne porodice. Posebno je važno da učvrsti porodice koje nijesu najbolje povezane. Strpljenje i međusobno poštovanje dovodi do pravih rezultata. Ko skupi snagu da u porodičnom ambijentu čeka Novu godinu možda nauči neke lekcije za čitav život. Nekad je dovoljno malo vremena i malo razmišljanja da se shvati važnost porodice u ovom vremenu đe su prave stvari izgubile značaj. Prave vrijednosti su degradirane, a novac je postao simbol najvećih vrijednosti- nažalost.

Ukrali ste djelić vremena samo za sebe. Zamislite na tren da ste centar svijeta i da se sve vrti oko vas. Pa sigurna sam da znate da je porodica centar svijeta. Sve dobro i sve loše polazi iz porodice. A vi ste najbliži jedni drugima, uvijek ste tu u dobru i u zlu. Taj djelić vremena koji ste oteli od drugih za sebe može biti velika prekretnica u našem životu. A život je neprocjenjiv kao i porodica. U ovoj noći se bolje upoznajte. Bliže sarađujte, dosta porodica vrlo malo razgovara, zapravo roditelji ne znaju šta đeca hoće. Đeca opet ne razumiju svoje porodice. Za bliskost i saradnju potrebna

je volja, trud, poštovanje, razumijevanje, druženje, razgovor. Novac je zaista manje bitan, njega treba pravilno usmjeravati. „ Ako hiljadu puta ne uspiješ, pokušaj još jednom“. Sve uspješne porodice uvijek se drže zajedno, uspješni pojedinci u porodici su rezultat cijele porodice. Na kraju kad osvane novo januarsko jutro vi u tišini razmišljajte o decembarskoj noći koja je već za vama. Tišina je najbolji način da se sačuva životna energija. Odmorite svoja čula dok se osjetite lagani kao leptir a onda naprijed u nove životne pobjede.

113

JEDINSTVENO U CRNOJ GORI BIRAJTE MUZIKU PO VAŠOJ ŽELJI IDEALNU UZ VAŠ AMBIJENT

CM klub

članovi CM kluba

HILTON PODGORICA, Podgorica, +382 (0) 20 443443

SAVOJO, Buljarica +382 (0)67 672044

HOLEGRO, Ulcinj +382 (0) 30 423483

SENTIDO TARA, Bečići +382 (0) 33 404196

HOSTEL CITY CENTER, Beograd +381 (0) 11 2644055

SOKOLINE, Ostrog, +382 (0) 69 011444

HOTEL RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622623

SPLENDID, Bečići

HOTEL RESORT RUŽA VJETROVA, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

SPLENDIDO, Prčanj +382 (0) 32 301700

AMAN, Sveti Stefan +382 (0) 67 203444

HTP BOKA, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

SVETI NIKOLA APARTMANI, Kotor +382 (0) 69 237288

AMBASADOR, Podgorica +382 (0) 20 272233

HTP KORALI, Bar + 382 (0) 30 313070

SVETI NIKOLA, Kotor +382 (0) 69 429109

AMFORA, Kotor +382 (0) 32 305852

HTP PRIMORJE, Tivat +382 (0) 32671277

THE LONG BEACH HOTEL MONTENEGRO, Ulcinj

APART HOTEL PREMIER, Podgorica +382 (0) 20 406520

IMANJE KNJAZ, HOTEL RESTORAN, Podgorica +382 63 234567

THE QUEEN OF MONTENEGRO, Bečići +382 (0) 33 662662

ARIA, Podgorica +382 (0) 20 872570

IMPERIAL, Bar +382 (0) 30 455288

TREBJESA, Nikšić +382 (0) 40 731144

ASTORIA MONTENEGRO,

INSTITUT SIMO MILOŠEVIĆ, Igalo +382 (0) 31 658111

TRE CANNE, Budva +382 (0) 69 019999

KALAMPER, Bar + 382 (0) 30 361281

UDRUŽENJE HOTELIJERA I RESTORATERA CRNE GORE

KALAMPER HOTEL & SPA, Bar + 382 (0) 68 333833

UDRUŽENJE MALIH HOTELA

CAFFE DEL MARE, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

VARDAR, Kotor +382 (0) 32 325084

CARPE DIEM, cafe, Bar

VUKOV MOST, Nikšić +382 (0) 40 257131

CASA MIA, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

XANADU, Zelenika +382 (0) 31 684666

CASPER, Budva

ZAMAK POBORE, Budva +382 (0) 33 464601

CASTELLA, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

ZIYA, Podgorica +382 (0) 67 229000

CASTELLO DI BOKA, Stoliv +382 (0) 32 306260

ZLATIBOR MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

CASTELLO, Bar +382 (0) 30 350501

ZLATNIK, Beograd +381 (0) 11 3167511

CESARE, café-bar, Kotor

ŽABLJAK, Žabljak +382 (0) 77 400190

COPACABANA, Ulcinj

WIND ROSE RESORT 4*, Bar

CRUSH, Porto Montenegro, +382 (0)67 260614

CUBA, cafe bar, Petrovac

HOTELI ADRIA, Budva, +382 (0) 33 680800 AKVAMARINE, Budva +382 (0) 69 599299 ALBATROS, Ulcinj +382 (0) 30 423263 ALLURE PALAZZI KOTOR BAY HOTEL BY KARISMA Kotor

AUREL, Podgorica +382 (0)78 113333 BELVI, Bečići +382 (0) 33 425100 BEST WESTERN HOTEL ŠUMADIJA, Beograd +381 (0) 11 3514255 BEST WESTERN PREMIER HOTEL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 406520

KERBER, Podgorica +382 (0) 20 405405 KOSTAS, Podgorica +382 (0) 20 610100

BG CITY HOTEL, Beograd +381 (0) 11 6686805

LAGUNA HOTEL & RESTORAN, Podgorica +382 (0) 67 614777

BIANCA RESORT&SPA, Kolašin +382(0) 20 863000

LAZURE HOTEL &MARINA, Herceg Novi +382 (0) 69 360570

BOJATOURS, Podgorica +382 (0) 20 621153

MAJESTIC, Budva, +382 (0 )68 012940

BUDVANSKA RIVIJERA HG, Budva ,+382 (0) 33 451640

MARSHAL, Nikšić +382 (0) 67 065065

CASA DEL MARE, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

MB TURIST, Žabljak +382 (0) 52 361601

CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCESE, Podgorica, +382 (0) 67 875202

MD, Bar +382 (0) 30 305124

CRYSTAL, Petrovac +382 (0) 33 422100

MONTE CRISTO, Kotor, +382 (0) 32 322458

BOŽIĆ, Inđija +381 (0) 21 6420414

MIR, Zlatibor, +381 (0)69 5205001

BRILE, Kolašin +382 (0) 20 865021

MONTENGRO STARS HOTEL GROUP, Budva +382 (0) 33 773777

ČILE, Kolašin +382 (0) 20 865039

ONOGOŠT, Nikšić +382 (0) 40 243608

DANICA, Petrovac +382 (0) 33 46204

PALAS, Mojkovac +382 (0) 69 031385

DELFIN, Bijela +382 (0) 31 683093

PALAZZO RADOMIRI, Kotor +382 (0) 32 333172

DUKLEY GARDENS, Budva +382 (0) 69 170000

PALMON BAY, Igalo +382 (0) 31 332442

DURMITOR, Žabljak +382 (0) 52 360206

PERJANIK, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

EMINENT, Podgorica +382 (0) 20 664545

PODGORICA, Podgorica +382 (0) 20 402500

FORZA LUX, Kotor +382 (0) 33 333500

PRINCESS, Bar +382 (0) 30 300100

FRANCA, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622-623

FRANCA, Bar +382 (0) 30 55 920

REGENT PORTO MONTENEGRO, Tivat 382 (67) 28 27 86

FRANCA, Pljevlja +382 (0) 77 300067

RIVIJERA, Petrovac +382 (0) 33 422100

HAUS FREIBURG, Ulcinj +382 (0) 30 403008

ŠAJO, Budva +382 (0) 33 460243

116 CAFFE MONTENEGRO

UGOSTITELJSKI OBJEKTI 21 MNE URBAN BISTRO, Podgorica +382 (0) 69 888222 A CLUB RESTAURANT, Budva, + 382 (0) 68 111122 ALMARA BEACH CLUB, Oblatno, Tivat AL POSTO GIUSTO, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 AMFORA, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658 AMICI, kafeterija, Nikšić ARENA, cafe bar, Bečići ASTORIA RESTORANI ATRIUM, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 BAHUS, rest. - vinoteka, Podgorica BAJOVA KULA, Kotor BAR BAY CLUB,

Bar +382 (0) 68 444485 BARAKUDA, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 BASTION, restoran, Kotor BB, restoran, Bar BLANCHE, restoran, Pržno BLUE RIVER TARA KOMPLEKS, Plužine, Šćepan Polje + 382 (0) 67 404303 BOCASA (BEACH & RESTAURANT), Kamenari, + 382 (0) 67 600973 BONELA GREEN BAZAR, Podgorica, +382 (0) 68 024646 BONITA, pizzeria, Kotor BONSAI FRESH MARKET&BAR, Podgorica, +382 (0) 67 170681 BYBLOS I SHISHA LOUNGE, Podgorica +382 (0) 67 311 342 ROYAL, cafe bar i plaža, Bar

ČAROLIJA, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 ČUDNA ŠUMA, cafe bar, Žabljak ĆATOVIĆA MLINI, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 DE GUSTIBUS, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 DIAMOND, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 DOMINUS, cafe bar, Petrovac DONNA KOD NIKOLE, restoran, Budva DUKLEY BEACH LOUNGE, Budva +382 (0) 69 160000 DURANTE, Ulcinj +382 (0) 30 373701 DURMITOR, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 DURMITOR, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 ĐARDIN, restoran, Perast +382 (0) 67 221219

ECO RESORT PLAVNICA, Golubovci +382 (0) 20 088044

MAINA, restoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

PORTOBELLO, cafe - bar, Kotor

TRPEZA, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

EKO KATUN, Kolašin +382 (0) 20 860150

MAREZA, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

PORTUN, restoran Nikšić

TURIST, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

ELLAS, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115

MARUŠKA KONOBA, Podgorica +382 (0) 67 259833

POSLASTIČARE FONTANA, Nikšić

VELVET COCKTAIL KLUB, Podgorica

ELIT LOUNGE RESTAURANT AND BAR, Podgorica +382 (0) 67 866222

MAYKA BY ETNO SELO MONTENEGRO, Podgorica + 382 (0) 69 486806

PREMIER, café - bar, Podgorica

VENOM, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

EMPORIO CLUB, Budva

MEDITERRANEO, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

PRESTO PIZZERIA, Podgorica +382 (67) 630-631

VERIGE 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

ETNO SELO MONTENEGRO, Brezna +382 (0) 67 209049

MOGREN I, plaža i plažni restoran, Budva

REGINA, Tivat

VIDIKOVAC, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

EVROPA, poslovni centar, Berane

MOMČILOV GRAD, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

VILA ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

FINESTRA WINE BAR & SHOP Luštica

MONTE CARLO, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

RESTORAN DOLCE VITA I PLAŽA STIJENE, Rafailovići

FOREST, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766

MONTENEGRO CAFFE PUB, Podgorica

FORZA, poslastičarnica, Kotor

MONTEFISH, Tivat, +382 (0) 32 670250

GAETA, Cetinje

MOVIDA BEACH, Tivat, +382 (0) 63 222011

GALION, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

MTV, picerija, Petrovac

GARDEN RESTORAN & PIZZERIA, Podgorica+382 (0) 67 265066

NACIONALE, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

GIARDINO, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

NAUTILUS, café - bar, restoran, Igalo

GIARDINO, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

NEVIDIO, Etno selo + 382 (0) 69 449539

GRISPOLIS, restoran, Tivat +382 (0) 69 357657

NIK GOLD PIVNICA, Budva +382 (0) 33 452815

HACIJENDA, latino bar, Budva

NK PUB, Nikšić

IBON, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

ONE RESTAURANT Porto Montenegro, +382 (0)67 486 045

IZVOR, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

O SOLE MIO, restoran - pizzeria, Budva

JADRAN - KOD KRSTA, restoran, Budva

P.C. ATRIJUM, Nikšić

JAVOR, NAC. RESTORAN PANSION, Žabljak +382 (0) 69 014385

PALADIUM AUTOMAT CLUB, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

JAVOROVAČA, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

PANINI, Petrovac

JEZERO, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

PAPILON, cafe bar, Rafailovići

K-2, picerija Nikšić

PARADISO, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

KALAMPER, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

PEOPLE’S BEACH BAR, Igalo +382 (0) 68 249239

KALAMPER, restoran, Bar

PER SEMPRE, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

KAPETANOVA KONOBA, Rafailovići

PG AKADEMIJA, rest., Podgorica +382 (0)67 661777

KARAMPANA, Kotor +382 (0) 69 045223

PIAZZA, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

KNJAŽEVA BAŠTA, restoran, Bar

PICADO KLUB, Podgorica +382 (0) 20 622226

KOLIBA, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

PINTA LOUNGE BAR, Podgorica +382 (0)20 510018

KONAK, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

PLANET, cafe bar, Bar

KRUŠO, konoba, Herceg Novi

PLAŽNI BAR QUESTO QUELLO, Sutomore, +382 (0)67 348007

KULA, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

POD MURVOM, restoran, Bečići

L’ ANGOLO, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

POLO, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

LA ESQUINA, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

PORT CLUB BOWLING, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

LAGUNA, restoran, Podgorica

PORTO, Budva

LUPO DI MARE, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

PORTO, restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

RIBAR, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053 RIBARSKO SELO, Žanjice RIBNICA, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600 RIČARDOVA GLAVA, restoran - plaža, Budva

VINOTEKA ENOMANIJA, Budva +382 (0) 33 453003 ZELENI GAJ, cafe bar, Budva CAFFE MOZART, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

RISAN, rest., Risan +382 (0) 32 371805

BRENDOVI, PROIZVOĐAČI

RITTER, Cetinje

ALEKSANDROVIĆ, VINARIJA, Oplenac, Srbija

RIVERSIDE RESTORAN, Nikšić, +382 (0)67 9188323

ALEKSANDRIJA, Herceg Novi

ROCKY BEACH, Utjeha, Bar

AQUA VIVA

SAILOR, restoran, Žanjice + 382 (0) 69 267220 SAMBA, restoran, Bar SAN REMO, restoran picerija, Rožaje SAVARDAK, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264 SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503 SICILIA, italij. pekara i pizzeria, Podgorica SKALA SANTA, konoba, Kotor SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900 SPORT CLUB, Podgorica

ARTCAFE, Podgorica +382 (0) 67 665511 BAMBI BAMBI - VODA “DUBOKA” BAMBOOS, Podgorica +382 (0) 69 060171 BRUNOCAFFE, Podgorica +382 (0) 67 544688 CARLSBERG SRBIJA CEDEVITA, Zagreb DALMACIJA VINO, Hrvatska DALVINA WINERY, Makedonija DON PAKY, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 EVIAN

SQUARE CAFFE, Podgorica +382 (0)68 512512

FARMAN SAPORI (ILLY CAFE), Kotor +382 (0) 32 323585

STARA VAROŠ, cafe bar, Žabljak

FREIXENET

STARI GRAD, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

FRUCTAL, Ajdovščina Slovenija

STEAKHOUSE GRILL, FISH & MEAT, restoran, Podgorica + 382 (0) 68 825956

HAUSBRANDT, +382 20 875773

SVERA, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, +382 (0) 20 870145

TAG, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

KIMBO CAFFE,

TAJSON, cafe bar, Rožaje TAPAS BAR LAS RAMBLAS, Bar

FRIKOM

KAMNIK, Skoplje, Makedonija KNJAZ MILOŠ LEDO

THE OLD FISHERMANS CLUB, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

MATUŠKO, VINARIJA, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

TRAMONTANA, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

MANUEL CAFFE

TRATTORIA GIARDINO, restoran, Podgorica TRI ŠEŠIRA, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686 TROJA, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

MARTEX, Cetinje MAX CORP, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 MESOPROMET, industrija mesa, Bijelo Polje

117

MUSIĆPAK, Podgorica +382 (0) 69 072 866

ECCOLO, Budva +382 (0) 33 454624

NAVA RENT A CAR, Podgorica +382 (0) 67 600600

EFEL MOTORS, Podgorica +382 (0) 20 210910

NEXT, FRESH&CO.

ENIGMA COMPANY, Nikšić +382 (0) 68 830803

NIVEA PERNOD RICARD PIRELLA, Podgorica +382 (0) 20 883350 PIVARA TREBJESA D.0.0., Nikšić PLANTAŽE, Podgorica +382 (0) 20 658111 PLENKOVIĆ, VINARIJA, Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 PODRAVKA D.O.O., Podgorica +382 (0) 20 872188 PODOSTROŠKO VINO, Ostrog +382 (0) 67 898000 RB GLOBAL, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 RONNEFELDT, +382 (0) 20 875773 ROSA SIMČIČ, VINARIJA Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200 SLATKA TAJNA, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

ES SYSTEM K BALKAN, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3SPIRITS, Podgorica, +382 (0) 20 291030 HORECA EXPO, Beograd +381 (0) 11 3447125 JELA KOMERC, Rožaje +382 (0) 51 278605 JELA PLUS, Dubrovnik +385 (0) 20 456220 LAMEX COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 247308 LIPOVAC VINARIJA, Cetinje +382 (0) 67 216766 MAPRENAT, Tivat +382 (0) 32 684510 MONTE JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 665131 MONTECCO INC, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 MONTEFINO WINE DOO, Bar +382 (0) 69 236008

SONY ERICSSON

M-G TRADE, Podgorica 382 (67) 33 35 40

SRNA, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

OFFICE CENTAR, Podgorica +382 (0) 20 626451

SUN ICE CREAMS (DONZE D.O.O), Podgorica +382 (0) 20 625791

ORBICO DOO, Cetinje +382 (0) 41 232164

TUBORG

ORIGINAL TEAM, Kruševac +381 (0) 69 3011983

ULJARA ABAZOVIĆ, Bar +382 (0) 30 361133 VERO MODA, Podgorica +382 (0) 68 001006 VODA VODA,

PG PAK, Podgorica 382 (0) 68 880211 PLUS D.O.O. , Podgorica +382 (0)20 875773

VLADO BEUATY BAR,

RUSTORG MONTENEGRO DOO, Bar +382 (0) 67 363585

VINARIJA VELIMIROVIĆ Danilovgrad +382 (0) 69 077180

SAO CAFE, Nikšić +382 (0) 67 270333

ZVONKO BOGDAN VINARIJA, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

ŠKORPION D.O.O., Herceg Novi +382 (0) 31 335115

TAŽEX, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

DISTRIBUTERI, ZASTUPNICI

TIME JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 664864

ATLAS MARINE, +382 (0)69 753663

VABCOM, Podgorica, +382 (0) 67 024005

BALEVIĆ TRADE, Budva +382 (0) 33 452686

VITIS D.O.O, Podgorica +382 (0) 67 494583

BAR KOD, Podgorica

VOLI MOTORS, Podgorica, +382 (0) 20 445065

BARISTTA KAFA, Nikšić +382 (0) 68 261207

WEST PIONT, Podgorica, +382 (0) 344788

BERBA, Porto Montenegro +382 (0)67 333 855

CG EX MIRAGE, Petrovac

PREDUZEĆA

CITY MODA, Podgorica +382 (0) 20 451972 COMPANIA DE VINOS MONTENEGRO, Morinj, + 382 (0) 69 507708 DAR KOZMETIKA, Beograd +381 (64) 646148198 DI BAR, Budva +382 (0) 33 454104 DESTILERIJA ZARIĆ, Podgorica +382 67 175 175 DUWL D - TRADE, Podgorica +382 (0) 20 634 901

118 CAFFE MONTENEGRO

A.D. MARINE, Bar +382 (0) 30 313906 ABN TRADE CRNA GORA +382 (0) 31 322205 AD CENTRO JADRAN, Bar +382 (0) 30 346341 ALO TAXI, Podgorica 19700 AMICA, Budva +382 (0) 67 447712 AQUA SKI, Bečići +382 (0) 69 331585 ARTE DOLCE,

Budva +382 (0) 33 459259

Nikšić +382 (0) 77 272 722

BALLOON, Kotor +382 (0) 32 323030

K2, RAFTING KLUB, Nikšić +382 (0) 40 213431

BEOGRADSKI SAJAM TURIZMA, Beograd, +381 (0) 63 477430

KINGS, Podgorica +382 (0) 20 624625

BONESA, Bar +382 (0) 30 346250

LF SPA , Italija +39 0547 341257

CAPITAL PLAZA, Podgorica +382 (0) 67 023223

Hrvatska +385 98 9278668

CACAO BEAUTY CENTER, Podgorica +382 (0)69 338898 CER STYLE, Podgorica, +382 (0) 68 834834 CEROVO, Bar +382 (0) 30 550500 COGIMAR, Ljuta-Kotor

LUK-TRADE, Bar +382 (0) 30 316710 LUKOIL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 219415 LUNATEX, Bijelo polje, +382 (0)69 975518 LUŠTICA BAY, www.lusticabay.com

COMP - COMERC, Nikšić +382 (0) 40 218746

LJETOPIS AUTOMOTIVE DOO (MERCEDES-BENZ), Podgorica +382 (0) 67 660660

COMPANY “VIGO”, Kotor +382 (0) 67 544933

MAESTO LINE, Podgorica +382 (0) 67 660660

CONCORDIA COMMERCE, Ulcinj +382 (0) 30 411206

MALL OF MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 625314

COSMETICS MARKET, Podgorica +382 69 301126

MARINA SV. NIKOLA, Bar +382 (0) 30 313911

CRNOGORSKI TELEKOM, Podgorica 1500

MARINA TORTE, Podgorica +382 (0) 69 021557

CS/SALES TNT EXPRESS, Podgorica +382 (0) 20 606450

MERCATOR-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

DELTA CITY, Podgorica +382 (0) 68 878637

METROPOLIS, Podgorica

DIRECT MARKET CONSULTING, Podgorica +382 (0) 69 066270

MG TRADE, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

DISPLAY, Bar +382 (0) 30 316710

MIKEL F –DIAMOND CENTER, Podgorica

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE, Podgorica 19100

MONTEFISH, Tivat +382 (0) 32 675250

ESTERA, Bar +382 (0) 30 340523

MONTE SWISS, Bar +382 (0) 69 531447

EXPONAT, Kotor +382 (0) 32 302584

MONTENEGRO AIRLENS, Podgorica +382 (0) 20 664433

FOTO BONI, Podgorica +382 (0) 20 667505

MONTENEGRO BUSINESS ALLIANCE, +382 (0) 20 622728

FOTO RIVA, Podgorica +382 (0) 20 667620

MONTE VINO, Internacionalni salon vina, Podgorica, +382 (0) 67 569034

GARDAŠEVIĆ PREVOZ, Nikšić +382 (0) 40 214382 GORANOVIĆ INDUSTRIJA MESA, Nikšić, +382 (0) 77 400001 GRAFIČKI CENTAR MERCATOR, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444 GRUPPO PALAZZETTI, Itally +39 0434 922922 GUARDIAN, Budva +382 (0) 33 456040 HABITAT, Podgorica +382 (0) 20 228009 IMPERIJAL SHOPPING CENTAR, Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601 INTERESTA, Podgorica +382 (0) 20 227484 INTERSPORT Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 JADRANSKI SAJAM, +382 (0) 33 410410 KAMINI DRAGOVIĆ, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 KAPILOGOS, Budva +382 (0) 69 219 403 KARISMA HOTELS & RESORTS K&M SISTEM,

M TEL, Kralja Nikole 27-a, Podgorica MUZIČKI CENTAR CRNE GORE, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX D.O.O., Podgorica +382 (0) 67 454545 OCTOPUS DOO, Bar +382 (0) 69 622243 OFTALENS, Podgorica +382 (0) 20 601905 OLIO PROM, Bar +382 (0) 30 342304 OPTIKA MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 OPUS 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 PADELLA, Tivat +382 (0) 32 673560 PACO MONTE, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 PAK CENTAR, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 PARAH, BUDVA PERFECT GROUP, Podgorica +382 (0) 20 205065 PINGVIN, Kotor +382 (0) 69 050529 PORTO MONTENEGRO, Tivat +382 (0) 32 674660

PRINC - MONT, Ulcinj +382 (0) 30 413202 PRIVREDNA MREŽA BALKANA, Beograd +382 (60) 30 45 600 RENAULT ALLIANCE, Cetinjski put bb, Podgorica ROKSPORT, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 ROYAL STUDIO, Podgorica +382 (0) 20 240286 SI&SI, Kotor +382 (0) 32 322060 SMART GYM-DJEČIJI FITNES CENTAR, Podgorica +382 (0) 63 843001 SMART VISION D.O.O., Beograd, Srbija +381 (0) 11 6300753 SMRČAK, Podgorica +382 (0) 20 280719 SOCIETE GENERALE MONTENEGRO, Podgorica, +382 (0) 67 252123 SOHO CITY, Bar, +382 (0) 67 002233 STUDIO SYNTHESIS, Podgorica + 382 (0) 20 228083 SYRUPS, Podgorica + 382 (0) 68 008337 TECE, Zagreb +385 91 2 8323 12 TECHOCOOLING, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807

Podgorica +382 (0) 20 227114

Podgorica +382 (0) 20 642367

+382 (0) 77 100001

ĆILIMARA, Podgorica +382 (0) 69 549892

SANITEH D.O.O., ZAGREB +385 91 3818139

OPŠTINA BUDVA, +382 (0) 33 451451

ČISTO, Podgorica +382 (0) 67 660077

SANITEKO D.O.O., Podgorica; +382 (0) 20 643301

OPŠTINA ULCINJ, +382 (0) 30 412413

CUBICO, Podgorica +382 (0) 20 228181

SHOLLEX, Podgorica +382 (0) 20 206100

TO BAR, +382 (0) 30 311633

CUNGU & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

SPA MEDICA, Podgorica+382 (0) 67 835 565

TO BERANE, +382 (0) 51 236 664

DAKOM, Podgorica

STORKS, Podgorica +382 (0) 20 891670

TO BIJELO POLJE, +382 (0) 69 326877

DD WELNESS SOLUTIONS, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

SURFMONT, Kotor +382 (0) 32 322256

TO BUDVA, +382 (0) 33 402814

DR TRADE, Podgorica +382 (0) 20 261072

TEHNOBAR, Podgorica +382 (0) 20 262091

TO CETINJE, +382 (0) 41 230 250

EKOPLANT, Podgorica +382 (0) 20 281010

TELEMONT, Podgorica +382 (0) 20 511700

TO DANILOVGRAD, +382 (0) 20 816015

ENT - EXT, Podgorica, +382 (0) 20 260831

TERMIKO, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

TO HERCEG NOVI, +382 (0) 31 350820

ENZA HOME, SALON NAMJEŠTAJA, Podgorica, +382 (0) 69 339978

UNION DRVO, Beograd +381 (0)11 3281879

TO KOLAŠIN, +382 (0) 20 864254

FADIS, Bar +382 (0) 30 341703

VELUX, Beograd www.velux.rs

TO KOTOR, +382 (0) 32 322886

GASTRO GROUP, Podgorica, +382 (0) 69 871841

VG GROUP, Bar +382 (0) 30 341733

TO MOJKOVAC, +382 (0) 50 472428

GORENJE, Podgorica +382 (0) 20 251152

VIBACOM, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

TO NIKŠIĆ, +382 (0) 40 213262

HIGIJENA, Podgorica +382 (0) 20 272405

VOLCANO KLADIONICE

TO PLJEVLJA, +382 (0) 52 300148

TELENOR, Podgorica 1188

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

TIM KOP, Podgorica +382 (0) 20 606450

ICECOM, Podgorica +382 (0) 20 290402

VAPOR, Podgorica +382 (0) 20 262107

IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873

VOLI TRADE, Podgorica +382 (0) 20 445000

KOVING-M, Podgorica + 382 (0)20 510504

V & B INVEST, Podgorica; +382 (0) 67 322111

KRAFT, Podgorica +382 (0) 20 212150

WOMENS WORLD, Podgorica, +382 (0) 69 868797

LA GALLERIA, Podgorica + 382 (0) 69 206602

YC YUG, Bar +382 (0 )69 062709

LA DORICA, Bar; +382 (0) 30 314135

VENETA PLAMEN, Podgorica, +382 (0) 69 661140

LA MIA CASA, Podgorica +382 (0) 69 333100

ZLATARA BALTEZ, Bar +382 (0) 67 540552

LUMAR, Podgorica +382 (0) 20 218447

ZLATARA MIKEL F, Podgorica +382 (0) 20 230097

MI-RAI, Nikšić +382 (0) 40 256123

ZLATARA ONYX, Budva

MONTEX ELEKTRONIKA, Podgorica +382 (0) 20 255900

ZLATARA VERA, Niksic +382 (0) 67 890880

MONTORA SOFTWARE, Podgorica +382 (0) 20 620003

OBJEKTA, Tivat +382 (0) 67 600603

WINTERHALTER GASTRONOM, Budva, +382 (0) 69 238451

TURISTIČKE AGENCIJE DAA MONTENEGRO D.O.O , Podgorica FORZA CATTARO, Kotor +382( 0) 32 304068 ITAS TRAVEL AGENCY, Nikšić +382 (0) 40 242202

TO PODGORICA, +382 (0) 20 673679 TO ROŽAJE, +382 (0) 51 270158 TO TIVAT, +382 (0) 32 671324 TO ULCINJ, +382 (0) 30 412333 UPRAVA POMORSKE SIGURNOSTI, Bar +382 (0) 30 313240 TO ŽABLJAK, +382 (0) 52 361802

LONDON BRIDGE NVO, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, MAGELAN, Novi Sad +381 (0) 21 420680 MEMENTO ME MARKETING & COMMUNICATIONS, Podgorica, +382 (0) 69 383858 MONTENEGRO HOLIDAYS, Budva +382 (0) 33 402522 MY TRAVEL, Nikšić +382 (0) 40 220021 NEVIDIO CANYONING, Nikšić +382 (0) 69 041213 PLANET TOURS, Podgorica +382 (0) 20 231008 TALASTURS, Bar +382 (0) 30 312182

OPREMANJE

OMNIPROMET, Bar +382 (0) 30 314340

AL GALLERY, Podgorica +382 (0) 20 225776

PLAVA DEVETKA, Herceg Novi +382 (0) 31 335999

ANTIQUES STANKOVIĆ, Kotor +382 (0) 69 071819

POLY DEC, Beograd +381 (0) 11 3540650

ARTI HOME CENTAR, Bar

PROGRES AND CO., Nikšić +382 (0) 40 251011

ATENA BOHOR, Budva +382 (0) 33 456280

PROMADURA FLOORS, Bar +382 (0) 30 316136

TURISTIČKE ORGANIZACIJE I ORGANI UPRAVE

AUDIO DREAM, Podgorica +382 (0)67 824782

PROMOTIVE, Podgorica +382 (0)20 886185

AV OPREMA, Kotor +382 (0) 68 042157

RAKOČEVIĆ RADINOST, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

BC INŽENJERING, Nikšić, +382 (0) 40 252266

RAPEX, Bar +382 (0) 30 341244

CERCAMP DOO, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

RIBNICA COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 669318

ČIKOM,

ROCKY & PISTOLATO,

UDRUŽENJE TURISTIČKIH AGENCIJA CRNE GORE

I SREDNJIH PREDUZEĆA, +382 (0) 20 406301 ATLAS TOURS DOO, Podgorica +382 (0) 69 014 259 BARSKA PLOVIDBA AD, Bar +382 (0) 30 311300 DIREKCIJA ZA IZGRADNJU PUTEVA CG, +382 (0) 20 224493 NACIONALANA TURISTIČKA ORGANIZACIJA,

119

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------------------------------

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: ma • maksimalne energetske eﬁkasnosti • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa

Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

KIC

3-5.decembar

decembar 2018.

Ambasada Izraela u Beogradu i KIC

Sala DODEST - 20h

DANI IZRAELSKOG FILMA Ispod ćutnje (2016) Režija Erez Mizrahi, Sahar Shavit / Uloge: Amos Tamam, Adva Bolla, Roy Fink

Izraelska ljubavna priča

(2016)

Režija Nir Bergman / Uloge: Rotem Abuhab, Emma Alfi Aharon, Naama Arlaky

Multimedijalna sala - 19h

3. poneđeljak

utorak

srijeda

Tribina sa Snežanom Radojičić: Biciklom do Sjeverne Koreje

Snežana Radojičić je vozila sedam dana bicikl kroz najzatvoreniju zemlju na svijetu, a na tribini u Podgorici opisaće ukratko svoj Put, od časa kada je rekla „ne“ konvencionalnom životu, do danas.

Multimedijalna sala - 19h

5. srijeda

(2017)

Režija Dan Wolman / Uloge: Avraham Aviv Alush, Alex Ansky, Idan Barkai

Spasavajući Netu

poneđeljak

Koncert ansambla plesnog kluba “Sonrisa”

Velika sala - 20h

utorak

Predavanje arhitekte Petra Perovića na temu kultura i arhitektura

Dramski studio ''Prazan prostor'', Sistem UN u Crnoj Gori i KIC Interaktivna predstava

Sala DODEST - 18h

Ljubav i nasilje

petak

Predstava je dio kampanje 16 Dana aktivizma protiv nasilja nad ženama.

Režija: Petar Pejaković / Igraju: Miki Popović, Ivona Raković, Marta Šćekić, Ognjen Sekulić, Pavle Marković, Marija Marković, Jelena Drakulović, Kristijan Blečić, Andrija Jokanović, Marina Pavlović, Sergej Pavlović Izložbeni hol - 19h

petak

12. srijeda

Jednakost i različitosti u multikulturalnom društvu

Izložba polaznika kratkog kursa fotografije posvećenog Međunarodnom danu ljudskih prava. Izložbeni hol - 19h

Izložba slika

utorak

14. petak

Nikole Buškovića Centar za građansko obrazovanje (CGO) i KIC

10-14.decembar Velika i DODEST sala

Susret veteranskih folklornih ansambala Crne Gore Promocija romana

Cerada od sopstvene kože autora Gorčina Blagojevića

Velika sala - 20h

11.

Solistički koncert

Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2018. Velika sala - 19h

American Corner

Miodraga Mike Uzelca Velika sala - 20h

Multimedijalna sala - 20h

petak

KIC POP HOR, NU Kutak i KIC

14.

MONTENEGRO POP FESTIVAL KIC POP HOR

18. utorak

I OKO 30 CRNOGORSKIH MUZIČARA dirigent prof. Saša Barjaktarović Godišnji koncert

Plesna škola ''Beauty'' INFO - 020 664 237 * BILETARNICA 9 - 20h * e-mail: kicpress@gmail.com * www.kicpodgorica.me * facebook: KICPodgorica * instagram: kic_budotomovic

Velika sala - 12h

subota - KIC premijere * KIC zadržava pravo izmjene programa

22.

NOVOGODIŠNJA AKCIJA TRAJE DO ISTEKA ZALIHA

20% POPUSTA NA CIJELI ASORTIMAN DO KRAJA JANUARA

Sanitarije

Кеramika

Česme

Pokreće život

www.cerovo.com / 030 550 500

NovogodišNja žurka

diSCo FEvEr 31.12.2018. I 21:00h

50€ po osobi NEograNičENa koNzumaCija kanapea i selekcije pića T. 068 800 251 | E. hello@thelivingroom-pg.com