Caffe montenegro br. 119 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 119 / decembar 2015 / Crna Gora / cijena 3eura

POSUĐE I SITNI INVENTAR

ZA UGOSTITELJSTVO

Bulevar Džordža Vašingtona 3/9 / 81000 Podgorica 020/228-181 / info@cubico.co.me

MOET & CHANDON Moët & Chandon je najveći i najpoznatiji svjetski proizvođač šampanjaca. Istorija ovog globalno poznatog brenda seže u daleku 1743. godinu kada je francuski vinar Claude Moët osnovao firmu tada nazvanu Moët et Cie (Moët & co.). Iako je i Claude imao poslovnih uspjeha, pravi uspon Moëta počinje krajem 18. vijeka kad je posao preuzeo njegov unuk Jean-Remy Moët. On je bio taj koji je nasljeđe pretvorio u simbol raskoši, zadovoljstva i ugleda. Šampanjci ove kuće vrlo brzo stekli su svoje poklonike među tadašnjom političkom elitom pa su tako u njima uživali mnogi svjetski vladari kao što su ruski car Aleksandar II, austrijski car Franjo II, britanska kraljica Viktorija i mnogi drugi. Jedan od najvećih ljubitelja Moëtovih šampanjaca bio je i francuski car Napoleon koji je često uživao u bogatim gozbama na Moëtovom imanju. Upravo njemu u čast, ponos kuće i najprodavaniji šampanjac nosi ime Brut Imperial.

Uvoznik i distributer za Crnu Goru MAX corp, Podgorica, Donja Gorica bb, Montenegro T: +382 (0) 67 000 505 / E: silverteam@t-com.me

CENTAR UGOSTITELJSKE OPREME TERMIKA šporeti, roštilj, pasto-cookeri, friteze RASHLADA hladni radni stolovi svih dimenzija, vertikalni frižideri i zamrzivači, rashladne komore...) NEUTRALA radni stolovi, sudopere, nape...) LINIJE ZA PRANJE POSUĐA LEDOMATI KONVEKTOMATI ZA PEKARSTVO I PRIPREMU MESA PIZZA PEĆI MIXERI ZA TIJESTO I KREMOVE MALI UGOSTITELJSKI APARATI tosteri, salamoreznice, palačinkarnice) BARSKI APARATI cijeđenje agruma, lomljenje leda, šejkeri) KAFEMATI I MLINOVI ZA KAFU KOMORE ZA BRZO ZAMRZAVANJE MAŠINE ZA PROIZVODNJU SLADOLEDA labe pasterizatori, točilice) IZLOŽBENO PRODAJNE VITRINE ZA SLADOLED I KOLAČE PROFESIONALNI SISTEMI ZA PRANJE RUBLJA

...........

......

.................................................................................................

Projektovanje kuhinjskih tehnologija za restorane i hotele, uključujući gasnu, elektro i vodovodnu instalaciju. Projekti su prilagođeni namjeni i raspoloživom prostoru u objektu, ponudi hrane koja se priprema i zahtjevima kupaca u pogledu cijene i funkcionalnosti. Projekti tehnologija kupcima opreme se ustupaju gratis!

......

...........

OPREMANJE

PROJEKTOVANJE

.....................................................................................................................

IceCom City kvart, Podgorica (preko puta Delta City-ja) tel: 020 290 402 fax: 020 290 405 mob: 069 335 333 e-mail: icecom@t-com.me web: www.icecom.me

...........

..........................................................................................................................................

....................

...........

GASTRO I PEKARSKI KONVEKTOMATI

..................................................

PROFESIONALNI SISTEMI ZA PRANJE RUBLJA

CENTAR UGOSTITELJSKE OPREME

sadržaj

14 10 Sasvim lično: Vunene čarape

14 Kamnik: Vrhunska makedonska vina u Crnoj Gori 26 Čarolija u Podgorici: Sam stvaraš svoju čaroliju 36 Gastro preporuka restorana Hemera u Podgorici: Dobra hrana u božanskom ambijentu

40 Ukus djetinjstva: Kolači iz štampi 48 Posjetite, zabilježite Kad počne odbrojavanje 56 Novogodišnji bazar u Capital Plazi: Praznici nam stižu 60 Mjesta koja meni znače: Tatjana Dmitrović – Popović Raznolikost ponude grada je naša prednost 66 Gradski ukusi: Beograd - prijestonica dobrog duha

Naslovna strana: Kamnik vinarija

94 76 Sporednim putevima: Lijepi Poseljani 84 Rezort hoteli u Laponiji: Sanjajte pod polarnom svjetlošću 94 Putopis, Sent Moric: Zimska idila u srcu Alpa 106 Džejmi Oliver:

Džejmijeve božićne radosti

114 Slatko kao cimet

114

123 CM klub

IMPRESUM ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Media Home KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

106

DIREKTOR Media Home: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Ana Đurković / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Krstinja Zečević, Nebojša Đorđević, Miodrag Kostić, Nikola Perković, Ilir Gojčaj, Jelena Nikčević, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović PREVODILAC: Prof. Ana Jakić (engleski), / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / štampa: Opus3

Sasvim lično

piše sanja golubović urednica

One sve naizgled nekako jedna na drugu liče. A ustvari su različite kao i svi mlađi ljudi što se razlikuju, i ne, nijesu iste! Imaju taj nevini izraz koji gledamo na dječijim i na tim staračkim licima. One su nekako istih ruku, modrih i natečenih, sa reumom načetim zglobovima, ali ruke su im ipak nježne, kao sunđer meke i tople..., pogleda blaga, pomirljivog, izraza prihvatanja, mira bez pobune, blagosti starosti... Ne znam, ali toliko lijepog ja vidim na licima tih starica što po malo bojažljivo stoje u zadnjim redovima tezgi na pijaci, jer jedino tamo mogu da stoje od zakupaca u prvim redovima koji prodaju štošta i suvereno vladaju pijačnim prostorom i trgovačkim žargonskim dovikivanjem..., a one čini mi se, stidljive čak, samo čekaju da im se priđe. Ne zovu, ne mole, ne dosađuju, ne navaljuju... te divne bake što prodaju vunene čarape. Nekad dok je moja baba Krstinja bila živa nijesam mislila o vunenim čarapama. Stizale su iz Pive, iz sela Orah, svake sezone po nekolika pari za mene. Nosila sam ih ponosno na skijanje i bogami nazovi na mondenskim mjestima. Ponosno. Em su me grijale em na baku podsjećale... Babe Krstinje odavno nema... Ali eto našla sam na pijaci „svoju“ baku kod koje svake zime kupujem vunene čarape. Ona oplete pa donese na pijacu. Dolazi sa sela, putuje autobusom par sati do gradske nikšićke pijace. Nazovem baka Jelu i fino izdiktiram: muške čarape broj 42 – 2 para, broj 44

12 Caffe Montenegro

jedan par, ženske broj 38 ti para, dječije... Ona podrazumijeva da svake moraju biti po broj veće tako je to s vunenim čarapama i malo se skupe nakon prvog pranja i pletivo je debelo... I tako kroz koji dan eto Jele u grad i moje porudžbe. Vazda Jela ‘oće da me časti pa kaže: „E ove sam za tebe plela, vidiš ovaj plet sam ođe ubacila, znam da ti ne voliš parene no ove nebojene, eto malo da ti se razlikuju“. Kažem joj da te s tim posebnim pletom treba da prodaje skuplje, i ove bojane i šarane takođe, jer treba pređu bojiti, sušiti... a ona se smije, kaže sve su čarape po 5 eura. Džabe. Jer, kad znam šta sve Jela treba da uradi da oplete te jedne čarape, bude me sramota da joj samo toliko platim. A pošto zna da neću čarape da uzmem na dar, ona uvijek spremi kesu, nekad u njoj voće, nekad skorup, sir, domaći sok, med... nema odbijanja, uvreda je to. A Jela ljeti čuva ovce, s jeseni ih striže, pa se vuna, pere, suši, pa češlja, pa onda na preslicu prede (gledala sam to, preteško je, mada Jela kaže da joj to lako pada sa njenih 70 i kusur ljeta!!!), pa onda se klupka čiste vunene pređe pletu na 5 igala- malih pletićih, gustim pletom... i eto vunenih čarapa, ručno rađenih, od čiste vune. Pa ko još misli da je 5 eura fer cijena za tako nešto? Za nešto što grije kao ništa na svijetu, ne smrdi, ne dozvoljava znojenje, poboljšava cirkulaciju... Uglavnom, ja volim vunene čarape, i to one grube, od nebojene vune, najobičnije,

bez šara i vrdalama. Te autentične što su vjekovima grijale noge mojih predaka, a ja nemam ništa protiv da sam i „seljanka“ zbog toga. Samo vunene i samo na bosu nogu. Čula sam bezbroj puta kako „grebu“ i kako ih ne bi obuli „ni za spas“, pa i ne morate spasite se kineskim plastikanerkama. Evo par činjenica o vuni. Vuna ima prirodnu osobinu regulisanja temperature. Unutrašnjost vlakna vune može preuzeti vodenu paru, dok spoljna površina odbija vodu. Vlakno može prihvatiti do 33 odsto vode u odnosu na svoju suvu težinu, a da se ne osjeti da je vlažna. Suši se znatno brže nego pamuk. Proizvod od vune sadrži u odnosu na ukupnu zapreminu do 85 odsto vazduha. To svojstvo mu omogućava da jako dobro grije. Za razliku od vještačkih vlakana, vuna jedva da upija znoj. Vunene čarape nijesu dekoracija, suvenir, iako ih tako neki gledaju. A mogle bi biti itekakav brend. Recimo ti Australijanci su lansirali UGG čizme, papuče... pomama vlada za njima, mnogi mrze njihov dizajn ali su „progutali“ izvikanost istih i zadovoljno uvaili nogu u toplu australijsku vunu... Ja takođe. Voljela bih da smo mi tako lansirali u svijet vunene čarape. Znam da ih stranci rado kupuju kod nas. I ja ih nosim na poklon u inostranstvo. I uvijek mi se oduševe. Ne kao suvenir, nego kao čarape ili naglavke. To je jedno kultno bogatstvo koje smo „seljačkim“ ismijavanjem seljaka bacili u sjenku.

Nekad dok je moja baba Krstinja bila živa nijesam mislila o vunenim čarapama. Stizale su iz Pive, iz sela Orah, svake sezone po nekolika pari za mene. Nosila sam ih ponosno na skijanje i bogami nazovi na mondenskim mjestima. Ponosno.

Čime bi se pametan ponosio i mudar iskoristio, glup je ismijao i podcijenio. Evo još jednog primjera: jedan od hitova na internetu je putovanje sa jednom vunenom majicom koju možete nositi danima, zatim oprati i osušiti za par minuta i ponovo je obući. A evo i jednog fenomenalnog oglasa koji možda govori više o svemu ovome nego što napisah do sad. Na sajtu “Halo oglasa” objavljen je oglas za prodaju vunenih čarapa za “razmaženog urbanog korisnika”. Tekst oglasa glasi: “Spasiće vas od hroničnih prehlada. Od čiste su vune sa zlatiborskih obronaka, petožičnim pređama. To je deblja pletenina. Ako ih koristite u obući, moraju biti jedan broj veće od standardne veličine. Dizajn bi trebao biti prihvatljiv za razmaženog urbanog korisnika, da se u njima ne osjećaju kao mi čobani, a za tradicionalnog ruralnog, inspirativan. Ergonomske osobenosti, geometrijska forma, ne stežu, ne srozavaju se.“ S obzirom na zimske račune za struju od kojih se krv dodatno ledi, preporučila bih da svi kupite po jedne vunene čarape. Zdravlje i ušteda. Sad zvučim kao loša reklama, ali predlog nije loš, uostalom poliester najlon i likra ljubitelji znate vi to. A ja u duhu praznika i darivanja ovih dan čekam Jelinu isporuku: porodica, prijatelji i njihova djeca, čak i bebe, prijatelji u inostranstvu dobiće od Sanje praznični poklon - ručno pletene Jeline vunene čarape, toliko od mene i Jele. I da se

razumijemo, žao je meni baka Jele, i njenih ruku i godina i toga što mora da radi „pod stare dane“ ali ne kupujem ja iz humanitarnih razloga kod nje, ni zbog „sevapa“, no zato što ona plete divne vunene čarape, kao što su se odvajkada plele, ne miješa vunu i vještačku vunicu, što je pošten trgovac, i što je tako vedra duha i ništa joj teško ne pada, što sa njom nema zime. I zato jer nijesmo bili dovoljno pametni da to rade mladi ljudi na selu da se od toga razvije biznis pa se u radnju ode i fino kupe vunene čarape kao bilo koje druge, ali itekako trebaju biti skuplje od bilo kojih drugih. Mogli smo ih i brendirati i izvoziti... A Jela i sve njoj slične bake bile bi učiteljice mladim ljudima i učile ih kako se plete. Da smo mi neko drugi, ali nijesmo. Iako znam da često pričam o nečemu što ne može biti a lako je moguće, neću odustajati. Ono u šta vjerujem i šta imamo i šta vrijedi uvijek ću potencirati pa nikad ga mi ne izbrendirali. Za mene su vunene čarape neprevaziđen brend. Ljudi sve je već izmišljeno, sve ostalo su samo komercijalne varijacije. Ne kažem ja da morate i trebate nositi vunene čarape u Paciotti cipelama itd., ali ove zime ima da ih nosim u patikama na trening, to mi je baš cool pa da vidim ko će da mi kaže vidi one seljanke, a vi koji ih se ježite pokušajte zbog zdravlja i topline ne zbog mene ja ih nit pletem nit prodajem, nosite ih zimi makar po kući, oprostiću vam da to radite makar i krijući.

Kako još da vas zagovornica vunenih crnogorskih čarapa sa sjevera opakoga nagovorim... evo da vas navedem da probate, eto mogu biti i sexi, vjerujte mi na riječ, efekat iznenađenja, štos, i originalan stav, vunene čarape pored kamina i čaša vina i ... i ništa više... Hehe. No, kako god oćete. Ne znate ako ne probate. Zvala me Jela, veli da mi napravi popust, kaže naručila sam toliko čarapa da samo meni plete, postala je pravi menadžer, ne znam odakle joj to na ionako malu cijenu da daje popust, vjerujem da je to neko pitao nekad..., jer eto narod ko narod i na veresiju Jela daje čarape, ni ne zapisuje ih kaže, pamti, veli pamćenje je odlično služi no eto neki zaborave da ikad plate... Prokletnici (to ja kažem, a ne ona). Rekoh, Jelo ne treba popust nijesi ti fabrika no prodaješ ručni rad najvećeg ranga, samo da stigneš da ispleteš do Nove, kaže nema zime sve stiže prsti i oči je još dobro služe. E dugo te još dugo Jelo služile. Baka Jelo ti si moja inspiracija, ti si mali kosmos, cijela filozofija. Toplo mi oko srca kad te vidim, a i dok ovo pišem, stopala mi imaju neprevaziđen wellnes tretman od čiste vune.

14 Caffe Montenegro

Hennessy Richard Hennessy je osnovao „Maison Hennessy“ 1765. godine sa jasnom vizijom: da stvori najbolji svjetski konjak. U vlasništvu njegovog sina Jamesa kompanija se rapidno proširila i ime Hennessy i konjak su od tada međusobno zauvijek povezani. Danas je Hennessy neosporan lider konjak koji prodaje 50 miliona boca širom svijeta. Njegovi V.S., Fine de Cognac, X.O., Paradis, Paradis Imperial i Richard su linije u paleti proizvoda koji su istovremeno i mjerilo izvrsnosti u svijetu, kao i ikone prefinjenosti i luksuza. Izvanrednost proizvoda nadahnjuje zapanjujući niz načina da uživate u tradicionalno malim količinama konjaka, na ledu sa soda vodom ili kao dio koktela. Napravljen od grožđa, konjak ide savršeno uz voće, začine i druge likere pružajući idealnu bazu za ukusne koktele.

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MAX corp, Podgorica, Donja Gorica bb, Montenegro T: +382 (0) 67 000 505/ E: silverteam@t-com.me

makedonska vina u Crnoj Gori

Vino iz sunčane Makedonije, koje je dio makedonske tradicije i kulture, utkano je u narodnim pričama i običajima na način koji odražava iskonsku potrebu za stvaranje, ljubav prema životu i spajanje sa drugim ljudima kroz sva životna iskušenja i radosti. Vina vinarije Kamnik nam omogućavaju da makedonska vina doživimo na jedan sasvim moderan i dinamičan način koji otkriva novu i savremenu dimenziju makedonskih vina a pritom zadržava tradicionalne vrijednosti, i donosi Makedoncima najviša priznanja sa najpresthižnijih svjetskih vinskih takmičenja.

16 Caffe Montenegro

Šta to čini vinograde Kamnika posebnim?

Kako je ova interesantna priča dobila stvarni oblik? Ako danas pogledamo vinariju Kamnik i sva njihova svjetska priznanja kojima su zidovi vinarije prekriveni, teško je zamisliti da su im počeci bili sasvim neobavezni, da je cijela Kamnikova priča počela iz jednostavne želje da jedan vinski entuzijast iz Skoplja ima svoj vinograd u kome će da uzgaja vrhunske sorte grožđa, da bi pravio vino za svoju dušu. Tako su zasađene prve vinske loze poznatih sorti u vinogradu Ilije Malinkovskog. Ovaj vinograd postaje početna stanica sa koje vinski voz vinarije Kamnik kreće na svoje uzbudljivo putovanje u čarobni svijet vina. Tako vizija o izvarendnom vinu dobija stvarni oblik u 2004. kad su i postavljeni temelji na kojima je u obliku zamka izdignuta butik-vinarija Kamnik.

Vinarija Kamnik sa svojim vinogradima nalazi se u Vardarskoj dolini, skopski vinski region, na istočnom ulazu u Skoplje. Vinogradi se prostiru na površini od 14 ha, na brdima koji su na nadmorskoj visini od 300m, sa padinama naklonjenim prema jugu. Sama lokacija podliježe klimatskim uslovima koji su izuzetno povoljni za uzgajanje vinovih loza. Vazdušne struje koje dolaze sa bliskih planina i cirkulišu u regionu smanjuju večernje temperature vazduha tokom ljeta, a zimi zagrijavaju zemljište. Loze su zasađene sa gustinom od 5.500 sadnica po hektaru a kultiviraju se jednokrakim Guyot sistemom. Sve aktivnosti u vinogradu se uglavnom obavljaju ručno, što osigurava dalju izvanrednost proizvoda. Berba grožđa se takođe obavlja kompletno ručno, i to u različitim periodima za svaku sortu kako bi se obezbijedila optimalna zrelost zrna koja dolaze u vinariji. Kod crvenih sorti se primjenjuje i dvojna redukcija prinosa, i parcijalno dehidriranje grozdova na samoj lozi. Ove tehnike omogućavaju dobijanje moćnih, fenolno zrelih vina sa intenzivnom rubin

crvenom bojom, visokim nivom ekstrakta i potencijalom za odleživanje. Berba počinje krajem avgusta, a završava sredinom oktobra. Iz vinarije Kamnik kažu da posebnu pažnju obraćaju na to da se odredi najbolje vrijeme za berbu jer je to jako bitno za

optimalni sadržaj šećera i aromatnih sjedinjenja u samom zrnu, kao i kvalitativnu i kvantitativnu evoluciju polifenola u ljuspici zrna. Prave vinske inovacije počinju tačno u vinogradima. U Kamnikovim vinogradima se uzgajaju novorazvijeni klonovi modernih vinskih sorti od kojih se prave vina vrhunskog ranga. Crvene sorte: Syrah, Cabernet Sauvignon, Vranac, Cabernet Franc, Merlot, Carmenere, Sangiovese, Montepulciano, Arinarnoa, od bijelih: Chardonnay, Sauvignon Blanc, Pinot Grigio, Gewurtztraminner, Moscato Giallo, Muscat Petit Grains, poznato kod nas kao Temjanika.

Zamak čarobnih ukusa Berba počinje u ranim jutarnjim satima da bi se osigurala svježina plodova koji odmah stižu u vinariju, gdje vinska umjetnost počinje. Proizvodni proces počinje muljanjem grožđa, a dalje se tehnologija i oprema razlikuje zavisno od stila vina. Bijelo grožđe se prvo nježno presuje a tek potom slijedi fermentacija, dok crvene sorte fermentiraju sa pokožicom zrna, proces

18 Caffe Montenegro

poznat kao maceracija, što omogućuje ekstrakciju aromatičnih i fenolnih komponenti iz pokožice grožđa. Tok fermentacije se odvija u specijalnim inoksnim tankovima uz strogo kontrolisanim uslivima. Dio crvenih vina, ona koja odražavaju jak i moćan karakter, fermentiraju u drvenom fermentatoru sa posebnim mehanizmom potopljivanja grožđane kaše. Tim vinarije pažlijo određuje kvalitativne vrijednosti tokom fermentacije a kvantitativne parametre provjeravaju u laboratoriji koja je takođe u sklopu same vinarije. Pravo blago se nalazi u vinskom podrumu gdje se magični spoj između vina i barik-buradi događa. Kamnikova vina odležavaju u barik-buradima od francuskog i američkog hrasta, zriju i formiraju se da bi se kroz određeni broj mjeseci transformisali u zrela i moćna vina koja pružaju raskošnu paletu ukusa i mirisa. Interesantno je napomenuti da se za svaku novu berbu u velikoj mjeri upotrebljavaju sasvim nova barik-burad, što garantuje konstantnost kvaliteta. Odležavanje u buradima traje između 12 i 32 mjeseca, zavisno od sorti. Sveukupni proces kreiranja Kamnikovih vina se finalizuje u

novom monobloku poznatog italijanskog proizvođača Della Toffola, gdje se flaše pripremaju, pune, zatvaraju i etiketiraju.

Umjetnost uživanja Kamnik salon za degustaciju Vinarija Kamnik svim obožavaocima vina nudi i mogućnost za uživanje u degustaciji Kamnik vina u svome salonu za degustacije, mjesto koje i fizički odražava umjetnost življenja. Prostrani salon, prijatna atmosfera sa nježnom crtom minimalizma da bi istakli jedostavnost pravih vrijednosti. Koloritna umjetnička djela potsjećaju vas da je stvaranje izvor radosti, a ukoliko dođete tu u zimskom popodnevu, osim ukusa vina koje zagrijava osjetićete i toplinu velikog kamina. Kao na prefinjenoj izložbi, u salonu za degustaciji možete vidjeti sva vina Kamnik izložena u specijalnoj sasvim prozirnoj prostoriji, koja je u stvari sama po sebi frižider sa optimalnim uslovima. Dizajn salona za degustacije omogućava panoramski vidik prema Skoplju. Nije slučajno hrvatska

pjevačica Danijela Martinović spot za jedan od svojih najnovijih hitova, „Jednu za ljubav”, snimila baš u vinogradima i vinariji Kamnik.

Kamnik vina u velikom svijetu „Strast za savršenim“ je moto koji je izvor energije tima vinarije Kamnik, a u svakom se vinu pojedinačno da osjetiti kao pečat od ukusa i aromi. Za posvećenost Kamnikovog tima i izvanrednost njihova vina, svjedoče i mnoge nagrade i vrhunska priznanja sa nekih od najprestižnijih svjetskih takmičenja gdje je konkurencija iz cijelog svijeta ogromna a sudije beskompromisne. Neka od najbitnijih dostignuća vinarije Kamnik u 2015. dolaze za Ten Barrels Syrah Reserva 2012. koji Makedoniji donosi zlatnu medalju sa prestižnog francuskog Syrah du Monde 2015, gdje je ovo vino i rangirano kao treće među deset najboljih syrah vina u svijetu. Istom je vinu zlatna medalja dodijeljena

Kamnk vina su namijenjena za HORECA sektor, a mogu se naći u najboljim restoranima Evrope, SAD, Japan, Kina, Canada, UAE. 19

i na AWC Vienna 2015., no i Signature Merlot Grand Reserva 2012. takođe donosi zlatnu medalju iz Beča, sa manifestacije Vino Ljubljana, а sa hrvatskog Gasta Makedoniji donosi šampionsku titulu. Morali bi napomenuti i da je Ten Barrels Cabernet Sauvgnon Reserva 2011. dobio duplu zlatnu medalju i veliki međunarodni šampionski trofej Terravino 2015. u Izraelu, kao i zlatnu medalju u Bukureštu sa Međunarodnog vinskog takmičenja Bukurešt 2015. (IWCB). Jedna od najznačajnijih nagradi

vinarije Kamnik dolazi sa prestižnog Decanter World Wine Awards, London 2013, a koji važi za jedan od najbitnijih svjetskih vinskih događaja. Sa Decantera je vinarija Kamnik ponijela zlatnu medalju i Regionali Trofej – priznanje za najbolje crveno vino u Centralnoj i Istočnoj Evropi – Best in Show – u kategoriji crvenih vina skupljih od 15 funti. Vino koje je Kamniku donijelo ovaj zaista veliki trofej je Terroir Vranec Grand Reserva 2011. Ovo su samo neke od Kamnikovih priznanja i nagrada.

Ono što je bitno za sve vinoljupce u Crnoj Gori je da su vina Kamnik dostupni na našem tržištu u većini elitnih restorana u Podgorici i na primorju, a eksluzivni zastupnik vinarije Kamnik za Crnu Goru je

MAX corp, Podgorica, Donja Gorica bb, T: +382 67 000 505 E: silverteam@t-com.me

Više o vinariji Kamnik možete saznati ukoliko posjetite njihovu web stranu: www.chateaukamnik.com

20 Caffe Montenegro

City Kvart, 81000 Podgorica tel: +382 (0)20 22-00-66 mob: +382 (0)67 44-77-66 e-mail: persempre@t-com.me web: www.persempre.me Radno vrijeme: Svim danima od 08:00h – 23:00h

Srećna Nova godina i Božić! Vaš Per Sempre 21

„Wild Beauty Award 2015“

Jaka konkurencija nagrađeni najbolji

U organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore u utorak, 15.12. održana je 11. dodjela godišnjih nagrada za doprinos kvalitetu, afirmaciji i promociji turističke ponude Crne Gore “Wild Beauty Award 2015” Tekst Sanja Golubović foto dejan kalezić

22 Caffe Montenegro

Dodjeli prestižnog nacionalnog priznanja prisustvovali su predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, pod čijim pokroviteljstvom se već 11 godina dodjeljuje priznanje, potrpredsjednik Vlade Crne Gore Vujica Lazović, ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović, ambasadori i pripadnici diplomatskog kora i brojne zvanice iz sektora turizma i kulturnog i javnog života. Dobitnici “Wild Beauty Award 2015” su hotel Palmon Bay Hotel & Spa, restoran Ribarsko selo, plaža Ada Bojana, plažni bar Almara Beach, događaj Kotorski festival pozorišta za djecu i atrakcija Lipska pećina, a priznanja su dodijeljena i restoranu Oro, te događaju Tango kamp. Kako je saopšteno iz NTO, koncept dodjele nagrada je značajno promijenjen i unaprijeđen. “Smanjili smo broj kategorija u kojima se priznanja dodjeljuju i intenzivirali kriterijumsko praćenje kandidata kako bismo tokom cijele godine stimulisali takmičarski duh naših turističkih poslenika”, navodi se u saopštenju. Dodijeljeno je ukupno šest priznanja i

dvije pohvale za izuzetan doprinos unapređenju kvaliteta turističke ponude u 2015. godini. Nagrade su dodijeljene u kategorijama hoteli, restorani, plaže, plažni barovi, događaji i atrakcije, a uručene su i skulpture i plakete “Lovćen” vanrednog profesora Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju Nenada Šoškića i redovnog profesora za grafički dizajn na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju Ane Matić. Nakon višemjesečnog rada, obilaska i ocjenjivanja po utvrđenim kriterijumima svih prijedloga koji su stigli u NTO ispred lokalnih turističkih organizacija Komisija formirana od predstavnika medija i Nacionalne turističke organizacije na osnovu sabranih rezultata i stanja na terenu formirala je Izvještaj na osnovu koga je Žiri donio odluku.

“Smanjili smo broj kategorija u kojima se priznanja dodjeljuju i intenzivirali kriterijumsko praćenje kandidata kako bismo tokom cijele godine stimulisali takmičarski duh naših turističkih poslenika.” - navedeno je u saopštenju NTO Atmosfera sa koktela nakon dodjele nagrada

Nagradu za najbolju plažu Adu Bojanu primio je izvršni direktor HTP Ulcinjska rivijera Mikan Zec

Jelena Đurašković direktorica Palmon Bay Hotel && Spa je primila nagradu za najbolji hotel

WBA za najbolji restoran Ribarsko selo primio je Dejan Davidović, vlasnik

WBA za najbolji plažni bar- Almara Beach primio je Predrag Leković, suvlasnik

Priznanje za restoran Oro na Žabljaku primio je Miraš Vuković, suvlasnik

WBA za najbolju atrakciju dobila je Lipska pećina, nagradu primio Tomo Knežević

24 Caffe Montenegro

Priznanje za manifestaciju Tango kamp u Kolašinu primio je Duško Raketić

Kotorski festival pozorišta za djecu dobitnik je nagrade za događaj godine. Nagradu je primio direktor te institucije Petar Pejaković

Dobitnici “Wild Beauty Award 2015” po kategorijama su: 1.Hotel WBA nagrada za najbolji hotel u 2015. pripala je hotelu Palmon Bay Hotel & Spa iz Herceg Novog

2.Restorani WBA nagrada se dodjeljuje restoranu - Restoran Ribarsko selo

- Žanjice

3.Plaža WBA nagrada za najbolju plažu u 2015. dodijeljena je plaži Ada

Bojana, Ulcinj

4.Plažni bar Predsjednik Filip Vujanović

WBA nagrada za najbolji plažni bar dodijeljena je plažnom baru Almara Beach, Oblatno - Tivat

5.Dogadjaji

WBA nagrada za najbolji događaj u 2015. dodijeljena je Kotorskom festivalu pozorišta za djecu

6.Atrakcija WBA nagrada se najbolju atrakciju u 2015. dodijeljena je Lipskoj

pećini na Cetinju

Priznanja za 2015. godinu su dodijeljena: 1.Restoranu Oro na Žabljaku 2.Dogadjaju Tango kamp - Kolašin

Direktorka NTO Željka Radak Kukavičić Odluku o kategorijama i nagrađenima za 2015. godinu donio je Žiri formiran odlukom Ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića u sastavu: državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma – predsjednik Predrag Jelušić i članovi prof. dr Rade Ratković sa Fakulteta za biznis i turizam u Budvi, doc. dr Milena Jovićević sa Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, glavna i odgovorna urednica Radija Televizije Crne Gore Radojka Rutović, generalni menadžer Aman Resorts-a Kevin Bruk, direktor RLC Montenegro Rade Ljumović, predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević, selektor ženske rukometne reprezentacije Crne Gore Dragan Adžić, kantautor Sergej Ćetković, direktor turističke agencije Explorer Luka Bulatović, glavna i odgovorna urednica časopisa za ugostiteljstvo i turizam “Cafe Montenegro” Sanja Golubović, Milan Bukarica iz Udruženja šefova kuhinje Crne Gore i menadžer u Nacionalnoj turističkoj organizaciji Emil Kukalj. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je u govoru na dojeli WBA priznanja između ostalog istakao da očekuje da naredna turistička godina bude još uspješnija. “Naravno obaveza je svih nas da predano radimo na savlađivanju limita koje Crna

26 Caffe Montenegro

Gora ima u svojoj dostupnosti. Obaveza da unaprijedimo našu infrastrukturu, da i ovom prilikom naglasimo vrijednost autoputa, čija je izgradnja ove godine počela, da opet pozovemo da se nastavi modernizacija naših aerodroma, da afirmišemo nove avio-linije, da ponovo afirmišemo vrijednost loukost kompanija i Crnu Goru učinimo dostupnom u mjeri da svi mogu da budu u njoj”, kazao je on.

Dodjela prestižnog nacionalnog priznanja WBA ustanovljena je 2005. godine u pravcu podsticanja i afirmacije sektora turizma, unapređenja kvaliteta, promocije i konkurencije, kreiranja i prepoznavanja turističkih vrijednosti, a slijedeći strateško opredjeljenje za stvaranje održivog i prepoznatljivog turističkog proizvoda Crne Gore, čija je osnovna premisa kvalitet na svim nivoima turističke ponude.

Žiri za dodjelu „Wild Beauty Award 2015” Odluku o kategorijama i nagrađenima za 2015. godinu donio je Žiri formiran odlukom Ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića u sastavu: državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma – predsjednik Predrag Jelušić i članovi prof. dr Rade Ratković sa Fakulteta za biznis i turizam u Budvi, doc. dr Milena Jovićević sa Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, glavna i odgovorna urednica Radija Televizije Crne Gore Radojka Rutović, generalni menadžer Aman Resorts-a Kevin Bruk, direktor RLC Montenegro Rade Ljumović, predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević, selektor ženske rukometne reprezentacije Crne Gore Dragan Adžić, kantautor Sergej Ćetković, direktor turističke agencije Explorer Luka Bulatović, glavna i odgovorna urednica časopisa za ugostiteljstvo i turizam “Cafe Montenegro” Sanja Golubović, Milan Bukarica iz Udruženja šefova kuhinje Crne Gore i menadžer u Nacionalnoj turističkoj organizaciji Emil Kukalj

Dom Perignon

Mladi monah Pierre Pérignon 1668. godine stupa na dužnost kao podrumdžija i prokurator Benediktanske opatije na sjevernim padinama Merne, u srcu Šampanje. Za mladog monaha od 30 godina, trebalo je imati izuzetnu hrabrost i vizionarski duh da bi se upustili u to. Sve do smrti 1715. godine, njegova ambicija je bila javno poznata: „Da napravi najbolje vino na svijetu“. Više od tri vijeka kasnije, kuća Dom Pérignon odražava vizionarski pristup svog osnivača, koji se naširoko smatra duhovnim ocem šampanjca. Svaka nova berba je jedinstven kreativni čin, pozivajući izvanredan stil vina da ga samo Chef de Cave može proglasiti „vintage godine“.

"Svaka berba daje različito grožđe. Ako grožđe ne ispunjava standarde Dom Pérignona, te godine neće biti vintage šampanjca.“ - rekao je Dom Pérignon Chef de Cave Richard Geoffroy.

Uvoznik i distributer za Crnu Goru MAX corp, Podgorica, Donja Gorica bb, Montenegro T: +382 (0) 67 000 505 / E: silverteam@t-com.me 27

Čarolija u Podgorici

Ivana je zanat učila sama vođena onom vrstom zdrave ambicije koju imaju ljudi sa vizijom, sa osjećajem za lijepo i potrebom da dijele i uveseljavaju druge. Danas je njena „Čarolija“ jedna od najkvalitetnijih radionica u Crnoj Gori, prepoznata po izvanrednim ukusima i inovativnom dizajnu

tekst ana đurković FOTO Nena d m andić , ale ksandar jare dić

28 Caffe Montenegro

ostoje oni ukusi, mirisi ili mjesta koja nas makar na tren vrate u djetinjstvo, u dane tople bezbrižnosti, kada je sve nekako bilo sporije i lakše. Jedno takvo mjesto ušuškalo se u Podgorici, izdvojeno od galame prometne Moskovske ulice, kao neki mali svijet za sebe. Dočekala me nasmijana vlasnica Ivana. Već poslije prvih nekoliko učtivih rečenica, razgovor je otišao u nekom neposrednom smjeru. Kafa još nije ni stigla a mi smo se dobro poznavale, pričajući o zdravim namirnicama, navikama, dijelile iskustva i savjete. Upravo je sve u poslastičari Čarolija tako neposredno i toplo, kao da se u svakom kutku osjeća nenametljiva gostoprimnost vlasnice. Od izloga koji stvarno izgleda kao da gledate u bajku, sa jednostavno uklopljenim detaljima koji mame osmjeh i uzdah, do bijelih kovrdža na stolicama i slatkih svjetiljki koji svojim toplim svijetlom daju

posebnu atmosferu, naročito noću. Udoban enterijer sa puno nenametljivih, toplih detalja, Ivana je savršeno zaokružila onim što se krije iza stakla velike bijele vitrine. A to nešto su čarobni slatkiši koji će svakoga još jednom podsjetiti na one trenutke iz djetinjstva. Ivana je zanat učila sama, vođena jakom voljom, odlučnošću i velikim radom. Onom vrstom zdrave ambicije koju imaju ljudi sa vizijom, sa osjećajem za lijepo i potrebom da dijele i uveseljavaju druge. Kako kaže, prva torta koju je napravila bila je za rođendane svojih klinaca a sve majke znaju da je to najveći izazov i odgovornost. Tako je Ivana dobila ideju da pokrene sopstveni biznis kojim bi gradila nešto svoje, neki svoj čaroban svijet kojim će istovremeno uveseljavati i druge. Kad krećete od nule sami, onda se trudite da svime ovladate što bolje pa je tako Ivanina radionica kolača i torti danas jedna od najkvalitetnijih u Crnoj Gori. U proteklih šest godina, koliko radionica postoji,

Tradicionalne recepture idealno su uklopljene sa kvalitetnim sastojcima, prvoklasnim italijanskim kremama, belgijskom čokoladom, svježim domaćim voćem

30 Caffe Montenegro

posao je sa ličnog, prerastao u porodični pa je cijela zamisao izdignuta na viši, još posvećeniji nivo a sve je krunisano upravo poslastičarom u Podgorici. Ukusi Ivaninih ručno pravljenih torti i kolača su tradicionalni, domaći, najsličniji onima koji smo jeli negdje kod naših baka, na proslavama i porodičnim okupljanima. Te tradicionalne, dobre recepture, idealno su uklopljene sa kvalitetnim sastojcima, prvoklasnim italijanskim kremama, belgijskom čokoladom, najsvježijim domaćim voćem. Ukusi poput oraha ili lješnjaka, suvih šljiva, meda, čokolade, jagoda ili malina zvijezde su torti koje oblikuje i ukrašava tim profesionalaca, školovanih dekoratera koji svakoj od njih daju sopstveni karakter, prilagođavaju je svakom klijentu posebno. A Čarolijini klijenti su brojni. Ivanine torte krasile su mnoga vjenčanja, među mladencima bili su i neki najpoznatijih sportista, umjetnika, političara i uglednih ljudi iz javnog života, zatim rođendanske proslave, iznenađenja dragim ljudima, različite proslave.

32 Caffe Montenegro

Posebno servirana torta na drvetu sa tradicionalnim ukusima oraha, meda, vina, brusnice, šljiva i cimeta, ukrašena motivima koji bude toplinu i radost samo je jedan dio Ivanine božićne čarolije.

Za one koji nemaju proslave toliko često, posebno radosan događaj bilo je otvaranje poslastičare jer u njoj u svako doba možete sebi prijuštiti osjećaj malog slavlja. Taj osjećaj javiće se onda kada uzmete prvi zalogaj, bilo da su to tradicionalni kolači poput koha, mocarta, krempite, princes krofne, eklera ili baklave ili šnita Ivaninih čarobnih torti poput, sad već čuvene, Moskve, Čoko-banana-plazme, Snickersa, Nutelle, Rafaela, Tricolore, Milke ili Čokopomorandže. Naravno tu su i neodoljivi sitni kolači poput makaronsa, kanelona, profiterola, orasnica i različitih štanglica i jedan veoma poseban sladoled koji će cure iz poslastičare napraviti lično za vas, pred vama i po vašoj želji. Bićete iznenađeni svježim ukusom jedinstvenog sladoleda gotovo jednako kao i samim činom

njegovog nastajana, pred vašim očima. Svježina i jeste jedan od glavinih epiteta slatkiša iz Čarolije pa je tako kompletna ponuda zapravo i bazirana da uvijek drugačijim sastojcima, uglavnom voću koje je u sezoni. Kako je sada vrijeme kada nas sve hvata praznična čarolija, u poslastičari su osmislili potpuno nesvakidašnju božićni ponudu. Posebno servirana torta na drvetu sa tradicionalnim ukusima oraha, meda, vina, brusnice, šljiva i cimeta, ukrašena motivima koji bude toplinu i radost samo je jedan dio Ivanine božićne čarolije. A ako prošetate djecu pored izgleda njihovi nosevi će vjerovatno ostati prilijepljeni za izlog u kome se nalazi pravi malo božićno naselje sa kućicama od medenjaka kojim ih možete iznenaditi i u sopstvenom domu.

Gastro preporuka restorana Hemera u Podgorici

u božanskom ambijentu Galerija restoran, tipične intimne atmosfere, izdvojen je ugostiteljski dio Boutique Hotel Hemera u Podgorici sa jedinstvenom mogućnošću za uživanje u privatnosti i delikatesama iz Hemerine kuhinje. Ono što je posebno karakteristično za restoransku ponudu je izuzetno bogat meni internacionalnih specijaliteta sa posebnim akcentom na jela mediteranske kuhinje, veliki izbor riba, salata, ali i sjajan izbor poslastica. U okviru Hotela Hemera radi i bašta izložena prema centralnom gradskom jezgru i locirana u najautentičnijem dijelu Podgorice. Restoran Hemera i njegov kuvar Slobo Radmanović donose gastro delikatese na stranice našeg časopisa i čine ih dostupnim dtako da možete da isprobate možda neki recept u kućnoj radinosti, ali u svakom slučaju savjetujemo da prvo sve ovo probate u Hemeri!

Preporučeni meni:

kritska salata, kineska piletina, rižoto sa šafranom i morskim plodovima, wafla sa bananom i orasima.

Kineska piletina

Wafla sa bananom i orasima 38 Caffe Montenegro

Kritska salata Sastojci Rukola salata, pomodorino, feta sir, jogurt, kritski krutoni, masline, origano, djevičansko maslinovo ulje

Priprema U veću posudu staviti krupne kritske krutone i naliti ih sa djevičanskim maslinovim uljem. Potom dodamo salatu rukolu, pomodorino i masline i sve zajedno lagano promiješamo i serviramo u duboki tanjir. U drugoj posudi napravimo mus od grčke fete, jogurta i origana. Mus postavimo na centar salate i sve još jednom malo zalijemo sa djevičanskim maslinovim uljem i pospemo sa origanom.

Rižoto sa šafranom

i morskim plodovima

40 Caffe Montenegro

SERVISI ZA SATOVE E BR 22

UBLIK RG REP

067 415

888

CITY DELTA 83 67 243 3 0

SVI DJEL OVI ZA VAÅ S AT

Skoro da nema čovjeka, bio ljubitelj slatkiša ili ne, da se sa sjetom ne sjeća mirisa kuhinje iz djetinjstva, jutara kada otvarate oči i udišete miris tek pečene štrudle sa domaćim pekmezom od šljiva… još topla, servirana uz, sjećate se, bijelu kafu? Mmmm… Preko mirisa mogu to realno da odsanjam... tekst Sanja Go lubović

Prošla vremena, a opet miris koji se ne zaboravlja, ukus koji ostaje i tako ga se lako sjetiti… Sjećate li se onih „tvrdih“ domaćih kolača, iz štampi, posutih sa šećerom u prahu, da i nezaobilazni „vanilin šećer“ - taj miris, pa miris cimeta u kući… šapice. I sad ima tih „formi“ da se kupe i štampaju neki novi oblici... Ah, ah, a poljupci? Ti divni krugovi čašom odrezani i zalijepljeni džemom. Ma, cmok. Za Novu godinu i slavlja nijesu se pravili ti „prosti kolači“, već one torte sa po tri kore, pa se svaka pojedinačno peče, satima to traje, ili izjedna pa se režu koncem, ih trebalo je biti majstor za to…

42 Caffe Montenegro

Pa onda idu 3 fila, sa po X jaja i X grama oraha… ihaha…, to su torte bile. Nema majčinog sina da je mogao pojesti preko jednog komada, mada i komadi tad bijahu veći, nije se izračunavalo, jedna torta koliko ima komada… A torte su pratili čupavci, to su oni jednostavni kolači, tijesto slično patišpanju (patišpanj mnogo, mnogo jaja, malo brašna i mlijeka, obožavam ga uz mlijeko, jer se nekako ne da

lako gutati onako) umočeni u čokoladno mlijeko i uvaljani u kokosovo brašno. Ti divni čupavci. Bez baklave nema slave. Najbolja je ona svega kilo, kilo kora, kilo oraha, kilo šerbeta…, pa red jednog, pa

drugog, pa tako redom… i na vrhu kolutovi limuna… Najteži dio koliko sam shvatila kod baklave izrezati je, pa su se nerijetko koristili i lenjiri iz dječijeg pribora, jer baklava mora da bude na one „rombove“… Recepti su se prepisivali, resavski, ručno, od domaćice do domaćice ili iz Bazara… Primijetila sam da su te domaćice često smišljale svoje recepture ali se nijesu odavale da su to one smislile, no odavalo ih je ime njihove kreacije, tako one tortu nazovu Desina torta, Milijanino čudo, Olgin urnebes, Jelisavkin san… Ustvari, mali kad je bio u prodavnici preskočio je nešto sa lista izbucanog iz sveske đe mu je sve bilo fino napisano: prašak za pecivo 5 kom., vanilin šećer 3 kom, suvice, kakao, margarina dva…, majka je primijetila kasno da nedostaje nešto pa je napravila kombinaciju od onoga što ima i nastala je Violeta torta… Meni se najmanje od svega sviđalo to čekanje da se torta ohladi, kore uhvate… Da te volja prođe. No, nije nikad prolazila.

44 Caffe Montenegro

A što ne bi smo mi tako u pitali te domaćice za nek ač kol li bra oda pa , uru ept rec ču pri li isli sm samo naš, pa kako je nastao taj kolač… i u pradavna vremena…, kako se nekom našem vla o tak du feu du, vož stodršcu, uu nekome, pokvarila na put iva seoskoj zabiti kočija, kar lica neka ili neko tako pre da je rao mo i vo dst vozno sre a… i svrati kod ubogih seljan seotu ga domaćica počasti se on a ond I skim kolačem… na va poz i som uku i odušev

o nešto svoj dvor, zamak ili tak pravi mu da cu slično, tu domaći vna gla e tad pos ona i , ače te kol sto vla i edn ugl kuvarica, a svi , som uku iše šev odu se dršci vili a podanici su i dalje pra naš e tad nas o tak i , ače kol te malo tu još o am kolač… Pa dod padnopri oko e frk e, tik ma dra ei sti recepture, malo legend đe… mašte, malo intrige i sva enje Nadodamo priči svoje viđ o… situacije k’o što umijem avac, Evo može to biti i taj čup sva još nijesam čula da se epuri rec u još a ga, nje đaju oko ak, toj sas i tajn kažemo da ima i o… em kuj stifi mi da ču pri malo moglo, I eto ti brenda. Što ne bi kolač taj na mo ači zak o fin a? I ka. tač i o“ neg „made in Monte

Ne mogu da ne pomenem omiljene urmašice i tulumbe. Najsiromašnije po sastavu, a omiljene mi kolače. Orasnice, smotane i sočne… Da, bili su tad tvrdi i suvi kolači, oni sa sokom i torte i to ti je brate to. A da i onaj voćni kolač, najčešće je „voćni“ značilo sa jabukom, ono kada se izrendana jabuka ispeče, pa se preko nje sipa tijesto, a kad se ispeče, prevrne se kolač, i na vrhu budu jabuke, preko se stavi šlag, ustvari izmućena bjelanca i eto ti mali slatki izvrnuti kolač… A, slatke pite su vam nekako bile tretirane kao kolači, bijahu popularne sa jabukama, pa malo oraha, malo suvih smokava…, ma vrh. Lenja pita je bila klasika. Mene je malo zbunjivalo njeno ime, ali ukus je bio onako, ok. Aaaaaaaaa… a ono čudo od samo bjelanca gore, i kore od žumanaca i malo brašna, najslatkiji (ne najslađi) kolač od svih, možda i od baklave ma kristal šećer – šampita. Šampita mi je bila najbolja kada se pomiješa sa nekoliko kugli sladoleda, potpun moćan ukus, u Nikšiću su to zvali „kačamak“. I jes ka’ kačamak, velika čaša - krigla od po litra puna sladoleda i onog gornjeg, glavnog bijelog dijela šampite… Treba imati životinu za to. Imalo se bogme. Da, šampita mi je bila super. Krempita takođe. Ledena kocka i srneća leđa se nijesu odbijala. Marcipan je stigao malo kasnije ali se i on odomaćio, dosta čokolade, oraha… taj rad. A nezaobilazna kraljica čije se ime koristi u situacijama kada neko „uvija“ sa istinom, umotava je u OBLANDU…

Oblanda je jedan divan kolač, ne znam ko je izmislio one kore, ali znam da su u Crnoj Gori dobro prodavan proizvod. Najviše volim oblandu sa onim filom što se kuva na pari, jaja, čokolada, onaj crni fini fil omamljivog ukusa koji me natjera da nemam granica, kao ni sa crnom čokoladom, ali tako je čokoladast i fin… Ima i ona u narodu odavno poznata takođe oblanda sa dva fila, žutim i crnim… Mene

je uvijek podsjećala na neku napolitanku iz domaće radinosti… A da sad se prave i rolat-oblande, ali meni to nije to, oblanda isto mora da bude na rombove… Kad smo kod domaće radinosti, sjetih se i onih devedesetih kada su izbjeglice dobijale pakete ino pomoći u kojima je bilo dosta mlijeka u prahu, na našim prostorima skoro pa i neviđenog proizvoda do tad. E, onda se lako dolazilo do tog mlijeka u prahu koje je bilo glavni sastojak doma-

ćeg uradka ČOKOLADE. I tako se pravila domaća čokolada. Aaaaaaaaa… umalo da zaboravim, dolazak mlijeka u prahu na naše prostore naše maštovite i domišljate domaćice iskoristile su da naprave i domaći RAFAELO. Heh. Ako ne možeš da kupiš, a znamo koliko se moglo, ustvari nije ni bilo da se kupi… stvori ga, i stvaralo se. I ranije, od ovog mog ranije, snalazili su se, pričala mi je baba i pokazivala kako su pravili bombone…, jednostavno, istopi se šečer, napravi onaj karamel, pa se stvrdne, eto ti tvrdi bombon…(kako su zube sačuvali od tih BOMBona ne znam).

Oblanda kraljica. Najviše volim onu sa filom što se kuva na pari, jaja, čokolada, onaj crni fini fil omamljivog ukusa koji me natjera da nemam granica... 46 Caffe Montenegro

Stigle potom i Ruske kape…, pa Španski vjetar. Pomodar. Ne znam kakve veze ima sa Španijom, još manje s nekim vjetrom tamo, no odomaćio se brzo. Žao mi je ako su ga smislile naše Rade, Milene, Rose… pa da mu nijesu dale makar ime Barski maestral, Podgorički s’jever, Novski jugo, Budvanska bura, Uzdomir… Onda je naišao trend kod naših žena da prave neke torte i kolače sa keksom, krem bananicama, jaffa kolačima…, meni se baš i ne sviđaju te kombinacije, pravljenje kolača od već gotovog slatkiša… Ne sviđaju mi se te Jupi i Jaffa torte, plazma i rafaelo rolati, nugat korpice i nutella snite… To su mi nekako hibridni kolači, kvazikolači. Rijetko se sad prave kolači, zašto satima u kuhinji se mučiti i sjekirati ’oće li na dobro sve to izaći, kad je toliko radnji koje proizvode i prave kolače, žena „po kuća“ što rade torte po narudžbi i

ostale kolače, pa su i one najpredanije domaćice koje su voljele da se pohvale da su prve isprobale neki recept i napravile Doboš tortu, skoro pa sve, odustale. Menije u restoranima su zaposjeli francuski sufle (souffle), austrijska saher torta (Sacher-Torte), američki (?) čizkejk (cheesecake), italijanski tiramisu (Tiramisù)… Volim ih sve redom, i super je da ih imamo i u našim menijima. Ali, najbolji

čokoladni sufle sam jela u Monpeljeu u Francuskoj, najbolju saher tortu u Beču, čizkejk u The Cheesecake factory restoranima u Americi… Bilo bi fino da na menijima imamo što više naših kolača, ne samo zbog nas, već i zbog svih tih stranaca koji treba da ponesu neki originalan ukus odavde, nešto samo naše, što samo ođe mogu da probaju…jer još uvijek ima kuhinja u kojima mirišu cimet jabuka i vanila…

msko Gastrono uživanje li u super vo restoranu Švedski sto ena neoGraniÈ ija. c a m u z n o k

edjelja subota i n 17h od 12h do

€ eca

€

odrasli

preporuÈu

jemo:

Vegetarijans ki pjat 500g ...4,50€ rižoto sa pov rćem i pečurkama 5 00g .............. .4,90€ cezar salata 500g ............ ..4,90€ Biftek salata 500g ............ ...6,50€ Ćureći file na žaru 300g .... 6,50€ Biftek na žaru 350g .......... 10 ,90€

m o d n vike am! v u k e n

Vrijeme ludo teče. Nikako da ga stignemo. Uvijek kasnimo za njim. Moramo li baš toliko obraćati pažnju na njega? Pa moramo. Uvijek nas neđe čeka i vrlo često obmane. Uvijek neđe u prikrajku. Kad ga na tren zaboravimo ono sa tablom „ stop“ iskoči ispred nas. Ostaje nam samo da ga mudro koristimo. tekst Krst i n j a Z ečev i ć

50 Caffe Montenegro

To se dešava samo jednom u godini Kraj je decembra, a početak januara. Dolazi nam Nova godina. Dolazi javno i tačno znamo kad. Skoro sve o njoj znamo, pa zašto da je ne dočekamo domaćinski. U veseloj atmosferi. Najbolje u porodičnom krugu jer današnje porodice se ne poznaju dovoljno. Nezaboravna novogodišnja noć biće samo ako sve članove privolimo da osjete domaću atmosferu. Atmosferu zajedničke radosti. Decembar lijep. Sunca više nego što smo očekivali. Riješilo je da sve od sebe novogodišnji praznici proteknu udobno. Ovaj mjesec ima neki poseban tretman. Svi sabiramo svoje račune. Zadužio nas je za dosta toga. No prije konačnog obračuna sa njim moramo obratiti pažnju na naš svakodnevni život. Kako da uljepšamo kuću, stan, dvorište, terasu i uopšte naše okruženje? Mnogo toga se može uljepšati i popraviti da u Novu godinu uđemo kao novi. I putići i staze i kapije i ograde treba očistiti od opalog lišća koga ima napretek. Sve treba očistiti i usijati jer će tad i Nova godina biti čistija i bolja. Sve što ne valja spakovaćemo u kese, odložiti na za to određeno mjesto. Strogo određeno. Jer neka bude čisto. Ove Nove godine počinjemo poštovati sebe, prirodu. Pa kad sve oko kuće uglancamo prelazimo na glancanje kuće ili stana svejedno. Tu posebno sve treba da sija i da sva porodica da svoj doprinos koliko ko može. Svi će pronaći svoj kutak i svoja zadovoljstva, kreativnost. Za to postoji poseban motiv. Dolazi Nova godina. Novogodišnji sjaj je od svih najsjajniji. Decembar i porodica su određeni za to.

Novogodišnja noć u krugu porodice Nezaboravna novogodišnja noć u porodičnom krugu biće naša noć, biće naša ako se odlučimo za tu varijantu. Nema razloga da se ne odlučimo. Jasno je svima da i roditelji i đeca imaju svoje društvo, i da svi jedva čekaju sadržaje novogodišnje noći. Ipak da dobro razmislimo da li bi ta noć bila korisnija u krugu porodice. Pa zar to nije prilika da se u toku same pripreme i rada više

zbližimo, iskažemo neke svoje želje, budemo tolerantni i sa razumijevanjem rješavamo probleme. Neka sve bude u drugom planu pa čak i dolazak Nove, a lična sreća i zajedništvo poenta svega. Izgubljeno vrijeme teško je nadoknaditi, ono je najskupocjenije od svega i čini svoje. Ovaj dan se nikada neće vratiti. Ali može biti zabilježen u našem životu ako ga iskoristimo čineći dobro. Zato vrijeme rasporedimo za svaki

posao da ne bi prohujalo pored nas, a da nas i ne primijeti. Domaća atmosfera. Zajedničke dekoracije: kuća, stan, dvorište, ulica, drvo. Sve je izazov za kreativce. Kao primjer uzimamo drvo ispred kuće ili stana. Treba ga malo „našminkati“ za svečani doček. Okititi svjetiljkama, ukrasima raznih boja. Ako je još i četinar daće potpuni efekat. Tada može poslužiti i kao jelka. I eto radosti za najmlađe. A

„Nikome ništa ne dugujete, osim da volite jedni druge“ (apostol Pavle)

tek kad poslije ponoći nađu poklone ispod, njihovoj sreći neće biti kraja. Kad sve to prošara snijeg biće kao u bajci. Oni stariji i oni najstariji imaju takođe svoja zaduženja. Svi su složni i vesele se u svakoj sitnici, poklonima takođe. Pokloni čine posebnu radost. Rekla bih, magija poklona. Oni su zaista važni. A najvažniji oni koje sami osmislimo. Lijepo upakovani i snažna crvena boja mašne govore više od riječi. Obične sitnice mogu posebno da nas obraduju i razvesele. Lijepo upakovani ukrasi za jelke, za kuću, vrećice sa kolačićima, čokoladom, bombonima, cvijeće, knjige i druge stvari naći će prave ljubitelje ljepote. Poklon uvijek predajemo sa osmjehom. Vrijednost nikad ne stavljamo u prvi plan. Darivanje je umjetnost. Emocije i iskrene želje govore o otvorenosti srca. Tu su da osjetimo stisak ruke i sjaj u očima.

52 Caffe Montenegro

Ako nekog želimo obradovati specijalnim i posebnim poklonima to radimo sa posebnim emocijama, sa srećom uz pomoć mašte. Svi mi smo imali prilike i da poklanjamo i da primamo. Lični kontakti te vrste su najbolji učitelj šta je prikladno pokloniti za određenu priliku. Prije svega određenu osobu moramo poznavati, što znači znati njezine želje i mogućnosti da ne bi napravili pogrešan izbor. Skupi pokloni često mogu biti greška. Zato birajte poklone sa stilom i odmjerenošću. Čini mi se još dočekujem staru, a ono već stiže Nova godina. Prosto ne znam kad čas prije? Kao da jedva čeka da naslijedi prethodnu. Sigurno misli da može puno toga da popravi i ispuni neispunjene želje. Pa to je mislila i stara. Svaka u decembru sabira račune i nije zadovoljna. Dio programa je ispunila, dio nije. Mislila je da će postići više od planiranog. Ostaje nam kao što sam već rekla da mudro koristimo novo vrijeme. Šanse uvijek postoje, neke su ipak nepovratne, a neke se češće nude.

„Svaki čovjek vrijedi onoliko koliko životne radosti ima u njemu, i to ne bučne i spoljne, nego tihe, duboke i unutrašnje radosti koja je upućena na stvaranje u opštem interesu“ (Ivo Andrić) Ne moramo uvijek misliti samo na vrijeme, nego uporno raditi pa će doći do željenog rezultata. Prije ili kasnije neka sat bude samo ukras na vašoj ruci. Možemo li zaista prkositi vremenu. Nemojte me pogrešno shvatiti, jer ja

nijesam pesimista već samo reagujem na tu trku sa vremenom. Ko skupi snagu da u porodičnom okruženju čeka Novu godinu možda nauči i neke lekcije za čitav život. Nekada je dovoljan djelić vremena i malo dobre volje da se krene pravim putem. Možda već od ove noći i sljedećeg dana. Od noći od koje svi očekujemo lijepe vijesti za bolji život. Pošto je porodica u ovom vremenu na dosta klimavim nogama, zašto ne iskoristiti novogodišnju šansu. Možda ovo zvuči čudno i nerealno da jedna zajednička porodična noć može da promijeni život članovima porodice. Eto decembar je idealan za to. U njemu počinje osmišljavanje i kreiranje. Donesite plan - počinje realizacija plana. Prvo kuća - šta uraditi i u njoj. Zatim šta uraditi van kuće. Pred nama je otvoreno polje. Putevi vode na razne strane. Porodični biznis je izuzetno važan. Tu svi članovi nose svoje obaveze. Kreativnost je uvijek cijenjena, a domaća radinost posebno. Mnogi stari

zanati mogu oživjeti. Vješte ruke mogu mnogo toga uraditi. Stariji imaju mnogo veći izbor, koji zavisi od njihove mašte i umjetnosti. Djeca takođe imaju šansu da počnu svoju kreativnost. Za početak mogu napraviti kućicu za ptice, što više vremena da provedu napolju, na čistom vazduhu, šetnji kroz šumu ili uz rijeku, što uliva novu svježu energiju za bavljenje korisnim stvarima. A tek ako bude

54 Caffe Montenegro

snijega, radosti neće biti kraja, kad se osjeti škripa po nogama, tada nastaju razne igre i pravljenja figura. Uslov za sve ovo je da bude snijega u decembru pred Novu godinu. Ove zajedničke noći i sto će se postaviti po želji svih ukućana. Svjećice, ukrasi, posuđe po želji svih. Pa iako bude šarenilo mimo nekih propisa, to je samo znak su svi tu, noćas, zajedno.

Tu se spremaju i razni specijaliteti u čemu učestvuju svi u porodici prema svom znanju i želji. Uz razne đakonije i piće mogu se voditi prisni razgovori. Razgovarati se može o svemu i svačemu. Sve generacije imaju svoje obaveze, različite potrebe. Ova vaša zajednička noć neka počne rešavati probleme, ostvari povjerenje za njihovo rješenje. Dobro se ispričajte o svemu, sve su teme dostupne i dobrodošle.

Jedna noć može da ostvari mnoge želje Ta magična novogodišnja noć može da poveže još čvršće i vrlo stabilne porodice. Posebno je važno da učvrsti porodice koje nijesu najbolje povezane. Strpljenje i međusobno poštovanje dovodi do pravih rezultata. Ko skupi snagu da u porodičnom ambijentu čeka Novu godinu možda nauči neke lekcije za čitav život. Nekad je dovoljno malo vremena i malo razmišljanja da se shvati važnost porodice u ovom vremenu đe su prave stvari izgubile značaj. Prave vrijednosti su degradirane, a novac je postao simbol najvećih vrijednosti - nažalost. Ukrali ste djelić vremena samo za sebe.

Zamislite na tren da ste centar svijeta i da se sve vrti oko vas. Sigurna sam da znate da je porodica centar svijeta. Sve dobro i sve loše polazi iz porodice. A vi ste najbliži jedni drugima, uvijek ste tu zajedno u dobru i u zlu. Taj djelić vremena koji ste oteli od drugih za sebe može biti velika prekretnica u našem životu. A život je neprocjenjiv kao i porodica. U ovoj noći se bolje upoznajte. Bliže sarađujte, dosta porodica vrlo malo

razgovara, zapravo roditelji ne znaju šta đeca hoće. Đeca opet ne razumiju svoje porodice. Za bliskost i saradnju potrebna je volja, trud, poštovanje, razumijevanje, druženje, razgovor. Novac je zaista manje bitan, njega treba pravilno usmjeravati. „Ako hiljadu puta ne uspiješ, pokušaj još jednom“. Sve uspješne porodice uvijek se drže zajedno, uspješni pojedinci u porodici su rezultat cijele porodice. Na kraju kad osvane novo januarsko jutro vi u tišini razmišljajte o decembarskoj noći koja je već za vama. Tišina je najbolji način da se sačuva životna energija. Odmorite svoja čula dok se osjetite lagano kao leptir, a onda naprijed u nove životne pobjede.

Naša hotelska ponuda namijenjena je svima vama koji želite svome gostu pružiti dobrodošlicu utemeljenu na stilu, eleganciji ele i kvalitetu. Pratimo nove trendove u dizajnu i tehnologiji pazeći pri tome da odnos cijene i kvaliteta bude upravo onaj najbolji za vas. Želimo da budete konkurentniji i na kraju zanimljivi svojim gostima i da sve što vam je za to potrebno, možete naći na jednom mjestu. Uz veliki izbor gotovih proizvoda, nudimo vam i individualni pristup uz podršku naših dizajnera i tehnologa, što omogućava izradu personalizacije na gotovo svim proizvodima. Profesionalnost i efikasnost u servisu, uslugama šivenja i montaže, poštovanju dogovorenih rokova, dodatni su razlozi da nam se obratite s punim povjerenjem!

Crna Gora: Bulevar 24. novembra 12, 85000 Bar Kontakt: +382 (0) 30 314 135 / +382 (0) 67 316 133 / +382 (0) 69 461 170 ladorica1@t-com.me / www.ladorica.com

Srbija: Mirče Aceva 25, 11000 Beograd Kontakt: tel/fax: +381 (0) 11 3975 718 / +381 (0) 69 38 37 790 oﬃce@ladorica.rs / www.ladorica.com

BiH: Adema Buće, 71000 Sarajevo BiH Kontakt tel: +387 61 399 964 / +387 62 827 974 www.ladorica.com

Planetarni duh pretpraznične atmosfere i u Podgorici

Priznali ili ne, istina je: Podgorica se osim par sporadično lijepo ukrašenih ulica, najčešče na inicijativu radnji koje se u njima nalaze, kao i nekolicine izloga u gradu i par tržnih centara prethodnih godina i nije baš mogla dičiti nekim novogodišnjim dekorom, niti nekom prazničnom atmosferom. Ove godine je ipak drugačije... Imamo i organizovani doček na Trgu, ali i novogodišnju čaroliju na atriumu The Capital Plaze, i kroz ovaj Novogodišnji Bazar nešto novo donosi u naš grad taj veličanstveni objekat, novi amblem glavnog grada.

tekst Sa nja Go lubović fotografije dejan kale zić

58 Caffe Montenegro

Nikako se godinama ne mogu oteti utisku da se uči novogodišnjih i božićnih praznika u Podgorici svi pripremaju za odlazak iz grada, rijetko ko ostaje u gradu, eventualno, oni koji moraju da rade ili nijesu u prilici da odu ni na periferiju u selo makar. Podgorica je glavni grad, sa najviše stanovnika u Crnoj Gori, svrstava se u evropske prijestonice... i mi njeni građani imamo pravo da „zahtijevamo“ i doživimo u svom gradu onu divnu prednovogodišnju atmosferu koja je nekad čak ljepša i od samih praznika... pa ostali u gradu ili išli negdje za praznike... a ne samo da sumanuto idemo u šoping, restoran, poslovni koktel, i sami organizujemo taj sopstveni prednovogodišnji feeling... Na putovanjima pak, doživljavamo bajkovito ukrašene gradove, sjajne novogodišnje bazhare, nestvarno ukrašene ulice Beča ili Berlina koje mirišu na čokoladu, kesen, cimet... fotografišemo se sa kuvanim vinom u ruci pored ogromnih ledenih skulptura u Ljubljani, šaljemo nestvarne prizore sa zagrebačkog trga, a eto taj grad je ove godine proglašen je najboljom božićnom destinacijom u Evropi. Možda bi nam baš Zagreb trebao biti uzor. Cjelokupna turističko-ugostiteljska snaga Hrvatske se udružila da napravi fenomenalan predpraznični advent u Zagrebu koji je okupio uz to i hiljad eturista iz cijele Evrope. Ipak, vrijeme radi svoje, Podgorica raste i hvata itekako korak u mnogo čemu sa glavnim gradovima Evrope. Sjajni restorani Podgorice na prvom

mjestu su njen imidž, odlična gastro ponuda koja recimo Beogradu donosi ogroman broj turista i od čega su napravili brend uz zabavu „grada koji nikad ne spava“, i „ulicu otvorenog srca“, čine ipak da se i naš glavni grad polako

brendira. Budva je naša prijestonica zabave, Podgorica to nije, i teško da će biti, ali ipak ove godine ima i organizovan doček Nove godine na Trgu. To je još jedna novina. A otišli smo i dalje... Na trgu velelepnog The Capital Centra,

mjesta gdje se polako ali sigurno prenosi epicentar dešavanja iz svih sfera života, gdje je jedini za sad (čeka se kao drugog otvaranje Hilton hotela) svjetski brendirani objekat Hard Rock Cafe organizovan je po prvi put Novogodišnji Bazar. Za prvi put, rekla bih lijepo i šarmantno. Trud je uočljiv, elegantan

60 Caffe Montenegro

i fin pristup sa unificiranim tezgama koje nude od pršute, sira, vina, toplog pečenog kesenja, kokica, šarenih novogodišnjih slatkiša, maštovitih rukotvorina, ukrasa i nakita... Uz muziku, Dejda Mraza, animatore za djecu i fenomenalan ambijent The Capital Plaze svjetski okićene, divno se šetati njenim

Atriumom, probati nešto od hrane i slatkiša sa tezgi kupiti neki suvenir... i osjetiti blagost i radost dana koji dolaze, baš uz onu klasičnu sliku dok nas grije kuvano mirisno vino i preplavljuju radosne misli dana darovanja, dijeljenja, praštanja, voljenja, bliskosti... Lijep poklon posjetiocima The Capital

Plaze ovaj Bazar, a prije svega i za poštovanje humanitarni gest jer Novogodišnji Bazar The Capital Plaze prije svega imao humanitarnu notu - sredstva dobijena prodajom na tezgama na dan otvaranja su u saradnji sa Bankom hrane data djeci kojoj je to najpotrebnije. Bazar traje nedjelju dana od 17-23 decembra, uz The Capital Plazu u organizaciji su se uključili i NTOCG i TOPG, i lijepo je da se tako udruže oni koji treba da su glavni nosioci sadržaja i ponude glavnog grada u svakom segmentu. Želim da se ovaj Bazar proširi, obogati, ljudi naviknu da su najljepše radosti na pragu svog doma, da se naviknu da odlaze u The Capital Plazu jer čini se koliko god medijski najavljivan ovaj Bazar, on jeste pristojno posjećen za

njegov prvi put, ali može to bolje moji dragi sugrađani i gosti (ali gosti ne znaju šta ima u gradu, ako ih domaćin ne pozove i povede!). Može se uključiti i više izlagača, mnogo toga je još moglo biti na Bazaru, nedostajali su domaći vinari, maslinari, ugostitelji, poslastičari... Svi su imali šansu, ali vjerovatno treba da vide kako će to sve izgledati ove godine... pa valjda se dogodine priključe i radi njih i nas. U svakom slučaju Bazar u The Capital Plazi je sjajna stvar, želimo da št više radosnih selfija i fotografija sa Atriuma ode u svijet, da svijetu pokažemo kao se i mi kući radujemo... Vjerujem da će svaki naredni Bazar imati i više učesnika i više posjetilaca, a do tad uživajmo dok čarolija na atriumu traje...

Mjesta koja meni znače: Tatjana Dmitrović – Popović direktorica Turističke organizacije Podgorica

Raznolikost

ponude grada je naša prednost Podgorica je u ovoj godini zabilježila 20 % više dolazaka, odnosno 40 % više noćenja u odnosu na isti period prošle godine. Povećanju broja dolazaka i noćenja u Glavnom gradu doprinijela je intezivnija promocija turističkih potencijala grada i kvalitetniji sadržaj događaja u gradu, uz povećan broj turističkih, sportskih i kulturnih dešavanja lokalnog i međunarodnog karaktera. Takođe, intezivirana je promocija Glavnog grada u inoviranom promo materijalu, koji je distribuiran na internacionalnim sajmovima i berzama turizma, a tu je i oglašavanje u magazinima i specijalizovanim časopisima u regionu i šire. U svemu tome veliki doprinos ima Turistička organizacija Podgorice, pa o planovima i rezultatima promocije Podgorice pričamo sa direktoricom te organizacije Tatjana Dmitrović – Popović.

tekst Sanja Go lubović fotografije privat na arhiva

62 Caffe Montenegro

C.M: Šta je to što je autentično „podgoričko“ što treba forsirati i promovisati u ponudi grada? - Ono što krasi Podgoricu je spoj različitosti, multikulturalnosti, tradicije... što se ogleda u vjerskom skladu nacija, kultura i konfesija, raznovrsnoj gastronomskoj ponudi, nošnjama,običajima... sve veća prepoznatljivost kao vinskog regiona, sa lokalnim proizvodima i tipičnom gastro ponudom poput autohtone vrste krapa, raštana, koprive, smokve... Sve to predstavlja primarne aspekte koji su zastupljeni u našoj promociji. Podgorica kao Glavni grad turistički profilisane države nema izraženu sezonalnost, posjete se odvijaju u kontinuitetu, a profili posjetilaca su biznis i tranzitni turisti, i u tom

smislu se prepoznaje kao MICE destinacija sa izraženim biznis i šoping zonama i prisustvom svjetskih brendova tipa Hilton, Hard Rock... Grad se nalazi u zahvatu dva nacionalna parka „Skadarskog jezera“ i „Prokletija“ i Regionalnog parka „Komovi“, ima izuzetan vodni potencijal koji čine pet rijeka i tri jezera, a tu su i prirodne atrakcije poput kanjona na Morači i Cijevni i arheoloških lokaliteta Duklje i Meduna. C.M: Šta Evropljane najviše zanima u vezi našeg grada? - Znaju onoliko koliko ih mi informišemo, a sigurno da uvijek treba više i da svako pojedinačno treba da da svoj doprinos i time bude ambasador svoje države.

„Godina iza nas je bila jako dinamična i aktivna, obilježena brojnim uspješnim događajima i manifestacijama“

C.M: Da li ste nekad bili u prilici da morate gostima iz inostranstva da objašnjavate neke naše navike koje su njima neobične? - Uobičajeno pozdravljanje uz poljubac u obraz tri puta, za dobrodošlicu. C.M: Koji su najčešći pozitivni utisci stranaca prilikom boravka u Podgorici? - Oduševljeni su srdačnošću, gostoprimstvom i ljepotom našeg naroda, naravno domaćom kuhinjom... Ono čime su iznenađeni je da se brižljivo ne odnosimo prema prirodi, koja nam je darovala izuzetne ljepote.

64 Caffe Montenegro

„gastro turizam Je jedan od dominantnih selektivnih oblika turizma koji se visoko kotira u našoj ponudi“ C.M: Da li je dovoljno „razrađen“ i pristupačan lokalni sistem informisanja za turiste koji dolaze u naš glavni grad? - Svakodnevno napredujemo u IT sistemu, a istovremeno nastojimo da servisne informacije turistima budu što dostupnije kroz mrežu info

punktova na svim frekfrentnijim lokacijama i graničnim prelazima. C.M: Koji su to standardni sadržaji posjete turista Podgorici, kako ide najčešća „ruta“ obilaska grada? - Izražena interesovanja vladaju za

kulturno nasljeđe i istorijat grada, vjerske objekte i za prirodne ljepote. U dijelu pješačke rute obilaska grada, kada je u pitanju kraći boravak, najčešća je posjeta nekom od kulturno-istorijskih objekata, poput lokaliteta Duklja i Dvorskog kompleksa na Kruševcu. Za sve ljubitelje prirodnog okruženja u ponudi su pješačke rute „KRUG OKO KORITA“ i program inovativnih turističkih ruta na Skadarskom jezeru sa deset izletničkih programa za sve ciljne grupe. Za ljubitelje vina u ponudi su VINSKE CESTE koje sadrže nekoliko programa uz degustaciju vina. Svakako da je atraktivna i gastro ponuda tipične podgoričke kuhinje. I na kraju, za one koji uživaju da šopinguju, grad pruža nekoliko šoping zona sa poznatim brendovima.

- Sve što me veže za odrastanje i prijatelje: Karađorđeva, Balšića, Gimnazija, Njegošev park...

C.M: Da li postoje izletnički aranžmani koji dovode turiste u posjetu Podgorici iz nekih drugih gradova u kojima oni borave u Crnoj Gori? - Da, posebno kada je riječ o nacionalnim parkovima i parkovima prirode, kao i posjete najvećem vinogradu u cjelini u Evropi. Primjetan je dolazak iz gradova u regionu u šoping, posebno u danima vikenda, zbog čega su i maloprodajni objekti i šoping molovi prilagodili radno vrijeme. Svakako, da su nezaobilazni i Dvorski kompleks na Kruševcu i Hram Hristovog Vaskrsenja.

C.M: Kad bi birali zemlju u kojoj bi živjeli (osim Crne Gore), gdje bi to bilo i zašto? - Njemačka, iz razloga organizacije i reda.

C.M: Da li u pogledu broja restorana i raznolikosti i kvaliteta ponude Podgorica može da razvija i danas vrlo popularan gastro turizam? - Svakako da je gastro turizam jedan od dominantnih selektivnih oblika turizma koji se visoko kotira u našoj ponudi. Ponuda restorana je raznovrsna i sve pohvale našim ugostiteljima, koji nastoje da zadovolje sve kriterijume stranih državljana, znajući da je Podgorica sjedište ambasada i inostranih predstavništava. C.M: Šta je za Vas „sasvim lično“ Podgorica?

C.M: Šta je neki optimalni minimum koji treba da posjeduje neko mjesto da bi zadovoljio Vaš ukus? - Izdvojiću ljubaznost, jer to doprinosi da se osjećam ugodno i prijatno. C.M: Koliko putujete i šta su za Vas putovanja? - Kako je kretanje važno za razvoj tijela, tako i putovanje za razvoj duha. Trudim se da učim djecu da se kreću, putuju, a time i stiču nova interesovanja. C.M: Kako se odmarate? - Samo me druženje sa prirodom odmara.

C.M: Šta najviše analizirate u nekoj stranoj zemlji? - Ljude... C.M: Koliko ste zadovoljni sa saradnjom privrednih – turističkih subjekata grada sa Turističkom organizacijom? - Naravno da sam zadovoljna jer to funkcioniše timski, kroz svakodnevnu saradnju, gdje se svi trude da doprinesu poboljšanju kvaliteta života u gradu. C.M: Koliko je za Podgoricu značajan dolazak brendova Hilton i Hard Rock Caffe? - Prisustvo ovakvih brendova je od posebnog značaja, pruža sigurnost budućim investitorima ali i turistima, i dokaz je da se grad razvija u dobrom pravcu. C.M: Kako ocjenjujete radnu godinu na izmaku, šta je to od mnogobrojnih aktivnosti TOP-a što je obilježilo godinu kao najupečatljiviji događaj? - Godina je bila jako dinamična i

„Ponuda

restorana u glavnom gradu je kvalitetna i raznovrsna i sve pohvale našim ugostiteljima“

aktivna, obilježena brojnim uspješnim događajima i manifestacijama. Od posebnog značaja je nastup na svjetskoj izložbi EXPO u Milanu, na kojem je premijerno prezentovan video film o Podgorici. Manifestacijama Dani krapa na Skadarskom jezeru, Džip safari Kučkim planinama, Ajmo na Moraču, Podgorička noć, smo podsjetili mlađe generacije na tradiciju i kulturnu baštinu stare Podgorice. Interesantno će biti pomenuti da su Podgoričani imali priliku da plešu salsu na Trgu sa renomiranim instruktorima sa Kube. C.M: Aktuelna je organizacija dočeka Nove godine u Podgorici. Šta je uslovilo promjenu da se ove godine ipak organizuje doček na Trgu u glavnom gradu? - Podgorica, poput evropskh centara želi da se uključi u mrežu prenosa dočeka Nove godine iz glavnih gradova. Veliko interesovanje su pobudila dvije velike muzičke zvijezde Željko Joksimović i Hari Mata Hari, te su najavljeni organizovani dolasci iz cijele Crne Gore i regiona.

66 Caffe Montenegro

Tekst Ana Đurković Fotografije TO Beograd i arhiva

Beograd je nesvakidašnja prijestonica, negdje na presjeku modernog, ubrzanog centra i boemskog, opuštenog šarma. I ove godine, on nesebično otvara svoje veliko srce za sve koji ga posjete

Gradski ukusi

Beograd

Dalje od gužve Knez Mihajlove, Kalemegdana, Skadarlije ili Terazija, susrešćete se sa pravim Beogradom koji će vas brzo primiti u svoje toplo naručje

Stara ex-Yu prijestonica u srcima mnogih drži posebno mjesto. Za neke je to grad mladosti, studentskih ludorija, prva ekskurzija, uspomena na dobra vremena. Za druge je on početna tačka nekog većeg putovanja, mjesto odakle se kreće. Ako niste iz ove grupe ljubitelja Beograda onda će vas interesovati da saznate o njegovom značaju kao kulturne, umjetničke, univerzitetske a onda i političke, ekonomske i tranzicione prijestonice moderne Srbije. Posljednjih godina, dobio je i epitet najboljeg grada za noćni provod. Potpuno opravdano, jer su klubovi i splavovi u Beogradu atraktivni i uvijek puni ljudi koje veže želja za dobrim zezanjem. Ipak, mnogo ljepša strana Beograda krije se u njegovim starim kvartovima, kaldrmama, trgovima, kafanama. Beograd je nesvakidašnja prijestonica. Iako ima sve elemete savremene žile kucavice države, atmosfera grada je opuštena i šarmantna. Tako ćete šetajući, na istom mjestu vidjeti ljude u odijelima skrojenim po poslednjoj modi, studente koji se spremaju za ispit i penzionere zamišljene na poslednjim novostima iz dnevne štampe. Dalje od gužve Knez Mihajlove, Kalemegdana, Skadarske ili Terazija, susrećete se sa onim pravim Beogradom koji će vas veoma brzo primiti u svoje toplo naručje. Taj Beograd mirno uživa u sporednim

70 Caffe Montenegro

ulicama, kaldrmama, na pijacama, u starim kafanama i opuštenim kafeterijama “po poslednjem fazonu”. U njemu nema razlika, sve se uvijek nekako složi na dobro i svi se odnekud poznaju. Kafana je ambasada tog Beograda dobrog duha. U njoj ćete uz kafu i rakiju sresti prave Beograđane, opuštene i gostoprimne. Brzo će vam ispričati sve o sebi, o gradu, o tome kako se živi. Uz balkansku sjetu u očima i širokim osmjehom, oni će vam nazdraviti iz visoko uzdignute, uvijek napola pune čaše. Dan će brzo, skliznuti u noć a da i ne primjetite, zaokupljeni razgovorom ili pjesmom za stolom koji više i nije vaš jer on u beogradskim kafanama pripada svima onima koji imaju otvoreno srce. Ta vrsta šarma zaostavština je generacija boema sa svih strana bivše Jugoslavije koji su se u Beogradu osjećali kao kod kuće. Neke je morila nostalgija, neke teška životna situacija, ljubavna sjeta, postratne socijalne krize, neki su jednostavno bili drugačiji, rušili su ustaljene konformističke principe uvijek smišljajući neko novo zezanje. Plejada zanimljivih karaktera kakvi su Đura Jakšić, Branislav Nušić, Momo Kapor, Toma Zdravković, Zoran Radmilović, Pavle Vujisić, Slobodan Aligrudić, Gaga Nikolić, Tin Ujević, nalazila je utjehu u čašici jake rakije ili vina u kafanama koja je bila i drug i draga. Iako

Plejada zanimljivih karaktera kakvi su Đura Jakšić, Branislav Nušić, Momo Kapor, Toma Zdravković, Zoran Radmilović, Pavle Vujisić, Slobodan Aligrudić, Gaga Nikolić, Tin Ujević neki su od boema često viđani u beogradskim kafanama

većina tih kafana danas ne postoji, njihovo nasljeđe srušeno i pretvoreno u kladionice i markete, onaj britki humor, spontanost i po koje svitanje, još uvijek su nastavili da žive u gradu. Kafane koje su ostale, Znak pitanja, Tri šešira, Srpska kafana čuvaju njihov duh, anegdote, velike misli ili stihove ovih velikih ljudi iako ih danas posjećuju dosta drugačiji karakteri. Ono što je ostalo isto je dobra hrana. U Beogradu se tradicija uživanja u ukusnoj, domaćoj hrani nije nimalo promijenila pa tako možete probati sve narodne specijalitete, recepture starih kuvarica i to sa mesom i povrćem vrhunskog, lokalnog kvaliteta. Naročito, posljednjih godina, beogradska gastro scena je prepoznata i izuzetno cijenjena. Od domaćinske, bakine do čuda molekularne kuhinje - sve postoji i sve je kako treba. Što god da vam se prohtje, meksička, kineska, italijanska, francuska ili domaća, srpska, hrana svugdje vam je zagarantovana svježina i onaj specifični twist u kome je suština posluživanja jela različitih svjetskih kuhinja. Taj twist u Beogradu je začinjen još i prijatnim, rustičnim i modernim ambijentima, i veselim, šarmantnim držanjem konobara.

U Beogradu će vam dan brzo skliznuti u noć a da i ne primjetite, zaokupljeni razgovorom ili pjesmom za stolom koji više i nije vaš jer on u beogradskim kafanama pripada svima onima koji imaju otvoreno srce

Ukoliko planirate posjetu Beogradu, najbolje vrijeme za to su novogodišnji praznici. Sama kalendarska činjenica, svođenje računa, mirenje sa rezultatima, mali predah i novi početak, unose posebnu energiju svima. Tada, čini se nije bitno koliko eura (ili dinara) imate u džepu i koliko ćete imati sjutra, pa je jednostavno vratiti se onim pravim radostima života, davanju i druženju. Beograd je u tim prazničnim danima, od decembra do sredine januara, pravi centar takvih radosti. Tako je jedna ideja šaljivih glumaca beogradskog pozorišta Atelje 212 da zamijene umorne konobare tog jutra poslije lude novogodišnje noći i oni poslužuju goste u čuvenoj Srpskoj kafani u Svetogorskoj ulici, dobila neočekivane razmjere. Ideja se pretvorila u tradiciju pa tako već decenijama u Beogradu postoji običaj proslave nove godine u istoj ulici koja svakog prvog januara mijenja svoj naziv u Ulica otvorenog srca. Manifestacija okuplja Beograđane i goste u Svetogorskoj i Hilandarskoj ulici, kako bi kroz cjelodnevni karnevalski program jedni drugima čestitali Novu godinu i nazdravili uz kuvano vino, muziku i

72 Caffe Montenegro

zabavljače. Ovaj događaj je vremenom profilisan kao porodični, i prilika da se mališanima i mladim sugrađanima pruži cjelodnevna zabava. Djeca se slikaju sa Deda Mrazom i klovnovima, slušaju se nastupi brojnih muzičkih grupa i izvođača, a na štandovima nanizanim duž obje ulice se mogu kupiti suveniri, domaći proizvodi, slatkiši. Oni koji uspiju da ugrabe mesto u krcatoj Srpskoj kafani, imaće zadovoljstvo da ih tradicionalnim domaćim specijalitetima posluže poznati glumci. Ove godine, Ulice otvorenog srca biće još i Skadarska i Ulica Kralja Milana. Ukoliko ipak dođete nešto ranije, prazničnu čaroliju uhvatićete u cijelom gradu. Na Trgu Republike, veliku novogodišnju jelku sa svih strana okružuju drvene kućice u kojima se posetioci i prolaznici mogu počastiti hranom, pićem, suvenirima, a sve u ambijentu dekorisane praznične rasvete. Tako je i sam trg u vrijeme praznika preimenovan u Trg otvorenog srca. Iako sumnjam da među vama ima onih koji nisu makar jednom vidjeli Beograd, predlažem da posjetite staru prijestonicu i uživate u mnogobrojnim prazničnim sadržajima koje grad nudi.

Ideja šaljivih glumaca Ateljea 212 u Srpskoj kafani dobila je neočekivane razmjere - pretvorila se u tradiciju pa tako već decenijama u Beogradu postoji običaj proslave nove godine u istoj ulici koja svakog prvog januara mijenja svoj naziv u Ulica otvorenog srca

U vrijeme praznika nije bitno koliko eura (ili dinara) imate u džepu i koliko ćete imati sjutra, pa je jednostavno vratiti se onim pravim radostima života, davanju i druženju

Atmosfera Srpske kafane

? (Znak pitanja)

Kolarac

74 Caffe Montenegro

Tekst Ana Đurković

78 Caffe Montenegro

FOTOgrafije Vladimir Vučinić

Poseljani su selo ušuškano u klancu Seljanske rijeke u Ljubotinjskoj oblasti Riječke nahije. Nekada uzduž veoma važne i prometne kolske trgovačke staze a danas pomalo zaboravljeni svjedok drugačijih vremena i stare Crne Gore. Kroz Poseljane protiče Zajčinski potok zbog kojeg ovo mjesto krasi čak četrnaest starih mlinova, vodenica koje danas stoje zapuštene i van funkcije. Iz napuštenih voltova, velikog kamenja gdje se mljelo i drvenih komponenti mlina osluškujemo vrevu i gužvu generacija naših prađedova. Krivudavi potok preskočila su četiri gipka svoltana kamena mosta koja zajedno sa okolnim velikim kamenim kućama čine autentičnu crnogorsku cjelinu. Poseljani i zajčinski potok spuštaju se sve do obale Skadarskog jezera odakle su tovari karavana dalje odlazili za Zetu, Skadar, Italiju ili ko zna gdje sve drugo.

Danas su Poseljani zaboravljeno mjesto na ivici nacionalnog parka Skadarasko jezero nekako u procjepu puteva koji bi namjernike dovodili u selo. Nekad je ovdje bilo drugačije. Selo je bilo prepuno prolaznika, putnika, trgovaca, karavana. Postojale su i jako dobro radile kafane, čak i jedna kockarnica da brže prođe vrijeme čekanja na red na mljevenje u mlinovima koji su radili bez prestanka. Mali pristan na obali jezera vezivao je za sebe razne lađe pa se tako zna i da su neke od njih pripadale kraljevskoj porodici Petrović. Nekada dom porodicama Radoman, Drecun, Lubarda i drugima, selo je napušteno posljednjih decenija. Posljednji mlin prestao je da okreće ‘81 godine i nažalost većina mlinova nije u potpunosti očuvana. Uprkos kolskom putu, zimi koja može biti veoma oštra, sa snijegom i velikim kišama, blokiranim putevima i povremenim nedostatkom električne energije jedna porodica i dalje radije živi u Poseljanima porodica Radoman. Gospođa Mira, jedina domaćica ovog sela pravi fenomenalan koźi sir koji ste vjerovatno jeli u nekom pomodnom restoranu na primorju. Oni su svjedoci teškog života u našim selima ali svjedoci sa posebnim sjajem očiju i ipak bezbrižnim osmijehom kakav rijetko viđamo među našim gradskim

80 Caffe Montenegro

komšijama. Ipak, za Poseljane se čini da dolaze bolji dani, i to novim putem kojim će sada biti olakšano spuštanje u selo. Novi putevi znače i nove ljude što povlači potrebu za što ranijom konzervacijom i prepoznavanjem ovog sela kao važnog turističkog, kulturnog i istorijskog spomenika Crne Gore. Za sada, staro kolsko spuštanje je nešto što niko od nas ne smije propustiti. Spuštanje koje donosi neki čudan mir i izložbu slika ovog tihog sela toliko lijepog i pitomog. Sela koje ostavlja tužan utisak, budi žal i nostalgiju ali istovremeno i želju za promjenom, za obnavljanjem i vraćanjem korijenima gdje god da su oni.

82 Caffe Montenegro

84 Caffe Montenegro

NEKA VAS VOZI DOBRA ENERGIJA Nagradna igra EPCG za sve članove Zlatnog tima, kao i domaćinstva koja 31. decembra ne budu imala dugovanje za utrošenu električnu energiju

BUDITE I VI DIO TIMA! Sva domaćinstva koja ispune uslov odmah će se naći u bazi za izvlačenje dobitnika i automatski će postati novi članovi Zlatnog tima.

Pet vaučera od po 200 eura za trgovinu u Roda marketima Dva iPhone telefona Dva sedmodnevna zimovanja za dvije osobe na Vučju Petodnevni turistički aranžman u Barseloni za dvije osobe

GLAVNA NAGRADA AUTOMOBIL

FORD MONDEO

Više informacija na www.epcg.com ili besplatnim pozivom na broj 19100 *nagradna igra važi samo za kupce iz kategorije domaćinstva

Rezort hoteli u Laponiji

Sanjajte pod polarnom svjetloĹĄÄ&#x2021;u

86 Caffe Montenegro

Tekst: Ana Đurković

Ako niste raspoloženi za gužvu poznatih i prepunih skijaških centara ovakva vrsta prepuštanja zimskim čarolijama u Laponiji je nesvakidašnji izbor. Koncept je jednostavan i svodi se na jedno - uživanje 87

Laponija je magična, mitska oblast na sjeveru Finske. To je zemlja kontrasta u kojoj se ljeti možete sunčati u ponoć a zimi uživati u beskrajnim noćima koje osvjetljavaju predivne aurore borealis. U Laponiji možete skijati, doživjeti najluđe vožnje na sankama koje vuku haski ili losovi, upoznati kulturu Samija i njihov jezik ili posjetiti Djeda Mraza u njegovoj radionici koja je posjetioce otvorena tokom cijele godine. Gotovo 200 noći, od avgusta do aprila, u Laponiji je moguće vidjeti spektakularni fenomen polarne svjetlosti. Tradicionalno, to podrazumjeva krplje i dugu šetnju kroz snijeg ili vožnju sankama do zabačenih krajeva. Međutim, ako gledanje neba u tami, hladne, zimske noći, nije baš vaš idealan provod, Finci su se dosjetili nečeg mnogo udobnijeg. Svoje prirodno bogastvo i ljepotu iskoristili su na najbolji mogući način pa je tako cijela jedna oblast zapravo pretvorena u hotelski rezort koji je uređen sa istom idejom vodiljom a ta ideja je uživanje gostiju u prirodnom fenomenu polarne svjetlosti. Sedam i

88 Caffe Montenegro

više različitih hotela u Laponiji koncipirano je tako da u okviru svakog od njih ima više zasebnih jedinica, bungalova, apartman kuća, tradicionalnih objekata ili šatora, ali da svaki ima atraktivni stakleni iglo, odnosno zastakljenu kupolu, kroz koju gosti mogu uživati u igrama svjetlosti koje čine da cijeli kraj izgleda uvijek drugačije. Koncept je jednostavan i nevjerovatno atraktivan turistima. Snijegom i ledom okovan kraj i hladnoća koja ledi obraze, čine da boravak u toplom, rustičnom bungalovu bude još udobniji. Smjestite se krilu drage osobe, odaberite neko dobro vino i dok vatrica u kaminu polako pucketa, sanjajte uz nevjerovatno prosipanje boja i oblika po nebu. Opcije su namijenjene svačijem džepu. Tako možete kupiti devetodnevne aranžmane po cijeni od nevjerovatnih 150 000 eura. Upravo ova ponuda označena je kao najskuplji božićni raspust koji možete da prijuštite voljenima. Ponuda između ostalog uključuje putovanje luksuznim privatnim avionom do i od odredišta, udobnu vožnju sankama ma gdje da se uputite, spavanje u luksuznim sobama hotela.

Laponija, finska

Hotel Ice Hoteli su posebna atrakcija ovog aranžmana a svako noćenje je avantura samo za sebe. Tako ćete dvije noći spavati u ultra luksuznom hotelu Ice čije su sobe kompletno napravljene od leda a svake godine izgledaju drugačije jer ih svake godine iznova izgrade najpoznatiji dizajneri.

Sobe u hotelu Ice su kompletno napravljene od leda a svake godine izgledaju drugačije jer ih svake godine iznova izgrade najpoznatiji dizajneri

Tree Hotel Potom nastavljate dalje, selite se na dvije noći u ekskluzivni rezort Tree Hotel. Kao što mu ime i govori, ovaj hotel zaista se nalazi na drvetu. Sobe su izdignute visoko među krošnjama finskih četinarskih šuma i imaju nevjerovatno atraktivan izlaz na krov odakle možete doživjeti neke od najluđih trenutaka potpuno sami sa divljinom i sa najboljim pogledom na oblast Laponije.

90 Caffe Montenegro

sobe Hotela Tree su izdignute visoko među krošnjama finskih četinara i imaju izlaz na krov

Levi Igloos Nakon toga, avion vas vodi u oblast Kittlia odakle se mogu vidjeti najspektakularnije aurore borealis. Ovdje ćete provesti, opet dvije noći, u hotelu Levi Igloos, zapravo u njegovim luksuznim, staklenim, iglo kućicama. Ovo je potpuno nesvakidašnje iskustvo, naročito noću kada polarna svjetlost počne svoj ples po staklenom plafonu vaše sobe. Krovovi imaju posebne sisteme zagrijavanja i nalaze se unutar mirne šume.

Prirodne svjetlosne efekte, poznate aurore borealis, moguće gledati iz udobnih staklenih iglo kućica

Ruca Log Cabins Hotel Nakon uživanja u igloima, avion i sanke vas vode na finalno odredište - Ruca Log Cabins hotel. Ovdje ćete provesti možda i najbolje tri večeri. Prve noći bićete gost na privatnoj večeri kod Djeda Mraza i to u njegovoj kući. Druge noći će samo za vas kuvati vrhunski svjetski gurme šef, dok ćete za kraj, poslednje noći, uživati u privatnoj, porodičnoj večeti posluženoj u toploj u udobnoj sobi.

Teepee Wildernes Camp Još jedna, nešto jeftnija a ništa manje atraktivna, ponuda je i Teepee Wildernes Camp. Ovi luksuzni, mobilni, šatori ocijenjeni su kao egzotično i nezaboravno iskustno. Šatori su napravljeni po modelu tradicionalnog samijskog kota šatora koji se postavljaju veoma jednostavno pa se tako mogu seliti gdje god poželite na neki od najudaljenijih krajeva Laponije. Šatori su luksuzno opremljeni, dodijeljeno im je pet zvjezdica i imaju zaseban sistem grijanja. Uz to, na raspolaganju su vam i privatni kuvar i batler. Ovakav smještaj idealan je način da se potpuno otkačite od civilizacije, interneta, mobilnih telefona i rehabilitujete svoje tijelo i psihu u potpunoj, netaknutoj divljini. Ipak, za one koji ne mogu da zamisle dan bez WIFI-ja, hotel nudi konekciju na zahtjev preko satelitskih telefona. Doživljaj aurora nigdje nije tako dobar kao u potpunoj divljini, nezaprljan bilo kakvim svjetlima pa je to još jedan razlog da odaberete ovu ponudu. Pored aurora, možete uživati i u iščekivanju prolaska divljih životinja jer su losovi, medvjedi i vukovi veoma česti prolaznici finskim divljinama. Finci su se potrudili da naprave ponudu za svačiji ukus i platežnu moć. Od luksuznih, nevjerovatno udobnih hotela do skromnijih, rustičnih kućica, svugdje će vas pratiti topla sjevernjačka dobrodošlica i ako imate malo sreće nevjerovatna igra boja i oblika po vedrom nebu.

92 Caffe Montenegro

Smještaj Teepee Wilderness idealan je način da se potpuno otkačite od civilizacije, interneta, telefona i rehabilitujete u potpunoj divljini 93

Salon namještaja

Menhetn d.o.o. - Italia Ferrari

Italijanski dušeci svih dimenzija Najveći izbor

u Crnoj Gori Cijena od 55 eura

Vrhunski kvalitet - odlične cijene

Naddušeci Pomoćni ležaji od 59 eura Metalni kreveti od 59 eura Kancelarijski namještaj i italijanske stolice i fotelje sa garancijom od 5 godina Sigurnosna i sobna vrata u saradnji sa grčkom firmom Metal Sistem

Opremamo apartmane, hotele, vile

Kreveti od bukve svih dimenzija od 65 eura Garancija 30 godina

Podgorica Nikšićki put 3. Telefon: +382 68 111 115 +382 67 418 804 italiaferrari-duseci@t-com.me www.italiaferrari.com

96 Caffe Montenegro

putopis: Sent Moric

u srcu Alpa Sent Moric je malo mjesto smješteno neposredno uz granicu sa Italijom. Još davne 1864. godine u tom mjestu je rođena ideja o zimskom turizmu, pa se Sent Moric s pravom može nazvati kolijevkom skijaškog turizma, kakav poznajemo danas, ali prije svega to je simbol mondenskog zimovanja Tekst Sanja Golubović

Najstarije evropsko skijaliste Sent Moric je izletište i zimovalište u Engandinskoj dolini u jugoistočnoj Švajcarskoj. Pripada kantonu Graubinden. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.822 metra. Sent Moric se smatra za najstarije zimovalište na svijetu. Prvi hoteli su ovdje otvoreni 1856. Sent Moric je danas centar luksuznog turizma za bogate klijente. Omiljeni sportovi i rekreacije su: pješačenje, alpsko skijanje, vožnja boba i skeletona. U Sent Moricu se nalazi rijedak fenomen: prirodna bob staza (Olympia Bobrun St.Moritz-Celerina). Pored naselja je jezero Sent Moric na čijoj se zaleđenoj površini zimi organizuje konjska trka.

98 Caffe Montenegro

Sent Moric je br.1 na listi zimskih centara sa dobrim razlogom: pejzaĹži oduzimaju dah, u ponudi su mnoge aktivnosti i raskoĹĄno ĹĄvajcarsko gostoprimstvo

Za Sent Moric nisu tipični samo pejzaži od kojih zastaje dah, poznate ličnosti i luksuzni hoteli već i egzotični sportovi, kao što su polo i konjske trke na snijegu ili kriket na ledu

U proljeće se u vodama jezera Sent Moric-a ogledaju planinski vrhovi, dok jezero ljeti poziva na romantične šetnje ili pecanje, a zimi je idealan teren za klizanje. U ovim grandioznim planinama sunčana su u prosjeku 322 dana. Fascinantnost ovog turističkog centra leži i u sportskim mogućnostima. Naime, uslovi za skijanje su idealni. Ko voli avanture, može da se spušta posebnim skijama niz ledeni kanal dug čak 1.200 metara. Šta je Sent Moric bez zimskih sportova? Bilo da je to hodanje na skijama ili spust, postoji mnogo pista izuzetnog kvaliteta. U kazinu hotela “Kempinski” mogu se vidjeti bogati i lijepi posjetioci, a ispod okićene jelke već tradicionalno se u novogodišnjoj noći okupljaju gosti sa svih strana svijeta. Za Sent Moric nisu tipični samo pejzaži od kojih zastaje dah, poznate ličnosti i luksuzni hoteli već i egzotični sportovi, kao što su polo i konjske trke na snijegu ili kriket na ledu. Sent Moric je broj jedan na listi zimskih centara sa dobrim razlogom:

100 Caffe Montenegro

pejzaži oduzimaju dah, u ponudi su mnoge aktivnosti i raskošno švajcarsko gostoprimstvo. Sent Moric je bio domaćin drugih Zimskih olimpijskih igara 1928. godine i ponovo 1948. godine. Tu je 1934., 1974. i 2003. godine održano Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju. Jedini gradovi koji su dva puta bili organizatori ZOI su: Sent Moric, Insbruk i Lejk Plesid. Skijanje je glavni razlog zbog kojeg je Sent Moric postao tako poznato zimovalište. Sa 400 km raspoloživih skijaških staza i Olimpijskom ski stazom ovo je jedno od najboljih mjesta na svijetu za ljubitelje ovog zimskog sporta. Švajcarski Nacionalni park, koji se nalazi u Engadinskoj dolini je među najboljim u zemlji za pješačenje i planinarenje. Pojedini hoteli iznajmljuju bicikle. Staza za biciklizam je dugačka i prolazi pored prelijepih predjela u kojima ćete uživati. Sent Moric ima odlične štale, a jahanje kroz alpske predjele je jedinstven doživljaj. 25 jezera koja se ovdje nalaze nude dovoljno mogućnosti za jedrenje.

Sent Moric je danas centar luksuznog turizma za bogate klijente

101

Ko voli avanturu, može da se spušta posebnim skijama niz ledeni kanal dug čak 1.200 metara

102 Caffe Montenegro

U kazinu hotela “Kempinski” mogu se vidjeti bogati i lijepi posjetioci, a ispod okićene jelke već tradicionalno se u novogodišnjoj noći okupljaju gosti sa svih strana svijeta

U mnogobrojnim barovima i restoranima skupljaju se slavne ličnosti kako bi na zimskom suncu uživale uz čašicu skupog šampanjca. Većina njih dolazi na samo par dana. Ako i vas kojim slučajem nanese put u Sent Moric, obavezno probajte švajcarski fondi sa sirom. Pošto se Sent Moric nalazi u kantonu Graubinden, koji je u cijelom svijetu poznat po izuzetno ukusnim kulinarskim specijalitetima jasno je da ovo mondensko mjesto ima i vrhunsku restoransku ponudu. Ako volite pikantna jela probajte, varivo s tjesteninom od heljdinog brašna s povrćem i sirom, rolnice s blitvom punjene tjesteninom. Kao poklon možete da ponesete domaće specijalitete bindnerski hljeb i bindnersko meso.

Ovdje je valuta švajcarski franak i iako na mnogim mjestima možete plaćati u eurima, kusur će vam biti vraćen u francima. Uprkos zastarjeloj reputaciju Švajcarske kao skupe destinacije, cijene u Sent Moricu su zapravo umjerene za kvalitetni evropski odmor, posebno kada se uzme u obzir kvalitet koji dobijate za taj novac. Razmislite o tome: ako obrok od € 10 obrok nije baš dobar, to je skupo, zato što ne dobijate najbolju vrijednost za svoj novac. Ako je obrok od 30 € odličan, vrijedi svaki euro.

Top Deluks Hoteli Splendidove palate sa svim mogućim komforom i objektima, vrhunska švajcarska usluga, a cijene su od 250,00 € do 600,00 € pa naviše.

Srednje luksuzni hoteli Nijesu baš veliki poput vrhunskih hotela ali vam pružaju nevjerovatnu udobnost i najbolju uslugu: od 200,00 € do 500,00 € Sent Moric je broj jedan na listi zimskih centara sa dobrim razlogom:

pejzaži koji oduzimaju dah, a u ponudi su mnoge aktivnosti, a tu je i raskošno švajcarsko gostoprimstvo.

Jeftiniji hoteli Udobni mali hoteli su dobar izbor i pružaju sve pogodnosti, ali bez raskoši i visokih cijena: od 150€ do 250€. Budžetski hoteli Želite jeftini smještaj u lijepom resortu? Možda nijesu luksuzni, ali odišu autentičnom Švajcarskom i to za 35 € po osobi.

103

U proljeće i jesen je tiho u Sent Moricu, jer većina posjetilaca radije dolazi ljeti (od sredine juna do sredine oktobra) i zimi (od decembra do početka aprila). Zima je vrhunac sezone, uz jasne, svijetle, hladne dane, mnogo, mnogo finog praškastog snijega, spektakularnog prirodnog ambijenta i tada se svi koncentrišu na skijanje, klizanje i druge zimske sportove. Ljeto je vrijeme za sport na otvorenom: pješačenje, biciklizam, planinarenje, jedrenje i još mnogo toga. Ali može se još mnogo toga raditi u Sent Moricu tokom toplijih mjeseci: ima više koncerata, kulture i više zabavnih događaja.

104 Caffe Montenegro

105

DRUGACIJA

RADIO

STANICA

108 Caffe Montenegro

Tekst Ana Đurković

109

Jamie Oliver je nesumnjivo najpoznatiji kuvar na planeti. Ono zbog čega ga ljudi toliko vole je dobro raspoloženje šarm i jasne, nimalo komplikovane recepture koje uglavnom možete pripremiti od namirnica koje uvijek imate u kuhinji. Pored karijere najboljeg svjetskog kuvara, Džejmi je sebi postavio još jedan cilj, revoluciju koja će natjerati ljude da počnu da kuvaju za sebe i svoju porodicu. Džejmi je planetarni neprijatelj broj 1 brzim hranama, jeftinim grickalicama i manje više svoj nezdravoj hrani koja je zavladala svijetom. Svojim emisijama i knjigama nudi primjere kako svako, za ne više od pola sata, može pripremiti ukusan i iznad svega zdrav obrok u bilo koje doba. Svake godine veseli Britanac najavi svima omiljenu sezonu novogodišnjih praznika na najbolji mogući način. Njegov uvijek topli, prirodni i pomalo nostalgični predbožićni TV program vodi nas u božićnu gastro bajku. Najbolji sastojci, jednostavna priprema i kombinacije koje bude bliskost i ljubav, učinili su da njegov šou bude i najgledaniji i najvoljeniji. Zdravo povrće, domaće meso, svježi začini, neodoljive poslastice sa dosta voća i, neizostavno, po koja kap dobrog alkohola garancija su dobrih praznika a Džejmi se potrudio na njihov omjer i priprema izvuče maksimum kako iz ukusa, tako i iz hranljivih sastojaka. Izdvojili smo praktične savjete i najljepše praznične recepte maestra u kuhinji koji vam mogu poslužiti kao inspiracija za tople i nezaboravne praznike.

110 Caffe Montenegro

111

112 Caffe Montenegro

113

114 Caffe Montenegro

115

116 Caffe Montenegro

Zamislite zimsku noć, toplu dnevnu sobu, okićenu jelku, pucketanje vatre i porodičnu atmosferu - možete li osjetiti miris? Cimet zar ne? Tekst Ana Đurković

Iako je cimet dostupan tokom cijele godine, njegov aromatični, neodoljivo slatki ukus nekako najviše prija u zimskim danima, naročito onim prazničnim. Kap eteričnog ulja cimeta u osvježivaču prostora ili nečije kuvano vino, dovoljni su da raspale maštu i potrebu za slatkim, ušuškanim noćima dok vani pada snijeg. Cimet sa sobom nosi neodoljivu romantiku i toplinu pa je potpuno opravdano što je najpopularniji začin na planeti. Toliko da ga ima svugdje, u svijećama, u parfemima, u uljima za potpuri, osvježivačima prostora, papirnim maramicama… Čak i sama kora iskorištenog štapića cimeta može biti lijep i dekorativan ukras nekom cvijetnom aranžmanu ili DIY detalju. Ipak, svi ćemo se složiti da je cimetu mjesto prvenstveno u kuhinji. Cimet nije začinska poslastica savremenog čovjeka. On je u upotrebi hiljadama godina unazad. Drevni Egipćani koristili su ga za začinjavanje napitaka, u medicinske svrhe ali i u jednoj fazi balsamovanja. Arabljani su u to vrijeme držali drevni monopol nad cimetom, pripisijući mu mistična mjesta porijekla i čudnovate načine dolaženja do začina, pa je u Egiptu on postao jedna od najtraženijih i najvrijednijih roba na tržištu za koju se golemo plaćalo. Cimet je uskoro došao i do Grka pa tako u zapisima Plinija Starijeg iz prvog vijeka imamo podatak da 350 grama cimeta vrijedi jednako koliko i pet kilograma srebra. U prilog statusu koji je cimet tada

imao ide i podatak da je čuveni rimski imperator Neron naložio da se spali godišnja zaliha cimeta kao znak kajanja zbog ubistva svoje žene. Cimet je tako vjekovima čuvao status izuzetno skupog i rijetkog začina kroz niz lukavstava i igara monopolističkih kolonija, Portugalije, Holandije, Francuske i Engleske. Zapravo ga je sačuvao sve do sredine 19. vijeka kada se pročulo da ovu biljku uopšte nije tako teško uzgajati, naročito širom oblasti Jave, Sumatre, Bornea, Mauricijusa. Danas se uzgoj cimeta proširio i na oblasti Južne Amerike, Australije, manje više svuda gdje je zastupljena tropska klima. Vjerovatno niste znali ili na pakovanju nije adekvatno označeno da većinu cimeta koje možete kupiti u prodavnici zapravo nije cimet već kasija (cassia). Iako su biljke iz iste porodice, kasija je nešto drugačija od cimeta sa Cejlona. Ima znatno jači miris i ukusu i manje prefinjenih nota. Cejlonski cimet je nešto svjetlije boje, za nijansu je slađi i ima mnogo kompleksniji ukus koji će vas podsjetiti na biber, citruse, klinčiće. Cejlonski cimet je znatno skuplji i teže ga je naći u običnom prodavnicama. Postoji još jedna vrsta cimeta koji se uzgaja u Indiji i zove se Dalchini. Iako postoje razlike između sve tri vrste cimeta, spaja ih isti slatko.topli ukusi aroma koja mami vodu na usta. Ipak veoma je važno da cimet koji kupujete bude svjež, pakovan u adekvatnim, vakumskim kesicama kako ne bi izgubio

117

Cejlonski cimet je nešto svjetlije boje, za nijansu je slađi i ima mnogo kompleksniji ukus od ostalih vrsta cimeta

aromatična svojstva. Najbolje rješenje za najkvalitetniji cimet i najintenzivniji ukus je rendanje štapića direktno prije upotrebe. Cimet je od davnina poznat i po blagotvornom uticaju na zdravlje. Danas je moderna medicina izdvojila i objasnila i zašto je toliko zdrav. Ono što je najveća vrijednost cimeta su njegova esencijalna ulja koja se nalaze u kori drveta. Ta ulja imaju mnogobrojna pozitivna dejstva. Zbog njih, cimet može biti najbolji prijatelj ženama sa bolnim i obilnim menstruacijama. Još us srednjem vijeku najpoznatiji lijek za upale i infekcije, naročito gornjih disajnih puteva bio je upravo cimet zbog visokog nivoa antioksidansa i fenola. Antioksidansi takođe pomažu i u stabilizaciji nivoa šećera u krvi i smanjuju potrebu za ugljenimhidratima što na koncu može značiti i manje kilograma. Takođe, cimet ukljanja gljivične infekcije, ublažava reumatske bolove i ublažava tegobe prilikom varenja. Još jedan popularan benefit cimeta je i njegovo svojstvo da poboljšava aktivnost i rad mozga i to prostim udisanjem njegovog slatkog mirisa. Zato su eterična ulja cimeta odličan način da opustite napete živce i napunite se novom energijom za rad. Ono što u prodavnici kupujemo kao prah

118 Caffe Montenegro

cimeta zapravo je mljevena korica od drveta cimet. Ona je još dostupna i kao štapić, koji je ništa više nego umotana osušena kora, ili kao ekstrakt ulje. Za koju god varijantu da se odlučite vodite računa da bude svjež i po mogućnosti cejlonski kako bi osjetili pravu i punu magiju ovog začina. Cimet ima delikatan ukus koji se može koristiti podjednako u slanim i slatkim jelima. Vjekovima unazad, narodi Azije i Srednjeg Istoka koriste ga za začinjavanje jela od jagnjetine, različitih vrsta karija, patlidžana i pirinča. Na Zapadu, je nemoguće pomisliti na cimet a ne sjetiti se jabuka, kolačića, kuvanog vina, sladoleda, tople čokolade, sutlijaša i mnogo čega drugog. Nijedan drugi začin, ne može se mjeriti sa cimetom ako govorimo o mogućnostima upotrebe u kuhinji, počevši od toplih napitaka koji uz prstohvat cimeta postoju neodoljivo ukusni, preko kolača, torti, kolačića, krema, pa do razlih meksičkih i indijskih jela koja su postala popularna širom svijeta. Danas je cimet neizostavni ukus i miris Božića. Ova činjenica čak je naučno dokazana eksperimentom sprovedenim u jednom muzeju nauke kada je stotinu ljudi mirisalo na desetine različitih mirisa namirnica i odlučivalo na šta su ih asocirali. Cimet je bio gotovo svačiji izbor za Božić, snijeg i zimu. Zato, ako i vi volite cimet, iznenadite voljene ovim jednostavnim receptima koji slave miris i ukus skromnog cimeta.

Cimet ima delikatan ukus i može se koristiti podjednako u slanim kao i slatkim jelima

119

Tortilja cips sa cimetom

Bozicni punc

120 Caffe Montenegro

Božićni mliječni punč 121

CM klub Hoteli Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520

članovi cm kluba

HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070 HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, Podgorica +382 20 281121 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111 Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281 Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405 Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065 MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601 MD, Bar +382 (0) 30 305124 Mimoza, Tivat +382 (0) 32 671305 Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414

Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344

Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021

Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500

Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039

Princess, Bar +382 (0) 30 300100

Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204

Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541

Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093

Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100

Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000

Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471

Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814

Šajo, Budva +382 (0) 33 460243

Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206

Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044

Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545

Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196

Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500

Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322

Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666

Splendid, Bečići

Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

Hostel City Center, Beograd +381 (0) 11 2644055

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore

122 Caffe Montenegro

Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084

cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131

Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666

Casper, Budva

Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601

Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

Ziya, Podgorica +382 (0) 20 230690

Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

Castello,

Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511

Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030

Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Cesare, café-bar, Kotor

Ugostiteljski objekti

Club Emporio, Stari grad Budva

Arte Dolce, cafe poslast., Podgorica

Copacabana, Ulcinj

Ali Baba, plažni bar, Kotor

Costa coffee, Budva i Podgorica

Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Cuba, cafe bar, Petrovac

Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200

Amici, kafeterija, Nikšić

Čudna šuma, cafe bar, Žabljak

Anovi, restoran, Podgorica +382 (0)69 111000

Dali, rest., Podgorica +382 (0) 69 234567

Ant, cafe bar, Bečići

Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924

Ararat, restoran, Bar +382 (0) 30 318416

Dominus, cafe bar, Petrovac

Arena, cafe bar, Bečići

Donna kod Nikole, restoran, Budva

Astoria restorani

Durante,

Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ulcinj +382 (0) 30 458225, Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno Blue magic, plažni bar, Budva Bonita, pizzeria, Kotor Caffe - caffe, Podgorica Royal, cafe bar i plaža, Bar Caffe del Mare,

Carpe Diem, cafe, Bar

Bar +382 (0) 30 350501

Ulcinj +382 (0) 30 373701 Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 Forza, poslastičarnica, Kotor Fratello, diskoteka, Bar Gaeta, Cetinje Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054 Garden,

CM klub cafe - pizzeria, Budva

članovi cm kluba

Lucky bar, Podgorica +382 (0) 69 404452

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Lugano, Kotor

Pizana, rest., Budva +382 (0)69 150150

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Planet, cafe bar, Bar

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Plavnica +382 (0) 20 230944

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

Maršal Restaurant & wine bar, Podgorica +382 (0) 20 246194

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Pod murvom, restoran, Bečići

Maša, rest., Podgorica +382 (0) 20 224460

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

MB Ice club, Budva

Porto, Budva

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Portobello, cafe - bar, Kotor

Milenijum, restoran, Rožaje

Portun, restoran Nikšić

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Poslastičare Fontane, Nikšić

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Premier, café - bar, Podgorica

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Pržionica kafe Pause, Berane

Montenegro caffe pub, Podgorica

Regina, Tivat

Montenegro Pub, Nikšić

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Mtv, picerija, Petrovac

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

MZ restoran, Podgorica, +382 (0)20 231206

Ribarsko selo, Žanjice

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Riječka Gostiona i apartmani Oktoih, Rijeka Crnojevića, +382 (0) 63 222008

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

Kiss, Petrovac

Oro di terra, restoran, Baošići, Herceg Novi +382 (0) 69 903330

Ritter, Cetinje

Knjaževa bašta, restoran, Bar

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

Ocaso club, Budva

Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

P.C. Atrijum, Nikšić

Krušo, konoba, Herceg Novi

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

Panini, Petrovac

L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

Papilon, cafe bar, Rafailovići

La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

Laguna, mliječni restoran, Berane

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Laguna, restoran, Podgorica

Perla, Budva +382 (0) 68 808080

Les Deux Magots cafe, Nikšić

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi

Piccoletto, fast food, Nikšić

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555 Grand, café - bar, Podgorica Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657 Hacijenda, latino bar, Budva Harašo, cafe bašta, Budva Hemingvej, cafe bar, Nikšić Hot Moon, cafe, Budva +382 (0) 68 033078 Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026 Ipad caffe 1 i 2, Podgorica +382 (0) 20 621850 Island, plažni bar, Kamenovo Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821 Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385 Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701 Jazz club, cafe - bar, Nikšić Jet ski, Kotor Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603 K-2, picerija Nikšić Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833 Kalamper, restoran, Bar Kapetanova konoba, Rafailovići Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323 Rocky beach, Utjeha, Bar Samba, restoran, Bar San Marino, restoran, Budva San Remo, restoran picerija, Rožaje Santa Marija, Bečići

Podgorica Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512 Stara varoš, cafe bar, Žabljak Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443 Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025 Street, cafe bar Nikšić Sv. Toma, plaža, Bečići Svera, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442 Tajson, cafe bar, Rožaje Tani, Nikšić Tapas bar Las Ramblas, Bar The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347 Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070 Trattoria Giardino, restoran, Podgorica Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686 Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495 Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777 Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić Velvet Cocktail klub, Podgorica Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237 Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277 Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968 Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003 Xaoc caffe, Podgorica XXL pansion restoran, Bar +382 (0) 30 364601 Zeleni gaj, cafe bar, Budva Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789 wasabi, Podgorica +382 (0) 20 220101; Bar +382 (0) 30 311043

Brendovi, proizvođači

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 67 514 550

Aleksandrija, Herceg Novi

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Solila, plažni komleks, Tivat

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb

Sport Club,

Don Paky,

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica Skala Santa, konoba, Kotor SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

123

CM klub Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585 Freixenet Frikom Fructal, Ajdovščina Slovenija Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304

članovi cm kluba

Distributeri, Zastupnici

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686 baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207 CG Ex Mirage, Petrovac City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

kimbo caffe,

Di bar, Budva +382 (0) 33 454104

Kamnik, Skoplje, Makedonija

Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901

Knjaz Miloš

Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624

Ledo Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910

Manuel caffe

Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803

Martex, Cetinje

G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030

Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505

Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125

Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje

Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605

musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866

Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

Next, Fresh&Co.

Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308

Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000

Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510 Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131

Pernod Ricard

Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459

Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350

Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081

Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić

Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451

Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111

Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777

Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864

Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240

Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751

Preduzeća

Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133

Alo taxi, Podgorica 19700 Amica, Budva +382 (0) 67 447712 Amon, rent a car, Budva

vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006

Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259 Australian, Made in Italy

124 Caffe Montenegro

+382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030

K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431

Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250

Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625

Cogimar, Ljuta-Kotor

Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791

Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746

Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170

Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933

Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280

Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206

Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710

Crnogorski Telekom, Podgorica 1500

Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415

CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Luštica bay, www.lusticabay.com

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

Maesto Line, Podgorica +382 (0) 20 662072

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

MERCATOR MEX, Podgorica +382 (0) 20 658 110

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Metropolis, Podgorica

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Mirax group +382 (0) 67 211000

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

Mixer, Italy

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505 Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620 Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382 Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588 Granulati, Bar +382 (0) 30 312601 Guardian, Budva +382 (0) 33 456040 Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009 Illusion Montenegro Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484 Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam +382 (0) 33 410410 Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545

K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722

Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560

CM klub

članovi cm kluba

Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

Parah, Budva

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065 Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660 Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Reklam, Herceg Novi Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286 Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448 Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060 Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115 Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719 Star taxi, Bar +382 (0) 30 316710 Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696 Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 Telenor, Podgorica 1188 Tim Kop, Podgorica +382 (0) 68 106450 Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107 Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412 VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000 Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600 YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709 Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552 Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097 Zlatara Onyx, Budva Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

Opremanje

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776 Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819 Aragana, Bar +382 (0) 30 340055 Arti home centar, Bar Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118 Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280 Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782 AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157 BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892 Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077 ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625 Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770 Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181 Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064 Dakom, Podgorica DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717 Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072 Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010 Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831 Fadis, Bar +382 (0) 30 341703 Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222 Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508 Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330 Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152 Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405 Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402 Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115 IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873 Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227 Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863 Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504 Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150 Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315 La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135 La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100 Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447 M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745 Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128 Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415 Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515 Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000 Nino dizajn +382 (0) 67 519080 Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874 Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917 Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340 Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279 Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999 Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442 Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650 Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011 Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136 Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185 Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344 Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596 Rapex, Bar +382 (0) 30 341244 Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814 Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367 Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301 Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804 Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100 Spa medica, Podgorica+382 (0) 20 662198 Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742 Stiropak +381 (0) 18 803335 Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670 Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256 Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091 Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700 Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535 TMG, Veternik +381 (0) 21 823167 Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879 Velux, Beograd www.velux.rs Vg group, Bar +382 (0) 30 341733 Volcano kladionice

Migo, Vršac +381 (0) 13 800137

Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451

Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620

Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Turističke agencije

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202 London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680 Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522 My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021 nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213 Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182 Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Turističke organizacije i organi uprave

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301 Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300

Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493 Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001 Opština Budva +382 (0) 33 451451 Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413 TO Bar, +382 (0) 30 311633 TO Berane, +382 (0) 51 236 664 TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877 TO Budva +382 (0) 33 402814 TO Cetinje +382 (0) 41 230 250 TO danilovgrad +382 (0) 20 816015 TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820 TO kolašin +382 (0) 20 864254 TO kotor +382 (0) 32 322886 TO mojkovac +382 (0) 50 472428 TO nikšić +382 (0) 40 213262 TO Plužine +382 (0) 40 270069 TO Pljevlja +382 (0) 52 300148 TO Podgorica +382 (0) 20 667536 TO rožaje +382 (0) 51 270158 TO Ulcinj +382 (0) 30 412333 Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240 TO žabljak +382 (0) 52 361802

125

POSUĐE I SITNI INVENTAR

ZA UGOSTITELJSTVO

Bulevar Džordža Vašingtona 3/9 / 81000 Podgorica 020/228-181 / info@cubico.co.me 126 Caffe Montenegro

www.pedrali.it

UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

made in italy

BREND NO.1 FOR COFFEE BARS, RESTAURANTS AND HOTELS

Adresa: Cetinjski Put bb. Donja Gorica, 81000 Podgorica / Tel/Fax: +382 (0) 20 260 211 Mob: +382 (0) 69 206 602 / www.eurotrade.me