Caffe Montenegro br. 133 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 133 / mart 2017 / Crna Gora / cijena 3eura

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne ma energetske eﬁkasnosti • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

sadržaj

42 16

10 Sasvim lično: Neću na kafu hoću na planini - mislim hoću kafu na planini 12 39. Međunarodni sajam turizma u Beogradu: Crna Gora - Uvijek drugačija 14 Mjesto koje volimo: Otvorio se Byblos restoran libanske kuhinje u Podgorici 16 Crna Gora je zimska destinacija Zima na planini do kraja marta 24 Zadovoljstvo gosta: Dobar osjećaj je najvažniji 28 VIBACOM d.o.o. predstavlja: Naša luksuzna hotelska kozmetika Salvatore Ferragamo – 80 godina tradicije prestižnog brenda 32 Trendovi u ugostiteljstvu: sopstvene bašte Sve što u restoranu “raste”

38 Naslovna strana: carlsberg

38 Zoran Bukilić menadžer restorana ,,21 Urban bistro MNE“ Moj posao me čini srećnim i zadovoljnim

100

88 42 Mazaya Habibi Restaurant u The Capital Plazi Ambijent za priče iz 1001 noći 54 Mjesta koja meni znače: Nina Redžepagić, vlasnica OR firme iz Podgorice Volim nepredvidivost svakog novog jutra 62 DR TRADE savjetuje: Kako odabrati restoransku stolicu 70 Zdravko Vučinić, Institut za prirodnu medicinu, Podgorica U prirodi postoji lijek za sve 76 Za djecu, gurmane i dobro raspoloženje Sir sa karakterom

80 Posjetite, zabilježite Nikšićki bedem 88 Putopis: Moskva Fascinantni grad 100 Hotel Mystique a Luxury Collection, Santorini, Grčka Hotel na litici 111 CM klub

76 ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

IMPRESUM DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Krstinja Zečević, Ana Đurković, Prof. Ana Jakić, Rade Samčević, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

Neću na kafu hoću na planinu mislim hoću kafu na planini Miris snijega, resko „milovanje“ vjetra po licu i toplina otvorenog ognjišta što te čeka nakon „letjenja“ po planini i dodatno zarumeni, i na kraju dana, čaša rakije domaće koju inače „nikad ne piješ“... tolika je moć planine da možeš uvijek da se „teleportuješ“ iz svoje gradske sobe i doživiš deja vu... Kad iz gradske zime i kafenisanja u prostorima punim ljudi čija koža ima boju zime u gradu se odjednom „transportuješ“, za sat vremena na planinu, čini ti se čim staneš na snijeg da ni ti više nijesi ti. Uglavnom nijesi isti. Makar ja. Transformacija uma i tijela, snaga koja „zaboravlja“ na sve nemoći i daje moć svemoguću da bi zagrlio i planine i ljude i staze i bogaze i šumu i nebo... Eto. Nama koji smo sa planinom rasli, ne rasli na planini, jer ovi drugi su u ogromnoj prednosti, planina s nama čuda čini. Ali, posmatrala sam i ljude nevične, začuđene i nekako potpuno nespremne

12 Caffe Montenegro

na prizore i nenadne udare adrenalina, uplašene od bilo koje aktivnosti van svoje komfor zone kako se polako zbližavaju sa planinom. Prvo je se boje i ne znaju šta ih je snašlo, a onda se sve mijenja, mijenja se čovjek ispunjen strahom u čovjeka koji želi a doŽivi. Čovjek postaje planina. Nije čudo što su stari imali izraz za nekog dobrog, plemenitog i snažnog čovjeka „čovjek – planina“. Sviđa mi se taj izraz, ne znam jači kompliment. Sa izviđačima, planinarima rasla, verala se i skijala po planinama, ljeta provodila po njima, šetajući se, penjući i, ležeći u travi i posmatrajući oblake davajući im imena i tražeći smisao u oblicima koje mijenjaju, prateći mrave na njihovoj putanji i miris trave... Uvijek je planina bila dio mene. Česti izgovori, jer ljudi kad se boje, uvijek nađu izgovor, u ovom slučaju za neodlazak i nepoznavanje naših planina, su da im je more privlačnije i slično (kao

da to ima iđe veze), ali najčešće je izgovor „neImanje vremena“. E pa znam jednu stvar da vrijeme nije opravdanje. Nemanje vremena je loš izgovor za sve. Evo u vezi sa planinom na primjer. Imala sam priliku da čujem kako se ljudi „dive“ prizorima na fotkama i čude mi se kako to sve stignem doživjeti za samo par dana... Na primjer, skijati se, voziti motorne sanke, prošetati turu na krpljama, jahati konje po snijegu, „letjeti“ zip lajnom iznad Tare dva puta zaredom, jednom zbog sebe, jednom zbog nečijeg straha da ga zajedno razbijemo... i uživati u svoj toj domaćoj hrani i toplim konobama... družiti se sa divnim ljudima i slušati priče neke sasvim drugačije đe su prioriteti potpuno drugačiji od nas zbijenih dolje u gradovima. Sa koliko lakoće ti ljudi podnose sve teškoće. Trebamo ponekad svi sjesti u planinarsku kolibu i pričati sa životom. Nego, hoću da kažem da sam se ove

Trebamo ponekad svi sjesti u planinarsku kolibu i pričati sa životom.

zime vratila sa planine ne nova i ona prava ja, nego i zadovoljnija nego ikad u dijelu koji se tiče zimskog turizma kod nas. Ne mislim na brojanje gostiju i slično. Mislim na ljude koji rade u turizmu, mlade ljude koji su otišli „viđeli svijet“ i došli kući i rade sjajne stvari. Niko ne može shvatiti kolika je moć planine kao onaj ko je poznaje. Uspjevši da za dva dana budem na sto mjesta i gazim snijeg kud ni zvijeri planinske ne prolaze bez tragova i znakova na putu, slušajući ideje poput te da se napravi stakleni most iznad kanjona Morače, vidjevši da nema uslovljavanja da se kod nas dođe ni na Žabljak ni u Kolašin ni na Vučje, ni s tim da li znaš da skijaš, koliko para imaš, i koliko ti je godina... Neki novi „klinci“ , taman moji vršnjaci, su stasali koji znaju da naše planine imaju što i one što ih najljepšim i najmodenskijim proglašavaju nemaju. Zato radi na planini što god ti se čini. Na primjer,

ako ne voliš da se umoriš... staviš krplje na noge, nema za to ni obuke ni vježbe i lagano hodaš šumom koju obasjava mjesečina i noć je kao dan, i lijepo se sa sobom ispričaš, ako imaš kad od snage ljepote i mira. Ja, na primjer, se sjećam kad sam se posljednji put šetala noću po šumi zimi. Ove zime jesam. I bila je noć o kakvim se pjeva i piše. Mjesec posmatra odozgo, ne propadaš nego gaziš snijeg ko balerina podijum, i uživaš, dišeš ljepotu i mir. A onda stigneš nekako srećan, čudno je to kako brzo nestanu loše misli i ljudi što su vam glavu okupirali, gore se nekako rasprše ko mećava kad rasprši snijeg na vrhu planine... Tako da, pustite me te priče o meditaciji, odeš na planinu i ona te samomeditira. I da, kafa. I eto kafopija ko ja hoće vazda nešto još preko svega a neće da se odrekne ni na planini ponečega što i nije zdrava navika... kao na primjer ta kuvana kafa. E pa skuvaće vam je đe god hoćete,

makar je nemali u karti pića. Ponudiće vam sve što u kući imaju. Toliko zahvalnosti zbog tog što ste im u goste došli nijesam niđe nikad doživjela kao kod naših ljudi na planini. Kao da njima uslugu činite. A mi zarad sebe i svog dobra idemo tamo. Ali to je tako. I predivno je. Nek se turizam razvija i lete i zmajevi i helikopteri nad sniježnim visinama i nek se sva čuda čine... ali neke stvari nek se nikad ne promijene. Ljudi.

3 9. Međ u naro d ni s a ja m turiz ma u Beogra du ( o d 23. do 26. februa ra 20 17.)

Crna Gora - uvijek drugačija Vodeći sajam turizma u regionu i najveća turistička manifestacija u Srbiji - Beogradski sajam turizma, održan je po 39. put, i to u periodu od 23. do 26. februara. Crna Gora je bila “zemlja partner” ovogodišnjeg Sajma, čime se nastavlja uspješna regionalna saradnja Crne Gore i Srbije u oblasti turizma. Mjereno brojem posjetilaca, ovogodišnji Sajam turizma najuspješniji je u svojoj istoriji – obišlo ga je 74.762 ljudi, što je novi rekord u posjeti. Na sajmu je tradicionalno, kao dugi niz godina unazad bio prisutan i naš časopis Caffe Montenegro.

Dogovoren trodnevni besplatni ski pas Na 39. Međunarodni sajam turizma u Beogradu na izložbenom prostoru od preko 30.000 kvadratnih metara izlagalo je 1.200 učesnika iz 56 zemalja. Istovremeno sa Sajmom turizma, na Beogradskom sajmu organizuju se još tri manifestacije - 13. Međunarodni sajam opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo HORECA, 8. Sajam vina BeoWine i 13. Sajam suvenira “Posetite Srbiju”.

14 Caffe Montenegro

Beograd je bio turistički centar svijeta i grad kosmopolitskog duha tokom četiri sajamska dana, što je uz brojne prateće događaje, promocije, prezentacije i konferencije... rezultiralo velikom pažnjom javnosti i predstavnika medija za Sajam turizma. Akreditovano je oko 1000 novinara, među njima i veliki broj iz inostranstva: Ruske Federacije, NR Kine, Irana, Kanade, Australije, Italije, Holandije,

Skijališta iz Crne Gore “Savin kuk”, “Kolašin 1450” i “Vučje” i Javno preduzeće Skijališta Srbije potpisali su na Beogradskom sajmu Ugovor o poslovnoj saradnji koji predviđa da turisti, koji posjeduju sezonski ski pas za neko od skijališta u Srbiji ili Crnoj Gori, mogu da koriste besplatan trodnevni ski pas na nekom od skijališta u susjednoj zemlji. Ugovor, potpisan u okviru Međunarodnog sajma turizma u Beogradu, se odnosi na ovu zimsku sezonu, kao i na sezonu 2017/2018. godina, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.

“Osvoji zeleno ljetovanje u Crnoj Gori” Na Sajmu turizma u Beogradu održano izvlačenje nagrada za nagradnu igru “Osvoji zeleno ljetovanje u Crnoj Gori” koja je organizovana u okviru projekta “Smanji svoj karbonski otisak” realizovanu sa UNDP-om Crna Gora - Centar za odrzivi razvoj.

Nemačke, Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Mađarske, Bugarske, Slovačke, Rumunije, Republike Srpske... Promocija Crne Gore na 39. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu pod sloganom „Crna Gora Uvijek drugačija“ počela je 22. februara, defileom mažoretki i gradske muzike Praznika mimoze Knez Mihailovom ulicom. Takođe, u susret sajmu 22. februara

Najveću posjećenost i interesovanje posjetilaca Sajma za Crnu Goru izazvao je štand na kome su Ulcinjani promovisali kitesurfing

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i HG „Budvanska rivijera“ upriličili su Veče Crne Gore u Beogradu, gdje su bili prisutni brojni poslovni partneri, predstavnici Vlade Republike Srbije, turoperatori, javne ličnosti, mnogobrojni mediji. Na Sajmu su se naši hotelijeri predstavili sa ponudama za dolazeću sezonu, dok su predstavnici lokalnih turističkih organizacija predstavili planirana kulturna i zabavna dešavanja,

caffe montenegro na sajmu

adrenalinske sportove i slično uz zanimljiv zabavni program i vrijedne nagradne igre za posjetioce štandova. Na otvaranju Sajma govorili su ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović i ministar trgovine, telekomunikacija i turizma i potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić, dok je Sajam svečano otvorio premijer Srbije Aleksandar Vučić. Tokom prvog dana Sajma, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović i ministar trgovine, telekomunikacija i turizma Srbije Rasim Ljajić potpisali su novi Memorandum o saradnji u oblasti turizma. Tokom trajanja sajma, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović i direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić imali su sastanke sa ministrima i privrednicima iz Srbije, na kojima su razmatrani modeli buduće saradnje, a 24. februara održan je II Turistički forum, u organizaciji udruženja za turizam privrednih komora Srbije i Crne Gore na temu „Unapređenje regionalne saradnje u oblasti turizma“, na kojem su govorile direktorice nacionalnih turističkih organizacija dvije zemlje Željka Radak Kukavičić i Marija Labović.

Gastro promocija TO Tivat Štand Turstičke organizacije Tivta bio je veoma posjećen, a posebna pažnja bila je usmjerena na gastro promociiju, koju su Tivćani organizovali u cilju promocije tivatske gastro ponude slatkih bokeljskih delicija. Na štandu su nuđeni integralni kolači sa cimetom, kolači od rogača, voćni hljeb, fugaca, smokve i rogač. Dvoje folkloraša u bokeljskim nošnjama uz slatkiše dijelili su i recepte od žućenice.

- MJES T O KOJE VOLIMO -

OTVORIO SE

BYBLOS restoran libanske

kuhinje u Podgorici Libanska kuhinja poznata u cijelom svijetu, postala je apsolutni hit u Crnoj Gori. U Staroj Varoši u Podgorici, nedaleko od Sahat kule, otvoren je libanski restoran Byblos na adresi Kralja Nikole 36. Iz restorana ističu da je interesovanje gostiju veliko pogotovo kad su u pitanju poslovni ručkovi i večere ali i proslave rođendana. Gosti mogu uživati u istom restoranu i u Porto Montenegru u Tivtu uz ugodan muzički program svakog vikenda i za kompanijske događaje i vjenčanja.

Volimo da mezimo, volimo dobro da jedemo, volimo da zasladimo

Liban je zemlja čija je nacionalna kuhinja svojevrsna mješavina evropske s aromama istočnjačke kuhinje. Libanska kuhinja razlikuje se od arapske kuhinje zbog raznovrsnih jela i ukusa, tako da važi za kuhinju u kojoj su primijenjene kombinacije bogate evropske kuhinje i istočnjačkih aroma. Libanska jela se uglavnom pripremaju i bazirana su na nizu prirodnih, neobrađenih sastojaka, kao što su svježe povrće, voće, orasi, niz mahunarki i žitarica, hladno cijeđeno ulje, uključujući masline i susam (tahini). Meso lokalnih dobavljača i morski plodovi, svjež i fermentisani

16 Caffe Montenegro

jogurt i drugi mliječni sosevi kombinovani sa orasima i sjemenkama uz niz specijalnih biljaka i začina sa Bliskog istoka kao što su korijander, peršun, origano, bijeli luk, svježa i sušena nana, kim, muskatni oraščić, kurkuma, cimet. Wassim Hijazi, šef kuhinje libanskog restorana Byblos u Podgorici prije nepunih mjesec dana preselio se u Crnu Goru, govoreći o libanskoj kuhinji, izjavio je da su orijentalna jela od povrća česta, što je atraktivno za vegetarijance i vegane ili one koji bi jednostavno željeli ravnotežu u konzumiranju mesa, ali i za one koji vole meso i morske plodove, uvijek postoji niz egzotičnih jela sa roštilja sporo kuvanim ili pečenim sa

PREPORUKA IZ BYBLOSA hladna mezza humus, babaganush, tabule salata) topla meza (sambusek sa sirom i mesom, kibe, i pileća džigerica) glavno jelo (šiš tavuk, libanski roštilj za dvije osobe) desert (baklava i kaštelija)

atmosfera sa otvaranja

Rezervacije: Podgorica 067 311 342, podgorica@byblos.me Porto Montenegro 063 222 023, info@byblos.me

www.byblos.me

Direktor za Crnu Goru Ted Kabbout, predstavnik investitora Byblos u porto montenegru

zadovoljstvom. U libanskom restoranu Byblos u Tivtu, gde je Mustafa Abdulrahman šef kuhinje svako može naći jelo za sebe, a šef će vas svojom kreativnošću iznenaditi i pripremiti nešto van menija. Byblos je mjesto dobrog libanskog ukusa i zdrave hrane. Libanske baklave su zdravije

Pitali smo šefove kuhinje u oba restorana Byblos u Crnoj Gori da li se dezerti razlikuju i po čemu i dobili smo sljedeći odgovor: “Libanska baklava se razlikuje po načinu pripreme od onoga što je lokalno dostupno. Koristimo ružinu vodu, naša baklava nije toliko slatka, nećete se ugojiti od nje. Imamo i kašteliju

nešto sasvim drugačije” - istakli su šefovi kuhinje jednoglasno kroz smijeh.

Trbušni ples i nargile

Ipak, da bi odlazak u restoran bio potpuno iskustvo u “Byblosu” su organizovali i adekvatan prateći program. Za početak, svakog petka i subote u večernjim satima gosti će uživati u tradicionalnom trbušnom plesu. Obučena u egzotične kostime, uz zvuke arapske muzike, plesačica će pokušati da bar na tren, misli Podgoričana “preseli” na Bliski istok. A za one koji nisu imali iskustva sa nargilama, evo prilike. I to u Staroj varoši u Podgorici i u Porto Montenegru.

- C rna G o ra j e z i ms k a d est inac ij a -

Zima na planini do kraja marta Nema zamjerki, nema prepreka, sve je ove zime na našim planinama spremno i uređeno, za đecu, mlade, starije, amatere i profesionalce, skijaše, bordere, ali i one koji vole ono što je i trend u svijetu da na snijegu uživaju van staza - aktivno odmaraju i osjete snijeg kojim samo može da se poneđe vidi trag zvijeri planinske...

18 Caffe Montenegro

Kolašin interesantan i Kinezima Direktor SKI Centra Bjelasica Boban Šćepanović optimistično i ambiciozno nam je pričao o novitetima sa kojima je Ski centar Kolašin 1450 ušao u ovu sezonu, o proširenoj i renoviranoj skijašnici, ekonomičnijem načinu izdavanja ski pasa..., o detaljima budućeg The Westin Kolašin Resorta, čije je otvaranje planirano za 2020. godinu će postati novosagrađeno wellness odmaralište, gdje gosti mogu skijati direktno do žičara ili se odmarati u planinskom raju. ,,Tokom vikenda naš SKI centar posjeti od tri do četiri hiljade turista iz raznih krajeva svijeta. Ove godine imamo veliko interesovanje iz Kine, što je veoma dobar podatak za širenje tržišta. Dolasci iz Albanije konstantno rastu kao i iz Francuske, Rusije, Njemačke, Engleske. Naši stalni gosti su i iz Hrvatske, gdje takođe bilježimo trend rasta, kao i iz Srbije. Sve staze su do perfekcije uređene, imamo i vještački snijeg a cijene su konkurentne. Sigurni smo, ako nas posluži vrijeme, da ćemo imati odličnu posjetu sve do kraja marta”, kaže Šćepanović.

20 Caffe Montenegro

Ski centar Kolašin

Šta god hoćeš možeš radit na planini

“Rano je da se priča o rezultatima sezone, snijega ima, a i gostiju, a nadamo se da će do kraja marta biti i jednog i drugog.”

Na našim planinama ima dovoljno snijega, sve su staze u funkciji, restorani su podigli standard ponude i usluge, sve pršti od optimizma. Nekako nikad nijesu naše planine bile za goste kao ove godine. I to goste za svih profila i zahtjeva. Prilikom posjete Žabljaku i Kolašinu, tokom studijske posjete, u organizaciji NTO Crne Gore imali smo priliku da se uvjerimo u sve to. I ne samo to, već da obiđemo skijališta,

skijamo, sankamo noću, hodamo na krpljama kroz šumu i sjetimo vedru zimsku noć koju obasjava mjesečina kad nije potrebno drugo svijetlo, ali i da jašemo konje u Trebaljevu, „letimo“ zip lajnom na Tari, vozimo motorne sanke... i šta sve ne...Rano je da se priča o rezultatima sezone, snijega ima, a i gostiju, a nadamo se da će do kraja marta biti i jednog i drugog.

Žabljaku se vratili Dubrovčani ali stigli Mađari, Englezi, Francuzi... Direktorica TO Žabljak, Vanja Šarović istakla nam je između ostalog, da je ovu sezonu obilježio povratak nekadašnjih tradicionalnih gostiju iz Dubrovnika. - Vraćamo se na stara i osvajamo nova tržišta što je i rezultat promocije na sajmovima širom Evrope i regiona. Tokom ovog mjeseca imamo dodatne najave grupa iz Mađarske, Engleske, Francuske. Stižu nam mališani sa primorja za koje na Javorovači organizujemo školu skijanja, tako da imamo puno aktivnosti. Snijega ima, skijališta su u funkciji i izvjesno je da će sezona potrajati”, kazala nam je Šarović.

NTO za pomjeranje termina školskog raspusta NTO će i dalje da se uporno zalaže za pomjeranje termina školskog raspusta zbog produžetka sezone što su uradile države iz okruženja, najavila je direktorica NTO Željka Radak Kukavičić. ,,Srbija, BiH, Slovenija, već su odavno uskladile školski raspust sa turističkom sezonom i rezultati turističkog prometa su više nego dobri. Mi se već godinama zalažemo za taj

22 Caffe Montenegro

model i u toj misiji ćemo istrajati. Pokazalo se opravdano i neophodno da na našim skijalištima organizujemo škole skijanja, tako da uz školski raspust sa usklađenim terminom, možemo svi zajedno doprinijeti produžetku zimske turističke sezone. Nadamo se da će tako biti već dogodine kada će naša ponuda biti bogatija za još jedan hotel na Lokvama.

Uz Durmitor, Bjelasicu i Vučje napominjem da je u funkciji i Ski centar u Rožajama, staza na Lovama. Informacije kojima raspolažem ukazuju da i tamo sezona ima planiranu dinamiku što dodatno ohrabruje da možemo očekivati i veći turistički promet”, kaže Kukavičić.

“Gosti će se odlučiti za turu koja podrazumijeva manje ili više izazova, zavisno do svojih vještina i sklonosti.” Osim skijanja, sankanja, bordovanja, dnevnog i noćnog hodanja na krpljama, snoukajta, na našim planinama gosti mogu da uživaju u specijalnim ponudama kolašinske agencije Explorer i njihovim aranžmanima: zimskim varijantama jahanja konja, raftinga, džip safarija, uspona na prirodnim i vještačkim stijenama,

vožnji na motornim sankama po Durmitoru, Sinjajevini, Bjelasici, Komovima... i mnogim drugim aktivnijim oblicima odmora na planini. Luka Bulatović iz Turističke agencije “Explorer” je rekao da mi ne kopiramo okruženje, nudimo originalne programe, jedinstvene u kombinaciji sa neodoljivim

Explorer: planinska ekskluziva - odmaraj aktivno prirodnim ljepotama Crne Gore. - Naše motorne sanke i vozila su vrhunskog kvaliteta kao i oprema, imamo najbolje vodiče, odgovorno tvrdim. Obišao sam svijet i radio od Austrije do Finske, Norveške, Rusije, ali kao što su ljepote naših planina nema nigdje na svijetu.

Veliko je interesovanje, kao što sam rekao, posebno iz Zapadne Evrope za vožnju motornim sankama po teško dostupnim, netaknutim padinama. Takođe i za hodanje na krpljama, noćno sankanje, rafting na Tari u zimskim uslovima, jahanje konja na snijegu... Cijene su konkurentne, u regionu imamo najniže cijene, a u odnosu na nordijske zemlje duplo smo jeftiniji. Cjelodnevni aranžman sa obezbijeđenim ručkom i osvježenjem

“Veliko je interesovanje iz Zapadne Evrope za vožnju motornim sankama po teškodostupnim, netaknutim padinama.” tokom puta, sa opremom, po osobi košta 100eura”, kaže Bulatović i dodaje: „Sva “filozofija” je u tome da se, uz ski-centar, još nešto turistima ponudi. Treba imati na umu da su naši gosti u prilici da posjećuju mnogo veća skijališta od kolašinskog, pa je naš cilj bio da im ponudimo nešto što nemaju u velikim zimskim centrima.“ „Sinjajevina je idealna za raznolike sadržaje, za one koji vole da se kreću na krpljama ili, recimo, skijanje po neutabanim stazama,

24 Caffe Montenegro

koje je sada hit u svijetu. Ta planina pruža jednistven doživljaj, a stranim turistima smo je predstavili na jedan kvalitetan način. Karavan na motornim sankama povezuje nekoliko opština, može se organizovati u trajanju od jednog do pet dana, dužine od 5 do preko 100 kilometara. To je zanimljiva avantura kroz planinu. Učesnici karavana posjećuju i zanimljive restorane, poljoprivredne farme, uče se orijentaciji. To je višestruko novo, edukativno i zanimljivo iskustvo”, objašnjava Bulatović sadržaj sa kojim su s puno uspjeha izašli

na evropsko tržište. Gosti će se odlučiti za turu koja podrazumijeva manje ili više izazova, zavisno do svojih vještina i sklonosti. Iz Explorera imaju stav da je najvažnije, da se na atraktivan način predstavi sve što Kolašin može da ponudi turistima, čak i onim najzahtjevnijim. Ubijeđeni su da postoji još mnogo toga što nije na pravi način iskorišteno, a što bi i te kako bilo zanimljivo za strana turistička tržišta ili bar obogatilo vanpansionsku ponudu.

- Zadovoljstvo gosta -

Dobar osjećaj je najvažniji direktor Agencije HT za konsalting i menadžment iz Beograda web: www.ht.in.rs

Zbog čega se gosti odlučuju da koriste nečije usluge? Neki od načina na koji se može doći do tih podataka su lični kontakti sa gostima, kroz razgovor ili posrednu komunikaciju putem anketa, knjige utisaka, izvještaja na internet portalima kao što je tripadviser, pa do programa „mistery guest“ ili „mistery shoper“. Ipak, najbolji pokazatelj da su gosti

26 Caffe Montenegro

U hotelskom poslovanju, potrebno je pozabaviti se ZADOVOLJSTVOM GOSTA koje je jedan od osnovnih faktora uspješnog poslovanja, jer bez zadovoljnih klijenata, odnosno gostiju, nemoguće je postići dobar i pozitivan bilans poslovanja. Zbog toga, mnogi hotelijeri sve svoje snage i znanja usmjeravaju ka satisfakciji gosta, trudeći se pri tome da tokom i nakon pružene usluge, dobiju povratnu informaciju o njegovom mišljenju i osjećaju dobijene usluge.

zadovoljni uslugom jeste činjenica da se vraćaju i da nas preporučuju drugima. A kako postići zadovoljstvo gosta? Kao što znamo, veliki je izazov raditi sa ljudima, a u slučaju hotelijera, postoji dvostruki izazov, jer rade sa ljudima sa „one, ali i sa ove strane pulta”. Umješnost hotelskog menadžmenta ogleda se u tome što je u mogućnosti da uz pomoć drugih ljudi, odnosno kolega i zaposlenih, zadovolji potrebe gosta. Kada govorimo o tome da su naši gosti korisnici usluga

hotela, često zanemarimo činjenicu da su oni ustvari rezultat uspješnog djelovanja marketing miksa, koji koristimo da bismo lakše predvidjeli i razumjeli njihove potrebe, a potom pravovremeno reagovali. Neko će reći zbog kvaliteta usluge, drugi da je to zbog kvalitetne ponude, neko zbog lokacije, neko nešto sasvim treće, a lično smatram da je to zbog dobrog osjećaja koji gosti imaju tokom korišćenja usluge.

Na koji način se može zadovoljiti nečiji osjećaj? Kako da svima ili velikoj većini iskustvo dobijene usluge bude pozitivno? Kako kad na to utiču razni demografski, sociološki i drugi faktori. Teško, zar ne? Bez obzira na sve te razlike, ima objekata gdje je velika većina gostiju bila ne samo zadovoljna, već oduševljena hotelom. Pitao sam se, kako je taj hotel to uspio, a onda sam sasvim slučajno došao do odgovora, uz pomoć psihologije.

Psihologija ljubavi – dječak od kog sam mnogo naučio Prije nekoliko godina radeći u jednom country club hotelu, došao sam do posebnog saznanja radeći sa djecom sa posebnim potrebama. Želja menadžmenta hotela i ustanove za dnevni boravak te djece, bio je da se djeca druže sa životinjama, prije svega konjima, jer je značajno uticalo na njihovu psiho-rehabilitaciju. Napravljen je plan po kojem su, između ostalog i autistična djeca, koristila ovu vrstu terapije, koja se naziva Hipoterapija. Zahvaljujući jednom autističnom dječaku, sa vrlo teškim oblikom te bolesti, počeo sam da širim svoje vidike vezane za satisfakciju gosta. Oblik njegove bolesti je bio takav da je morao uvijek biti u pratnji terapeuta, naročito iz razloga što bi nenadano, bez razloga imao jake napade ničim izazvanog bijesa (temper tantum), a često kao posljedica takvih napada dolazilo bi do teških tjelesnih povreda kako djeteta, tako i osoba u Nedostajanje Nekad nam se dešava da nam je lijepo, ali da nijesmo potpuno srećni, da nešto nedostaje, a nijesmo u mogućnosti da to definišemo. Znate onaj osjećaj, kad vam nije loše na poslu, nije loše sa prijateljima, nije loše sa partnerom, znate da je većina stvari u redu, ali imate osjećaj da nešto nedostaje. Nedostaje vam neka od psiholoških potreba: ljubav, uvažavanje, sloboda, zabava?

neposrednom okruženju. E taj dječak, dolazeći svakog utorka na hipoterapiju, nakon čega smo ih u hotelskom baru uslužili sokićima (kao i svakog drugog gosta, što je bila jedna vrsta edukacije naših zaposlenih, kako bi se upoznali sa gostima koji imaju posebne potrebe), primijetio je mene, kao nekoga ko im je

pružao posebnu pažnju, dobru uslugu i stvarao kod njega, dobar osjećaj. Jednog dana, pri kraju njihove posjete, izrazio je želju da još jednom uzjaše konja. Ponoviću da je svrha terapije druženje ljudi sa konjima, gdje se sjedinjavanjem sa njima, kroz jahanje, igru i rad, mogu postići veliki i djelotvorni uticaju na psihu čovjeka. Međutim, terapeuti su pokušali da mu objasne da za to nema vremena i da moraju da se vrate u ustanovu, ali je on pokazivao veliku želju da ostanu još malo i da još jednom uzjaše na konja. Kod ovakvog oblika autizma, nevjerovatna činjenica je da dječak

Najbolji pokazatelj da su gosti zadovoljni uslugom jeste činjenica da se vraćaju i da nas preporučuju drugima.

reaguje na okruženje i dešavanja oko njega i komunicira sa okolinom. Zbog te činjenice i radosti što vidim kako na njega djeluje ta terapija, dozvolio sam da ostanu duže i organizovao da prevoz sačeka. Dječak je na moje odobrenje radosno odreagovao, krenuo prema parkuru, zastao, a onda se okrenuo prema meni i prišao. Prišao mi je toliko blizu, da je ušao u moj intimni prostor i svojim crnim očima, gledao me fiksirajući moj pogled, na način da sam gotovo mogao da se vidim u njima. Gledao me je neko vrijeme, a meni se činilo da to traje čitavu vječnost. Taj pogled, ozbiljnog izraza lica, bez emocija, zagledanih u moje oči, ostavio

Veliki je izazov raditi sa ljudima, a u slučaju hotelijera, postoji dvostruki izazov, jer rade sa ljudima sa „one, ali i sa ove strane pulta”. me je bez daha, uz osjećaj nelagode i opreza, jer sam znao da može uslijediti nenadana agresija. Kao kroz maglu čuo sam da je njegov pratilacteraput viknuo ka njemu zapovjedački, NE! Direktor te ustanove, dr. Gordana Štetin, tiho reče terapeutu: „Čekaj, gledaj.“ Iznenada, dječak me privuče k sebi i nježno poljubi u obraz. Nakon tog se okrenuo i uputio ka konju, kao da se ništa prije toga nije dogodilo. Ostao sam skamenjen, nesvjestan šta se desilo. Dok se penjao na konja, dr. Štetin mi je prišla, a meni se odjednom oči napuniše suzama, jer sam shvatio da je ovo dijete, ovaj autističan dječak, pokazao svoju zahvalnost za pruženu uslugu. Taj događaj me je inspirisao da se pozabavim pitanjem zadovoljstva gosta i da na to posmatram sa psihološke strane. Analizirajući utiske djece, napredovanja, probleme i slično, ta divna i nevjerovatno edukovana i zanimljiva žena, mi je prenijela neka znanja iz psiho analize, pa između ostalog i pitanja zadovoljstva, odnosno sreće.

Dobar osjećaj je lični doživljaj Poznato vam je da se vama nešto lično dopada, dok drugi ljudi, sa istim iskustvom imaju potpuno suprotno mišljenje. Kao kada se zaljubite u osobu koja je za vas najljepša na svijetu, pohvalite se prijateljima, a oni kažu „ne vidim šta ti vidiš lijepo u njemu - njoj.“ Zapravo svi mi veoma različito i drugačije doživljavamo neke stvari i situacije, te je zapravo dobar osjećaj nešto lično, individualno i iskustveno.

Šta je zapravo dobar osjećaj? Da li je to nešto što možemo definisati kao osjećaj sreće, ispunjenosti, ono što osjećamo kad smo radosni i zadovoljni. Sve što vas ispunjava, čini srećnim, činiće vas takvim ako sadrži četiri činioca. Ti činioci su ništa

28 Caffe Montenegro

drugo nego naše osnovne psihološke potrebe. Svi mi, pored fizioloških imamo i psihološke potrebe. Kao što ćete u kontaktu sa prijateljima, porodicom, djecom, često i na poslu, hobiju i drugim okruženjima se lijepo osjećati, a da nijeste svjesni da je to zapravo zbog toga što su vam zadovoljene osnovne psihološke potrebe. Nekad nam se dešava da nam je lijepo, ali da nijesmo potpuno srećni, da nešto nedostaje, a nijesmo u mogućnosti da to definišemo. Znate onaj osjećaj, kad vam nije loše na poslu, nije loše sa prijateljima, nije loše sa partnerom, znate da je većina stvari u redu, ali imate

volite nekoga, neko voli vas, ali nema uvažavanja. Kakva je to onda ljubav? Da li ste srećni? Naravno da nijeste. Dakle, sama ljubav nije dovoljna. Potrebno je da paralelno sa njom ima uvažavanja. A da li je to dovoljno? Da li ste tada srećni? Da li imate dobar osećaj? Nemate. Nemate, jer nedostaju još dvije psihološke potrebe.

osjećaj da nešto nedostaje. Nedostaje vam neka od psiholoških potreba. Pa koje su to psihološke potrebe, koje su važne za potpuni osjećaj zadovoljstva, koji se graniči sa srećom?

činilac dobrog osjećaja je potreba za zabavom. Koliko god nam bilo čudno da je zabava podjednaka potreba svih nas, kao što su to ljubav, uvažavanje i sloboda, ona to zaista i jeste. Pa, sjetite se samo koliko puta ste čuli da je neka veza između, vama bliskih ljudi prekinuta, a voljeli su se, imali uvažavanje jedno za drugo, davali slobodu jedno drugom, a ipak ta veza nije uspjela. A kao razlog navodili su da im je bilo dosadno, da je monotonija zavladala njihovom vezom i slično.

Psihološke potrebe za potpuni osjećaj zadovoljstva LJUBAV – svi imamo psihološku potrebu da budemo voljeni i da volimo. Bez ljubavi se osjećamo loše. Mišljenja sam da nije potrebno previše da objašnjavam ovu potrebu.

UVAŽAVANJE

– Ljudi imaju potrebu da ih drugi uvažavaju, kao i da uvažavaju druge. S obzirom da ove četiri psihološke potrebe čine neku cjelinu, morate shvatiti da svaka čini podjednaki dio cjeline, govoreći u procentima, svaka bi imala učešće od 25%. I prosto, jedna drugu nadograđuju i čine je smislenom. Primjera radi, vi

SLOBODA – potreba svakog od nas je potreba da se osjeća slobodnim, kao i da tu slobodu daje drugima. Bez slobode, dovodimo u pitanje i ljubav i uvažavanje.

ZABAVA – konačno, posljednji

Poučen ovim saznanjem, pokušao sam da analiziram svoje radno okruženje, odnosno kako usluga hotela u kojem radim utiče na goste i da li im zadovoljava osnovne psihološke potrebe. Shvatio sam da kod njih možemo izazvati dobar osjećaj, ako brinemo i o njihovim psihološkim potrebama. A to se može postići ukoliko gostu pokažete ljubav, uvažavate ih, date im slobodu izbora i potrudite se da im boravak u hotelu nije dosadan. Probajte da to uradite.

predstavlja

Naša luksuzna hotelska kozmetika

Salvatore FERRAGAMO 80 godina tradicije prestižnog brenda S više od 80 godina tradicije iza sebe, Salvatore Ferragamo je akreditovana kao jedan od najboljih načina života luksuznih brendova na svijetu. S izvanrednim osjećajem globalne svijesti i A-listom celebrity potvrde, Salvatore Ferragamo pruža vrhunsku priliku da opusti svoje goste. U ponudi Salvatore Ferragamo brenda imamo 2 linije prestižne hotelske kozmetike sa zapreminom od 50 ml i 85 ml, kao i pripadajućih setova.

30 Caffe Montenegro

Bianco di

CARRARA Bianco Di Carrara - čist, elegantan i dugotrajan miris koji je inspirisan mramorom, najdragocjenijim prirodnim kamenom iz Toskane.

Convivio

Duša Toskane! Blistava svježina citrusa zadovoljava delikatnost jasmina i intenzitet čempresa, dok kašmir šume daje dubinu i eleganciju

U ponudi Salvatore Ferragamo brenda imamo 2 linije prestižne hotelske kozmetike sa zapreminom od 50 ml I 85 ml, kao i pripadajućih setova.

p reds tavl j a

Sreća je u sitnicama

Filozofija brenda Rituals je da sreću trebamo tražiti u sitnicama i svakodnevne rutine pretvoriti u značajne rituale. Proizvodi kreirani na drevnim istočnim ritualima njege s filozifijom da trebamo uživati

pretvori rutinu u ritual

u malim stvarima (kao što je npr. pranje ruku ili jutarnje tuširanje). Mirisi su kreirani od strane najboljih parfimera na svijetu, a sva kozmetika inspirisana je prirodnim sastojcima organskog porijekla.

Dermatološki testirana kozmetika i nije testirana na životinjama. Rituals nudi prestižan kvalitet za konkurentnu cijenu.

U asortimanu hotelske kozmetike nude se dvije linije: Boutique 30 ml i Luxury 47 ml

NOVITET 2017.

32 Caffe Montenegro

Dostupne kozmetičke linije su:

HAPPY BUDDHA ~ THE RITUAL OF DAO ~

sa prijatnom notom slatke pomorandže i cedra.

RITUAL OF SAKURA ~ AYURVEDA ~

sviježi miris cvijeta trešnje sa organskim rižinim mlijekom.

HAMMAM ~ RITUAL OF SAMURAI ~

sa notom bijelog lotusa, osvježavajućeg kineskog minta i Yi Yi rena.

delikatni miris indijske ruže i slatkog bademovog ulja. sastojak organskog eukaliptusa i arganovog ulja. organski bambus i japanski mint.

Svaka od navedenih linija sadrži: šampon, kupku, kremu za tijelo, piling za tijelo, sapun za ruke, kremu za ruke, mirisne štapiće, mirisne svijeće…

uvoznik i distributer Baošić bb, Crna Gora Tel/fax: 031 671 661

Mob. tel: 067 629 747 e-mail: vibacom@t-com.me www.vibacom.me

Tanja Želalić menadžer prodaje Vibacom-a 33

Tr e n d ov i u u go s ti tel j s tvu: - so p s t v e n e baš te -

Sve što u restoranu Današnji restorani uglavnom su potpuno usvojili koncept lokalnog i sezonskog porijekla namirnica koje koriste za jela na meniju. Neki su otišli korak dalje od tog praveći sopstvene bašte i male farme na kojima u svakom trenutku kontrolišu svježinu i uzgoj povrća, voća ili začinskog bilja

naočigled teško Lijepo zaglađene površine freškog zelenog bilja, leje različitog rastinja svih visina i oblika, mirisi aromatičnog bilja, ruzmarina, bosiljka, majčine dušice… Opis koji asocira na neku sliku spokoja bašte negdje na selu. Ipak, ovo polako postaje klasičan opis tipičnog okruženja mnogih aktuelnih restorana i hotela u svijetu. Današnji ugostitelji otišli su korak dalje sa konceptom

pružanja usluga svojim gostima, pritom oslanjajući se na principe zdrave, organske i održive kulture. Tako, sve više vrhunskih restorana i hotela uzgaja sopstveno povrće, voće i začine koji su u svakom trenutku spremni za upotrebu sve u cilju obezbijeđvanja najsvježijeg i najukusnijeg iskustva svojim gostima. Iako takav način uzgajanja i nabavke namirnica djeluje komplikovano zapravo nije tako. Količina jednostavnih, jeftinih i praktičnih rješenja

Zamislite restoran negdje u kolašinskom Lipovu u kome sjedite između zasada i čekate na svoj obrok od prethodno odabranih namirnica ili ako vam je ovo suviše romantično, urbani krov u centru Podgorice sa visećim aeroponičnim policama čije zelenilo simbolično prkosi sivilu betona.

34 Caffe Montenegro

za uzgoj namirnica za sopstvene potrebe u restoranu čak i na najnevjerovatnim lokacijama je ogromna. Širom svijeta, restorateri se odlučuju na takav koncept kuhinje u svom objektu sve češće upravo zbog praktičnosti, održivosti i mogućnosti kontrolisanja onoga što se poslužuje gostima u svakom trenutku. Napredak tehnologije i sve veći broj rješenja koja omogućavaju da uzgoj biljaka u urbanim sredinama iz korijena mijenjaju očekivanja i zahtjeve gostiju koji danas

Količina namirnica koje možete proizvesti u restoranskoj bašti zavisi od veličine, sezone, klimatskih uslova ali i štetočina koji mogu napasti vašu baštu. Većina primjera u svijetu potvrđuje statistiku kojom se potvrđuje obezbjeđivanje minimum 50% potrepština za kuhinju restorana

u svakom trenutku obraćaju pažnju na socijalnu, ekonomsku i zelenu stranu usluge za koju se opredjeljuju izdvojiti svoj novac. Takvi restorani postali su standard u svjetskim metropolama. Prošetate li Njujorkom naići ćete na mnoštvo restorana koji proizvode sopstvene namirnice.

otišli korak dalje prateći potrebu za boljim i zdravijim životom i što većom odgovornošću u pogledu pružanja usluga drugima. Gledano iz vazduha, većina krovova je zelena ali sada, ti krovovi nijesu nečije luksuzne terase već mjesta na kojima restorani uzgajaju namirnice za svoje kuhinje. Te bašte prilagođene su uslovima u kojima se nalaze ali i stilu i konceptu samog restorana. Tako su rješenja koje iznalaze pojedini restorani zaista veoma zanimljiva i kreativna i tačno prate koncept kuhinje, enterijera ili atmosfere mjesta: od pravih, rustičnih leja sa strašilima i prolazima da sami odaberete svoje namirnice,

Zeleni krovovi i bašte restorani svukuda po svijetu Barovi i restorani na krovovima postali su standard i urbani simbol njujorškog ugostiteljstva ali sad su ti objekti

kakva je bašta restorana Rosemary’s u kojoj uzgajaju artičoke, paradajz, kupus, rotkvice, paprike, grašak, repu i mnogo šta drugo, do ultra modernih, hi-tec vertikalnih aeroponičnih leja na baštenskom krovu restorana Bell, Book and Candle u kojima uzgajaju zelenu salatu, kompletno začinsko bilje koje koriste u svojim jelima, paradajz, tikvice i još mnogo čega drugog. Iako se čini da ugostitelji, restorani i hoteli u SAD-u prednjače u poklonicima ovog novog koncepta, trend se raširio na sve kontinente pa se neki od najboljih i najpoznatijih restorana koji proizvode sopstvenu hranu nalaze u Britaniji, Holandiji, Australiji,

NOMA predvodnik revolucije Ovaj februar bio je posljednja prilika da probate nešto sa menija čuvene Nome, najboljeg svjetskog restorana u vlasništvu inovativnog šefa Rene Redžepija. Svjetski predvodnik kulinarske revolucije i ovaj put ima svoj stav o novim filozofijama kuhinje koje će direktno saopštiti kada krajem 2017. ponovo otvori vrata NOME i to na novoj lokaciji, u okruženju urbane farme koja će sama proizvoditi namirnice potrebne za pripremenje jela sa menija.

36 Caffe Montenegro

Singapuru.

Kad ima volje ima i načina Pored dobre lokacije, malo praktičnog razmišljanja, osmišljavanja prostora, prilagođavanja menija, ulaganja u opremu… ono što je najpotrebnije za ovakvu vrstu ponude je izuzetna volja i posvećenost konceptu zdravog i odgovoronog poslovanja i usluge. Ako je vaš restoran u gradu onda će vam uzgoj biti nešto teži zbog uslova koji često mogu, u najmanju ruku biti izazovni. Treba razmišljati o terminima kakvi su izolacija, sistem zalivanja, dozvole, komšije, upravljanje otpadom, ali ono što tješi je da je većina tih briga potrebna pri inicijal-

objekat van urbane gradske sredine, uslovi i praktičnost bašte mnogo su povoljniji i jednostavniji a mogućnosti sadnje i količine namirnica mnogo veći. Generalno, količina namirnica koje možete proizvesti zavisi od veličine, sezone, klimatskih uslova ali i štetočina koji mogu napasti vašu baštu. Većina primjera u svijetu potvrđuje statistiku kojom se potvrđuje obezbjeđivanje minimum 50% potrepština za kuhinju restorana. Prilično impresivno, složićete se? Uz dovoljne količine svježih, kontrolisanih namirnica koje će sigurno doprinijeti ukusu jela u vašem restoranu, atmosfera koju pruža postojanje bašte u okviru restorana, ma kolika ona bila, čini se nemjerljivom sa bilo

zelenog graška. Ideje su zaista nepresušne a jedina prepreka ovakvom pristupu ostaje vaša volja, vrijeme i posvećenost zadovoljstvu gostiju.

Neiskorišten potencijal Što više razmišljam o ovom konceptu restorana i kuhinje sve više mi se čini da je Crna Gora, kao i za većinu stvari kada su ugostiteljstvo i turizam u pitanju, idealna za takvo nešto. Gradovi koji su još uvijek prilično zeleni, krovovi koji nijesu u upotrebi, dosta prostora za bašte, idealna, blaga, mediteranska klima ili predgrađa i zaseoci sa netaknutim, kvalitetnim zemljištem kojem je potrebno tako malo za tako puno. Zamislite restoran,

Crna Gora je idealna za ovaj koncept Crna Gora je idealna za koncept restorana sa sopstvenom baštom: gradovi koji su još uvijek prilično zeleni, krovovi koji nijesu u upotrebi, dosta prostora za bašte, divna, blaga, mediteranska klima…, predgrađa i zaseoci sa netaknutim, kvalitetnim zemljištem kojem je potrebno tako malo za tako puno.

Bell, Book and Candle

Bašta restorana Rosemary’s

noj postavci, nakon čega sve što vam preostaje je briga o biljkama koja može biti veoma umirujuća i hranljiva za um. Sa druge strane, ako je vaš

čime. Zamislite gosta koji sam bira svoju šargarepu ili salatu u direktnom razgovoru sa šefom kuhinje ili stolu okruženom lejama jagoda ili svježeg

recimo negdje u kolašinskom Lipovu u kome sjedite između zasada kukuruza, paradajza ili malina i jagoda i čekate na svoj odrok dok u daljini gledate

Širom svijeta, restorateri se odlučuju na koncept sopstvene bašte u svom objektu sve češće upravo zbog praktičnosti, održivosti i mogućnosti kontrolisanja onog što se poslužuje gostima u svakom trenutku.

Opcija za uzgoj namirnica za sopstvene potrebe u restoranu ima mnogo a uklapanje ovog koncepta u postojeći beskrajno je kreativno.

zelene pašnjake na kome pasu krave a kokoške unaokolo kljucaju zrna. Ili ako vam je ovo suviše romantično, urbani krov u centru Podgorice sa visećim aeroponičnim policama čije zelenilo simbolično prkosi sivilu betona. Pritom, jedete tačno ono što vidite, ni manje ni više. Zakonska regulativa za postojanje

38 Caffe Montenegro

takvih objekata kod nas još uvijek je prilično neodređena i nesprovedena do kraja pa će otvaranje prvog takvog lokala kod nas biti pionirski poduhvat u punom značenju. Ostaje samo da se nadamo da ćemo vrlo brzo i kod nas uživati u tako odgovornom, prefinjenim, prirodnom i zdravom načinu pružanja usluge koji u svijetu postaje ugostiteljski standard.

- i ntervj u Zoran Bukilić

menadžer restorana ,,21 Urban bistro MNE“

Moj posao me čini srećnim i zadovoljnim Osmijeh, gostoprimstvo, odmjerenost i tačnost su osobine na koje nas je Zoran Bukilić navikao dugi niz godina, od prvog lokala “Gom” gdje je radio, potom “Imanja Knjaz” do sadašnjeg ,,21 Urban bistro MNE” gdje je glavni menadžer. Svoje gostoprimstvo i umijeće komunikacije sa ljudima pokazao je i našoj ekipi i priredio nam izuzetan domaćinski prijem. No, Zoran više govori o sebi kroz posao koji radi nego što to riječima iskazuje. Ono što je jasno Zoran mnogo voli svoj posao i stalno teži da ga unaprijedi. Jer, da nije tako, ne bi toliko dugo bio u toj ni malo lakoj profesiji. C.M: Kad se kod Vas javila ljubav prema ugostiteljskom poslu? Kad ste tačno znali da će to biti Vaš poziv? - Kad sam upisao srednju školu, opredijelio sam se za posao kojim se sad bavim. Već tad, znao sam da ću se time uvijek baviti, i nikad nijesam radio nešto drugo osim ugostiteljstva. Srednju školu sam završio 1994. godine i

40 Caffe Montenegro

tada sam se prvi put zaposlio. Ljubav se javila još u vremenu kad sam bio učenik, a i ovim zanimanjem ne može se baviti ovoliko dugo, ako se ono istinski ne voli.

postao sam šef restorana. Smatram da je neophodno preći sve te “stepenice” u ugostiteljstvu, naučiti svaki posao ponaosob da bi se jednog dana postalo šef tima, menadžer.

C.M: Koje ste sve nivoe rada prošli do današnje pozicije? - Bukvalno sve. Najprije sam bio konobar, zatim šanker i tek nakon toga

C.M: Koje sve poslove u ugostiteljstvu treba menadžer da zna da bi radio svoj posao kako treba? - Dobar menadžer mora umjeti da radi

sa ljudima kao i da pravi dobru atmosferu među zaposlenima. Šef treba da nadgleda rad zaposlenih ali i da se pobrine za njihovu profesionalnu edukaciju.

C.M: Šta su po Vama obaveze jednog menadžera? - Obaveze menadžera su praćenje standarda u ugostiteljstvu, prenošenje znanja novim radnicima koji počinju da rade kod nas i nadgledanje nabavke pića i hrane za potrebe našeg restorana. C.M: Koliko je Vaše radno vrijeme? - Moje radno vrijeme ne postoji. Uvijek sam u restoranu kad je to potrebno. C.M: Ko je na Vas imao najveći uticaj u razvoju Vaše karijere? - Mogu reći da sam imao najveću podršku i podsticaj na moju karijeru od strane sadašnjeg poslodavca Filipa Đokića.

Veoma je teško napraviti dobar radni tim, što posebno važi za nas u Crnoj Gori. Mi smo to uspjeli u našem restoranu i zaista naš rad je timski i sve i svako u timu funkcioniše onako kako treba i kako se od njega očekuje

C.M: Dugo ste u jednoj firmi. Objasnite nam tu lojalnost i razloge koji stoje iza nje? - Radi se o obostranom zadovoljstvu. Neophodna je ljubav prema ugostiteljstvu ali je evidentno moj gazda Filip i ja imamo međuljudske odnose koji su na zavidnom nivou. C.M: Šta je važno da bi Vi kao rukovodilac posla i zaposleni, dobro funkcionisali? - Najvažnije je razumijevanje među zaposlenim, mi smo veliki tim, i svakodnevna komunikacija je veoma važna. Sve je u dobroj komunikaciji, pozitivnom stavu. C.M: Koliko je teško napraviti uigran radni tim i koliko morate da poznajete i lično svakog zaposlenog?

- Kad sam na poslu, emocije ne uključujem. Veoma je teško napraviti dobar radni tim, što posebno važi za nas u Crnoj Gori. Mi smo to uspjeli u našem restoranu i zaista naš rad je timski i sve i svako u timu funkcioniše onako kako treba i kako se od njega očekuje. Dugo sam u ovom poslu i više puta sam oformljavao radni tim, poznavanje ljudi iz

U “kuhinji” 21 MNE Urban bistro uvijek se krčkaju razna iznenađenja. Svaki dan se kreira nešto novo, ovo je i radionica ideja.

profesije, pogotovo konobarskog kadra umnogome mi pomaže.

C.M: Da li razumijete kada neko od zaposlenih “ima loš dan”? I da li može da se desi to ili se moraju emocije u potpunosti isključiti? - Razumijem te situacije u potpunosti. Svako od nas ima loših dana. Potpuno je ljudski da se dešavaju takve stvari. Kad dođe do lošeg dana, zaposlenom dam slobodan dan, kako bi se odmorio i narednog dana nastavio nesmetano da radi. C.M: Koliko ljudi radi u 21 MNE Urban bistrou? -21 MNE Urban bistro ima 34 zaposlenih.

«21 MNE Urban

bistro simbolizuje povjerenje, mjesto dobrog ugođaja, izvrsne hrane, lijepog druženja, duha urbane Podgorice...»

C.M: Šta Vam je najveća satisfakcija u poslu? - Konstantan napredak, time se oduvijek vodim.

C.M: Na koji način se dobijaju “stalni” gosti? - Stalni gosti se stiču prvenstveno kvalitetnom ponudom, prijatnom atmosferom i nadasve ljubaznošću zaposlenih.

C.M: Kad se desi neka greška ili omaška u restoranu, kako je izgladiti, šta je to zbog čega i neku manjkavost gosti oproste? - Gosti različito reaguju na greške. Mi

Njihova asocijacija na naš restoran mora biti prijatno provedeno vrijeme u našem ambijentu. Mi se trudimo da uvijek bude tako.

imamo puno stalnih gostiju i oni opraštaju greške. Manjkavost nikada nije toliko velika i vjerne mušterije nam se uvijek vraćaju. Ipak, jako se trudimo da

C.M: Koje su to moguće neprijatne situacije u Vašem poslu i kako ih rješavate? - Najneprijatna situacija dešava se kad je gost nezadovoljan. Doduše, rijetko se dešava, ali ugostiteljstvo je vrlo osjetljiv posao, to je najdirektniji mogući rad sa ljudima, ispunjavanje želja, standarda udobnosti, ukusa, očekivanja... uvijek može svakom da se desi da gost ima neka druga očekivanja i slično.

Najvažnije je razumijevanje među zaposlenim, mi smo veliki tim, i svakodnevna komunikacija je veoma važna. 42 Caffe Montenegro

do grešaka ne dođe. One se dese, ali veoma rijetko. Ako gost pokaže nezadovoljstvo, mi mu ponudimo nešto drugačije, što ga može zadovoljiti.

C.M: Kako uvijek biti ispred konkurencije? - Za to je potrebno biti uvijek u trendu, pratiti događanja i novitete na svjetskoj ugostiteljskoj sceni, edukovati se i truditi se biti korak ispred... C.M: Zašto volite svoj posao? - Zato što me čini srećnim i zadovoljnim. C.M: Vi ste domaćinsko lice koje stalni gosti pamte sa Imanja Knjaz, restorana Dali, sad 21 MNE Urban bistroa, kako Vi upamtite toliko lica, njihove individualne navike...? - Posao mi je da pratim i pamtim. C.M: Kad znate da je gost zadovoljan?

- Zadovoljni gosti rado nam dolaze i uvijek nam se vraćaju.

C.M: Šta je misija restorana 21 MNE Urban bistro? - Ovaj restoran je proistekao iz jedne duge usgostiteljske tradicije,

iz ugostiteljske priče koja uvijek ide naprijed i unosi nešto novo... Simbolizuje povjerenje, mjesto dobrog ugođaja, izvrsne hrane, lijepog druženja, duha urbane Podgorice... 21 MNE Urban bistro je jedinstven u svojoj gastronomskoj ponudi. Ovdje se nudi hrana, koja trenutno nije u ponudi ni jednog drugog restorana u Crnoj Gori.

C.M: Šta uvijek možemo očekivati od tog lokala? - Mogu se očekivati uvijek noviteti, a što se tradicije ovog ugostiteljskog objekta tiče, to su srdačnost i ljubaznost našeg osoblja. C.M: Da li se “u kuhinji” 21 MNE Urban bistroa “krčkaju” neka nova iznenađenja za goste? - Uvijek se krčkaju razna iznenađenja. Svaki dan se kreira nešto novo, ovo je i radionica ideja. Uvijek očekujete od nas samo lijepa iznenađenja.

Ovim zanimanjem ne može se baviti ovoliko dugo, ako se ono istinski ne voli. 43

- Ma z aya Hab i b i Res taurant u Th e Ca pita l Pla z i -

Ambijent za

priÄ?e iz 1001 noÄ&#x2021;i 44 Caffe Montenegro

Bliskoistočne kulture, nama daleke, obavijene velom misterije i magije, imaju za nas na ovim prostorima neku toplu privlačnost, ali i sličnosti koje nalazimo usljed miješanja kultura u prošlosti... Često nas ambijenti tih dalekih zemalja i drugačijih kultura podsjećaju na priče iz 1001 noći. Takav ambijent koji donosi duh priča čuvene Šeherzade i zbližava dvije kulture, upravo miješajući ih i stavljajući u jedan prostor, izgrađen je u The Capital Plazi u Podgorici. Mazaya Habibi Restaurant donosi mješavinu, ali i originalnu orijentalnu priču sa svim draguljima te kulture. Mazaya je arapska teško prevodiva riječ, u najkraćem označava puno svega, i sve na jednom mjestu, veliko bogato jezgro svačeg lijepog...

Mazaya Habibi Restaurant je u svakom pogledu potpuno nova ugostiteljska ali i kulturološka priča u Crnoj Gori. To je restoran sa identitetom, enterijer koji „priča“ bezbroj priča, baš kao i Šeherzada u Hiljadu jednoj noći... A tako je nazvan jedan dio restorana koji u potpunosti oslikava originalno taj identitet i bogatstvo kulture bliskoistočnih zemalja. Arhitekta Mohammad Hijazi Partner Mazaya d.o.o & Operation Manager Capital Plaza stoji iza ovog izuzetno zahtjevnog i prilično ogromnog projekta. Uz njega na projektu je veliki udio imala arhitektica iz Crne Gore Dijana Zorić. I sam restoran je kombinacija dvije kulture pa i u tom smislu je kombinacija arhitekata posebnih senzibiliteta ali i međusobnog razumijevanja što je opet simbolika i misija tog restorana. Zbližavanje kultura, upoznavanje različitosti, kombinacija starog i novog, tradicije i savremenog. Inače, Mohammad Hijazi ima po svijetu dosta objekata sa svojim „potpisom“. Ovaj objekat ga je izuzetno inspirisao ne samo zato što je smješten u The Capital Plazi gdje je on u menadžmentu već i zato što je on čovjek sa bogatom biografijom, a ono što ću ovom prilikom izdvojiti iz nje je činjenica da je on čovjek koji izuzetno poznaje naše prostore i kulturu, i boravi već 10 godina kod nas. Fakultet za arhitekturu je završio u Sarajevu. Kako nam je rekao naš divni domaćin,

koji nam je ukazao posebno gostoprimstvo svojstveno tradiciji prostora odakle dolazi (Mohammad Hijazi je Palestinac iz Jerusalima), treba prije svega da stvori ambijent u kome će ljudi uživati, opušteno se družiti, naučiti nešto o dalekoistočnoj kulturi, i prije svega to treba da bude mjesto dobrih emocija i sjajne hrane. To prožimanje kultura evidentno je

i meni. Osim libanske i azijske hrane, u ponudi će biti i evropska internacionalna mediteranska kuhinja. Prvenstveno se vodilo računa i o tome da je restoran u Crnoj Gori i da mora biti prilagođen i gastro navikama domicijalnog stanovništva. Delikatesi dalekih zemalja, od toplih i hladnih predjela, do glavnog jela i uvijek toplog čuvenog libanskog hljeba do poslastica poput

Arhitekta Mohammad Hijazi, Partner Mazaya d.o.o & Operation Manager Capital Plaza

ne samo u enterijeru već i u postavci kuhinje u kojoj rade kuvari posebnih specijalnosti iz raznih zemalja svijeta, među njima je i naš kuvar sa internacionalnim iskustvom. Tako je postavljen

baklave i slično, biće svojevrstan hedonistički ugođaj u ambijentu koji sam za sebe govori. Restoran ima tri cjeline. Nije podijeljen na tri cjeline, već se svaka prosto

Prvi dio restorana, nazvan „Šeherzada“ je u potpunosti identitetski, autentičan, orijentalni ambijent.

Restoran sa identitetom, enterijer koji „priča“ bezbroj priča, baš kao i Šeherzada u Hiljadu jednoj noći...

46 Caffe Montenegro

Improvizacija beduinske postavke u pustinji prilikom predaha karavana 47

Elementi enterijera, stolice, taburei, jastuci raznih oblika, dezena i namjene, Ä&#x2021;ilimi i sve ostalo su ruÄ?ni radovi stigli iz Sirije i okolnih zemalja. 48 Caffe Montenegro

U drugom dijelu restorana dominira stil koji izbjegava etničku naglašenost enterijera modernizujući originalne motive i izdvajajući njihovu grafičku suštinu. „uliva“ jedna u drugu. Odmah od ulaznih vrata i originalne arapske ornamentike na njima jasno je šta vas čeka iza njih. A na vratima vas dočekuje mladić i cura obučeni u živopisnu nošnju koja je sama po sebi autentična i ima svoju priču, kao i svaki detalj u restoranu. Prvi dio restorana, nazvan „Šeherzada“ je u potpunosti identitetski, autentičan orijentalni ambijent. Elementi enterijera, stolice, taburei, jastuci raznih oblika, dezena i namjene, ćilimi i sve ostalo su ručni radovi stigli iz Sirije i okolnih zemalja. Folklorni detalji su preovladali u potpunosti jer oni najbolje

ukazuju na bogatstvo tekstila, materijala, dezena, ali i specifikuma dizajn i ornament svojstven tim dalekim zemljama. Stlizovane, geometrijske dekoracije, ornamenti... u prostoru Mazaye predstavljaju upravo tu bogatu i veličanstvenu dekoraciju koja je i svojevrstan zaštitni znak arapske umjetnosti, kulture, čak i identiteta. Diskretna rasvjeta, kao i posebne lampe, koje opet imaju simboliku, sa ručno rađenim abažurima od komadića bojanog stakla pojačavaju ugođaje. Kombinacijom zagasitih, ali prefinjenih boja, poput nijansi crvene stvaraju ugodnu i intimnu

Treći dio restorana je poseban koridor uzak i dug prostor u kome je jedan zid evropska moderna obrada, a drugi koji „gleda“ vani na fontanu i okolinu ispred je „prirodni televizor“. 49

instrument arapskog porijekla koji predstavlja jedan od najbitnijih instrumenata u muzičkoj tradiciji Bliskog istoka. Za one koji se ne žele u popunosti prepustiti varijanti ovog dijela lokala tu je drugi dio restorana u kom dominira stil koji izbjegava etničku naglašenost enterijera modernizujući originalne motive i izdvajajući njihovu grafičku suštinu. Tako dobijate moderan, kulturološki inspirisan ambijent. To je ustvari kombinacija mješavina dva U jednom uglu je i Ud (Oud) žičani instrument arapskog porijekla

U četvrtom ambijentalnom dijelu lokala na jednom zidu se nalaze slike od tri naJpoznatija slikara iz Emirata. atmosferu u lokalu. Divni orijentalni ćilimi poznati po kvalitetu izrade, raskošnom ručnom radu i trajnosti, odlično su se uklopili u cjelokupan ambijent, kao i stolovi sa ručno slaganim simboličkim mozaicima. Dekorativne tkanine, folklorni elementi, sablje, bakarni servisi - setovi za kafu za samospremanje kafe onima kojima je to poseban merak koji sadrže specifične elemente, a i ukrasnog su tipa ukazuju na tradiciju i ritual

50 Caffe Montenegro

ispijanja kafe na tim prostorima ali i na našim. Šiše su svud unaokolo. U jednom uglu je i Ud (Oud) žičani

stila, evropskog restorana sa bliskoistočnim detaljima koji akcentuju prostor ključnim elementima stila poput orijentalnog luka - mozaika punog geometrijskih oblika koji je napravljen u Crnoj Gori (uradila ga je firma „7avgust“). Treći dio restorana je poseban koridor uzak i dug prostor u kome je jedan zid evropska moderna obrada, a drugi koji „gleda“ vani na fontanu i okolinu ispred je „prirodni televizor“. Tu je prostor koji će najviše odgovarati mladim ljudima koji vole da sjede na visokim barskim stolicama uživaju u piću i hrani, a istovremeno su „i unutra i vani“. Četvrti dio lokala je opet „miješanje Istoka i Evrope“, orijentalnog i zapadnog. U tom dijelu na jednom zidu se nalaze slike tri najpoznatija slikara iz Emirata. Moderan i udoban, interesantan i efektan, Mazaya Habibi Restaurant u The Capital Plazi odličan je iskorak i još jedna više nego zanimljiva gastro destinacija u Crnoj Gori.

TREND

Spremni dočekajte prve zrake sunca!

ANTIQUE

Betonske obloge za popločavanje dvorišta i trgova na akciji tokom cijelog marta! • Više od 200 proizvoda i dezena • Otporni na vodu • Otporni na fleke • Otporni na kiselinu • Otporni na mraz

PREMIUM

EKO

15% POPUSTA SALON KERAMIKE

Josipa Broza bb Stari Aerodrom Podgorica

068 834 834

DOSTUPNO I U SVIM RADNJAMA

www.cerstyle.me www.cerovo.com

- SI G EP 2 01 7 – RIM I N I -

SAJAM

poslastičarstva i pekarstva

Kompanija Ribnica Commerce d.o.o. je po tradiciji, i ove godine bila prisutna na sajmu poslastičarstva i pekarstva u Evropi – SIGEP, koji se održao u Italiji, u Riminiju od 21. do 25. januara. To je jedan od najprestižnijih sajmova te vrste u svijetu i održao se po 38. put. Utiske i novitete sa sajma nam kompanija prenosi ovom prilikom iz „prve ruke“, sa lica mjesta...

SIGEP je odavno dobio epitet vodećeg sajma u svijetu u oblasti sladoleda, poslastičarstva i pekarstva. Sajam SIGEP organizovan je od strane IEG Italian Exhibition Group SpA i zauzeo je 118,000 m² izložbenog prostora na kom je svoje proizvode izložilo 1,250 renomiranih kompanija. Većina dobavljača čiji je ovlašćeni distributer za Crnu Goru kompanija Ribnica Commerce d.o.o. izlagalo je svoje proizvode i plasiralo svoje novitete na ovom Sajmu a među njima izdvajamo kompaniju GEL MATIC.

52 Caffe Montenegro

Dinamičnost i fleksibilnost principi su na kojima se poslovanje i razvoj ove kompanije zasniva. Na 38. sajmu Sigep, GEL MATIC je predstavio SELF GEL asortiman mašina za sladoled na točenje. U 4 različita modela SELF GEL nudi rješenje za uživanje u sladoledu na brojnim lokacijama kao što su: tržni centri, robne kuće, javne bašte, zabavni parkovi, univerziteti kao i centri zabave i sporta. SELF GEL garantuje jednostavno uklapanje u bilo koju sredinu kreirajući toplu i prijatnu atmosferu.

Mogućnost korištenja žetona kupci kupuju žetone koje potom koriste za točenje sladoleda.

SELF GEL mašinu, koja pažljivo dozira ujednačene porcije sladoleda, moguće je pokrenuti jednostavnim klikom na ekran. Aktivaciju točenja sladoleda omogućuju foto ćelije koje detektuju prisustvo korneta ili odgovarajuće čaše.

GEL MATIC je italijanska kompanija koja je lider na tržištu u planiranju i proizvodnji mašina za sladoled na točenje ( SOF GELATO ), zamrznuti jogurt (FROZEN YOGURT) i ostale zamrznute poslastice. GEL MATIC je 1972.g odine predstavio svoju prvu mašinu za sladoled. Konstantim usavršavanjem i osluškivanjem potreba tržišta GEL MATIC se visoko pozicionirao na svjetskom tržištu.

Generalni uvoznik za Crnu Goru – RIBNICA COMMERCE DOO Zelenika bb, 81000 Podgorica Kontakt telefon: + 382/20 669 318, Fax: +382/20 669 316 E-mail: ribnica@ribnicacommerce.com

www.ribnicacommerce.com

predstavlja

Šta je ECOLABEL? ECOLABEL je oznaka o prepoznatljivom standardu kvaliteta i brige o životnom okruženju unutar EU.

Ecolabel može biti primijenjen kad je riječ o smještajnim kapacitetima, restoranima, marinama, plažama, destinacijama, zaštićenim oblastima. Prateći savremene trendove u turizmu, hotelsko turistička preduzeća vode računa o zelenoj misiji preduzeća tj. vode računa o odgovornom poslovanju. Prateći želje gostiju, sve više Touroperatora prema turistima izlazi sa ponudom koja ima oznaku Ecolabel, bilo da se radi o Ecolabel smještajnim kapacitetima ili zaštiti životne sredine. Istraživanja pokazuju da sve više inostranih gostiju (Njemaca, Engleza, Francuza, Austrijanaca) kao destinaciju za odmor bira upravo one koje nose oznaku Ecolabel. Prepoznata u Evropi, EU Ecolabel oznaka promoviše očuvanje životne

sredine i samim tim proizvodima koji nose ovu oznaku u potpunosti možemo vjerovati. U tu grupu spadaju i profesinalna sredstva za održavanje higijene – KIEHL. Upravo ta oznaka daje im

KIEHL - profesionalna sredstva za HIGIJENU, poznati njemački brend sa oznakom Ecolabel

54 Caffe Montenegro

Istraživanja pokazuju da sve više inostranih gostiju (Njemaca, Engleza, Francuza, Austrijanaca) kao destinaciju za odmor bira upravo one koje nose oznaku Ecolabel. prednost na konkurentnom tržištu. Ecolabel cvijetni logo je oznaka koju dobijaju sredstva nakon što su zadovoljili kriterijume, zasnovane ne samo na jednom faktoru, nego na čitavim studijama koje analiziraju uticaj proizvoda na okolinu kroz životni ciklus proizvoda – pred

proizvodni stadijum, proizvodnja, distribucija i upotreba istog. Ecolabel cvijetni logo pomaže, u ovom slučaju hotelijerima, ugostiteljskim radnicima, kao pružaocima usluga da steknu ugled među zahtjevnim gostima koji prate visoke standarde.

Prepoznata u Evropi, EU Ecolabel oznaka promoviše očuvanje životne sredine i samim tim proizvodima koji nose ovu oznaku u potpunosti možemo vjerovati.

Tanja Perović Housekeeping consultant – Škrinjica doo

uvoznik i distributer Baošić bb, Crna Gora Tel/fax: 031 671 661 Mob. tel: 067 629 747 e-mail: vibacom@t-com.me www.vibacom.me

56 Caffe Montenegro

- Mj e s ta koj a m en i znače : Nina Redžepagić,

vlasnica OR firme iz Podgorice

Volim nepredvidivost svakog novog jutra

Kad ne bi znali Ninu Redžepagić, već pročitali samo njenu biografiju, teško da bi ste povezali tako obimno profesionalno angažovanje sa njenom mladošću. Ona je producentkinja i specijalista za komunikacije iz oblasti životne sredine i energetike. Studirala je u Bolonji, na Fakultetu DAMS, smjer za istoriju i kritiku pozorišta i televizije. Diplomirala je multimedijalnu režiju na filmskoj akademiji Esra u Skoplju, nakon čega je upisala i magistarske studije iz oblasti produkcije. Vlasnica je OR firme iz Podgorice, specijalizovane za restauraciju i reparaciju antike, kolekcionarstvo, produkciju i organizaciju događaja, za filmsku i pozorišnu produkciju, marketing i komunikacije. Ali, ona je iznad svega nasmijano i vedro biće koje uživa u svom poslu ali i mladosti i životu, i ima jasne ciljeve i duboko usađene prave vrijednosti: porodica i prijatelji su prioritet i pored sveg posla uvijek ima vremena za njih.

C.M: Koja su mjesta na Vašoj mapi života najbitnija i zašto? - Sva mjesta koja volim su prije svega snažno povezana sa ljudima koji čine ili su činili moj život. Naravno, Titograd, grad u kojem sam rođena i u kojem danas živim osjećam snažno svojim, zatim Kotor i Plav- vrijeme školskih raspusta, Bolonja - mjesto sazrijevanja i oštrenja karaktera, Lovćen, Rijeka Crnojevića i Ada Bojana, kao mjesta posebnih trenutaka opuštanja. C.M: Na šta Vas asocira riječ “djetinjstvo”? - Na kredu i lastiku, na tenis i vrtić Đina Vrbica. To je bilo mjesto svih susreta u kvartu. Obožavala sam kupanje na Jazu, skijanje na Turjaku, prve lekcije plivanja na jezeru. Imala sam divno i ispunjeno djetinjstvo. Bilo je mnogo djece u porodici, pa nam je uvijek bilo zabavno. To je vrijeme kada smo bili rasterećeni od strahova i predrasuda, a sa

spretnom dječijom maštom skoro sve je bilo dopušteno i dostižno.

C.M: Kako su izgledale Vaše studentske godine? - Prepune zabave, velikog broja ljudi, prvih ljubavi, prve patnje. Dani kada sam donosila prve suštinski važne odluke, pa i onu da na neko vrijeme napustim Crnu Goru. Da, to su godine kad sam po prvi put prepoznala ljubav, patila zbog iste i naučila da kuvam. C.M: Šta Vas je opredijelilo da se nakon studija vratite u Crnu Goru i u svojoj zemlji započnete i razvijate profesionalni put? - Crna Gora je uvijek bila moj intimni izbor i uopšte se nije postavljalo pitanje da li ću se jednog dana vratiti da živim ovdje. Odgovaraju mi dimenzije ove zemlje, prija mi klima i smatram da su nevjerovatno velike poslovne mogućnosti koje ova zemlja pruža.

C.M: Kako je to “voziti istim putem istovremeno u nekoliko traka”? Mislim na to da se bavite sa nekoliko profesija koje se prožimaju i prepliću, a opet traže svaka ponaosob poseban angažman? - Više volim da kažem da je to vožnja istom trakom- trakom izazova, napretka i inovacije, ali kroz vrlo različite predjele. Sklona sam promjeni, volim je u skoro svakom životnom segmentu. Jedini način za moju stabilnu radnu motivisanost je da slobodno raspolažem jako „šarenom“

za održavanje dobre intelektualne kondicije koju ipak najviše treniram kreativnošću.

C.M: Kako bi kratko simbolički opisali svaku od njih? - Sve su na svoj način i uzbudljive i zahtjevne. Jedino ih mogu podijeliti i simbolički odrediti na one koje sam pronašla ja i one koje su pronašle mene. C.M: Od koga ste najviše učili u svojim poslovima?

imati za najvećeg životnog prijatelja mog Vesa koji me je svojski naučio šta su to veliki poslovni izazovi, i kako da se sa njima stoički suočavam, u tom slijedu su i Miško, Ćekalica, Nora, Esad. Mnogo je onih koji su dali svoj doprinos mom poslovnom sazrijevanju. Da ne zaboravim rad sa Edinom, Anom, Loreanom i ostalim prijateljima, koji mi je sigurno pomogao da se mijenjam. Od svih njih sam prije svega učila da budem bolji čovjek, tek onda da budem produktivnija.

Posao sam najviše učila od svoje porodice, pored tog što su mi „izškolovali“ ličnost i sistem vrednovanja, imala sam sreću da sam u porodici naučila i najveće lekcije o poslu.

paletom poslova kako bi mi moja cjelokupna biznis slika bila dovoljno zanimljiva. Na taj način svi ti poslovi imaju tačku susreta i dio su istog cilja. Raznolikost mi je neophodna

- Definitivno od porodice - pored tog što su mi „izškolovali“ ličnost i sistem vrednovanja, imala sam sreću da sam u porodici naučila i najveće lekcije o poslu. Poslije njih, velika sreća je

C.M: Koliko je drugačije raditi u porodičnoj firmi od recimo, državne ili neke tuđe privatne firme? - Sigurno da je dobra porodična

“- U svemu mi je najteži izostanak lojalnosti i empatije. Ne volim sebične i bezosjećajne ljude, niti poslove koji kao isključivi cilj imaju strogo finansijsko bogaćenje. Volim izazove i borbe, timske pobjede i zadovoljstvo klijenata.” 58 Caffe Montenegro

firma jako utočište sigurnosti. Ja sam uspješnoj porodičnoj firmi donijela samo neke svoje nove vidike i naslonila kompatibilne djelatnosti, ne remeteći dobro utabanu stazu. Pokazalo se poslije nekog vremena da je to bio dobar potez. Teško bi u nekoj državnoj ili privatnoj firmi imali sluha da tako odlučno investiraju u tad donekle početnika i da čekaju da tvoje ubjeđenje da rezultate. Srećom moj otac Orle je savremen tip, dobrog njuha i sluha za biznis, pa je prepoznao moje ideje prvo kao održive i plodonosne, pa tek onda kao kćerkine, do tad, neostvarene želje. Dobrim postavljanjem svog projekta, iako pred najrođenijima, uspjela sam da izbjegnem isključivo korišćenje kredita bezgranične roditeljske ljubavi.

C.M: Kako funkcioniše Vaš „sistem” da sve stižete, i kako objašnjavate pojam “prezaposlenosti” kod nas u smislu da često čujemo kako se osim posla „nema vremena više ni za šta“? - Vrijeme je kvalitetno potrošeno kad je ispunjeno pravim ljudima. Upravo je moja najveća sreća to što radim s ljudima koji su mi istovremeno i prijatelji. To je neprocjenjivo bogatstvo, u ovako brzom vremenu u kome živimo. Bojim se da su ovdje mnogi ljudi postavili visok finansijski standard kao jedini životni cilj. Često se srijećem sa potpuno pogrešnim ciljevima koji uglavnom ne donose sreću onima koji ih ostvare. Ko nema vremena za svoju porodicu i prijatelje, nema vremena ni da živi “kako valja i trebuje”. C.M: Kako Vam je prošao ovaj februar? Šta ga je najjače obilježilo? Da li je to otvaranje OR kreativnog inkubatora? Približite nam taj svoj poslovni poduhvat. - Obilježili su ga opet pravi ljudi, dobre i loše odluke i da, kao što ste rekli, otvaranje kreativnog inkubatora. To je koncept privatnih okupljanja, ljudi iz raznovrsnih sfera, ali i te kako onih koji prepoznaju umjetnost kao duhovnu potrebu. Inkubatoru treba testno vrijeme inkubacije, a ono je tek počelo. Zadovoljna sam početkom. Ne želim da se prepotentno obavezujem ili dajem megalomanska obećanja, ali

Ko nema vremena za svoju porodicu i prijatelje, nema vremena ni da živi “kako valja i trebuje”.

Trenuci iskonske sreće Uvijek Lara i Andrej, djeca mog brata. Najbolje što mi se u životu desilo! Obožavam ih i volim da ih “maltretiram” pažnjom. Odmara me vrijeme s njima, to su trenuci iskonske sreće.

neka bude da je ova izjava eto tek glas moje intuicije: vjerujem da će sa te adrese poteći dosta sjajnih novih ideja i projekata.

C.M:Koliko se danas teško izboriti sa najezdom šunda i kiča i jeftine zabave na svakom nivou, iznad svega toga izdići ipodići kreativan i kvalitetan umjetnički poduhvat i projekat? - Pristalica sam teze - kad ti se ne sviđa program, imaš daljinski. Ja sa svojim daljinskim ne isključujem nikog nego samo omogućavam sebi da budem na frekvenciji koja mi se dopada. Publike ima za sve, ma koliko djelovalo da su taj šund, kič i jeftina zabava u ekspanziji. U mojim prostorima i projektima ta ekspanzija ne mijenja pravila niti može da (po)remeti umjetnost.

C.M: Šta Vam pričinjava najveću satisfakciju i zadovoljstvo u poslu? A u životu uopšte? - Uživam kad svi suprotstavljamo mišljenja, kad ulazimo u zdravorazumne konflikte, kad stajemo sigurni iza svojih stavova ali i kad smo bez blokirajućeg straha da ih promijenimo za naše dobro. Najveća satisfakcija nam je zadovoljni klijent, adekvatna naknada, pohvala i svakako nastavak saradnje. To je znak da smo svi pobijedili. C.M: Koje su Vaše destinacije u Crnoj Gori na kojima Vam duša i tijelo odmaraju? Kako se najbolje i najljepše odmarate kad su u pitanju pravi dani odmora? - Valjda sam u nekoj životnoj fazi kada mi prijaju mjesta koja ne podrazumijevaju velike gužve

– na primjer, imam tu odmarajuću fascinaciju planinama. To ne znači da volim isključivo pasivni odmor, naprotiv, nakon dva dana mira, moj karakter već traži neke organizovane aktivnosti koje će mi ispuniti dan. Što se tiče putovanja sve više me raduju ona kraća. Volim odlazak kod moje Nade, gdje god da je. Sunce i dugi razgovori u Budvi s Lanom. Međutim, nakon toliko godina odsustva iz domovine, beskrajno uživam i u svojoj zemlji i uzbuđuje me to što je još uvijek nijesam onako potanko istražila, do u alternativne geografske

i ime kaže - svjetlost. Tu pijem prvu kafu, čitam novine i otpočinjem svoj dan. Sejdefa je mjesto koje obožavam, u kome je uvijek neko od mojih prijatelja.

C.M:Koliko su Vam važna putovanja i zašto im se radujete? - Nekad sam se radovala putovanjima i, na svu sreću, imala priliku da dosta putujem. Sada se radujem onima kratkim, a isključiva postajem i za saputnike - samo pravi, vedri i moji provjereni ljudi. Kad sam duže bez putovanja i dalje uživam u svojoj

Kad mi je zastajao dah... Dah mi je zastao samo ispred pravih pažnji i muškaraca, ispred građevina nije koliko god da sam veliki ljubitelj arhitekture.

porice. Obožavam Vaninu kuću na Adi Bojani, lovćenske vidike, volim Rijeku Crnojevića, u isto vrijeme me smiruje i inspiriše pogled na mostove i moć vode.

C.M: Đe pravite dnevnu kafe pauzu? Imate li je? - Skoro svaki moj dan počinje ritualnim ispijanjem kafe u hotelu Zija, kako mu

podgoričkoj rutini, to je ono što mi u ovoj životnoj fazi prija. Kod mene je sve bilo u svoje, pravo vrijeme - i skitnje i stanke.

C.M: Šta je po Vašem mišljenju prednost Crne Gore u odnosu na konkurenciju na turističkom tržištu? - Raznolikost i laka dostupnost

lokacija, čisto more, neukroćene planine, dobra gastronomska ponuda, kvalitetni hoteli… Potrebno je još dosta raditi na edukaciji kadra koji radi u turističkoj privredi i poboljšati uslugu. Žao mi je što se često bježi od autentičnosti i tradicije, a priklanja internacionalnoj klasici koja nam ne može umaći. Vjerujem da ipak više treba ulagati u etno priče, onu pravu autentičnu stranu Crne Gore.

C.M: Uživaju li Crnogorci dovoljno u ljepoti svoje zemlje, da li dovoljno znaju o svojoj zemlji da bi znali da tu ljepotu predstave strancu? - Mladi ljudi počinju sve više da shvataju prednosti ljepota Crne Gore i time priliku da i sebe i druge upoznaju sa njom. Vjerujem u taj potencijal - i mladih ljudi i Crne Gore. Svako ima svoj način i ukus, a srećni smo što živimo u zemlji koja ima da ponudi sadržaje upravo za svačiji ukus, preference i raspoloženja. Neka se svako zaljubljuje u svoju zemlju na neki svoj način i za to nijesu potrebne velike parole. Crna Gora, mladi ljudi, priroda i ljubav. Sasvim dovoljno. C.M: Koje su to “Top 5 filmske lokacije”u Crnoj Gori koje trebamo “pod obavezno” da sugerišemo turistima da posjete prilikom prvog boravka u našoj zemlji? - Definitivno Skadarsko jezero i Rijeka Crnojevića, Bokokotorski zaliv, Durmitor I Crno jezero, Prokletije… C.M: Postoji li neka zemlja ne uzimajući u obzir Crnu Goru, koja bi odgovarala Vašem senzibilitetu, ličnim potrebama u kojoj mislite da bi mogli da živite? - Mogla bih da nabrojim nekoliko, ali

... volim Rijeku Crnojevića, u isto vrijeme me smiruje i inspiriše pogled na mostove i moć vode 60 Caffe Montenegro

to ne bi bila prava istina, jer moje sidro se sada tako dobro osjeća ovdje da ne mogu objektivno govoriti o drugim mjestima. Možda ako bih napravila miks nekoliko zemalja i gradova, ali da se ne upuštam sada u tu nestvarnost; prije biram da iz svih tih mjesta pravim kolaže u svom gradu.

C.M: Postoji li neka destinacija koju ste „zacrtali“ da ćete obići kad tad, a još ne uspijevate da pođete? - Želim da obiđem Jerusalim sa svojom Ivanom, jer je to obećanje koje smo jedna drugoj dale.

C.M: Koji su presudni faktori kad birate mjesto za izlazak? - Jedini bitan faktor je društvo s kojim izlazim. Zaista mogu sve da „podnesem“, ali ako već mogu da biram nikada ne bih izabrala zvuke folka jer to nije zvuk koji mi prija. Ukoliko je društvo raspoloženo za takvu vrstu provoda, mogu da se prilagodim, ali to nikada neće biti moj idealni provod već prijateljski kompromis koji uglavnom nije ni čest, ni višesatan. Najviše volim da idem na mjesta u kojima je dobra, živa, funky svirka, a ne smijem

restorani? - Per Sempre, Zija, Elit, Demidžana u Budvi, Riječka gostiona. C.M: Šta volite da popijete uz dobru hranu? - Uvijek dobro vino ili kvalitetnu hladnu votku, uz limun accanto. Obožavam ukus jermenskog konjaka Ararat. C.M: Kako izgleda Vaš večernji izlazak i gdje je to najčešće? - Mnogo puta se prvo nađem sa prijateljima, pa određujemo mjesto

C.M: Kako izgleda Vaš „jedan običan“ radni dan? Ustvari, ima li radnih i neradnih dana u Vašem stilu života? - Moji dani uopšte nijesu obični, mnogo su veseli ili naporni, prepuni dešavanja. Pitanje bi bilo bolje preformulisati u „kako izgleda jedan tvoj neobičan dan“ ili kako Tapiri otpjevaše „ svaki dan je novi dan, kako može biti običan“. Ne mogu se sjetiti ni dva slična i zbog toga se osjećam živom, sa svom punoćom doživljaja i nepredvidivosti koju nosi svako jutro. C.M: Kako volite da završite dan i u koje doba je to obično? A da počnete jutro – jeste li ranoranilac? - Nijesam neka velika spavalica, recimo da se budim prilično rano. Obično završavam s poslom oko 18h, a onda nastavljam da radim u nekom restoranu ili kafani, uz dobro društvo. Uspijevam uspješno da sastavim posao i druženja. Ne bih postigla mnoge stvari bez takve sinergije, svakodnevne. C.M: Koju hranu posebno preferirate, i gdje u Crnoj Gori najviše volite da jedete? - Volim našu nacionalnu kuhinju, ali i italijansku i japansku. Najviše volim da jedem u kući svojih roditelja jer je moja mama zaista pravi nasljednik Steva Karapandže. Ona pored virtuouznog udovoljavanja mojim ukusima ima i onaj momenat opjevan u SADE pjesmi, parafraziraću - Mila cooks a soup that warms my soul. Ime možda, ipak, govori najviše samo za sebe.

Neka se svako zaljubljuje u svoju zemlju na neki svoj način i za to nijesu potrebne velike parole. Crna Gora, mladi ljudi, priroda i ljubav. Sasvim dovoljno.

preskočiti ni one trenutke kad se od sevdaha uzima mikrofon u društvu dobrih glasova, ali i školovanih „ušiju“.

C.M: Šta ne opraštate servisu nekog lokala i zbog čega se na neka mjesta „više nikad ne vraćate“? - Nečistoća i prevelika zagušljivost mi jako smetaju. Mnogo toga mogu da oprostim ukoliko su kelneri profesionalni i veseli. C.M: Volite li da kuvate, imate li vremena za to? - Obožavam da kuvam i često okupljam svoje prijatelje na večerama u svom stanu. Znate, ne bježim od toga da bih jednog dana voljela da imam restoran u kojem bih ja kuvala. Prosto, to je nešto što je zaista vrijeme prave meditacije za mene. C.M: Koji su Vam kod nas omiljeni

provoda. Vjerovatno smo jedni drugima dovoljno interesantni i zabavni da skoro svako mjesto u tako dobrom sastavu teško može da omane. Smijeh i sloboda riječi i pokreta su uvijek moj omiljeni provod, gdje god mi se dešava.

C.M: Znam da imate izuzetan dar za pjevanje, da li je to naslijeđena osobina i kad, u kojoj prilici zapjevate društvu? - Definitivno je naslijeđena osobina jer je čitava porodica jako talentovana i svi sviraju i pjevaju. Pomalo ličimo na neku klapu Redžepagića kad se okupimo i ne treba nam puno povoda da pustimo glas. Posljednji put sam pjevala jednom taksisti u Beogradu, bio je to nenadani, mnogokilometarski afterparty. Duši treba pustiti na volju, glas je samo vid te slobode. A već tuširanje ne može bez jednog hita da prođe.

VII

Internacionalni

salon vina

Monte Vino 2017 Internacionalni salon vina “Monte Vino” je jedan od značajnijih regionalnih događaja posvećenih vinu, te najznačajnija i najveća vinska manifestacija koja se organizuje u Crnoj Gori, i kao takav uvršten je u mapu regionalnih vinskih dešavanja. Salon se održava svake godine u martu, a konceptualno je podijeljen na glavni i prateći program, objedinjujući degustacije vina i hrane, radionice, predavanja, promocije, poslovne susrete. Na Salonu se, uzimajući u obzir iskustva s prethodnih naših manifestacija, i dosadašnje rezervacije, očekuje više od 90 vinarskih kuća

Nacionalno udruženje sommeliera Crne Gore i ove godine organizuje manifestaciju “7. Internacionalni salon vina Monte Vino 2017“koja će biti održana 17. i 18. marta 2017. godine (petak i subota – 12.00h -20.00h) u “Kristalnoj dvorani“hotela „Hilton Podgorica Crna Gora” u Podgorici. iz Crne Gore i regiona (bivše Jugoslavije), a direktno ili posredstvom distributera na Salonu se predstavljaju i vinarije svjetske reputacije. Prvi put ove godine će se na Monte Vinu 2017 predstaviti i 15 proizvođača vina iz različitih regija Republike Italije, a po prvi put će se uraditi ocjenjivanje vina iz Crne Gore, koja će biti predstavljena na salonu, biće dodijeljenje nagrade u tri kategorije. Kao i prethodnih, i ove godine će se održati nekoliko stručnih radionica sa izuzetno kvalitetnim predavačima. Kako se iz godine u godinu manifestacija širila i postajala sve značajnija u vinskim krugovima, tako su se i zahtjevi samih posjetilaca, a i izlagača povećavali, tako je Nacionalno udruženje someliera Crne Gore prateći te trendove Salon preselilo u jedan mnogo luksuzniji prostor, koji će svima dati novi ugođaj. Izlagači će moći svoje proizvode da predstave na kvalitetniji i moderniji način, a sami posjetioci će uživati u vinu svim svojim čulima.

Pokrovitelj manifestacije je “Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja”, a prijatelji manifestacije su “Glavni grad Podgorica”, “Vinska akademija Crne Gore”, “Generali osiguranje Montenegro”. Prema planiranom pro-

Karte za dvodnevnu manifestaciju VII Internacionalni salon vina Monte Vino 2017 su u prodaji od 20.02. u objektima “Gradske knjižare” u Podgorici . gramu, Monte Vino 2017 će otvoriti potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede mr Milutin Simović. Ovogodišnji Salon vina organizuje se u luksuznom prostoru novootvorenog hotela “Hilton” gdje će biti omogućen jedinstven doživljaj kako samog događaja tako i grada domaćina Monte Vina 2017, Podgorice.

Kako odabrati restoransku

stolicu 64 Caffe Montenegro

~ DR T RADE sav j e t uj e ~ Stolica je jedan od najstarijih oblika namještaja, koji je uvijek predstavljao inspiraciju za umjetnika. Njena funkcija se nije promijenila od nastanka ali dizajn se mijenjao razvojem tehnologije i arhitekture. Sad na tržištu imamo mnogo različitih modela stolica i po dizajnu i po kvalitetu.

Restorani, barovi i lobby prostori su mjesta sa visokom frekvencijom ljudi i to na stolici ne treba da se primijeti duži vremenski period.

PRIMA

UVIJEK BIRAJTE KVALITET UMJESTO KVANTITETA Često pri izboru zbog cijene se odustaje od kvaliteta. No, ipak uvijek imajte na umu da se kvalitet isplati na duži period. Restorani, barovi i lobby prostori su mjesta sa visokom frekvencijom ljudi i to na stolici ne treba da se primijeti duži

vremenski period. Mimo konstrukcije, koja treba biti od kvalitetnog drveta, metala ili dobre plastike kada su u pitanju stolice bez tapacira, treba voditi računa da je sunđer visoke gustine zbog udobnosti i izdržljivosti ali i nezapaljivosti što je veoma važno zbog standarda koje ovi prostori treba da zadovolje. Takođe, trebalo bi da tapacir bude testiran na nezapaljivost i da ima visoku otpornost na habanje.

adele

cloe

U Dr trade-u za većinu modela možete birati potpuno svoju, autentičnu kombinaciju materijala i boja i time zaista biti drugačiji MODELI SU STVAR UKUSA I SAMOG DIZAJNA ENTERIJERA Uvijek je najbolje angažovati arhitektu ili dizajnera za izradu projekta enterijera restorana ili kafe bara. Dr trade je kompanija koja je sastavljena od tima profesionalaca kojima se možete obratiti ukoliko vam ta usluga treba. U svom prodajnom asortimanu nudimo ne samo stolice o kojima je sada tema već i zidne i podne obloge, kao i rasvjetu. Ukoliko vam je veliki izdatak da angažujete profesionalca za izradu projekta enterijera u Dr trade-u ćete uvijek naići na besplatne savjete prilikom odabira proizvoda iz njihovog asortimana. Dugogodišnje iskustvo koje sada broji 25 godina je velika garancija da se na te savjete možete osloniti.

66 Caffe Montenegro

luigia

JEDAN OD SAVJETA DR TRADE TIMA

PSIHOLOGIJA BOJA

Ukoliko nemate projekat enterijera i nemate smjelosti da sami izaberete kombinaciju različitih modela stolica koje će se naći u istom prostoru, a imate ideju koju ste vidjeli u nekom časopisu, na internetu i slično, savjet Dr trade tima je da koristite stolice iz iste porodice (serije). Na primjer, paleta jedne školjke kombinovane sa različitim bazama namijenjenim za visoko ili nisko sjedjenje može riješiti vaš problem. Ostvarićete povezanost prostora, a enterijer neće biti dosadan. Taj sistem je posebno dobar za manje restorane. Onda na scenu stupa široka paleta boja i materijala koja će upotpuniti prostor i učiniti ga jedinstvenim jer u Dr trade-u za većinu modela možete birati potpuno svoju, autentičnu kombinaciju i biti drugačiji.

Psihologija boja objašnjava povezanost između boja i psihologije ljudi. Boje izazivaju emocije kod ljudi i vrlo je osjetljivo naći pravi balans. Kako za odabir stolice tako i za njenu boju morate znati šta svojim ugostiteljskim prostorom želite da postignete. Koliki je prostor gdje dolaze gosti? Da li želite da imate intimne djelove? Da li želite da se u vašem restoranu ili kafe baru ljudi kraće ili duže zadržavaju? Jesu li posjetioci mlađi, stariji, kombinacija različitih generacija... To su neke od osnovnih karakteristika kako određene boje utiču na ponašanje ljudi u restoranima. PLAVA i LJUBIČASTA boja dovode do

smanjenja apetita. Ukoliko želite da se u vašem restoranu dobro jede onda svedite ove nijanse na minimum. ŽUTA je po psihologiji iritantna boja. Ljudi

imaju tendenciju da se manje zadržavaju

felicia

quenn

marcela

Boje izazivaju emocije kod ljudi i vrlo je osjetljivo naći pravi balans

quenn

sixty

epoca

u prostorima gdje ta boja dominira. Neki restorani koji su sa konceptom brze hrane namjerno imaju žute enterijere kako bi se ljudi zadržali samo toliko da što prije pojedu to što su naručili. Međutim, ta boja u pravoj kombinaciji sa drugim odgovarajućim bojama ima potpuno suprotan efekat: prozračnosti, sunca u prostoru, pozitivnosti, svjetlosti, radosti... ZELENA je opuštajuća boja. Ljudi je

povezuju sa prirodom i osjećaju se udobno i relaksirano u restoranima gdje ima zelene boje. Korišćenje ove boje je dobar izbor. CRVENA i NARANDŽASTA stimulišu ape-

tit. Sve što je u ovim bojama je naglašeno i zapaženo. Ljude privlače ove nijanse i osjećaju se toplo u takvim prostorima. Ne treba pretjerivati sa ovim bojama jer su takođe iritantne ukoliko su prenaglašene. Adresa:

Cetinjski put bb Donja Gorica, Podgorica Tel: + 382 20 261 575

+ 382 20 260 574

Mob: + 382 69 031 071

www.drtrade.me

Mail:

dr@t-com.me

a c n u s e k a r z e prv

SPREMNI DOČEKAJTE

Betonske obloge za dvorište Proljeće samo što nije stiglo i zato ukoliko planirate uređenje svog dvorišta ili bašte biće Vam korisno da se upoznate sa novim materijalima i kolekcijama betonskih obloga koje dolaze iz slovenačke kompanije „Oblak“. Kreiranje sopstvene oaze mira, koja će istovremeno biti i funkcionalna i laka za održavanje uz materijale kompanije “Oblak” je jednostavno. Kao sirovine koriste samo najkvalitetnije materijale od cementa, različitih vrsta pijeska, aditiva betona i pigmenata boje. Za površine koje su izložene velikom habanju kao što su betonski pločnici, rubovi, travne ploče, u procesu proizvodnje betona koristi se najčistiji kvarcni pijesak. Prečišćeni kvarc u sastavu betona osigurava izuzetnu čvrstoću i otpornost, a posebno na mraz i smrzavanje

68 Caffe Montenegro

u prisustvu sredstava za otapanje (soli). Većina dvoslojnih proizvoda je već u proizvodnji dubinski zaštićena (hidrofobirana). Takvi proizvodi su otporniji na prodiranje vode, time i na nastajanje fleka usljed nečistoće. Oblak proizvodi prikladni su i za popločavanje površina, gdje se često javlja agresija masne prljavštine, na primjer dvorišta ispred mehaničkih radionica. Dubinski hidrofobirane proizvode je lakše čistiti i održavati, a imaju i znatno duži vijek trajanja. Širok asortiman u ponudi ima rubove za vrtni program i program za ceste, sve vrste potpornih elemenata, betonskih ploča, blokova i ugaonih elemenata kao i elemenata za komunalnu namjenu. Posebno izdvajamo linije betonskih pločnika koji se razlikuju po namjeni, veličlini, boji i obliku:

Linija Basic Kada se oblicima poznatim decenijama (šestougao, opeka, “H“ forma i ostalo) doda inovativna izrada i visoki kvalitet, dugovječno rješenje je zagarantovano. Tradicija i prepoznatljivi oblik svakako su garancija da će vaše dvorište biti popločano dobrim pločnicima. Različitim bojama pločnika može se izraditi više uzoraka i formi i na taj način prostoru dati prepoznatljiv izgled. Posebno su prikladni za popločavanje opterećenih voznih površina, kao i površina u nagibu.

Povoljnosti, prednosti

• Besplatna vizualizacija pomoću programa Oblak Vision • Savjetovanje prilikom izvođenja • Svi proizvodi su pakovani na paletama koje su nepovratne i koje su besplatne

Linija Trend

Linija Antique

Betonske ploče ove linije prikladne su za popločavanje staza, pločnika, parkova i šetališta. Zbog relativno male težine prikladne su i za oblaganje terasa i balkona. Linija nudi veliki broj interesantnih boja, pločnike različitih veličina i debljina. Ivice pločnika su pravilne i oštre.

Glavna karakteristika pločnika ove linije proizvoda jesu ivice samih pločnika koje su dodatno obrađene, odnosno „postarane“. Okrnjeni uglovi i reljefna površina na habajućoj strani daje kolekcijama poseban izgled inspirisan antičkim vremenima, kako i sama linija nosi ime.

Široku paletu proizvoda kompanije „OBLAK“ potražite u salonu keramike na Starom Aerodromu u Podgorici kao i u prodajnim objektima u Baru, Ulcinju, Budvi, Sutomoru. Kompletan asortiman je na popustu od 15% tokom marta. Za besplatne savjete i pomoć oko uređenja prostora zakažite besplatne konsultacije sa arhitektom na 068 834 834 ili pošaljite e-mail na info@cerstyle.me.

Linija Premium Linija Premium predstavlja rezultat idealne kombinacije - napredne tehnologije, inovativne forme i originalnog dizajna. Ukoliko želite postići luksuzan izgled površine izrađene od posebnih betonskih pločnika u čijem sastavu se nalazi najčistiji oblik kvarcnog pijeska, onda je ova Oblakova linija vaš izbor. Upotrebom prečišćenog kvarca postiže se trajan intenzitet strukture boje gornje površine, te zato pločnici ove linije imaju i znatno duži vijek trajanja. Mogućnost izrade najrazličitijih oblika i formi po želji kupca, ovoj kolekciji dodaje na originalnosti i šarmu.

Linija EKO EKO pločnici omogućavaju popločavanje parkirališta, pješačkih staza i drugih površina, koje su opterećene teškim transportom. Prikladni su i za popločavanje voznih površina. Prednost ove kolekcije u odnosu na ostale ogleda se i u sljedećim karakteristikama: - pločnici su oblikovani tako da daju mogućnost oticanja vode i do 100% količine (ovisno o načinu polaganja i veličini fuge između pločnika) - omogućavaju obnavljanje podzemne vode u najvećoj mogućoj mjeri - redukuju učinak zagrijavanja ambijentalnih voda - omogućavaju zadržavanje i čuvanje meteorske vode za potencijalnu ponovnu upotrebu za irigaciju

Građevinski materijali prvoklasnog kvaliteta - Vlastite laboratorije za redovne kontrole kvaliteta proizvoda - Svi proizvodi imaju Certifikat SIST EN - Viskootporne boje na UV zračenje - Korišćenje prirodno obojenih granitnih agregata - Otpornost na kiseline - Otpornost na mraz - Dubinska – dvoslojna hidrofobija (tehnologija Hidrostop) - Upotreba čistog kvarcnog pijeska (99,6%) za gornji habajući sloj - Samoprečišćavanje fotokatalitičnih betonskih ploča - Dug vijek trajanja

Materijal prošlosti i budućnosti

- Više od 115 godina tradicije porodičnog poslovanja, započetog 1901.godine - Velika prodajna mreža u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Austriji - Najmoderniji proizvodni pogon sa posebnim vibracijskim sistemom - Široki izbor betonskih proizvoda, više od 200 različitih oblika i dezena

Više od 100 godina stara tradicija proizvodnje betonskih obloga ove kompanije, je svakako garancija da njihovi proizvodi imaju postojan

70 Caffe Montenegro

kvalitet. Sa asortimanom od preko 200 oblika i dezena uvijek izlaze u susret potrebama svojih kupaca. Zbog toga ni ne čudi što je njihov asortiman

EKSKLUZIVNO dostupan u salonu keramike, za koji važi pravilo da .

Zdravko Vučinić

Institut za prirodnu medicinu, Podgorica

U prirodi postoji

lijek za sve Program prirodnog liječenja baziran je na višedecenijskom iskustvu i radu vodećih svjetskih stručnjaka za prirodno liječenje. Naučne činjenice, svakodnevno iskustvo i zdrav razum nam govore da čovjekovo zdravlje zavisi isključivo od njegovog načina života, a ne od razvoja medicine ili tehnologije. Način života čovjeka podrazumijeva šta unosi u svoje tijelo i kako se čovjek ophodi prema njemu. O svemu tome i o situaciji u Crnoj Gori razgovarali smo sa Zdravkom Vučinićem, osnivačem i direktorom Instituta za prirodnu medicinu iz Podgorice.

„Kada čovjek u svoje tijelo unosi ono što je nezdravo i kada se prema svom tijelu ophodi nezdravo - to se zove nezdrav način života. Karakteristika savremenog čovjeka je nezdrav način života. Nezdrav način života možemo nazvati i savremeni način života. To je glavni uzrok što danas u svijetu imamo sve više bolesnih ljudi i sve više vrsta bolesti“, uvodi nas Vučinić u priču o zdravom - nezdravom načinu života. Nezdrava ishrana sadrži štetne (zasićene) masti, holesterol, teške metale, mikroorganizme (virusi, prioni, bakterije), rafinisani šećer i so, vještačke konzervanse, boje, ukuse, mirise, zaslađivače i brojne druge toksične supstance koje se nagomilavaju u čovjekovom organizmu.

72 Caffe Montenegro

„U nezdravu ishranu spadaju sve vrste mesa i prerađevine od mesa, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, slatkiši, konzervirana i druga vještačka i industrijski obrađena hrana. Nezdrava ishrana je siromašna i neuravnotežena hranljivim i ljekovitim sastojcima neophodnim za funkcionisanje i održavanje zdravlja, kao što su proteini, aminokiseline, minerali, vitamini, ugljeni hidrati, masti, vlakna, enzimi, antioksidansi, fitohemikalije“, detaljan je Vučinić. Sem nezdrave ishrane, kao glavnog faktora, ostali faktori nezdravog načina života su i otrovne navike (duvan, alkohol, kafa, sintetički ljekovi), stres i negativan životni stav, fizička neaktivnost, udaljenost od prirode (nedovoljno

izlaganje svježem vazduhu i sunčevoj svjetlosti) i zagađeno neposredno čovjekovo okruženje i životna sredina. „Ljudi su navikli da se hrane na takav način, dok drugi jednostavno nijesu informisani. Kada kažem da je struktura čovjeka, kao biljojeda, ljudi ne mogu da vjeruju“, dodaje Vučinić i nastavlja o metodama prirodnog liječenja koje nudi u svom Institutu. Prirodno liječenje je najbolji način liječenja na svijetu jer se bavi liječenjem uzroka bolesti, a to je

nezdrav način života sa svim uzročno-posljedičnim vezama. “Prirodno liječenje obuhvata sljedeće parametere: unutrašnju upotrebu biljaka (ishrana, cijeđeni sokovi, tinkture, čajevi, mješavine, ulja, sirupi), spoljašnju upotrebu biljaka (obloge, ulja, melemi, umeci, inhalacije, kupke), korišćenje prirodnog ambijenta (vazduh, sunčeva svjetlost) i korišćenje prirodnih tehnika (hidroterapija, vježbanje, masaža, velnes)”, kaže on.

Restorani u Crnoj Gori brinu o zdravlju svojih gostiju Upoređujući današnje stanje sa onim što je bilo unazad pet godina ili deset godina, situacija u restoranima u Crnoj Gori se uveliko poboljšala, jer gotovo da nema restorana koji u svom meniju ne posjeduje jela iz asortimana zdrave ishrane.

Zdravko Vučinić je osnivač i direktor Instituta za prirodnu medicinu Podgorica (IPM), nevladine organizacije koja se u Crnoj Gori i regionu bivše Jugoslavije od 2009. godine bavi promocijom zdravog načina života i prirodnog liječenja. On je i urednik internet portala o zdravlju www.BUDITEZDRAVI. info Vučinić se od 2008. do 2010. godine specijalizovao u SAD iz oblasti prirodnog liječenja i detoksifikacije organizma baziranih na višedecenijskom iskustvu i radu najboljih svjetskih stručnjaka poput dr Ričarda Šulca, dr Džona Kristofera, dr Maksa Gersona i dr Šarlote Gerson, na nekim od najpoznatijih zdravstveno-edukativnih (lifestyle) centara kao što su BellaVita, Uchee Pines i Back to Garden. Diplomirao je na International Institute of Original Medicine (IIOM), distance-learning (online) školi prirodnog liječenja u SAD. On je autor brojnih programa liječenja pojedinačnih bolesti koji se baziraju na Program prirodnog liječenja, kao i autor 7 programa za detoksifikaciju organizma: kompletnog organizma; debelog crijeva; jetre i žučne kese; bubrega i bešike; krvi i limfnog sistema; kože; pluća koji se prilagođavaju pojedincima. Vučinić je autor i brojnih analiza i tekstova o zdravlju kao i recepata za pripremanje biljnih formula.

Najčešći problemi zbog kojih se crnogorski građani javljaju Zdravku su gojaznost, kardiovaskularni problemi i problemi sa sistemom za varenje. Post na cijeđenim sokovima Cijeđeni sokovi se za vrijeme posta konzumiraju u količini od oko 2 litra dnevno. Način primjene: Cijeđeni sokovi se piju od jutarnjih časova u čaši od 2 do 2,5 decilitra na svakih sat ili dva vremena. Recept za cijeđene sokove koji se mogu konzumirati tokom posta: Potrebni sastojci: kelj, brokoli, celer, zelena salata, peršun, spanać, blitva, krastavac, cvekla, crvena paprika (slatka), đumbir, zelena kisela jabuka. Način pripremanja: - Prije cijeđenja soka potrebno je sve biljke dobro isprati. Najbolje je da kupljene namirnice budu što svježije i po mogućnosti organski proizvedene (kao alternativu koristiti i neorgansko). Najlakše je da se u jutarnjim časovima pripremi sok, odnosno za jednodnevne potrebe. Količine biljaka koje su potrebne za pripremanje dnevne doze recepta su sljedeće: • 1. parče đumbira veličine oko 5 cm • 1 komad celera (može samo list, ali i korjen i list) • 2 šake peršuna • 2 do 3 komada cvekle (prvog dana terapije neka bude 1 cvekla, pa se onda narednih dana poveća doza na 2 ili 3) • 3 ili 4 crvene paprike • 3 do 4 krastavca

74 Caffe Montenegro

• 5 punih šaka spanaća • 5 stabiljki blitve • 5 do 7 zelenih kisjelih jabuka - Ostale biljke, kelj, brokoli, zelena salata, se stavljaju u količinama po želji (može podjednako), odnosno u mjeri dok se ne dobije količina soka potrebna za taj dan. Biljke isjeckati u manje djelove i procijediti ih u sokovnik. Post na cijeđenim sokovima od voća, povrća i mladih trava žitarica smatra se jednim od najmoćnijih sredstava za održavanje zdravlja i liječenje bolesti koje čovječanstvo poznaje. Ne postoji bolest za koju cijeđeni sokovi nijesu ljekoviti ili čak presudni za izlečenje, naročito za vrijeme posta. Veliki broj ljudi se odlučuje za program prirodnog liječenja. Bez obzira što ono iziskuje veliki broj odricanja, ljudi ipak to žele i hoće. Jer to daje rezultate.

Recept za smirenje i bolji san Potrebno: 30g valerijane 30g matičnjaka 30g lavande 30g kamilice Promiješati sastojke i napraviti čaj Upotreba: Konzumirati svaki dan jednu ili dvije šolje 2 do 3 sata prije spavanja Čaj se može koristiti i tokom dana protiv stresa. Recept za prirodni antibiotik U blender pomiješati 4 do 5 česna bijelog luka, ¼ glavice crnog luka, parče đumbira veličine palca, 1 do 2 cijeđena limuna, 1 do 2 čaše vode. To se sve promiješa u blender i popije. Može se koristiti preventivno ili u toku prehlade ili gripe.

Osnovne karakteristike prirodnog liječenja su detoksikacija organizma, snabdijevanje organizma, poboljšanje cirkulacije, stimulisanje organizma. Program prirodnog liječenja se primjenjuje kod svih bolesti, ali se prilagođava pojedincu i različitim bolestima. “Nakon obavljenih konsultacija sa stručnim licem, program podrazumijeva 3

faze, a to su: određivanje dužine trajanja programa, liječenje traje zavisno od težine bolesti, a najmanje 30 dana, određivanje redosljeda primjene metoda i tehnika, gdje prioritet u tretiranju imaju oboljeli organi tijela u odnosu na ostale organe čije je tretiranje predviđeno programom i određivanje intenziteta primjene metoda i tehnika, kada se predviđene metode i tehnike kao i mjere i doze biljnih formula povećavaju, smanjuju ili ukidaju zavisno od vrste bolesti i fizičkog i mentalnog stanja osobe koja se liječi”, detaljnije objašnjava Vučinić. Najveća prednost programa prirodnog liječenja je istovremena i intenzivna primjena svih najboljih metoda i tehnika

što, na taj način, predstavlja najmoćniji mehanizam liječenja koji čovjeku stoji na raspolaganju. Program je neophodno prilagoditi pojedincu i različitim bolestima jer su ljudi fizički i mentalno različiti i sve bolesti ne iziskuju podjednak tretman. “Iskustvo u primjeni programa prirodnog liječenja je pozitivno i u više od 90 odsto slučajeva uspješno. Rezultati nijesu uspješni ili su slabiji od očekivanog kada osoba odustane prije vremena ili nedovoljno intenzivno primjenjuje program”, precizan je Vučinić.

„Spektar biljaka postoji za sve organe. U prirodi postoji lijek za sve. Mi posjedujemo biljne mješavine za sve organe, za jetru, debelo crijevo... Većina biljaka se može naći u Crnoj Gori, dok se neke nabavljaju u inostranstvu“, dodaje Zdravko. Program prirodnog liječenja, u skladu sa uzročno-posljedičnim vezama nezdravog načina života i bolesti, predviđa detoksifikaciju organizma (rješavanje

problema zatrovanosti organizma), snabdijevanje organizma (rješavanje problema nedostatka hranljivih i ljekovitih sastojaka u organizam), poboljšanje cirkulacije (rješavanje problema oslabljenog protoka krvi i kiseonika u organizam) stimulisanje organizma (rješavanje problema oslabljenih funkcija sistema u organizmu i organa u okviru tih sistema).

Program prirodnog liječenja primjenjuje se kroz 20 metoda i tehnika koje se sprovode unutrašnjom upotrebom biljaka (ishrana, cijeđeni sokovi, tinkture, čajevi, mješavine, ulja, sirupi), spoljašnjom upotrebom biljaka (obloge, melemi, umeci, inhalacije, kupke), korišćenjem prirodnog ambijenta (vazduh, sunčeva svjetlost) i korišćenjem prirodnih tehnika (hidroterapija, vježbanje, masaža, velnes). Nakon praznika i konzumiranja teške hrane i fizičke neaktivnosti tokom hladnih dana, Vučinić savjetuje kako da nam proljeće bude vedro i zdravo. „U periodu od tri, sedam ili deset dana treba preći striktno na svježu, sirovu hranu. A to su voće, salate, orašasti plodovi, hrana koja nije kuvana, soljena, pečena, već hrana koja je svježa i sirova. To je najbolji i najlakši način da se organizam osvježi“, savjetuje Vučinić i dodaje da je ta hrana lagana za varenje, ima pročišćavajuće dejstvo, obskrbljuje organizam vitaminima, mineralima, enzimima. U svom asortimanu Vučinić posjeduje veliki broj biljnih mješavina, koje se koriste uz određeni program i koje se, shodno, problemu propisuju uz određeni tretman.

* Stara škola meksiko tel/fax: +382 (0) 30 34 61 36 mob: +382 (0) 69 33 22 69 mail: angliancentar@t-com.me www.angliancentar.com

*** PO MJERI IZRAĐUJEMO

76 Caffe Montenegro

ZA VAS

Njegoševa 58 PODGORICA 77

-Za djecu, gurmane i dobro raspoloženje -

Sir sa karakterom Visoko vrijedna namirnica koja je zastupljena u skoro svim svjetskim kuhinjama je sir. Dok je u nekim kulturama najpopularniji kravlji sir, kozji sir sve više privlači pažnju kao namirnica koju odlikuje visoka nutritivna vrijednost i ljekovitost.

Uvijek je bio delikates Kozji sir su zapravo prvi proizvodili Rimljani i Grci još 8000 godina prije naše ere. Oni su ga i donijeli u dolinu najveće francuske rijeke Loare, pa je vjerovatno u tome tajna čuvenih francuskih sireva. Kozji sir se, logično, dobija od kozjeg mlijeka. Da bi se proizveo kilogram kozjeg sira potrebno je znatno više (7-10 litara) mlijeka nego za istu količinu kravljeg

78 Caffe Montenegro

sira, jer kozje mlijeko ima mnogo manje masnoće. Ishrana koza igra ključnu ulogu, jer se one hrane prirodno i zdravo, same birajući šta će jesti (mladice trave, voće…). U samoj proizvodnji lagano zasiravanje traje 1-2 sata, a zrenje traje oko dvije do tri sedmice. Može se naći u različitim varijantama: tvrdi, mladi, polu-zreo i „buđav“.

Obično se koristi mladi, svjež ili u vidu pavlake, odnosno ubrzo pošto je napravljen. Najčešće je debljine 3 do 5 cm, a prečnika 6 do 12 cm. Težina im se kreće u rasponu od 60 grama do 1,5 kilograma, a idealni su za kombinovanje s raznim dodacima poput raznih aromatičnih travki, bibera, paprike... Većina kozjih sireva je mekana. Kora sira može biti oprana,

ali se često rade s bijelim plesnima ili s drugim dodacima, naročito travama i začinima, koji se nalaze na površini sira. Boja zrelog sira je bijela do bijeložućkasta. Miris i ukus je specifičan, osoben i karakterističan. Sirevi mekog tijesta su s blažim mirisom i ukusom na lješnik, dok su oni tvrđi, sa suvljim tijestom i raznim dodacima izraženijeg ukusa i mirisa, često pikantnim i svojstvenim samo kozjim sirevima.

Ljekovita svojstva Sir sa ovako dugom, drevnom istorijom, sigurno posjeduje posebna svojstva, koja ga izdvajaju od drugih. Kozji sir je visokih nutritivnih vrijednosti, lako probavljiv, bogat kalcijumom, sadrži znatno manje kalorija i masti, bogat vlaknima koja ubrzavaju metabolizam i pospješuju topljenje masti. Visokog sadržaja proteina koji se veoma dobro apsorbuju i direktno snabdijevaju mišiće energijom i amino-kisjelinama, pospješuju brz oporavak mišića poslije napornih aktivnosti ili treninga.

Ta svojstva ga čine veoma preporučljivim sportistima, zatim u trudnoći, kao i osobama izloženim velikim fizičkim naporima. Visok nivo kalijuma pomaže u zaštiti organizma od kardiovaskularnih bolesti. Osim toga adekvatna je zamjena za meso. Pedijatri ga često preporučuju u dječijoj ishrani, zato što sadrži minerale (magnezijum, kalcijum, fosfor) koji su ključni u formiranju koštanog sistema. Takođe je dragocjen u ishrani osoba koje su alergične na kravlje proteine.

Ljekovita svojstva kozjeg sira dolaze posebno do izražaja redovnom konzumacijom. Odlično je pomoćno sredstvo kod problema sa probavnim sistemom, snižava nivo šećera u krvi i holesterol, poboljšava rad bubrega, kao i u prevenciji i liječenju bolesti jetre (masna jetra, mononukleoza, ciroza). Takođe, kao i jogurt od kozjeg mlijeka, kozji sir poboljšava rad bubrega, pomaže kod problema s povišenim krvnim pritiskom i oboljenjima jetre i blagotvorno utiče na digestivni trakt, odnosno probavni sistem.

Koristi se kao autentičan i maštovit dodatak jelima Zbog osobene arome i prepoznatljivog ukusa koristi se kao autentičan i maštovit dodatak jelima ili kao osnovni sastojak salata, a posebno je ukusan u maslinovom ulju. Sjajan je kao grilovan, prisutan je i u pastama, kao i u maštovitim kombinacijama poput salate s kozjim sirom u susamu (miks zelenih salata, kozji sir, suve smokve, pečeni orasi, jagode, preliv od balzamika i meda).

Marinirani kozji sir

U teglicu ravnomjerno složite sječene kockice kozjeg sira, začine po želji (ruzmarin, bosiljak, čili papričice), sve zalijte maslinovim uljem i ostavite da stoji neko vrijeme dok sir ne poprimi arome začina i dodataka.

Kozji sir je dragocjen u ishrani osoba koje su alergične na kravlje proteine.

Zalogajčići od kozjeg sira i grožđa

Zrna grožđa umotajte u mladi mekani sir, a onda takve „loptice“ uvaljajte u sjeckane orahe. Nabodite na čačkalicu i imate savršene male zalogaje za sve povode.

Kozji sir i borovnice

Evo i „slatke upotrebe“ kozjeg sira. Na kreker namažite kremast kozji sir, a odozgo poređajte borovnice koje ste prethodno uvaljali u šećer u prahu. Slatko i originalno, drugačije i vrlo ukusno.

10 načina da uživate u kozjem siru 1. Sirom napunite izdubljene polovine jabuka i začinite. 2. Kombinujte ga s rukolom, karamelizovanim lukom, maslinovim uljem i paradajzom 3. Na integralni hleb stavite avokado, jagode i kozji sir 4. U zelenu salatu dodajte jabuke, kozji sir i pečene

orahe 5. Med i kozji sir daju sasvim nov ukus pudingu od hleba 6. Novu dimenziju ukusa čizkejka dobićete ako kozjim sirom zamijenite polovinu sira koji obično koristite 7. Zrna grožđa obložite lopticom mladog kozjeg sira i uvaljajte u sjeckane orahe

8. Krekere premažite mekim kozjim sirom i pospite borovnicama 9. Komadiće sira marinirajte u maslinovom ulju sa ruzmarinom, bosiljkom, bijelim lukom ili čili papričicama 10. Grilujte sir i poslužite s medom, susamom i balzamiko sirćetom

Zapečene smokve s kozjim sirom Sastojci: - smokve - 150 g kozjeg sira - med - papar

Priprema: Smokvama odrezati peteljke, izrezati ih u obliku krsta i napuniti kozjim sirom. Zaliti ih tečnim medom i staviti u rernu. Peći dvadeset minuta na 200 stepeni. Kada su gotove, posuti ih paprom i poslužiti.

Čarli Čaplin se hranio smijehom i kozjim sirom Statistika kaže da je potrošnja kozjeg mlijeka u svijetu dva odsto u odnosu na kravlje mlijeko. Jedan od ključnih razloga za to svakako je i cijena, jer je kozje mlijeko skuplje u odnosu na kravlje s obzirom na to da je dnevni prinos mlijeka po kozi i do deset puta manji od prinosa mlijeka prosječne krave. Zato je kozji sir skuplji od kravljeg, ali je i neuporedivo zdraviji i s nizom nutritivnih prednosti i dragocjenih sastojaka. Dokaz tome je i slavni Čarli Čaplin koji je doživio čak 94 godine, a koji se, osim smijehom, po sopstvenom priznanju hranio upravo kozjim sirom, uz maslinovo ulje, crveno vino i crni hljeb. Ubrzava metabolizam - Iako zvuči nevjerovatno, ovaj sir ubrzava metabolizam. Ne samo da je relativno siromašan mastima, već je i izuzetno bogat proteinima, koji ubrzavaju metabolizam i brže sagorijevaju masti. Komadić sira od 30 grama sadrži 8.65 grama proteina. Zvuči kao izvrsna užina nakon vježbanja.

80 Caffe Montenegro

Kozji sir je visokih nutritivnih vrijednosti, lako probavljiv, bogat kalcijumom,Â sadrĹži znatno manje kalorija i masti, bogat vlaknima koja ubrzavaju metabolizam i pospjeĹĄuju topljenje masti.

~ Po s j e t i t e – za bil j e ž it e ~

82 Caffe Montenegro

„Pučinu Nikšićkog polja para stari grad, nalik na nasukan grad, zaustavljen u letu ka budućnosti. To je Bedem, stara tvrđava rimska, neumoljiva i siva. Poslije najezde Turaka postala je najjače uporište novih gospodara. Vjekovima je prkosila nedaćama. Vrijeme je na njenim zidinama ispisalo istoriju.“ (Monografija Nikšića)

Nikšićki

bedem 83

Burna istorija grada burna istorija bedema Nikšićko polje lijepo i prostrano poznato je po istorijskim spomenicima koje će nadamo se, biti mnogo više posjećeni u narednom periodu. Iako su se tu smjenjivali Iliri, Grci, Rimljani, razna slovenska plemena, pa Turci, Nikšić je ostao poseban, svoj, uvijek dostojan pomena i poštovanja. Značajan spomenik grada, posebne arhitekture je kompleks gradskog Bedema koji stoji na vječitoj straži opominjujući građane na teške dane i prohujala vremena i na činjenicu da ga nikad ne zaborave. U jugoistočnom dijelu Nikšićkog polja očuvani su ostaci Onogošta na

kamenitom brežuljku koji gleda na današnji grad. Brežuljak ili kako najčešče kažemo glavica zaista ima oblik broda koji se usukao

Iako su se tu smjenjivali Iliri, Grci, Rimljani, razna slovenska plemena, pa Turci, Nikšić je ostao poseban, svoj, uvijek dostojan pomena i poštovanja. između studenačkih glavica i tu ostao zauvijek. Ta stjenovita, strma glavica poslužila je za podizanje tvrđave zvane Onogošt. Bedemi su opasali čitav grad. Donji grad je u ravnici i ima pet kula, mirniji je i spokojniji. Gornji grad ima šest kula. One su se nalazile na pomenutoj glavici koja se izdiže iznad polja od 20-25m visine. Tvrđava je duga 214 metara. U srednjem dijelu je najrasprostranjenija i široka je oko 30 metara. Zidovi tvrđave su različitih dimenzija zavisno i od stijena na kojima su pojedini podignuti. Duži dio tvrđave je prema zapadu i debeo je 1,6m. Na istočni zid koji je debeo 1,1m naslanja se donji dio gradskog utvđenja. Na južnom dijelu tvrđave isticala se petougaona kula sa tri sprata a na sjeveru je nešto niža osmougaona kula. U sredini tvrđave nalazila se najstarija građevina. To je tvrđava Kastel koju su sačinjavale dvije top države, stan Dizdara i stana Azapa (tvrđavskih stražara).

84 Caffe Montenegro

Za Kralja Nikolu Nikšić je imao poseban značaj i pridavao mu je veliku pažnju kao centru đe se nastavljalo prijateljstvo sa Hercegovinom, sjeverom Crne Gore i dalje Tu je i dubok podrum koji je služio kao magacin za municiju. Sazidan je na svodu. Artiljerijska platforma se nalazila na najuzvišenijem dijelu tvrđave. Dvije manje topdžane bile su podešene za po jedan meržer, dok se na južnom i istočnom dijelu moglo pojedinačno smjestiti 6-8 topova. Donji grad odnosno dio utvrđenja pod glavicom građen je u obliku četvorougla zaštićen je tvrđavom. Sa njom je činio cjelinu ima tri zida visoka po 4 metra. Debljine oko 1,5m sa kulama na uglovima i u sredini nešto je uži ali mnogo širi od gornjeg. Istočni zid donjeg grada na čijim su se uglovima nalazile Prosen kula i osmougaona Osa kula sa bunarom i žrvenjem. Zid je bio dug 104m, južni 66m, a sjevernii 86m. U sredini se nalazila velika kapija. Za pješadijsku odbranu bile su pripremljene transportne kule. Vojnici su se kretali kroz kule a kruna zidova je bila izrađena u vidu bankete. Zidovi grada služili su svom vremenu. A priliv stanovništva stalno se povećavao. Tako su tu mnogi našli utočište. Tako počinje gradnja ispod gradskih zidina te spontano nastaju naselja koja se šire i čine nastanak današnjeg grada. Da se zaključiti da razvoj Nikšića počinje od gradskog Bedema, čije

Iz vijeka u vijek nikšićka tvrđava je zbog stalnih borbi oko prevlasti često bila porušena, pa obnavljana jer je predstavljala moć gospodara određenog vremena

Malo je gradova koji se mogu pohvaliti sa sličnom lokacijom. Zato su žitelji Nikšića česti gosti tvrđave. Ispred njih je čist pogled na sve strane. 85

Značajan spomenik grada, posebne arhitekture je kompleks gradskog Bedema koji stoji na vječitoj straži opominjujući građane na teške dane i prohujala vremena i na činjenicu da ga nikad ne zaborave. porijeklo vodi još iz doba Rimljana. Ima dosta dokaza da je mnogo prije dolaska Turaka u Nikšićkom polju postajalo rimsko naselje Anderba, koje je nestalo ne znajući mu pravu lokaciju. No, rimsko naselje Onogošt nastalo je još u IV v. , kao vojno utvrđenje. Bilo je izgrađeno neđe između Studenačkih glavica i Trebjese. Postoje zapisi još iz doba Gota kad se naselje zvalo Anagastum. Tako iz vijeka u vijek Nikšićka tvrđava je zbog stalnih borbi oko prevlasti često bila porušena, pa obnavljana jer je predstavljala moć gospodara određenog vremena. Poseban značaj imala je u doba Osmanlija koji su odatle vodili borbu za Nikšić i za mnogo šira područja, van Nikšića. Tako su u ovom malom gradu vladali mnogi dok je došao u ruke Kralja Nikole. Nikšić je za njega imao poseban značaj i pridavao mu je veliku pažnju kao centru đe se nastavljalo prijateljstvo sa Hercegovinom, sjeverom Crne Gore i dalje.

svih objekata. Prije petnaestak godina došlo se na ideju da se počne sa renoviranjem. Prvo se morao otkloniti veliki otpad, natrpani i erodirani materijal. Mnoge podrumske prostorije bile su potpuno zatrpane. Kamena za obnovu bilo je prilično, mada se dovozio sa poznatih lokacija iz okoline grada. Naravno prije svega

Obnova Bedema Prilično ruiniran i zapušten nikšićki Bedem tražio je pomoć. Pošto je izgrađen uglavnom od kamena, došlo je do obrušavanja, zatrpavanja, oštećenja

86 Caffe Montenegro

se morala ispoštovati arheološka dokumentacija. Prečišćavanje terena bilo je oprezno jer se u ruševinama nalazilo i municije. Urađeno je prilično objekata mada je ostalo još dosta posla. Na istočnom dijelu južne tvrđave odrađena je zidina u dužini od 40m. U centralnom dijelu pronađene i zatrpane prostorije su obnovljene.

To su ustvari bile topdžana i barutana. Tu je bila i kaldrma od 10m pa stepenice.

Današnji Bedem – izletište i pozornica Današnji Bedem ima sačuvane i obnovljene tri kule, osmougaonu, istočnu i svodnu ozidane od kamena iz Crkvica i povezane visokim zidom. Obnovljen je i lijepi most koji povezuje urađene objekte. No, da bi se obnovila i izgradila, odnosno uredio čitavi kompleks potrebna je kompletna dokumentacija. Potrebno je urediti staze, mnoštvo stepenica, platoa, čišćenje kompletnog prostora. Sa nikšićkog Bedema vidi se čitav grad. Građani Nikšića su česti gosti tvrđave. Ovaj lijepi i interesantni prostor koji se nalazi usred grada je prava rjetkost. Ispred njih je čist pogled na sve strane. S jedne strane grad koji se sve više razvija a sa druge niski brežuljci, udoline, Studenačke glavice. Sa te strane prolazi željeznička pruga koja je nekad povezivala Nikšić sa Hercegovinom. Nadaleko poznati „Ćira“ svakodnevno je pozdravljao Bedem svojom poznatom sirenom. Važno je napomenuti da se u septembru već sedam godina održava rok festival. On ima širi značaj zbog posjete iz okolnih gradova. Saživio se sa gradom i doprinosi njegovoj turističkoj valorizaciji. Bedem fest i ostala događanja na Bedemu sve više ističu kulturni značaj Nikšića. Poslije mog putovanja osjetila sam ponos što živim u ovom gradu punom istorije, punom istorijskih spomenika. Ovo je grad dobrih ljudi koji se bude iz sna, zajedno sa gradom, koji se širi u velikom kraškom polju, punom prirodnih ljepota koje treba valorizovati.

L JE PŠ E

M O Ž E S A M O PRIRO DA .

Dizajnirani za spolja i unutra, naši modeli Dekorativnog Kamena formiraju izuzetno lijepu površinu koja usavršava ljepotu i estetiku izgleda objekta, prikazuju izraz vlasnikovog održavanja tradicije, daje mediteransku atmosferu, modernu arhitekturu ili arhitekturu sa upotrebom tradicionalnog šablona cigle ili rustične završne površine... Svi modeli se mogu ugrađivati sa ili bez fugovanja brzo i lako. Bez obzira na to u kom je stilu ili koliko je stara kuća (stan, poslovni prostor, restoran...) Dekorativni Kamen modeli će svakako doprinijeti dodatnoj ljepoti prostora i ambijenta.

Poseban enterijerski detalj čini Art Brick – Dekorativna Ciglica, proizvod sa više različitih dezena i tekstura koji našim kupcima omogućava da spajajući eleganciju i tradiciju dobiju jedinstven izgled i toplinu prostora. Izgled od glatkog do rustičnog, nijanse od krečno bijelih do tamnih, pružaju velike mogućnosti bilo da se radi o enterijeru restorana, kafića, butika ili stana.

069012609 067612609

www.dekorativnikamen.co.me www.artbeton.co.me

88 Caffe Montenegro

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407 89

90 Caffe Montenegro

- moskva-

Fascinantni

Započinjem redove ovog putopisa iz Londona gdje se nalazimo u posjeti britanskim boarding školama. Ne, neću ovog puta pisati o Londonu, već o gradu koji je mnogo veći od Londona, koji takođe ima svoje draži baš kao i London. Moskva je veliki grad, velegrad i velika tema.

Moskva je mnogo toga Pišemo vam ovog puta o Moskvi, gradu koji nas je prijatno iznenadio ne samo svojom arhitekturom već i svojom čistoćom iako je ogroman, rasprostranjen i nepregledan. Grad je finansijski i politički centar Rusije, lociran na rijeci Moskva po kojoj je dobio ime. Šetajući ulicama grada, morali smo svako malo zastati kako bi osmotrili zaista unikatnu arhitekturu i istorijske građevine i to ne samo u centru grada već i na periferiji koju smo takođe obišli. Grad je prepun građevina iz doba carske Rusije tako da se moderna arhitektura sjajno uklopila u tradicionalizam. Moskvu smo posjetili prošle godine u maju mjesecu gdje smo ostali deset dana, a utisci su toliko snažni kao da je to bilo nedavno. Dobili smo poziv da posjetimo univerzitete ne samo u Moskvi, nego i u dalekom Belgorodu gdje smo proveli tri dana. Tokom boravka u Moskvi i Belgorodu družili smo se sa divnim ljudima iz Kine, Nigerije, Kanade, Egipta, svakako Rusije i iz mnogih evropskih zemalja koji su došli da posjete ruske univerzitete, baš kao i mi, kako bi ih plasirali budućim studentima u svojim zemljama. A kad govorimo o ruskim univerzitetima, ne možemo a da ne pomenemo čuveni Lomonosov, koga smo naravno posjetili, a koji se ubraja u 100 najprestižnijih i najboljih univerziteta u svijetu. Kad se pomene Moskva ljudi uglavnom pomisle na Crveni Trg. Međutim, osim Trga ima toliko toga da se vidi u Moskvi; nadaleko čuveni Boljšoj teatar, Kremlj, Sabor ili Katedrala Sv. Vasilija, Gorki Park, Gum, fascinantni metro i mnogo toga, no hajdemo redom.

Čist i bezbjedan grad ljubaznih ljudi Moskva je grad širokih ulica i bulevara u kojoj smo se osjećali potpuno relaksirano. Iako je poslije Istanbula najveći evropski grad čistoća grada je izgleda jako važna Moskovljanima te svako malo možete sresti perače ulica. Moskovljani su vrlo ljubazni. Mnogi ne govore engleski jezik, ali nas je zato jedan mladić uputio i ispratio do restorana u kom smo namjerili večerati. Međutim, u metrou su počeli dvojezični putokazi, a plan je da do

92 Caffe Montenegro

Moskovski državni univerzitet Lomonosov

svjetskog prvenstva grad bude pokriven i sa engleskim jezikom. Nas dvoje nepopravljivih avanturista smo radoznalo, kao mala djeca, posmatrali sve oko nas…. i pripreme za Dan Pobjede, i

gurali se znatiželjno da vidimo bar dio velikog dana i ćakulali sa Rusima i bilo nam je divno.

Naš vodič kroz Moskvu je bio fenomenalan i od njega smo mnogo naučili i saznali mnoge detalje o gradu. Predlažemo da nikako ne propustite “walking tour” i da pitate sve što želite. Sa njim smo obišli najznačajnije i najljepše moskovske metro stanice i mnoge druge znamenitosti grada.

Saborna crkva Sv. Vasilija

Veličanstvene građevine Kao po običaju prvi dan boravka u Moskvi htjeli smo osjetiti grad, a kako to najbolje uraditi nego sjesti u crveni double-decker Big Bus Company gdje nam je vodič davao podrobne informacije dok smo polako u busu krstarili ulicama grada. I dok smo se približavali Sabornoj crkvi Sv. Vasilija (St.Basil’s Cathedral) koja se nalazi na Crvenom trgu jednostavno nijesmo mogli odoljeti da se tu ne zaustavimo i da i spolja i iznutra vidimo ovo velelepno zdanje. Zahvaljujući Ivanu Groznom podignuta je crkva sredinom šesnaestog vijeka koja je na neki način označavala njegove ratne pobjede. To mu je vjerovatno bio “real treat”. Crkva se zapravo sastoji od osam malih crkava okupljenih oko jedne glavne. Krajem XVI vijeka podignuta je is deseta crkva u čast Sv. Vasilija te od tada nosi poznato ime. Legenda kaže da je Ivan čak oslijepio arhitektu koji je sagradio takvu građevinu kako je ne bi mogao ponoviti bilo gdje. A zamislite da je Staljin htio da je sruši tokom njegove vladavine. Na veliku sreću da je čovjek

njegovog kalibra i moći u to vrijeme ipak umio da prebroji do tri prije nego što bi donosio ključno važne odluke za budućnost Rusije. I dok smo bili u Moskvi shvatili smo da je u njegovo vrijeme urađeno toliko puno u gradu, tako da ćemo ga vjerovatno pomenuti kasnije kada budemo govorili o moskovskom metrou.

Ulica Tverskaja – ulica kojom su prolazile carske kočije Čuvena Tverskaya ulica, odnosno bulevar, je glavna saobraćajnica u gradu i, naravno, nalazi se u centru Moskve. Ta, kroz vjekove najznačajnija ulica zapamtila je parade koje su se tu dešavale kao i festivale i svakako carske kočije koje su hodale po njoj. Međutim, danas je potpuno prepoUlica Tverskaja rođena i jedna je

od najskupljih ulica u Rusiji, a možda i dalje. Da li ste nekad čuli za kompletno pomjeranje zgrada zarad prostora ili proširenja ulica, a da se pri tom stanari ne moraju iseliti? E, pa takva mala čudesa možete naravno vidjeti u Moskvi. Prvo veliko proširenje ulica se desilo krajem XIX vijeka kada je kuća, koja je inače trebala da se poruši zarad mnogo važnije građevine, jednostavno pomjerena stotinu metara unazad. Ruski inženjeri su u to vrijeme već uveliko bili toliko napredni da se kompletan posao mogao odraditi za nekoliko dana, a sama priprema je trajala oko

godinu dana. Kuća koja je tada pomjerena i danas se nalazi u Kalanchyovskaya ulici. A nekad, u toj kući je živjela Jane McGill, ugledna Moskovljanka britanskog porijekla koja je prihvatila prijedlog ruskih inženjera i čak i platila da se njena kuća pomjeri zarad većih dijela tadašnje arhitekture. Ako se pitate zašto se sve ovo dešavalo, vjerovatno da postoje dva razloga, a to su psihološki i naravno uvijek tehnički odnosno praktični razlog zašto baš to uraditi. Ja mislim da je tu psihološki razlog bio jači jer se htjela pokazati moć koji je motor koji pokreće ljude. Nesumnjivo je ovo bio fenomen koji su Sovjeti tada uradili, ali njihova moć nije prestala već se nastavlja i do današnjih dana.

kremlj

Kremlj – mjesto na kom se osjećate kao dio istorije Moskovski Kremlj smo posjetili dva dana nakon Dana Pobjede. Kremlj inače znači “tvrđava ili utvrđenje unutar samog grada”

94 Caffe Montenegro

i nalazi se naravno u samom centru Moskve odakle “puca” sjajan pogled na rijeku Moskvu, Sabornu crkvu Sv. Vasilija i naravno na Crveni trg. Tu se osjećate dijelom istorije jer su se baš na tom mjestu donosile tako važne odluke ne samo za Rusiju nego i za cijeli svijet. A kad ste na pravom mjestu ne smijete propustiti prave stvari, a to su dvije najznačajnije atrakcije sa kojima se Kremlj ponosi: carski top i carsko zvono. Carsi top je napravljen od bronze. To je inače glavna bombarda i najveća atrakcija Kremlja izlivena u bronzi 1586.godine koja nikad nije bila namijenjena za bilo kakve ratne pohode. Samo je jednom ispucao svoju paljbu i danas uglavnom služi kao simbol starih vremena. Svakako da ne možete nikako promašiti Carsko zvono, najveće na svijetu, visoko 6.14 cm napravljeno po naredbi Carice Ane Ivanovne, nećake Petra Velikog. Nalazi se između tornja Ivana Velikog i kremljanskog zida. A kad ste već u posjeti Kremlju tu

ste odmah na Crvenom Trgu (Red Square) koji se smatra centrom Moskve jer sve glavne ulice odatle kreću prema glavnim saobraćajnicama u Rusiji. Da li treba da napomenem da naziv Crveni Trg nema dodirnih tačaka sa crvenom zastavom iz doba komunizma niti sa crvenom ciglom koja opasava Kremlj. Nije li zanimljivo da “red square” zapravo znači “krasni ili lijepi trg” ali je u svijetu poznat po engleskom prevodu. Trg je kao uostalom i svi veliki trgovi širom svijeta nekada služio za glavnu pijacu u gradu, a takođe i mjesto gdje su se održavale glavne ceremonije, a pokadkad i carska krunisanja.

Gorki park –možda bolji i od Central Parka Kad smo vidjeli sva dešavanja na Crvenom trgu zaputili smo se prema Gorkom parku (Gorky Park) koji je pretrpio značajnu rekonstrukciju 2011. godine. Mnogi nelegalno sagrađeni objekti su porušeni kako bi otvorili prostor za izgradnju parka koji će podsjećati na velike

i čuvene parkove kao Hyde Park, Central Park… Gorki park ima sve što oni imaju, možda i više od toga. Slobodan ulaz, Wi-Fi pokrivenost, zone gdje možete vidjeti umijeća savremenog dizajna, zatim klizališta na ledu posebno za odrasle i posebno za djecu. Mi smo proveli sat vremena posmatrajući i diveći se plesnim parovima koji su izvodili najfantastičnija umjeća u modernom plesu, a podijum u parku je toliko ogroman da nijesmo mogli izbrojati sve parove. Ako odete u Gorki park, samo im se pridružite. Da li ste znali da je čuveni njemački band “Skorpions” postigao ogroman svjetski uspjeh sa pjesmom “Wind of Change” čiji stihovi govore o društveno-političkim promjenama koje su se desile u periodu nakon Hladnog rata. Boljšoj teatar – cijena karte ne može biti visoka za ono što ćete doživjeti

Nakon što smo već dovoljno uživali u Moskvi, užitak ne bi nikako bio kompletan da nijesmo posjetili čuveni Boljšoj teatar (Bolshoi Theatre) , gdje ako ste ljubitelj

gorki park

Prije dva dana smo na televiziji Londonlive gledali emisiju o ruskim oligarhima koji su se nastanili u Londonu i koji su pokupovali kuće u elitnim djelovima grada. Mlada Ruskinja koju su intervjuisali je vjerovatno dobila azil i nastanila se u Londonu uz njene tvrdnje da je u Moskvi opasno. Richard i ja smo se samo nasmijali na njen komentar jer znamo da ne govori istinu i da izmišlja. Mi smo se u Moskvi osjećali bezbjedno. Šetali smo do kasno u noć ulicama grada koji živi 24 sata baš kao i London i ostali veliki gradovi svijeta.

boljšoj teatar

baleta ili opere možete vidjeti najbolja ostvarenja koja svijet može da ponudi. Mi smo uspjeli kupiti karte za čuveno “Labudovo jezero” ali smo zato dvije karte platili oko 300 eura. Možda ćete pomisliti: “Pa to je nečija mjesečna plata” i u pravu ste. Međutim, zar se ljepota življenja ne sastoji od ovozemaljskog uživanja u svemu što je lijepo, uzvišeno, a ovakve stvari se vide jednom u životu. Boljšoj Teatar je institucija, istorija, nadaleko čuvena svuda u svijetu. U carskoj Rusiji opera i balet su se smatrale mnogo uzvišenijim nego dramske predstave i odatle i potiče riječ Boljšoj, što zapravo znači Veliko pozorište. Ovo je ujedno i najveća baletska trupa na svijetu koja broji preko 200 plesača. Za ovu savršenu građevinu koja je nastala u 18.vijeku vrijedilo je utrošiti preko 680 miliona dolara za njeno renoviranje koje je trajalo šest godina. Svoje odaje je ponovo otvorila 2011.godine. Nakon svega pročitanog o teatru shvatili smo da smo bili privilegovani da uđemo u ovaj hram kulture, tradicije i istorije.

Underground) koga smo koristili cijelo vrijeme naše posjete gradu i koga smo na samom startu posjetili sa vodičem kako bi čuli što više informacija i vidjeli “must see” stanice. Razlog može biti u tome što smo htjeli da napišemo više o najljepšem metrou na svijetu. London ima najstariji metro, a svakako smo koristili i ostale metroe svuda gdje smo do sada bili, ali metro kakav Moskva ima nema ni jedan grad. Malo je reći da smo bili potpuno fascinirani njegovom ljepotom. To su prava arhitektonska čudesa koja su izvedena u

Mayakovskaya metro stanica

tadašnjoj Rusiji. Kad je otvoren 1935. godine samo nekoliko stanica je povezivalo grad da bi kasnije otvorili mnoge druge, a danas je među četiri najprometnija metroa u svijetu. Staljin je htio pokazati moć te je zahtjevao je od tadašnjih umjetnika i arhitekata da na najbolji mogući način oslikaju i iznesu briljantnost sovjetske nacije. U tome je zasigurno uspio. Mermerni zidovi, dugački hodnici, visoki plafoni i ekstravagantni lusteri vam naprosto liče kao da šetate hodnicima evropskih palata.

Novoslobodskaya metro stanica

Najljepši metroi na svijetu – poput svjetski poznatih muzeja

Da li ste možda pomislili da ćemo preskočiti da pišemo o moskovskom metrou? Oh, no. To se nikako ne bi moglo dogoditi. Možda ćete pomisliti zašto baš na kraju putopisa pišemo o moskovskom metrou (Moscow

96 Caffe Montenegro

Komsomolskaya metro stanica

Najljepše metro stanice se nalaze na “brown circle line” osim prve o kojoj pišemo i koja izgleda fascinirajuće. Moj prijedlog je da uzmete mapu na ruskom i engleskom i da prostudirate metro prije nego krenete u misiju najljepšeg metroa gdje će vam svako malo zastajati dah. No, krenimo od metro stanice Mayakovskaya koja je na nas ostavila najjači utisak. Wow! Wow! Wow! Kakva ljepota! Imali smo osjećaj da smo u balskoj dvorani. Široki lukovi, ogromne kupole sa lampama tjeraju vas da poželite da ostanete tu nekoliko sati uživajući u toj i takvoj ljepoti. Ne mogu, a da ne pomenem sve naj, naj metro stanice koje su apsolutno “must visit” . Uopšte ne čudi zašto je Komsomolskaya jednostavno među najljepšim jer je toliko prepoznatljiva po svojim žutim plafonima, po zlatnim mozaicima. Bilo koji prosječan muzej bilo gdje u svijetu se ni izbliza ne može uporediti sa njom. Novoslobodskaya sa svojim zlatnim lukovima i sa nesvakidašnjim koloritom je naravno među najljepšim. Takođe Elektrozavodskaya, Shosse Entuziastov, Park Pobedy, Nakhimovsky Prospekt, Kiyevskaya, Prospekt Mira, Belorusskaya, Taganskaya. Svakako bi mogli napisati par stranica samo o metrou.

Café Pushkin

divnim ambijentom i nadasve kvalitetom. Mjesto koje ne smijete nipošto propustiti. Mi smo po preporuci, jedno veče proveli u restoranu Dr Zhivago gdje smo zaista uživali. Toplo vam preporučujemo da posjetite taj restoran. Pođite prvom prilikom – mi idemo opet

I šta bi više mogli da vam kažemo o

Moskvi već da vam predložimo da, ako već nijeste bili u posjeti, obavezno isplanirate posjetu gradu koji toliko toga nudi i gdje vam zasigurno ne može nikako biti dosadno. Naprotiv! Mi smo uživali svaki trenutak proveden u ruskoj prijestonici kojoj se vrlo rado ponovo vraćamo u maju mjesecu na još jedan sajam obrazovanja za koji je već uredno stigao poziv.

Shopping – šta god ti duša želi

A kad ste u Moskvi pretpostavljamo da ćete poželjeti da odete u shopping. GUM, čuvena robna kuća koja ima statusni simbol široko vam otvara vrata i svakako je ne smijete nikako propustiti bilo da želite nešto kupiti ili ne. To mjesto je vjekovima svakako simbol trgovine, a sama građevina u kojoj se nalazi Gum izgleda veličanstveno. Krajem 19.vijeka ovo je čak bio najveći shopping centar u Evropi tako da se ovdje osjećate kao da tu pripadate cijeli život. Restorani – od “za svačiji džep” do najelitnijih

I na kraju vas moramo odvesti u najbolje restorane koji jednostavno pariraju najboljim restoranima drugdje u svijetu. A da nađete restorane za svačiji džep pođite u Tverskaya ulicu. Najčuveniji je svakako Café Pushkin koji se nalazi u prelijepoj građevini iz 19.vijeka. Istorijsko mjesto slavnog Rusa odiše sjajnom dobrodošlicom,

98 Caffe Montenegro

100 Caffe Montenegro

101

- Ho t e l Mys ti qu e a Lux u ry Collect ion, Sa nt orini, G rčk a -

Hotel na

litici

Hotel s veličanstvenim pogledom na uspavani vulkan Caldera, preko čijih se padina proteže Santorini. Smješten na liticama u poznatom mjestu Ija (Oia), moderni Mistique hotel nudi blistavi pogled na kristalne vode i Egejsko more. Okružen jednim od najljepših prizora na svijetu, ovaj rizort, u ostrvskom stilu, odaje počast prirodi u atmosferi neskrivenog luksuza. Nalazi se 18 km od aerodroma u Santoriniju i 20 km od luke Atinos.

102 Caffe Montenegro

103

Mjesto za one najpronicljivije putnike, hotel Mistique nije ništa drugo nego čisto prirodno i ekskluzivno utočište. Sagraditi hotel na dramatičnim morskim klisurama je velika prednost: sama lokacija je dovoljna da bude pravi pogodak. Strme stepenice vode vas do jednog od najitimnijih mjesta u Iji. Gosti mogu dobro iskoristiti izvrsnu izolaciju - u poslijepodnevnim časovima opuštati se uz bazen, uživati pod vedrim nebom punim zvijezda u otvorenom restoranu u kojem je jedan od specijaliteta grilovani jastog.

Luksuz i elegancija Apartmani i vile raspoređeni su na prostoru od 2000 m2 nudeći izvanredan osjećaj luksuza i elegancije. U sklopu hotela gostima su na raspolaganju wi-fi internet, nekoliko restorana raznovrsne kuhinje, kafe barovi. Gosti mogu da uživaju u “beskonačnom” bazenu, kafe baru “Aura”, grčkom restoranu mediteranske kuhinje “Charisma”, “Asea Lounge” restoranu za ljubitelje japanske kuhinje i sušija, dok je za ljubitelje vina rezervisano mjesto u “Secret”-u, vinskom podrumu specifičnog izgleda sa selekcijom rijetkih i autohtonih vina. Večera i doručak se poslužuju u vanjskom restoranu, sa kojeg se pruža zadivljujući pogled. Ukoliko tražite intimniji ambijent, hrana se takođe može poslužiti i u sobi. Enterijer insipirisan prirodom sa gravurama od drveta i lokalnog kamena predstavlja jedinstvo sa pravom, autentičnom arhitekturom i modernim sadržajima. Svi apartmani i vile su otvoreni, posjeduju ili terase okrenute ka moru, koje pružaju nevjerovatan panoramski pogled ili balkone sa krevetima za dnevno uživanje, otvorenom dnevnom sobom i apsolutno zadivljijućim pogledima na more.

104 Caffe Montenegro

Ovaj moderni posjed sa 38 vila i apartmana, izgrađen je na poznatim stijenama koje obilježavaju naselje Ija i daju mu fenomenalni pogled na horizont, more i vulkan.

U prostorijama za boravak, klima koju kontroliše gost, pruža udobnost, dok se gosti zanimaju uz flat screen televizore sa satelitskim kanalima, DvD ili CD plejerom sa ozvučenjem. U sobama se takođe nalaze i elektronski sefovi. Spavaće sobe su veoma prostrane i luksuzno opremljene. Nekoliko soba ima spoljašnji đakuzi, dok se u ostalim on nalazi unutra. Sem sa standardnim pratećim sadržajima, sobe i kupatila su opremljena i prirodnim grčkim sadržajima u slobodnom stilu.

Hotel nudi izvrsnu raznolikost rekreacijskih prostorija, uključujući i pješačke staze, fitness centar, saunu, otvoreni bazen, spa centar

Proljeće je pravo vrijeme za romantiku u Santoriniju Najbolje vrijeme da se posjeti Santorini i hotel “Mistique” je proljeće, kada je vrijeme toplo i kada nema mnogo gužve. Kao i ostala mjesta u Grčkoj, najveća posjećenost je ljeti. Ipak, ukoliko želite da rezervišete ovaj hotel za luksuzni odmor ljeti, učinite to makar dva mjeseca ranije. Proljeće se sastoji od mnogo lijepih stvari. Među

105

Ija - pravo mjesto za romantičare

Na turističkim kartama svijeta ucrtana kao mjesto s najljepšim zalaskom sunca, Ija je pravi raj za umjetničke duše i ljubitelje romantike koji u predvečerje preplavljuju njene uske zavojite uličice prepune art-deco galerija, luksuznih zlatarnica i šarmantnih suvenirnica s autentičnim, ručno izrađenim proizvodima.

106 Caffe Montenegro

Specijalitet Santorinija

Specijalitet ostrva je pire od graška (koji lokalci zovu fava), pistaći (posebno u mestu Ia) i vina. Ostrvskoj hrani treba dodati i delikatnu madaiku - meso sa lukom i pirinčem obmotano vinovim listom i umočeno u sok od limuna. Santorini je poznat po odličnom vinu, a vinova loza se ne prska pošto lava u sebi ne sadrži štetne bakterije. U selu Mesaria gaji se čak 36 vrsta vinove loze a glavna sorta je Asirtiko i ona čini većinu proizvodnje jer je otporna na ekstremne uslove tim stvarima su svakako vjenčanje i medeni mjesec, hotel “Mistique” je pravo mjesto da najljepši dan u životu provedete upravo tu. Ostrvo Santorini je jedno od najljepših ostrva u Egejskom moru, pripada ostrvskoj grupi Kiklada i nalazi se na oko 200 km od grčkog kopna i vulkanskog je porijekla. Samo ostrvo Santorini ima oko 73 kvadratna kilometra i oko 11 000 stanovnika. Na zapadu ostrvo je okrenuto vulkanu i ta strana je strma i stjenovita i nazvana je Kaldera. Santorini je mjesto jedne od najvećih zabilježenih erupcija vulkana koja se često naziva i Minojska erupcija koja je indirektno pokrenula propast najstarije evropske civilizacije (Minojska). Ova erupcija je i motiv za legendu o Atlantidi. Pored najljepšeg zalaska Sunca, Santorini je poznat i po sjajnom vinu od posebne sorte grožđa (Asirtiko - raste samo 20-40cm iznad zemlje) kao i preukusnom čeri paradajzu.

107

108 Caffe Montenegro

109

CM klub Hoteli Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520

članovi cm kluba HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788 HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070 HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, hotel restoran Podgorica +382 63 234567 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111 Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281 Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405 Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065 MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601 MD, Bar +382 (0) 30 305124 Mimoza, Tivat +382 (0) 32 671305

BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805

Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021

Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344

Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039

Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500

Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204

Princess, Bar +382 (0) 30 300100

Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093

Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623

Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000

Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541

Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814

Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100

Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206

Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471

Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545

Šajo, Budva +382 (0) 33 460243

Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500

Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044

Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196

Franca, Bar +382 (0) 30 55 920

Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322

Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067

Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444

Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666

Splendid, Bečići

Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

Hostel City Center, Beograd +381 (0) 11 2644055

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

110 Caffe Montenegro

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084 Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131 Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666 Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601 Ziya, Podgorica +382 (0) 20 230690 Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021 Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511 Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Ugostiteljski objekti

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222 Arte Dolce, cafe poslast., Podgorica Ali Baba, plažni bar, Kotor Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

Byblos i shisha lounge Podgorica +382 (0) 67 311 342 Caffe - caffe, Podgorica Royal, cafe bar i plaža, Bar Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051 Carpe Diem, cafe, Bar Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655 Casper, Budva Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859 Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Castello,

Bar +382 (0) 30 350501 Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 Cesare, café-bar, Kotor Club Emporio, Stari grad Budva Copacabana, Ulcinj Costa coffee, Budva i Podgorica Cuba, cafe bar, Petrovac

Amici, kafeterija, Nikšić

Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200

Anovi, restoran, Podgorica +382 (0)69 111000

Čudna šuma, cafe bar, Žabljak

Ant, cafe bar, Bečići

Dali, rest., Podgorica +382 (0) 69 234567

Ararat, restoran, Bar +382 (0) 30 318416

De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Arena, cafe bar, Bečići

Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924

Astoria restorani

Dominus, cafe bar, Petrovac

Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ulcinj +382 (0) 30 458225, Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno Blue magic, plažni bar, Budva Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646 Bonita, pizzeria, Kotor Bonsai fresh market&bar, Podgorica, +382 (0) 67 170681

Donna kod Nikole, restoran, Budva

Dukley beach lounge,

Budva +382 (0) 69 160000

Durante,

Ulcinj +382 (0) 30 373701 Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest,

članovi cm kluba

cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766

plaža, Bečići

Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi

Planet, cafe bar, Bar

Lugano, Kotor

Plavnica +382 (0) 20 230944

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Pod murvom, restoran, Bečići

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Maršal Restaurant & wine bar, Podgorica +382 (0) 20 246194

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Porto, Budva

Maša, rest., Podgorica +382 (0) 20 224460

Portobello, cafe - bar, Kotor

MB Ice club, Budva

Portun, restoran Nikšić

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Poslastičare Fontane, Nikšić

Milenijum, restoran, Rožaje

Premier, café - bar, Podgorica

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Pržionica kafe Pause, Berane

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Regina, Tivat

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Montenegro caffe pub, Podgorica

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Montenegro Pub, Nikšić

Ribarsko selo, Žanjice

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Mtv, picerija, Petrovac

Riječka Gostiona i apartmani Oktoih, Rijeka Crnojevića, +382 (0) 63 222008

MZ restoran, Podgorica, +382 (0)20 231206

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

Ritter, Cetinje

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Rocky beach, Utjeha, Bar

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

Samba, restoran, Bar

Kalamper, restoran, Bar

Oro di terra, restoran, Baošići, Herceg Novi +382 (0) 69 903330

San Marino, restoran, Budva

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija

Kapetanova konoba, Rafailovići

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

San Remo, restoran picerija, Rožaje

Aleksandrija, Herceg Novi

Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223

Ocaso club, Budva

Santa Marija, Bečići

Kiss, Petrovac

P.C. Atrijum, Nikšić

Knjaževa bašta, restoran, Bar

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171

Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

Panini, Petrovac

Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Krušo, konoba, Herceg Novi

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

Perla, Budva +382 (0) 68 808080

La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Laguna, mliječni restoran, Berane

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Laguna, restoran, Podgorica

Piccoletto, fast food, Nikšić

Les Deux Magots cafe, Nikšić

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054

Pizana, rest., Budva +382 (0)69 150150

Forza, poslastičarnica, Kotor Fratello, diskoteka, Bar Gaeta, Cetinje Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054 Garden, cafe - pizzeria, Budva Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066 Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555 Grand, café - bar, Podgorica Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657 Hacijenda, latino bar, Budva Harašo, cafe bašta, Budva Hemingvej, cafe bar, Nikšić Hot Moon, cafe, Budva +382 (0) 68 033078 Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026 Ipad caffe 1 i 2, Podgorica +382 (0) 20 621850 Island, plažni bar, Kamenovo Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821 Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385 Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701 Jazz club, cafe - bar, Nikšić Jet ski, Kotor Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603 K-2, picerija Nikšić Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264 SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 67 514 550 Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771 Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica Skala Santa, konoba, Kotor SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900 Solila, plažni komleks, Tivat Sport Club, Podgorica

Svera, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442 Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982 Tajson, cafe bar, Rožaje Tani, Nikšić Tapas bar Las Ramblas, Bar The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347 Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070 Trattoria Giardino, restoran, Podgorica Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686 Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495 Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290 Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777 Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić Velvet Cocktail klub, Podgorica Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237 Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277 Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968 Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003 Xaoc caffe, Podgorica XXL pansion restoran, Bar +382 (0) 30 364601 Zeleni gaj, cafe bar, Budva Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789 wasabi, Podgorica +382 (0) 20 220101; Bar +382 (0) 30 311043

Brendovi, proizvođači

Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585 Freixenet

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Frikom

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Fructal, Ajdovščina Slovenija

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145

Street, cafe bar Nikšić

Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304

Sv. Toma, 111

članovi cm kluba

Podgorica +382 (0) 20 634 901

Ljuta-Kotor

Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624

Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746

Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910

Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933

Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803

Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206

Lf Spa , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668

Manuel caffe

Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III

Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710

Martex, Cetinje

G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030

Crnogorski Telekom, Podgorica 1500

Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415

Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505

Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125

CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Luštica bay, www.lusticabay.com

Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje

Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

Maesto Line, Podgorica +382 (0) 20 662072

musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866

Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314

Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600

Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911

Next, Fresh&Co.

Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557

Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450

Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

MERCATOR MEX, Podgorica +382 (0) 20 658 110

Pernod Ricard

Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072

Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350

Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Metropolis, Podgorica

Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić

Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111

Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436

Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709

Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Mirax group +382 (0) 67 211000

Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188

Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552

Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

Mixer, Italy

Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751

Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382

Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588

kimbo caffe, Kamnik, Skoplje, Makedonija Knjaz Miloš Ledo Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080 Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160 Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133 vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006

Preduzeća

goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

Granulati, Bar +382 (0) 30 312601

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Guardian, Budva +382 (0) 33 456040

Alo taxi, Podgorica 19700

Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Illusion Montenegro Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484

Amon, rent a car, Budva Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam +382 (0) 33 410410

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

Bar kod, Podgorica

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250

CG Ex Mirage, Petrovac

Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834

Di bar, Budva +382 (0) 33 454104

Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500

Duwl D - Trade,

Cogimar,

voda voda, Vlado Beuaty bar, Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

Distributeri, Zastupnici

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

112 Caffe Montenegro

Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403 K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722 K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431 Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170

Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280 Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 M tel Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 Parah, Budva Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065 Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660 Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Reklam,

članovi cm kluba

Herceg Novi

Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181

Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340

Planet tours, Podgorica +382 (0) 20 231008

Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279

Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182

Dakom, Podgorica

Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999

Udruženje turističkih agencija Crne Gore

DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442

Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072

Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650

Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010

Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011

Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831

Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136

Fadis, Bar +382 (0) 30 341703

Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185

Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841

Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344

Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222

Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064

Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508

Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330

Rapex, Bar +382 (0) 30 341244

Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152

Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814

Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405

Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367

Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107

Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301

Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412

Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402

VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000

Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115

Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600

IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873

Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797

Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227

YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709

Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863

Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552

Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504

Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097

Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150

Zlatara Onyx, Budva

Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315

Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135

Opremanje

La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100

Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286 Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448 Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060 Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115 Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719 Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123 Star taxi, Bar +382 (0) 30 316710 Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696 T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321 Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 Telenor, Podgorica 1188 Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776

Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447

Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819

M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745

Aragana, Bar +382 (0) 30 340055

Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128

Arti home centar, Bar

Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415

Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118

Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515

Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280

Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123

Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Migo, Vršac +381 (0) 13 800137

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114 Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892 Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077 ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625 Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770

Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804 Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100 Spa medica, Podgorica+382 (0) 67 835 565 Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742 Stiropak +381 (0) 18 803335 Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670 Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256 Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091 Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700 Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535 TMG, Veternik +381 (0) 21 823167 Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879 Velux, Beograd www.velux.rs Vg group, Bar +382 (0) 30 341733 Vibacom, Herceg Novi +382 (0) 67 629747 Volcano kladionice

Turističke organizacije i organi uprave

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Atlas tours doo Podgorica +382 (0) 69 014 259 Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300 Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493 Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001 Opština Budva +382 (0) 33 451451 Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413 TO Bar, +382 (0) 30 311633 TO Berane, +382 (0) 51 236 664 TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877 TO Budva +382 (0) 33 402814 TO Cetinje +382 (0) 41 230 250 TO danilovgrad +382 (0) 20 816015 TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820 TO kolašin +382 (0) 20 864254 TO kotor +382 (0) 32 322886 TO mojkovac +382 (0) 50 472428 TO nikšić +382 (0) 40 213262 TO Pljevlja +382 (0) 52 300148 TO Podgorica +382 (0) 20 667536 TO rožaje +382 (0) 51 270158 TO tivat +382 (0) 32 671324 TO Ulcinj +382 (0) 30 412333 Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240 TO žabljak +382 (0) 52 361802

Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451 Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Turističke agencije

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000

London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,

Nino dizajn +382 (0) 67 519080

Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680

Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874

Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522

Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603

My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021

Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917

nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213 113

114 Caffe Montenegro

115

116 Caffe Montenegro