Caffe montenegro 137 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 137 / jul 2017 / Crna Gora / cijena 3eura

Vezir

NOVI SIMBOL PODGORICE

U samom srcu Podgorice, na obali rijeke Morače, u dijelu koji spaja simbole Podgorice, brdo Goricu, stari Vezirov most i savremeni Milenijum, nalazi se i VEZIR novi stambeno–poslovni objekat.

stambenih jedinica (35 m2-158m2)

Investitor : VG invest d.o.o.

garažnih mjesta

Mob: +382 67 333 833

poslovnih jedinica (95m2)

email: VGinvest.pg@gmail.com

sadržaj

26 14

10 Sasvim lično: Turista u svojoj zemlji 14 Konoba „Trpeza“ u Starom gradu Kotoru: Čuvari porodičnog i kotorskog blaga 22 Struktura, stil i tipovi menadžera: Najbolji, dobar, loš, zao 26 Porto Montenegro: Mjerna jedinica za luksuzan doživljaj Mediterana 32 Vladimir Mijović Strogo dizajnirane uspomene 34

KALAMPER Hotel & Spa predstavlja: Conference room

Crnom Gorom: Zabojsko jezero Skriveni smaragd

46 Trijumf: Spoj tradicije i vizije 50 Mjesta koja meni znače: Mirjana Bobić Mojsilović novinarka, pisac i slikarka: Naslovna strana: Trpeza

I bruskete mogu biti gozba

60 Tex-mex cafe Marquez u Podgorici: Lokal sa karakterom 71 Cogimar Exclusive: Mediteranska palata najfinijih ukusa

102

78 Trend namirnice i tehnike u kuhinjama širom svijeta: Med u saću

118

36 84 Otvoren cafe bar „Kaktus“ u Njegoševoj ulici u Podgorici: Mjesto koje će zbližavati ljude 88 DR trade savjetuje: Ulazna zona kancelarijskog prostora je vaša vizit karta 92 Proizvođačica džemova iz Ujedinjenog Kraljevstva: Teglice pune ljubavi 96 Andaluzija: Niska suvenira 102 Majoran - zdravlje sa juga: Začin, lijek, čaj

106 Posjetite- zabilježite: Eko park Blace 114 My Guide Network: Novo ime ali i nove usluge 118 The Caves, Negril, Jamaica: Hotel u pećini

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

IMPRESUM

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević, Ana Đurković / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

Turista

u svojoj zemlji

Prije neki dan u jednom našem hotelu na moru, dok sam u svemu uživala: od dočeka na recepciji, sobi sa pogledom na more, spustila sam se i na hotelsku plažu... Što bi rekli hotel pruža full paket i baš sam bila srećna što ću na kratko osjetiti kako je biti turista u svojoj zemlji. Uživati u svemu, kao što jesam, odlična hrana, fina i ljubazna usluga osoblja koje što me posebno obradovalo, bješe svo iz Crne Gore. I da se vratim na plažu. Ležaljke moderne, udobne, fini hotelski plažni peškiri, čista plaža, čisto more, sunčan divan ljetnji dan i šta ti još treba... Život je lijep. Na plaži bijahu samo stranci, većim dijelom Francuzi, Rusi, ali bilo je i Engleza... Dio hotelske plaže predviđen za slobodno korišćenje uredno ostavljen, ali zauzet od rane zore, neko je na njemu razapeo šatorčić i prekrio svu površinu. Uskoro su došli. Tri porodice sa našeg govornog područja, susjedna zemlja, njih 12-oro, sa bebom koju su smjestili u taj šatorčić i oni uredno poslagali 12 pari patilka, čarapa, majica, haljina, 12 peškira, itd... Zauzeli ljudi na vrijeme plažu i to je ok. Ali, zauzeli su i cijeli priobalni dio koji pripada hotelskoj plaži i napravili red ispred prvog reda ležaljki tako da gosti nijesu mogli bez molbi da se oni pomjere ući u more. O vrisci, pisci,graji i

14 Caffe Montenegro

Budimo realni, i prema sebi i drugima ne može se vjerovati instruisanim tekstovima NN autora koji nijesu viđeli našeg mora a ajkulu su u njemu viđeli.

dozivanju koje se moglo čuti na kraj obale, da ne pričam. Očigledno je bilo da društvance nema abera za okolinu ni ostale, ko sami da su na plaži, ma ne na plaži no na svijetu... Gledam i mislim se, ako se ustanem pokvariću sebi dan, ovaj divni osjećaj da je sve kako treba... a pogled na jedrenjake već nemam... A nije moje da ja pričam sa bezobzirnom grupom turista koja je okupirala hotelsku plažu. I da nije hotelska plaža, ovo je definitivno drskost i invazija. Jedna gošća odlazi do stola za kojim sjedi precrnjeli dečko, spasilac mu na majici piše, a on je zadužen i za plažu valjda... i moli ga da smiri goste i zamoli ih da oslobode makar pristup vodi. On odlazi vidno nevoljno do gostiju razgovara s njima... No, narednih sat vremena sve je isto, vriska, dozivanje širenje po plaži se nastavlja, teritorija se osvaja... U međuvremenu gledam ispred jednu gospođu u poznim godinama kako ne može da skapira mehanizam namještanja ležaljke a ni da dohvati suncobran i raširi ga... Priđem joj i pomognem oko ležaljke, suncobran ne mogu dohvatiti... Gospođa mi se obraća na savršenom engleskom, kasnije shvatam da je Ruskinja jer kad joj se pridružio suprug koji je išao da donese pepeljaru iz restorana da ne bi bacali pikavce po plaži, pričali su ruski. Dečko za plažu plus spasilac od zore drži noge na stolu ispred sebe. Mlad je ali biće da ima problema sa cirkulaciojom. Ne vidi staricu, ne vidi gomilu ljudi što prave haos po plaži, ma ne vidi on Boga oca... I tu pada taj tako lijepo započeti lanac usluge hotela, sve je bilo u redu do tad... Pali su na plaži. I opet gospođa „zamoljava“ nezainteresovanog dečka sa nogama na stolu da ukaže ljudima na plaži da se pomaknu... Na njeno insistiranje dečko govori „Pa rekao sam im, šta im ja mogu...“ i opet prilazi, drugi put grupi u kojoj su odrasli ljudi, roditelji i djeca, i bake i deke njihove... i priča doista kulturno sa njima, oni mu se smiju, kažu maći će se da se strpi... Dečku zamjeram što je nezainteresovan, što drži noge na stolu, što ako ne vidi šta

se dešava na plaži neće viđeti ne daj Bože ni šta se dešava u vodi... ali smiren je bio u razgovoru sa turistima i fin, možda i previše. U svakom slučaju gosti koji su uzurpirali plažu bespravno naravno, ostali su taman koliko su htjeli. I baš ih nije bilo briga za pravila. Dečko je nastavio da drži noge na stolu. Sa suncobranima i ležaljkama su se gosti snalazili i pomagali međusobno, a konobara za plažu nije bilo, moralo se poći da se zovne iz bara i s terase hotela. A postoji u ponudi i plaćenom aranžmanu i usluga na plaži. Konobar je bio ljubazan iako mu nije u opisu usluga na plaži nego bi trebalo tu nekoga zaposliti. Nema dodatne potrošnje na plaži, nema vanpansionske ponude jer i ko bi htio potrošiti ne može. Nema ni pepeljare pa i ko ne bi htio da ostavlja smeće ostaviće ga, i tako... A samo je malo nedostajalo, da kažem to je to. A ja ne bih da se miješam, ja sam tu bila turista u svojoj zemlji. Mislim da ih najbolje razumijemo kad se žale i gosti na uslugu i usluga na goste kad smo i sami turisti. Sviđalo se kome ili ne: Gost nije uvijek u pravu. Ni konobar. Ni momak zadužen za red na plaži i bezbejdnost turista u moru. Budimo realni, i prema sebi i drugima ne može se vjerovati instruisanim tekstovima NN autora koji nijesu vidjeli našeg mora a ajkulu su u njemu viđeli. Ne može se pričati o enormnim cijenama na našem primorju u odnosu na primjer na cijene u Srbiji, kad me u Beogradu košta 5 dana boravka više nego na moru kao turistu, a i u Beograd idem kao turista. I skuplje je mnogoštošta u Beogradu nego u Budvi u sezoni, kao taksi na primjer. Znam da će da me košta idem zbog gušta ili posla, pa nek’ košta. Beograd je glavni grad i naravno ima te cijene, a Budva je prijestonica na moru, i vi ste na ljetovanju, a ljetovanje košta...

- konob a â&#x20AC;&#x153; t r pe z a u s tarom grad u kotoru -

16 Caffe Montenegro

Usred autentičnih i neodoljivo romantičnih kamenih vizura, u Starom gradu Kotoru, neposredno u blizini crkve Svetog Luke u kući staroj 800 godina, koja je porodično nasljeđe, smještena je konoba „Trpeza“. Odmah „s vrata“ vam je jasno da dolazite u domaćinsku kuću u kojoj ćete se, odakle god da ste došli, osjećati lagodno kao za svojom trpezom doma. Domaćini su učinili sve da samo po lijepom pamtite boravak u Kotoru i u Trpezi koja radi tek četvrtu sezonu a odmah je stekla popularnost gostiju iz cijelog svijeta i dobila samo pohvale i najveće ocjene na svjetskim sajtovima za turizam i putovanja. U Trpezi gosti osjete i dožive ono najbolje od Kotora: jedinstven ambijent, hranu, istoriju, tradiciju, ljubaznost i kulturu. Trpeza je, između ostalog, muzej gastrologije Boke, svojevrstan gastro, ali i kulturno – istorijski amblem Starog grada.

Ovo nije samo konoba nego i muzej autentičnih vrijednosti Boke Tekst: Sanja golubović fotografije: Nenad Mandić i Foto Parteli Kotor

Konoba „Trpeza“ je smještena u kući staroj 800 godina i čuvar je tradicije porodice Seferović čiji su se preci u taj objekat uselili davne 1872. godine, a lokal na tom mjestu otvorili 1906. godine, koji je sa prekidima radio do 1949. godine. Ovo nije samo konoba, no riznica istorije,

Za kvalitet granice ne postoje Konoba sa terasama ima ukupno kapacitet 102 mjesta, unutrašnjosti pripada 50. Gosti u udarnim ljetnjim mjesecima ne odustaju ni kad je restoran pun, strpljivo čekaju u uskoj uličici da se oslobodi mjesto, čekaju jer znaju šta čekaju a to ne mogu naći na nekom drugom mjestu...

tradicije, muzej gastrologije Boke. Ona je svjedok istorije i života koji se odvijao među kamenim zidovima zdanja gdje su se nekad davno u kafani „Lovćen“ (tako se lokal u prošlim vremenima zvao okupljali Kotorani koji su u jedinoj kafani na našoj obali koja je imala u to vrijeme ženski orkestar, družili, veselili, pili dobro vino... Bilo je to mjesto glavne

zabave u gradu, a danas je gastronomska tačka na koju dolaze i vraćaju joj se ljudi iz cijelog svijeta. To je luka u koju se vlasnik konobe Starokotoranin pomorac Nebojša Seferović nakon 40 godina plovidbe usidrio i sa svojom kćerkom Tamarom otvorio vrata svijetu u svojoj kući – konobi. Nastavlja se porodična tradicija, čuva se porodično nasljeđe!

Ovo je tek četvrta sezona rada konobe, a već se mogu pohvaliti sa najboljim ocjenama na Trip Advisoru (preovladava ocjena 5!), stalnim gostima, povjerenjem mještana koji su najstroži kritičari i najbolji poznavaoci bokeške kužine, koja je u osnovi menija Trpeze.

18 Caffe Montenegro

Kad želimo da se osjećamo posebno i putujemo kroz vrijeme... U konobu „Trpeza“ u Starom gradu Kotoru se dolazi zbog dobre hrane, ali i osjećaja da se nalazite u sopstvenoj palači, dok vam pogled luta po krovovima grada i doseže do kotorskih

Čim se zađe u Trpezu vidi se sva njena raskoš. Monumentalna unutrašnjost od kamena i drveta dva iskonska nerazdvojna elementa mediteranske gradnje, romantične bašte sa hladovinom loze...

zidina. Udobnost i svježina koju daju debeli kameni zidovi koji „pamte“ stoljeća kuriozitet su zbog kog gosti sa svih strana dolaze u konobu. Dolaze da baš tu nahrane sva čula ali i da se osjete posebnim u tom poetskom ambijentu.

Čim se zađe u Trpezu vidi se sva njena raskoš. Monumentalna unutrašnjost od kamena i drveta dva iskonska nerazdvojna elementa mediteranske gradnje. Namještaj je od plemenitog drveta, stolovi od čak 7 vrsta, a lipove grede „spašene“

sa srušenih vojvođanskih kuća i reparirane našle su mjesto na plafonu. Na zidovima su folklorni elementi podneblja... U prizemlju je bašta u hladovini vinove loze, sa namještajem od kovanog gvožđa i suptilnim cvjetnim dezenima jastuka...

U prizemlju je bašta u hladovini vinove loze, sa namještajem od kovanog gvožđa i suptilnim cvjetnim dezenima jastuka...

20 Caffe Montenegro

Najveće vrijednosti su porodica i tradicija Kada je 2014. godine otvorio konobu, osim Nebojše u porodični posao se uključila njegova kćerka Tamara, inače mlada mama četvoro djece koja je uz očevu pomoć i podršku stekla znanje i ljubav prema tom poslu. Njih dvoje se dogovaraju, donose zajedno odluke u vezi konobe i tako nastavljaju da pišu porodičnu istoriju. Iskustvo Nebojše Seferovića upravitelja broda koji je oplovio i vidio skoro cijeli svijet, njegova posvećenost i briga za očuvanje tradicije i imena porodice prenešeni su u konobu u svakom smislu. Nakon penzionisanja u pomorstvu (plovio je od 1969. do 2004. godine), Nebojša je odlučio da otvori konobu na mjestu nekadašnje kafane i nastavi porodičnu priču i ugostiteljsku istoriju koju su prije njega gradili njegov otac i stric koji su bili nosioci posla u kafani „Lovćen“. Posložile su se sve kockice: želja da se nastavi tradicija, predispozicije nekoga ko poznaje i voli bokeljsku kuhinju, razumije se u more i podmorje i zna da kuva!

Nebojša Seferović nakon 40 godina plovidbe se usidrio i sa svojom kćerkom Tamarom otvorio vrata svijetu u svojoj kući – konobi.

Nebojšina majka i tetka bile su odlične kuvarice, genetika je takođe nasljeđe! Sva jela koja se spremaju u Trpezi su jela koja je prvo spremio Nebojša svojoj porodici i prijateljima, a onda su se našla na meniju restorana. Gosti naročito vole njegov crni rižoto. Trpeza je koncipirana na viziji Nebojše

Seferovića, koji inače i ozbiljno ribari, a bavio se podvodnim ribolovom mnogo godina (nekad ronio bez ičega na 25 metara dubine)... Pa ko može bolje poznavati „stanovnike mora“ od njega? On radi dnevnu nabavku za restoran i njegovi zaposleni već do 9 sati imaju sve potrebno za taj dan.

Vlasnici Konobe Nebojša i Tamara sa radnim timom koji se u Trpezi od početka njenog rada nije mijenjao. Ovdje zaista važi ono geslo -“tim koji pobjeđuje ne treba mijenjati”

„Oduvijek sam volio da malo „prškam u kuhinju“, ili kako mi kažemo oko tih pinjata, to mi je bilo zadovoljstvo a na brodovima na kojima sam radio, znao sam da prijateljima, komandantu, oficirima sa kojima sam komunicirao i živio, da spremim ponekad jela koja bi ih podsjetila i „vratila“ u atmosferu doma, na kratko bi se osjećali kao da su kod kuće, da nijesu stalno na brodu i vodi...“ - priča nam gospodin Seferović.

Spoj iskonskog bokeškog i savremenih kulinarskih trendova Trpeza je prvenstveno riblji restoran, mada za ljubitelje mesa na meniju postoje kvalitetne opcije. Ne upotrebljavaju trikove u kuhinji – sve je bazirano na svježim, sezonskim i autentičnim ukusima i uzbudljivim kombinacijama. To su jela istinski visoke kuhinje, kulinarske delicije naslonjene u dobroj mjeri na lokalno nasljeđe. Od dnevno friških namirnica restoran objedinjuje bogatu bokešku tradiciju, kvalitet i kreativnost mediteranske kuhinje. Tu se ne koriste bilo kakve namirnice, štaviše ovdje svakodnevno stiže samo najbolje što se uhvatilo u mrežu u našem moru, najbolje ribe, rakovi, školjke, hobotnice, lignje, sipe… i sve ostalo što prati sezonu u skladu sa zdravom ishranom i savremenom gastronomijom. Rad na kvalitetnoj ponudi restorana je konstantan.

Dobar glas daleko se čuje Čini se da za konobu „Trpeza“ zna više ljudi iz inostranstva nego iz Crne Gore. Kvalitet nadilazi granice, a savremeni gastro nomadi i avanturisti iz cjelog svijeta, pronađu lako Trpezu, nije im daleko kad znaju šta traže i šta ih čeka. Jer kod Seferovića je data riječ zakon, a tako je i sa konobom Trpeza, što se nudi to se i dobije. Već četvrtu godinu najavljuju se strani gosti koji su već bili u konobi, neki dolaze sa jahti svaki dan koliko borave u luci, ručaju ili večeraju baš u Trpezi, neki su već stari poznanici iako dolaze

22 Caffe Montenegro

iz Australije, Novog Zelanda, Amerike, Kanade, Švajcarske... Gosti dolaze i posredstvom renomiranih dubrovačkih agencija, agencija sa Krita, a preko budvanske Adrie gosti iz Švajcarske dolaze od početka rada restorana... Nekako mi se čini da je Nebojša obilazio svijet i svjetske luke a sad taj svijet dolazi u njegovu luku u Kotoru u Starom gradu u njegov dom, u Trpezu... Trpezu posjećuju zahtjevni gosti, visoka klijentela, poznavaoci gastronomije, ljudi koji cijene dobru hranu, uslugu, domaćinsku brigu i doček, pažnju koja je neizostavna, a iz Trpeze gost ne ode da ne bude čašćen, piće, kolač, meze...

Gost u Trpezi nije samo njihov gost jer gospodin Nebojša Seferović i njegova kćerka Tamara su im na usluzi za sve informacije i savjete koji im zatrebaju prilikom boravka u Kotoru.

Energija i strast Trpeza ima sjajan ambijent, tu se zaista dobro jede i hrana je ipak ono glavno zbog čega se tu dolazi, no ima tu i nečeg više. Onog što mogu izazvati jedino ljudi koji osmišljavaju ponudu, brinu o restoranu, pripremaju hranu i poslužuju – svi oni su, na čelu sa Nebojšom, tim koji jedino može gostu prenijeti djelić

Samo mala naznaka onog što je u meniju... Ne upotrebljavaju trikove u kuhinji – sve je bazirano na svježim, sezonskim i autentičnim ukusima i uzbudljivim kombinacijama

Jelovnik Trpeze je jednostavnost opravdana duboko plemenitim ukusima

one energije i strasti koju posjeduju i koja ih pokreće u njihovom poslu. Jedino oni mogu približiti i ispričati priču o Trpezi na najbolji, najživotniji mogući način. Bez tog dodatnog momenta Trpeza ne bi bio to što jest, a ona je u pravom smislu riječi restoran u kojemu se poslužuju tanjiri puni ljubavi.

Konoba „Trpeza“

Restoran ima respektabilnu vinsku kartu sa nizom veličanstvenih vina – oko 100 vinskih etiketa iz Italije, Španije, Francuske, Argentine, Čilea, Novog Zenlanda, Srbije, Hrvatske, Crne Gore...

Stari Grad 478, 85330 Kotor, Telefon za rezervacije: +382 69 345 290 E-mail: trpezakotor@gmail.com Web:www.trpeza.me Radno vrijeme: od 11h-01h

- Struktura, stil i tipovi menadžera -

Najbolji,

dobar, loš, zao direktor Agencije HT za konsalting i menadžment iz Beograda web: www.ht.in.rs

Hijerarhija menadžmenta – svako je jednako bitan za posao

Menadžment koji nazivamo STRATEGIJSKIM, ima glavnu karakteristiku da se bavi pitanjem kako proces rada hotela da bude EFEKTIVAN. Zadatak je da se potencijali hotelskog preduzeća usmjere ka područjima poslovanja na kojima ono može ostvariti dobre rezultate, odnosno rade “prave stvari”. U zavisnosti od veličine hotela, tipa, namjene, pa čak i lokacije, ovaj menadžment čine: generalni menadžer, menadžer prodaje i marketinga, menadžer sektora soba, menadžer sektora H i P-a, menadžer održavanja, menadžer HR... Na nižoj hijerarhijskoj ljestvici se nalazi drugi menadžerski nivo, koji nazivamo OPERATIVNI menadžment, čija je glavna funkcija u okviru rada hotelskog poslovanja – EFIKASNOST. Na osnovu dobijenih smjernica strategijskog menadžmenta, oni imaju zadatak da posluju na “pravi način”. Kao i kod strategijskog menadžmenta u zavisnosti od veličine hotela, tipa, namjene, pa čak i lokacije, ovaj menadžment čine: pomoćnik generalnog menadžera (operativni menadžer), šef prodaje, šef marketinga,

24 Caffe Montenegro

Kao što nebrojeno puta navodim, menadžeri su nosioci neprekidnog procesa obavljanja poslovnih aktivnosti planiranja, organizovanja, vođenja i kontrole. Oni su zaposleni u kompaniji i razlikuju se od ostalih kolega, pošto je njihova odgovornost da donose odluke i sprovode te odluke posredstvom drugih ljudi. Dijele se na one koji se bave efektivnošću i one koji se bave efikasnošću.

šef recepcije, šef domaćinstva, šef restorana, šef kuhinje, šef pravne i kadrovske službe, šef odjeljenja obuke... Ispod operativnog menadžmenta, često se susreće još niži menadžerski nivo, koji zapravo to jeste samo zahvaljujući činjenici da često, u velikim hotelima, operativni menadžment upravlja procesom rada uz pomoć „team leadera“, supervizora, nadzornika i pod drugim nazivima srećemo taj nivo. Napominjem da u manjim hotelima ovu funkciju

preuzima operativni menadžment, dok u onim najmanjim, obje funkcije, supervizorskog nivoa i operativnog, preuzima strateški menadžment.

Stil menadžera vrline i mane

Ono što je najvažnije kod svakog od navedenih nivoa menadžmenta jesu dvije grupe faktora koje djeluju na perfomanse vještina upravljanja svakog menadžera ponaosob. Prvu grupu čini

Menadžer je uvijek menadžer i odgovoran je za svoj segment rada 24 sata, 365 dana, dok zaposleni odgovaraju samo za zadatke u svojoj smjeni, pa on mora biti sa visokim nivoom fizičkog, mentalnog i psihičkog zdravlja

znanje – znati kako (know-how) činiti prave stvari u datoj situaciji, što se najbolje dobija kombinacijom teoretskih i praktičnih saznanja, učenjem i stečenim iskustvima. Drugu grupu faktora čine karakteristike ličnosti menadžera – kreativnost, komunikativnost, sposobnost za uspješno vođenje, mudrost, odlučnost i snalažljivost. Iz ovih razloga često ćemo vidjeti u praksi da su zahtjevi za obavljanje ovog posla posjedovanje raznih znanja i sposobnosti, permanentno učenje i usavršavanje, visok nivo fizičkog, mentalnog i psihičkog zdravlja, kao i mnogo

rada i intelektualnog naprezanja. Posebno izražene potrebe u hotelskom menadžmentu jeste potreba posjedovanja raznih znanja, široke lepeze ličnog interesovanja menadžera, sposobnosti da ta znanja primijeni u konkretnim slučajevima i potrebama u svom hotelu. S obzirom da se potrebe u savremenom hotelijerstvu neprestano mijenjaju, uvode se novi trendovi, tehnologije i drugo, logično je da se menadžeri permanentno uče i usavršavaju, a sve ovo iziskuje fizički i mentalni napor, nema precizno radno vrijeme i veliku odgovornost (menadžer je uvijek menadžer

i odgovoran je za svoj segment rada 24 sata, 365 dana, dok zaposleni odgovaraju samo za zadatke u svojoj smjeni), te je s toga i potreba za visokim nivoom fizičkog, mentalnog i psihičkog zdravlja. U praksi se pojavljuju razni tipovi menadžera, koji imaju svoje vrline, ali i mogućnost da sa takvim načinom rada, iskažu i određene mane. Stil menadžera je zapravo skup ponašanja koja se ponavljaju i koja se predvidivo zbivaju kao odgovor na specifične situacije.

Tipovi menadžera

Neke od tipova menadžera ćemo spomenuti, a jedan od tih tipova je MENADŽER PROIZVOĐAČ - od njega se, kao i od svakog drugog očekuje da postigne rezultate. Da bi izvršio zadatak njemu je potrebno znanje iz oblasti za koju je zadužen (marketing, inženjering, računovodstvo, pravo). Mora posjedovati sposobnost da vidi kad su dosegnuti krajnji ciljevi. Uloga proizvođača je da brine za efektivnost. Međutim, moguće je da on pokaže i određene mane, kada se eksponira kao ISKLJUČIVI PROIZVOĐAČ, odnosno postane USAMLJENI JAHAČ. Tu je i tip ADMINISTRATORA u ovoj ulozi menadžer mora imati više od energije i znanja. On planira, koordinira i kontroliše sistem da funkcioniše kako je zacrtano. Uloga administratora je da brine

26 Caffe Montenegro

za efikasnost. Međutim može prerasti u ISKLJUČIVOG ADMINISTRATORA koji je ništa drugo do običan BIROKRATA. Jer administriranje je bitna komponenta dobrog menadžmenta, ali prenaglašavanje je kontraproduktivno, to je rukovođenje pismenim putem, preko direktiva, izbjegava promene kad god je to moguće i važnije mu je kako se radi nego šta se radi. Tip PREDUZETNIKA mora da stvori vlastiti plan akcije, ako vidi da ga nema, od njega se očekuje i on je pokretač, svjestan da mora bude spreman da snosi rizik. To ga čini kreativnim, vizionarom i uspijeva da prepozna pravi trenutak za akciju. Ipak, dešava se da takav tip menadžera postane ISKLJUČIVI PREDUZETNIK što dovodi do toga da on umjesto svega gore navedenog, postane PALIKUĆA. INTEGRATOR - integrisanje je proces u kojem rizik pojedinca postaje rizik grupe. Zato je neophodno da ciljevi pojedinca budu usklađeni sa ciljevima grupe. Individualno preduzetništvo prerasta u grupno preduzetništvo kad je integrativna uloga dobro urađena, grupa može da opstane i bez vođe. Mane mogu biti u slučaju da ovaj tip preraste u ISKLJUČIVOG INTEGRATORA- ili kako ga nazivamo SUPERSLJEDBENIK.

Menadžer “SUPERSLJEDBENIK” tip koji citira druge On u stvari ne vodi on slijedi druge, manje mu je važno šta i kako integriše sve dok postoji prividni konsenzus, bavi se isključivo interakcijama drugih, odlaže odluke do konsenzusa. Supersljedbenik ne rizikuje i umjesto da iznese svoje prijedloge, citira druge.

PALIKUĆA Taj tip menadžera se prepoznaje kada su njegovi napori usmjereni samo na inovacije, voli atmosferu užurbanosti i maksimalno kratkoročno djelovanje, ima malo osjećaja za ljudske mogućnosti i uvek dodjeljuje nove zadatke, teško prati svoje direktive i odbija da osmisli detalje.

USAMLJENI JAHAČ Odlikuje ga način rada u kojem ne koordininira sa drugima, ne delegira posao drugima, ne planira buduće poslovanje i ne prati postignute rezultate. Samim tim on ne gradi tim i ne razvija sposobnosti drugih, jer je prezauzet proizvođenjem.

- PO RT O M ON T E N EG R O -

Mjerna jedinica

za luksuzan doživljaj

Mediterana

Spektakularni hotel Regent Porto Montenegro i nova ekstenzija Regent Pool Club Residences sa nove 62 stambene jedinice, bazen Jahting kluba, konceptualni noćni klub Platinum, nezaboravno šoping iskustvo, svojevrsni art-punktovi u galerijskoj promenadi, kreiraju upečatljiv identitet mondenske tivatske marine Porto Montenegro, kao najuzbudljivije šik destinacije na obali.

28 Caffe Montenegro

Plivaj i uživaj! Hot-spot koji se nadnosi nad morem i savršena lokacija za ljubitelje plivanja i osvježavajućih koktela – pravi hedonizam za AQUAholike – zaštitni znak Porto Montenegro Jahting Kluba je 64m dug infinity bazen.

zaĹĄtitni znak Porto Montenegro Jahting Kluba je 64m dug infinity bazen

30 Caffe Montenegro

SOFISTICIRANI GLAMUR I NAUTIČKA LEŽERNOST!

Fashion hedonisti koji preferiraju „must have“ modne komade u Porto Montenegru godinama uživaju u popularnim radnjama sa dizajnerskim potpisima kao što su Alexander McQueen, Balenciaga, Diane Von Furstenberg, Dior, Dolce & Gabbana, Dries Van Noten, Dsquared2, Elie Saab, Ermanno Scervino, Gucci, Kenzo, Moncler, Sergio Rossi, Thierry Lasry, Tom Ford, Celine, Chloe, Isabel Marant, Marni, Rocio, Saint Laurent, Shourouk, Thom Browne, Valentino, Victoria Beckham.

sama energija destinacije je u ritmu urbanih djevojaka i žena

32 Caffe Montenegro

Pa i sama energija destinacije je u ritmu urbanih djevojaka i žena: od onih koje idu na posao u ženskom perfektno skrojenom odijelu i na štiklama dok čitaju na telefonu najnovije mail-ove, onih koje voze bicikl u bijeloj čipkanoj haljini i sa slamnatim šeširom, do dama koje se pripremaju za krstarenje Bokom i biraju šik kupaće kostime sa vintage print-om ili prugasto plavo-bijelu haljinu, Mooi, Misahara, Excelsior, Genny, Heidi Klein, Shubeshu, Supermarket, a od ove sezone tu su i prepoznatljivi brendovi: Max Mara – sinonim za stil i hand-made kolekcija obuće Uzurii. Popularni brend Bang&Olufsen idealno je mjesto za kupovinu besprekorno dizajniranih zvučnika, televizora i slušalica, a nova parfimerija The Perfume, osvježenje za sve ljubitelje mirisnih esencija a dječja radnja Planetakids obradovaće sve modne mališane.

Vla di m ir M ij ov ić i n je g ov o pu s na jt ra ž e ni ji h š t a m p a n i h s uve n i r a i z Cr n e Go re

Dvanaest godina Vladimir Mijović kreira vizuelni identitet najprodavanijih i najtraženijih štampanih suvenira iz Crne Gore. Luksuzne monografije, razglednice najljepših momenata uhvaćene fotoaparatima sa zemlje, iz vazduha, iz vode najboljih crnogorskih majstora fotogafije, štampani vodiči, detaljne mape Crne Gore i pojedinih gradova i do sad najljepša monografija Crna Gora na 11 jezika odštampana... samo su dio kreativnog djelanja Mijovića koji u sve to ulaže mnogo rada, vremena i sredstava. Vladimir ističe saradnju na tim projektima sa gospodinom Jasminom Omerhodžićem koja je rezultirala da stvore visokoestetske info i promo materijale Crne Gore od kojih su neke suvenirskog karaktera poput razglednica kvalitetno odštampanih sa zlatotiskom koje bi svako od nas i danas u eri tehnologije mnogo radije poslao i dobio nego neku fotografiju sa telefona. tekst: Ana ćetković

34 Caffe Montenegro

Strogo dizajnirane uspomene

Vladimir Mijović aludirajući na svoje radove u šali kaže: „Svak ima pravo na moje mišljenje“

Razglednica kao uspomena koja se ne briše i ne zaboravlja Susret sa nekom zemljom ali i rastanak s njom karakterišu prvi utisci, a jedan od njih je kako svoju zemlju reprezentuju i vide domaćini jer tako je žele i gosti doživjeti. Uprkos modernom dobu i tehnologijama, online vodičima i mapama, fotografijama na interetu..., uprkos svemu tome draž dobijene razglednice, ili ako je izvrsno urađena kupljene kao suvenir nikad

ne prolazi. Može se neko mjesto fotografisati hiljadu puta ali ne može da „ispane“ kao na razglednici, jer razglednica se radi da bi se poželjelo doći na to mjesto čija je fotografija na njoj, a njen kvalitet danas mora biti najbolja moguća fotografija, najbolja štampa, najljepši motiv... Upravo takve tazglednice su iz opusa Mijovićevog rada. Ne samo da ih kupuju turisti, nego i mi domaći ih rado skupljamo iako mjesta na njima dobro poznajemo. Prosto, taj osjećaj dok se drži razglednica u rukama,

Mijovićeve razglednice su najljepša pozivnica – dođite i upoznajteCrnu Goru!

živa i živopisna slika momenta i predjela je poseban – zamrznuta uspomena bez zaborava. Univerzalnim jezikom fotografije ispričana je priča o ljepoti i raznolikosti prirode i arhitekture, posebnostima podneblja. Mijovićeve razglednice su najljepša pozivnica – dođite i upoznajteCrnu Goru!

Monografija Crna Gora – Crna Gora slikom i riječju Upravo na tom posebnom osjećaju koji se identifikuje sa prostorom i identitetom naše zemlje radio je Mijović i kad je kreirao najnoviju monografiju Crna Gora za sad prevedenu na 11 jezika svijeta, sa stalnim rastom broja prevoda. Monografija plijeni estetikom, dizajnom, fotogafijom, opisima i ponajbolji je suvenir i najkorisniji kod nas pa je tako tražena od svih gostiju koji dolaze iz cijelog svijeta – svi vole kući da je ponesu. Uz

„Važnost i uloga turističkog pisanog suvenira kao sredstva promocije i sastavnog dijela turističke ponude i kao integralnom dijelu marketinškog miksa u marketingu turističke destinacije je izuzetno velika i važna.“ –objašnjava za naš časopis Vladimir Mijović. monografiju kupci dobijaju i poklon mapu Crne Gore. Monografija je rezultat dobro promišljenog poteza proisteklog iz dugogodišnjeg iskustva autora i njegovog dosadašnjeg bogatog opusa promo materijala Crne Gore. Stotine suvenirnica, prodajna mjesta za štampu, punktovi i pultovi na aerodromima, graničnim prijelazima, na pumpama, u hotelima, restoranima - svi imaju Mijovićeve promo materijale Crne Gore koji je prezentuju na najljepši i najbolji mogući način i pomažu turistima u tome kako da provedu dan kao lokalci kod nas, odakle se pružaju najljepši pogledi, đe obavezno poći. Slikom i riječju - sve im je jasno. Monografija Crna Gora tematski obuhvata sve najbolje što naša zemlja nudi - prirodne i kulturne znamenitosti i sve posebnosti ove zemlje ali i korisne servisne informacije. Monografija očigledno znalački i profesionalno ali i sa puno elana, ideja i energije. Svako izdanje na naslovnoj strani ima citiranu misao nekog velikana nacije na čijem jeziku je odštampano. Pokazano je posebno gostoprimstvo i poštovanje kulture gostiju koji dolaze iz tih zemalja, čime su oni posebno fascinirani kad je vodič u pitanju.

Turistički vodiči i mape koji nas vode na najbolja mjesta

Monografija je rezultat dobro promišljenog poteza proisteklog iz dugogodišnjeg iskustva autora i njegovog dosadašnjeg bogatog opusa promo materijala Crne Gore

Ono što izdvaja materijale izašle iz kreativne radionce Mijovića od ostalih iste namjene su: autentičnost, inovativnost, maštovitost, kvaliteta izrade, originalna prezentacija, visoki estetski standardi,

Turistički vodič je elegantno dizajnirani, precizni i jasni i ponajbolji informator i uz mape iz Mijovićeve ponude čine najbolju moguću pomoć turistima u našoj zemlji.

cjelovitost u postignutoj prepoznatljivosti lokaliteta. U skladu s novim promišljanjima turističke ponude, ali i najrecentnijim svjetskim trendovima svi materijali koje je Mijović uradio za sve ove godine čine da se s ponosom prodaju širom Crne Gore. Vodiči su elegantno dizajnirani, precizni i jasni i ponajbolji informator i uz mape iz Mijovićeve ponude čine najbolju moguću pomoć turistima u našoj zemlji.

36 Caffe Montenegro

- K ALAMPE R H o tel & Spa pre d s tav l j a : -

Kalamper Hotel&SPA 4plus* karakteriše široka ponuda sadržaja i aktivnosti koje su na raspolaganju našim gostima. Ukoliko želite aktivan odmor koji podrazumijeva spoj poslovnih obaveza, radnu atmosferu i potpuno uživanje onda ste na pravom mjestu.

Kalamper Hotel&SPA posjeduje konferencijsku salu, kapaciteta do 60 mjesta. Tip konferencijske sale je teatar. Sala za sastanke sadrži kompletnu opremu za audio-vizuelne prezentacije. Prezentaciona interaktivna multitouch tabla dijagonale 93'' sa 3 LCD video projektorom. Podni prenosni nosač sa točkićima, sa motorizovanim podešavanjem visine table. Sistem omogućava održavanje interaktivnih video prezentacija uz audio

Conference

room

podršku, audio reprodukcijom prezentacionog sadržaja preko soundbar zvučnog sistema i bežičnog subwoofer sistema koji se može adekvatno pozicionirati u prostoru, bez potrebe za dodatnom kablovskom instalacijom. Pored reprodukcije audio sadržaja prezentacije, predviđeno je dozvučavanje govornika-predavača i to preko jednog bežičnog jednokanalnog mikrofonskog seta, koristeći ručni bežični predajnik ili džepni predajnik sa lavalier ili

okovratnim mikrofonom. Audio sabiranje u željenom odnosu, kao i podešavanje nivoa ulazne osjetljivosti i nivoa zvuka sabranog signala i mikrofona i prezentacionog audio sadržaja se vrši preko minijaturnog audio miksera takođe ugrađenog na podnom motorizovanom nosaču. Konferencijska sala Kalamper Hotel&SPA predstavlja idealno mjesto za poslovne sastanke, prezentacije, treninge i ostale poslovne događaje.

KALAMPER Hotel & Spa Rezervacije: Mob: +382 68 333 833 Adresa: Veliki pijesak, 85 000 Bar, Montenegro e-mail:reservations@hotelkalamper.me Web: www.hotelkalamper.me

Crnom Gorom: - Zabojsko jezero -

Skriveni smaragd tekst: Sanja goluboviÄ&#x2021; fotografije: Slaven vilus

Poput smaragda sakrivenog u sred ĹĄume koji na visini od 1477 metara nadmorske visine na planinskom suncu zasvijetli, skrilo se Zabojsko jezero u njedrima Sinjajevine. Odlazak na Zabojsko jezero je jedna od najljepĹĄih jednodnevnih planinarskih tura.

38 Caffe Montenegro

Srednje laka tura

Površina jezera je 27600 m² ali zbog velike dubine od 19 metara količina vode u njemu je skoro 170000 m³. Takva dubina Zabojskog jezera stavlja ga na 3. mjesto po dubini jezera u Crnoj Gori, odmah iza Crnog i Kapetanovog jezera.

Na planinama Sinjajevina, na ivici nacionalnog parka Durmitor u okruženju gustih četinara i bukove šume je sakriveno na prvi pogled malo Zabojsko jezero smaragdne boje. Jezero je uključeno u sastav Nacionalnog parka Durmitor. Jezero nije malo, ni veliko, ali je nemjerljive ljepote. Ima dubinu od skoro 19 metara što ga čini jednim od najdubljih jezera u Crnoj Gori, a netaknuta prirodna ljepota - pravim tajnim biserom Nacionalnog parka.

40 Caffe Montenegro

samo za pjesake i dzipove

Jezero se nalazi tačno na sjeveroistočnom dijelu planine Sinjajevine na teritoriji Nacionalnog parka Durmitor na granici opština Žabljak i Mojkovac. Jezero je idealno za ljubitelje ribolova, tu živi kalifornijska pastrmka koju mještani nazivaju “brkač”. Na obali jezera možete uživati u čistoj i hladnoj vodi, tišinom i mirom koje krši samo jedva čujni šum planinskog izvora. Do jezera vodi makadamski put od sela Dobrilovina, koje se nalazi na putu Mojkovac – Đurđevića Tara. Njime je moguće do jezera doći i terenskim autom. Ako se ide pješke, mjestimično se ide putem, a postoje i prečice kroz šumu.

Težina ove ture se karakteriše kao: laka do srednje teška. Ima svega osam kilometara laganog uspona do jezera, a u povratku je to nešto manje jer se mogu koristiti prečice.

Mogucnost iznenadnih padavina

42 Caffe Montenegro

Za ovu turu je naravno,potrebna što udobnija obuća. Obavezna je i neka zaštita od kiše (jakna, cerada, kišobran…), jer je kiša u planini uvijek moguća bez obzira na vremensku prognozu! Zaštita od sunca je više nego poželjna: kapa, šešir, naočare sa UV zaštitom, marame, lagane majice (košulje dugih rukava, krema sa višim UV faktorom).

44 Caffe Montenegro

Jezero je dobilo ime po obliznjem katunu Zaboj

Oko jezera vodi pješačka staza. Jezero nije veliko, pa se brzo može čitavo obići. Pored jezera se nalazi i izvor pitke vode. U vodi jezera se ogleda okolna šuma u kojoj je ušuškano, što mu daje veličanstvenu boju. Pogled na jezero, koje izgleda kao da je iz bajke, tišina koju remete samo ptice i čist vazduh je sve što vam treba da se odmorite od svakodnevice.

ALEKSANDROVIÄ&#x2020;

p r e m i j u m

v i n a

www.vinarijaaleksandrovic.rs

Oslanjajući se na iskustva nasleđena od naših predaka vinogradara, godinama smo ispitivali različite činioce i faktore koji su od presudnog značaja za kvalitet našeg grožđa i vina. Birali smo najbolje ekspozicije, ispitivali tipove zemljišta, pažljivo odabirali sorte, klonove i podloge vinove loze kako bi sa našeg podneblja uzeli ono najbolje što priroda može da podari. Tako je nastala premijum kategorija vina, u strogo ograničenoj seriji, od grožđa iz najboljih berbi i sa lokaliteta gde visokokvalitetne sorte grožđa daju najbolje rezultate. Vreme berbe grožđa određujemo na osnovu optimalne zrelosti koja zavisi od tipa vina koji želimo da proizvedemo i koja je tesno povezana sa prirodom same sorte i njenog potencijala. Veliki uticaj na kvalitet vina premijum kategorije ima višegodišnje odležavanje vina u hrastovim bačvama, baricima i bocama kako bi svi mirisi i arome koji se formiraju u procesu odležavanja stvorili jedinstven buke koji će odrediti karakter vina. Vina iz naše premijum kategorije imaju izuzetan potencijal za odležavanje u boci, pružajući Vam mogućnost da u njima uživate odmah ili nakon nekoliko godina.

- TRIJUMF

Spoj tradicije i vizije Za Božidara Aleksandrovića, vlasnika vinarije Aleksandrović, zna mnogo njih, dok za Trijumf zna vjerovatno svaki ljubitelj vina u regionu. Nekada najbolje vino kraljevih podruma u Topoli, a danas perjanica vinarije Aleksandrović, Trijumf predstavlja ostvarenje jedne jasne, dugo sanjane vizije. 48 Caffe Montenegro

Slavni nastavak slavne istorije Na porodičnom imanju nadomak Topole, u selu koje je svoj naziv dobilo po vinu od latinskog Vincea, Božidar Aleksandrović je godinama gradio svojevrsnu vinsku imperiju. Uplovivši u svijet vinarstva 1991. godine, odlučno je slagao svoj mozaik uz mnogo neizvjesnosti, rizika, hrabrosti ali i kristalno jasne vizije. „Priča o Trijumfu seže još u davne tridesete godine prošloga vijeka, vrijeme kada je Trijumf kao najveće vino Kraljevske vinarije podno Oplenca služeno na nekoliko evropskih dvorova. Vino koje je bilo rezervisano samo za odabrane, koje je bilo nemoguće pronaći u običnim restoranima. Slavu Trijumfa je doba komunizma potpuno bacilo u zaborav, sve do te 1992. kada je na prag našeg, tada malog podruma, poštom stigla originalna receptura. Imao sam tu sreću da dobijem

„Priča o Trijumfu seže još u davne tridesete godine prošloga vijeka, vrijeme kada je Trijumf kao najveće vino Kraljevske vinarije podno Oplenca služeno na nekoliko evropskih dvorova.“ rukopis sa opisom proizvodnje od kraljevog podrumara Živana Tadića koji je emigrirao u Kanadu i sa sobom ponio požutjele spise. Na osnovu tih požutjelih stranica, proizveo sam svoje prvo vino, čuveni Trijumf, 1992. godine po istoj recepturi. I danas, naš Trijumf proizvodimo na isti način, od tri odabrane sorte koje su pokazale fenomenalne rezultate u oplenačkom kraju“ – priča nam Božidar Aleksandrović sa opravdanim ponosom

Foto: Ivana Čutura

Božidar Aleksandrović, vlasnik vinarije Aleksandrović „Vodim se jednostavnim pravilom da ako ne možemo da proizvedemo bolji Trijumf ili barem istog kvaliteta kao iz prethodne godine, Trijumf se ne proizvodi. Jedino uz takav pristup možemo da govorimo o vinima vrhunskog kvaliteta.“

respektabilnu istoriju svoje vinarije. Tako se posle više od 60 godina Trijumf ponovo rodio, a vinarija Aleksandrović već četvrt vijeka sve vrijeme, znanje i iskustvo ulaže kako bi povratili slavu velikog vina. I uspjelo se u tome: Trijumf je danas vodeći srpski brend koji nastavlja nit davno prekinute istorije i tradicije oplenačkog kraja.

Vinar sa jasnom vizijom „Da bi stvorili vino kao što je Trijumf, visoka je nauka i zahtijeva potpunu posvećenost svih nas, od vinogradara koji svakodnevno njeguju vinograde pa sve do enologa koji u našim podrumima čuvaju sve njegove arome, mirise i ukuse. Prvo i osnovno je kvalitet grožđa čiji rod mora biti maksimalno kontrolisan. Neophodna je stoprocentna kontrola prinosa, tako da mi u našim vinogradima od optimalnih 4 kg grožđa po čokotu, ostavljamo svega 1.2 kg. Samo uz vrhunski kvalitet grožđa možete očekivati vrhunsko vino, tu nema kompromisa.“ – objašnjava princip uspješnog rada vinarije njen vlasnik - Božidar Aleksandrović. A da nije lako i da u vinarstvu i vinogradarstvu moraju sve „kockice da se sklope“ pokazala je to, na primjer, berba 2005. godine i to na veoma surov način.

Trijumf je danas vodeći srpski brend koji nastavlja nit davno prekinute istorije i tradicije oplenačkog kraja 49

Najekskluzivniji restorani u velikim svjetskim gradovima imaju Trijumf na svojim vinskim kartama Mnogi su smatrali za gotovo sumanut potez da kompletno grožđe kome smo toliko njege i ljubavi mjesecima pružali u vinogradu, bacimo jer nije imalo onaj kvalitet koji je bio potreban kako bismo stvorili Trijumf. Ni jedna boca Trijumfa nije više bila u podrumu, a ipak je odlučeno u vinariji da ga ne proizvedu iz tako loše berbe. Božidar Aleksandrović to objašnjava ovako: “Ako imate za cilj konstantan vrhunski kvalitet, morate imati i hrabrosti da donosite i neke veoma teške odluke. Vodim se jednostavnim pravilom da ako ne možemo da proizvedemo bolji Trijumf ili barem istog kvaliteta kao iz prethodne godine, Trijumf se ne proizvodi. Jedino uz takav pristup možemo da govorimo o vinima vrhunskog kvaliteta.“ On smatra da se upravo u takvoj filozofiji i krije današnji uspjeh i slava Trijumfa. Ljubitelji njihovih vina to i prepoznaju, i upravo to najviše cijene kod vinarije Aleksandrović jer su uvijek sigurni da će uživati u svakoj boci Trijumfa.

Trijumf u svijetu Danas se Trijumf može naći na tri kontinenta, u Evropi, Americi i Aziji. Od Los Anđelesa, preko Londona, pa sve do Šangaja i Tokija, istinski poštovaoci vina cijene njegovu autentičnost i jedinstvenost. Najekskluzivniji restorani u velikim svjetskim gradovima imaju Trijumf na svojim vinskim kartama, jer on upravo predstavlja pravu egzotiku za ljubitelje vina koji su pomalo umorni od francuskih, italijanskih ili španskih vina. Danas vinarija ima situacije da ih zovu iz restorana sa Beverli Hilsa da traže Trijumf kako bi ga uvrstili u svoje vinske

karte. „U vrijeme kada sam u svojim rukama držao požutjele spise i recepturu, nijesam ni sanjao da tako nešto može da se desi“ - priča Božidar Aleksandrović. Prije nešto više od mjesec dana Aleksandrović vinarija je predstavila svoja vina u Singapuru na jednom od najvećih svjetskih sajmova vina u Aziji. Iako nijesu upoznati sa činjenicom da se u Srbiji prave vina, tamošnji ljubitelji vina su bili vrlo zaintrigirani da probaju kakva se to vina proizvode u Srbiji. Njihovo oduševljenje vinima Aleksandrović ne

„Zlatni“ Šumadinac najbolje pjenušavo vino jugoistočne Evrope Danas Trijumf dobija najsjajnije medalje na najprestižnijim vinskim takmičenjima na svijetu. Upravo je Šumadinac na svjetskom takmičenju šampanjaca i pjenušavih vina koje se održava u Londonu proglašen za najbolje pjenušavo vino jugoistočne Evrope i pored zlatne medalje koju je osvojio. „Duboko vjerujem da je put kojim idemo jedini ispravan ukoliko želimo da svijetu pokažemo puni sjaj srpskih vina. Kao i u životu, potrebno je mnogo odricanja i izazova kako bismo došli do trijumfa. Upravo zbog toga i sve naše male i velike životne trijumfe proslavljamo sa najdražima uz čašu dvije Trijumfa“- rekao je za naš časopis Božidar Aleksandrović.

50 Caffe Montenegro

može se opisati riječima! Posebno iznenađenje je bilo da iako su poznati kao nacija koja voli isključivo crvena vina, bili izuzetno oduševljeni Trijumfom koji je za njih bio veliko otkriće.

Trijumf u svim vinskim varijantama U čast prvog Trijumfa, zvijezde vodilje vinarije, danas vinarija ima cijelu liniju vina koja u sebi nose naziv Trijumf - od bijelog, preko rose i crvenog, pa čak i dva pjenušava i jedno desertno vino. Svako od njih je jedinstveno i drugačije, a opet ih sve povezuje jedna zajednička ideja: da od svog grožđa, onog najboljeg što oplenačka zemlja i podneblje mogu da podare - naprave najbolje moguće vino. Tako se došlo na ideju da se proizvede prvo srpsko pjenušavo vino tradicionalnom metodom koje će nositi naziv Trijumf. Po uzoru na najbolje šampanjce, uz pomoć enologa iz Šampanje stvoreno je po francuskoj recepturi pjenušavo vino iz Šumadije, koje od milja nazivaju Šumadinac.

- mj e s ta koj a m en i znače Mirjana Bobić Mojsilović - novinarka, pisac i slikarka

Imogu bruskete biti GOZBA Ona kaže da ne može niko sve i da nije sve u tome – moći, nego je sve u tome – probati. A ona u čemu se god „oproba“ je briljantna. I u pisanju, i slikanju i kuvanju. Osmijeh, prelijep, joj je zaštitni znak. I pamet. I ljepota. S tim što je uvijek pamet stavljala u prvi plan jer „tijelo je, međutim, trošno, kao i sva živa materija. Prema tome neprolazna ljepota, mladost leži u duhu, a prije svega u integritetu. Integritet je ono za čim se svi okreću, pred čime svi ustuknu i što nikada ne izlazi iz mode“ - kaže Mirjana Bobić Mojsilović. Obišla je veliki dio svijeta, druge kontinente, ali se jednako divi i malim mjestima u bližoj okolini. Bez pretjerivanja, rekla bih da je Mirjana Bobić Mojsilović žena „sve u jednoj“ – novinarka, pisac, slikarka, majka, sestra, kuvarica, pametna a uz to i zgodna, ta naizgled idealna i tražena kombinacija a često ustvari i malo pogubna na našim prostorima. Ali ona zna da svemu da „tajni začin“, gorko pretvori u slatko, ili slatko – gorko što je izazovnije, da životu boje... Taksativno nabrajanje njenih autorskih TV emisija, tekstova, kolumni, izložbi slikarskih, nagrada književnih, traži mnogo prostora... Pričala sam s Mirjanom o svemu, u suštini o životu, ljubavi, putovanjima i vinu, naravno - vinu. razgovarala: Sanja Golubović fotografije: privatna arhiva

52 Caffe Montenegro

C.M: Koja mjesta na mapi Vašeg života su zaokružena crvenom olovkom kao najbitnija i zašto? - Beograd, sigurno, na prvom mjestu, tu sam rođena, i tu je sve što znam. Moj grad. Veliki sam beogradski lokalpatriota, u Beogradu su ljudi sa kojima sam rasla, moja porodica, sve što mi znači. Ali, takođe su mi bitna neka druga mjesta, mala mjesta, nebitna i nepoznata, za koje me vežu uspomene. Mislim da je svako mjesto u vezi sa ljudima, nema zapravo geografije bez istorije, bez lične istorije. Tako da mogu da kažem da su se neka mjesta koja su mi bitna, našla kao neki spomenik u mojim knjigama, u mojim pozorišnim komadima. Neka grčka ostrva, neka mala mora, neki obluci koji su činili, i koji i dan danas čine da kad razmišljam o svom životu, činim to sa osmijehom.

C.M: Kad kažete dom mislite na...?

C.M: Koje su Vam prve asocijativne slike na pomen djetinjstva? To su mali prsti moje sestre bliznakinje, to je haljinica na bretele naše starije sestre, to je crveni istrošeni karmin iz čije crne kutijice šibicom vadimo ostatke i šminkamo se, maskirajući se u Ciganke, to je Botanička bašta, to su velike ljetnje kiše i mala mora na trotoaru po kojima bosa gazim, to je Politikin zabavnik, to je naš visoki otac koji nosi pečeno prase za 29.novembar u vangli iz pekare „Kod Naceta“, a mi trčkamo za njim i svađamo se ko će da pojede repić, to je naša terasa i dvorište sa starim orahom, to su uvijek najljepše slike, i najmiliji osjećaj – srećno detinjstvo je blago, i zapravo srećno djetinjstvo je najbolji dom koji čovjek može imati.

C.M: Kad saberete iskustva doživljenih prostora, zemalja u kojima ste boravili, kako izgleda Vaš lični Atlas?

Dom, za mene i nije, nužno, stan. Dom je tamo gdje se osjećate dobro, opušteno. Naravno u mom domu se osjećam tako, sa svim mojim knjigama, slikama, sa mojim papirima i pokvarenim hemijskim olovkama, sa mojom neurednom šminkom, i mojom kucom – pudlicom Lili koja ima preko sedamnaest godina i vjerni je pratilac i drug i svjedok svih mojih ushićenja ali i mojih klonuća. Ali dom, nevjerovatno, za mene može biti i plaža. Dajte mi malo pijeska, sunce, i samo da ne bude prevelika gužva i da ne puštaju muziku za diskoteke – nego da ako već nešto puštaju da to bude neki džez, i eto meni doma. Idealno je kad na toj plaži možeš da čuješ samo vjetar i talase, kao na primjer u Indiji, u Goi.

Zanimljivo, oduševljena sam Autralijom, naročito južnom Australijom, Adelaid i Pert, sa onim plažama i zalascima sunca, ostavili su na mene nevjerovatno jak utisak. Nekako, osjećala sam, kao da su to jedna mjesta, pored GOE, u kojima vrijeme stoji. Mnogo sam putovala, i mogla bih da nabrojim sva ta mjesta na raznim meridijanima, uglavnom sam išla kao turista, u posljednje vrijeme išla sam poslom – na turneje sa mojim pozorišnim predstavama, i mislim da savlađivanje prostora, razdaljina danas uopšte nije nikakav problem, ali vrijeme – vrijeme nas ograničava, i to je paradoks. Ne možete biti koliko želite, nigdje – inače, moj atlas je šaren, pretjeran, uzaludan i divan. U posljednje vrijeme otkrivam ljepote Srbije, zaljubila sam se u Vojvodinu, u proljeće i ljeto, nema ljepših predjela od ovih naših, na Balkanu. I toliko toga ima što treba vidjeti, istražiti.

Crna Gora me asocira na... crnooku ljepotu

C.M: Gdje Vam je i kad najduže zastao dah, pred kojom tvorevinom, građevinom... prizorom u svijetu?

Na more, na miris mora, na Adu Bojanu, pomislim na Kotor, na moje prijatelje u Herceg Novom, pomislim na ledenu lozu i pršut, na neki eros ljetovanja, pomislim na slike Voja Stanića, pomislim na Lušticu, pomislim na veliki bijeli brod koji ulazi u Boku odande, sa zapada, pomislim na Perast, na noge u onoj teget vodi, pomislim na neku ljepotu, na crnooku ljepotu.

54 Caffe Montenegro

Arhitektura je ono što može da me fascinira u gradu, u bilo kom gradu. Evo, pada mi na pamet, sada, Berlin, Berlin u koji sam išla sa ćerkom prije desetak godina na veliku izložbu „Melanolija“ i sve u tom gradu bilo mi je fascinantno – od klasicizma, preko muzeja Bauhausa, Špera, do komunističke arhitekture istočnog Berlina i Lebeskindovih tvorevina. Volim savladive gradove. Volim gradove koje mogu da prepješačim. Volim, na primjer, Beč. Ali, otkrila sam da je možda

„Što se prirodnih ljepota tiče, ne mora uopšte da se ide tako daleko – fascinirao me je kanjon rijeke Tare, i pomalo i uplašio, i naravno famozni, prelijepi i zastrašujući prizor Đurđevića mosta“ najinspirativnije kad čovjek dozvoli sebi da svojim sopstvenim gradom, ili zemljom, u svakom slučaju - poznatim terenom, hoda kao turista. Što se prirodnih ljepota tiče, ne mora uopšte da se ide tako daleko – fascinirao me je kanjon rijeke Tare, i pomalo i uplašio, i naravno famozni, prelijepi i zastrašujući prizor Đurđevića mosta.

C.M: Šta „donosite“ sa svojih putovanja? Sve više, donosim novu sebe. Ranije sam kupovala, uvijek sam nešto kupovala, to nam je ostalo iz perioda kulturne i modne gladi, iz djetinjstva, kad smo išli u Trst po jedan par farmerki i cipele. Ali Veliki brat je učinio da danas sve glavne ulice većine gradova liče jedna na drugu, sa istovjetnim rasporedom radnji, te ulice čak isto i mirišu – na Mekdonalds, na palmino ulje, na prejak artificijelni miris sladoleda od vanile ili na palačinke uličarke pečene na puteru. To ne mogu više da podnesem. To što sve postaje isto, uniformisano, sa istim jelovnicima čak, što izgleda kao da svijet gubi svoje sokove pod diktaturom globalizma.

C.M: Kad nabrajamo šta sve radite... jedan od Vaših angažmana nekome bi bio mnogo i dosta. Pri tom uspijevate biti medijima dostupni, na socijalnim mrežama aktivni... Klasično i očekivano pitanje je - kako sve stižete? - Na društvenim mrežama sam samo zato jer radim mnogo i zato da bi publika znala šta radim. Gdje gostuje moja predstava, gdje imam promociju, da imam novu sliku. A sve to radim, u šali kažem, jer mi je skupo da plaćam psihoanalitičara. Ja samo ne mogu da se

lenjo popodne (gore) čarobna šuma (dolje lijevo) žena francuskog poručnika (dolej desno)

Vino preko dana... ne Volim vino, ali samo uveče, samo u društvu i naravno samo uz jelo. Vidim da je moda da se vino pije preko dana. Mene bi pola čaše preko dana uspavalo. Vino mora da bude dobro i da se pije umjereno, sa mnogo vode, da me ne bi boljela glava.

„Ne možete biti koliko želite, nigdje – inače, moj atlas je šaren, pretjeran, uzaludan i divan“ 56 Caffe Montenegro

dosađujem. Ima , naravno, dana kad ne radim ništa, ali ne osjećam se dobro. Meni je dosada kao neka smrtna presuda. U dosadi život gubi boju, i zato radim. Da zabavim sebe. Da imam osjećaj da mi život ne prolazi uludo. Meni stvarnost nije dovoljna.

C.M: Koji su to trenuci kad ne radite i kako se odmarate, šta Vas najljepše odmara? - Najviše me odmara kad rešavam sudoku, ili kad čitam antiglobalističko štivo. Odmara me i kada slikam. Zapravo, mogu da slikam samo kad se osjećam veoma ispunjenom, kad me posjeti neka posebna energija. Ali, odmara me i kada odem na pijacu, kada kuvam, takođe. Kada kuvam za goste to mi je zaista posebna radost i to me nikada ne umori.

C.M: Koliko Vam rad pomaže kad se „umorite“ od svega u situacijama kad je teško, odagnava li ružne misli? - Rad mi uvijek pomaže. Rad pomaže svakom. Ljudi koji stalno nešto rade, nebitno šta, imaju bolje i srećnije živote od ljenjivaca. Ljenost i dosada, to su đavolje bašte. U ljenosti pomislimo da život nema smisla, i da ništa nema smisla, u ljenosti gubi se vjera u lijepo, plemenito i uzvišeno, a bez te vjere nema dobrog života, i ne može se ni jedan problem prevazići. Ali rad je ponekad i uživanje u prirodi, u ljudima, u hrani. Drugim riječima, rad na tome da sopstveni život učinimo boljim, da sopstvenu dušu učinimo srećnijom, najvažniji je rad jer time i sreću širimo i na sve one koji su pored nas.

C.M: Kada ste završavali svoj prvi roman “Dnevnik srpske domaćice” bili ste u teškoj finansijskoj situaciji – blago rečeno. Nijeste te muke tadašnje nikad zaboravili i zato ih i razumijete? - Nijesam zaboravila, naravno, bilo je teško, ali bilo je i divno. Ponekad pomislim, to me je, u stvari, napravilo. Naučila sam nevjerovatno mnogo o sebi i svijetu i životu i o tome šta je bitno a šta nije bitno, upravo u tom periodu.

C.M: Da li su to, ili neki trenuci drugi bili najteži u Vašem životu? - Ne želim da govorim o teškim trenucima, pogotovo ne želim da ih se sjećam. Uvijek može da vam bude veoma teško. Za senzitivnu osobu dovoljno je ponekad da vidi požutjeli list koji pada sa grane i da se rastuži. A ponekad je dovoljno,

„ Dajte mi malo pijeska, sunce, i samo da ne bude prevelika gužva i da ne puštaju muziku za diskoteke – nego da ako već nešto puštaju da to bude neki džez, i eto meni doma“ kao što kaže Crnjanski u onoj predivnoj pjesmi „ŽIVOT“, „dovoljno će biti da iz nekog dvorišta istrči neko prozeblo dijete i zagrli me“, pa da se osjeti srećnim.

C.M: Kako biste od tad do danas opisali svoj „pređeni put“? - Rano mi je da ga opisujem, ja sam tek krenula.

C.M: A koji je najljepši trenutak u dosadašnjem životu? - Sve u vezi sa mojom ćerkom, najljepše je. I uostalom, toliko je predivnih trenutaka. Meni je lako, ja mogu od svakog novembra da napravim jun, kao što je lepo spjevao Miroslav Antić.

C.M: A koji u skorašnjem vremenu? - Eto prije nekoliko dana, slučajno sam na ulici srela mog poznanika đubretara iz kraja. Kaže, hoću nešto da vas pitam, kaže, slušao sam vas na TV-u, i kako uspijevate da kritike i ljude koji vas sapliću, sklonite sa strane i nastavite dalje? Kaže, meni se svi smiju što završavam ekonomski fakultet. Arso, samo naprijed, ti si pobjednik, rekla

sam mu. Hajde da se slikamo. I objavila sam našu sliku i malu priču o đubretaru Arslanu koji je volio da uči i kome niko nikada nije dao podršku, na svim društvenim mrežama. I ta priča, ta vinjeta sa ulica Vračara osvojila je srca u Srbiji, i sve novine prenijele su priču o njemu, gostovao je na nekoliko televizija, i najluđe od svega – gradska vlast Beograda, svaka im čast, oduševljena idejom koju Arslan predstavlja, dala mu je bolji posao. Eto to je jedan srećan događaj iz mog života, skorašnji događaj.

C.M: Koliko može čovjek dati ljubavi? - Ne znam da odgovorim na ovo pitanje. Nemam nikakvu teoriju o tome. Možda više nemam teoriju ni o čemu. Jednostavno radim sve kako najbolje znam i umijem, i sve dok meni pričinjava zadovoljstvo, vjerujem da će radovati i moju publiku.

C.M: Kakav je osjećaj kad Vaše dijete i radi s Vama? - Moja ćerka je moja nabolji, najstrožiji, najpošteniji kritičar. I zbog toga sam

srećna, ona je sagovornik i to je uspjeh – da napraviš dijete koje te poštuje, ali koje nije fascinirano tobom.

C.M: Koji je osnovni začin u Vašim ličnim „Receptima za srećan život“? - Stvarnost nije dovoljna i od svega pametan čovek mora da napravi nešto. I na kraju, „nikad ne gledaj šta nemaš, nego šta imaš“.

C.M: Koji uticaj je najjači na formiranje uopšte ukusa u životu? - Znanje. Znanje na prvom mjestu, a to znači neprestano učiti. Jer samo ako stalno učimo možemo da razumijemo o čemu se, u stvari, radi u svijetu oko nas. U ogromnoj mjeri to nam omogućava i da se mijenjamo, i da razvijamo vlastiti ukus.

C.M: Kad kuvate za goste, kako pravite meni, na osnovu čega? - Inspiracija i ljubav, to su dva glavna sastojka. Nekada od običnih brusketa ispadne gozba.

C.M: Može li se u životu dobro kuvati i istovremeno puno pričati kao na TV-u, a da jelo bude stvarno dobro? - Ja sam dokazala da može veče da ispadne dobro, a za večeru je onda manje bitno. Dok sam radila emisiju „Pogodi ko dolazi na večeru“ kuvala sam stvarno, u stvarnom vremenu i mnoge emisije sam završila posječenih prstiju.

C.M: Danas sve više ljudi iz javnog života obznanjuje da su počeli da kuvaju. Zašto je, iako pomodarski, ipak došlo do pomjeranja svijesti? Ili će ih i to proći...? - Kuvanje i hrana i restorani, to je danas ozbiljna industrija. Divno je ako se ljudi tome zabavljaju, ali mi je grozno da stalno mora da se izmišlja nešto novo.

Pijaca – radost malih stvari Na Kaleniću vidim ljude, obične ljude, koji su spremni da se raduju malim stvarima. Javljaju mi se, tamo sam kao kod kuće. Osjetim život, radost malih stvari, kupim bijeli luk, salatu, promuvam se po „antikvarnim tezgama“ i već je bolje. Onda popijem kafu, usput i to je to.

58 Caffe Montenegro

Prije neki dan u Baden - Badenu, poslužiliu su nam Švarcvald tortu u tegli. Odvratno!

C.M: Kad muškarac spremi večeru, kakva god bila sa stanovišta kulinarske ocjene, to znači? - Muškarac u kuhinji, to je za mene vrlo romantična i vrlo seksi scena. Inače, opisana u mom romanu „Happy end“. Muškarac koji voli da kuva, voli život i hedonista je, a to je za početak, više nego dovoljno.

C.M: Čemu se Vaša nepca uvijek mogu obradovati? - Volim različite stvari, ali kad sve saberem i oduzmem, volim jednostavna jela kao što su riba na žaru, meso na žaru, mladi krompirići, salata začinjena maslinovim uljem i limunom, koziji i ovčiji sir, pršuta.

C.M: Da li je do vina ili do onog s kim ga i đe ga pijemo?

- Naravno, ovo drugo je prvo.

C.M: Kako Vam je bilo nedavno u Podgorici kad ste dolazili povodom gostovanja sa predstavom ,,Svlačenje“ za koju potpisujete tekst i režiju? - Bila sam u Podgorici sada i na sajmu knjiga i bilo je odlično. Publika je svuda ista, i moji čitaoci i gledaoci i ja, mi smo jedno posebno, veliko pleme.

C.M: Kakav je osjećaj znati da inspirišete i mijenjate nepoznate živote, dajete im snagu i podsticaj? - Ako sam jedan jedini život učinila boljim i smislenijim, srećna sam. A mislim da ih je bilo više od jednog. Sa druge strane. Trudim se da svoj život učinim boljim i smislenijim, a da u tom poduhvatu nikog drugog ne povrijedim, ne zgazim i ne skrenem sa njegovog puta. I koliko znam, to mi je do sada polazilo za rukom.

Najprestižnije svjetsko ocjenjivanje vina

PLANTAŽAMA ZLATO U LONDONU Osvajanjem zlatne, srebrne i nekoliko bronzanih medalja na takmičenju iza koga stoji uticajni britanski magazin Dekanter, vinarija Plantaže je potvrdila da kvalitetom stoji rame uz rame sa vinima iz najpoznatijih svjetskih regija

vinogradarstvu i vinarstvu, baš kao i često u životu, kada napravite veliki korak u budućnost, shvatite da ste se, u stvari, vratili sebi i svojim korjenima. Upravo u tome je i suština priče o istorijskom uspehu Plantaža o kome govori cio region. Naime, na najvažnijem vinskom takmičenju Decanter World Wine Awards (DWWA), koje u Londonu organizuje „Decanter“, vodeći svjetski časopis o vinu, Plantaže su osvojile zlatnu medalju. Vino Stari podrum Cabernet Sauvignon 2012, od najvećih svjetskih autoriteta ocijenjeno je sa čak 95 od mogućih 100 poena! Uticajni britanski magazin u svoj sudijski tim okuplja najbolje vinske eksperte sa cijele planete. Sva vina koja se pošalju na Dekanter degustiraju se „na slijepo“ po sistemu panela specijalizovanih za određenu vinsku regiju ili stil vina. Na Dekanterovom ocjenjivanju ove godine takmičilo se 17.250 vina iz cijelog svijeta! Na toliki broj prijavljenih vina Stari podrum je ušao među svega 1.3% crvenih vina nagrađenih zlatnom medaljom što najbolje ilustruje veličinu uspjeha koji su postigli vinogradari i enolozi Plantaža. “Vina iz linije Stari podrum svojim uspjehom pokazala su pravu snagu Plantaža i potencijal crnogorskog podneblja. Ponosni smo na uspjeh kaberne sovinjona jer dokazuje da na našem teroaru, pored vranca, kratošije i drugih autohtonih sorti, internacionalne sorte takođe daju vrhunske rezultate. Sve to nije slučajno, već je rezultat ulaganja u vrhunski proizvod. Planiranjem, selekcijom i dugotrajnim pažljivim radom došli smo do potvrde kvaliteta i našeg potencijala, što su prepoznali i potrošači, ne samo u Crnoj Gori i zemljama regije, već širom svijeta” - istakao je Veselin

Veselin Đurišić, direktor prodaje i marketinga kompanije Plantaže

Đurišić, direktor prodaje i marketinga kompanije Plantaže. Povratak na mjesto uspjeha Na međunarodnoj izložbi vina u Londonu održanoj 1907. godine, crnogorski Vranac je osvojio prvu nagradu. Tačno 110 godina kasnije, na najznačajnijem svjetskom ocjenjivan-

Zemlje u koje se izvozi vino “Plantaže”

ju vina, i ponovo u Londonu, Plantaže su dobile niz značajnih priznanja i zlatnu medalju za vino „Stari Podrum Cabernet Sauvignon 2012“ čime je simbolično zaokružena velika priča o jednom izuzetnom vinogradarskom podneblju, smještenom između mora, jezera i planina.

Tex -mex ca fe Marqu ez u Podg orici

62 Caffe Montenegro

Tekst: Sanja golubović fotografije: Marquez

Sve aktuelnija ugostiteljska scena Podgorice nametnula je visok estetski i sveopšti kriterijum u kreiranju enterijera svakom novom objektu. Pa je tako prvobitno zamišljeni caffe bar a potom preorijentisan u casual restoran Marquez prihvatio ozbiljan izazov i odgovorio mu na najvećem mogućem nivou. Marquez je po svemu novitet, prvi tex-mex koncept kuhinje u Crnoj Gori, suptilna autentičnost, nenametljiv stil udobnosti, originalne dizajnerske forme... lokal sa karakterom. 63

Poruke sa zidova imaju namjeru da podsjete na lako zaboravljenu ideju o lakoÄ&#x2021;i izbora i postojanja u svima nama stresnim vremenima 64 Caffe Montenegro

Industrijski dizajn sa snažnim vizuelnim momentima Prvobitna zadata namjera prostora lokala je bila da okupi širok spektar različitih socijalnih grupa na cjelodnevnoj ponudi kafa i pratećih ukusnih zalogaja u ambijentu kojim dominira udobnost, nenametljivi stil i suptilna autentičnost. Pored dnevne aktivnosti lokal je trebalo da živi i dio noćnog života, dakle, primjese ležernog bara. Tokom rada na projektu ideja je pošla u drugom pravcu i stvoren je tex-mex restoran sa ambijentom koji simbolikom parira hrani... Idejno rješenje lokala uradila je Sanja Stojaković sceno-

U međuvremenu lokal su izveli do kraja dizajer en-

detaljima u boji i snažnim vizuelnim momentima. Čelični elementi dodaju slojeve intrigantnog izgleda prostora, dok dekor, detalji i drvene obloge pružaju neophodnu toplinu. Eklektičnost je ključna riječ kojom sam se vodila u kreiranju prostora a boutique pristup koji zavređuje ovaj projekat u mom stvaranju ogleda se u nekoliko art mikrocjelina u lokalu. Miks sadašnjosti i prošlosti, starog i novog, svijetlog i tamnog, spojivog i nespojivog” – objašnjava nam Sanja Stojaković svoj rad na ovom lokalu.

grafkinja iz Beograda.

terijera Marko Marković

i dizajnerka Irena Milačić koja je inače uradila grafički dizajn logoa, menije... “Oblikovno i stilski, enterijer odlikuje moderan i popularan industrijski dizajn sa akcentovanim

Bilo je potrebno pronaći mjeru između onoga što je dnevno, i onoga što je noćno, a u svemu tome ostvariti i nov, zaseban identitet koji će novonastali koncept postaviti na mapu sve većeg broja kvalitetno dizajniranih prostora u gradu.

Zašto ime Marquez? Lokal u skladu sa gastrološkim konceptom povezanim za prostor Meksika nosi i ime koje simboliše tu zemlju. Prezime Marquez je jedno od najčešćih u Meksiku, a i mnoge poznate ličnosti iz svijeta umjetnosti tako su se prezivale.

66 Caffe Montenegro

Lounge zona za produženu uživanciju Funkcionalna organizacija prostora podrazumijeva stvaranje dvije cjeline unutar prostora - prizemlja i suterena. Svoje mjesto u prizemlju pronašao je bar specifične forme, izrađen od prirodnih materijala koji jasno podržava ležernost enterijera. Prizemna zona je podijeljena u dvije cjeline koje je nametnula zatečena geografija prostora. Nametnuti layout je zonu okrenutu prema parkingu odredio kao izolovanu pa

je Sanja udobnim mekim namještajem pretvorila u lounge zonu namijenjenu za produženu uživanciju, zvučno i prostorno prirodno izolovanu. Zamišljeno je i postignuto: drvene obloge, biljke, jastuci i kolorit aluzija na morske bašte sa pogledom na pučinu. Pojedine obrade i materijali korišćeni su u obje cjeline kako bi uvili u istu cjelinu oba prostora i kako bi bila zastupljena ista artdirekcija.

Aluzija na tropski ambijent venecijanskokubanskih antrea starih hotela Suterenski prostor, do koga vodi spiralno čelično stepenište, rezervisan je za novu zasebnu cjelinu i oživljen je DJ zonom jer je bez prirodnog osvjetljenja. Mane te zone su u potpunosti

anulirane, suočene sa velikim parcijama zelenila plafonske zone kao i izborom namještaja vintage obrade velikih površina i izborom biljaka, pa u krajnjem aludiraju na tropske

ambijente venecijansko-kubanskih antrea starih hotela. Oni nose tu atmosferu mondeskih luka koja je lepršava, mirise mora a integrišu uticaj svih strana svijeta.

„Čelični elementi dodaju slojeve intrigantnog izgleda prostora, dok dekor, detalji i drvene obloge pružaju neophodnu toplinu.“

Suterenski prostor donosi atmosferu mondeskih luka koja je leprĹĄava, sugeriĹĄe mirise mora a integriĹĄe uticaj svih strana svijeta

68 Caffe Montenegro

Igra boja, tekstura, atmosfera i sloboda duhA Kombinovani su materijali jakih tekstura i reljefa, sa materijalima jake refleksije u materijalizaciji rasvjete i kontrasno postavljani pokraj tople opeke i matiranih materijala namještaja. Bašte su produžena priča udobnosti, opuštenosti i nenametljivosti kreirane atmosfere enterijera. Igra boja, tekstura, atmosfera i sloboda duha je bila baza za stvaranje puno različitih ambijenata unutar istog projekta a prioritet je bila ideja o osjećaju udobnosti, ležernosti i potencijalne

inspiracije konzumera. Poruke sa zidova imaju namjeru da podsjete na lako zaboravljenu ideju o lakoći izbora i postojanja u svima nama stresnim vremenima. “Neobični rekviziti postavljeni na zidovima umjesto klasičnih slika kao ukrasa zidova proizilaze iz mojih scenografskih iskustava a podržavaju atmosferu koju zadaju postavljeni enterijerski standardi. Imperativ u mom kreiranju enterijera je osjećaj korisnika u atmosferi koju stvorim – pojasnila nam je Sanja Stojaković.

Ovog puta samo kratko o hrani:

tex-mex koncept Ovo je priča o izuzetnom enterijeru Marqueza, ali hrana je ono što čini restoran posebnim. Prijateljka preporuka za sve ljubitelje meksičke i (ili) američke kuhinje, jer tex - mex je pravac u kulinarstvu koji spaja meksičku i američku, posebno teksašku kuhinju. Ovaj kulinarski koncept u svijetu ima tradiciju dugu preko 100 godina, a u Podgorici sad možemo u Marquezu da biramo, tu su: naćos, takos, tamale, empanada, flauta, burito, enčilada... i mnogo toga, ali i specifične

američke pice (u meniju pod “Chicago pizze”)... Ta jela prate specifični sosevi, koji nose zajedničko ime – salsa. Uz većinu jela služe se dva ili više soseva, koji omogućavaju da prilagodite svako jelo ličnom ukusu. Oni koji vole znaju o čemu je riječ... A u neobičnom ambijentu atmosferu dopunjuju večernje “žive” svirke... što bi rekli “full enjoying!“ Marquez se nalazi u Podgorici, ulici Serdara Jola Piletića.

salvete SALVETE

PG PAK showroom Donja Gorica, Berski put, Podgorica telefon: 068 880 211 e-mail: info@pg-pak.com

sve catering SVEza ZA CATERING HIGIJENSKE ČAČKALICE STAPIĆI ZA RAŽNJIĆE DRVENE VILJUŠKE ZASTAVICE

MEDITERANSKA PALATA

NAJFINIJIH UKUSA Malo mjesto Ljuta u Boki Kotorskoj postala je mediteranska prijestonica najfinijih morskih plodova, vina, začina, egzotičnih vrsta mesa, sireva i ostalih delikatesa. Cogimar Exclusive je ribarnica koja po svom izgledu više podsjeća na juvelirnicu - ne samo zbog ponude najkvalitetnijih proizvoda, već i zbog elegantnog enterijera koji zaista učini da se osjetite posebno i povlašćeno dok posmatrate vitrine i police ispunjene prozvodima sa svih krajeva svijeta. Upravo zbog ovako jedinstvene ponude, Cogimar Exclusive već godinama sarađuje sa najekskluzivnijim restoranima u zemlji i inostranstvu i ima individualne kupce sa svih meridijana koji ne žale vrijeme da dođu i posjete Ljutu kako bi sebe počastili rijetkim delicijama.

Cogimar Exclusive vam preporučuje

BELUGA KAVIJAR

Beluga kavijar spada u najekskluzivnije i najfinije vrste kavijara na svijetu. Potiče iz Kaspijskog mora a dobija se od beluga jesetri. Ove ribe mogu da žive i do sto godina, a zrelost stiču tek u dvadeset petoj godini života kada ženke počinju da proizvode tamnu, skoro crnu ikru. Beluga kavijar ima meku membranu koja puca u ustima oslobađajući nježan, puterasti ukus i arome koje se dugo zadržavaju na nepcima – sve ovo utiče na to da se konzumacija kavijara smatra jednim od najsenzualnijih životnih iskustava.

INTERVJU: MILOŠ KRALJEVIĆ, SALES SUPERVISOR, CARLSBERG MONTENEGRO

BRENDOVI UZ KOJE VOLIMO DA UŽIVAMO Svjetska mapa velikih brendova za sve velike ljubitelje piva

ompanija Carlsberg Montenegro već deset godina uspješno posluje na crnogorskom tržištu, a proteklu deceniju obilježila je činjenica da je upravo ova kompanija omogućila crnogorskim ljubiteljima piva da uživaju u najvećim i najkvalitetnijim svjetskim pivskom brendovima.

Gotovo da nema pivopije koji nije isprobao neko od piva iz široke palete vrhunskoh svjetskih brendova, a koju čine: Carlsberg, Tuborg, Budweiser, Guinness, Erdinger, San Miguel, Grimbergen, Lav i Merak. Tu je i čuveni Somersby kao prvi i jedini cider (sajder) u Crnoj Gori koji je za svega nekoliko godina osvojio srca crnogorskih konzumenata.

O vodećim svjetskim pivarskim brendovima koji, osim odličnog ukusa i visokog kvaliteta, svojim konzumentima donose i nezaboravan provod, razgovarali smo sa Sales Supervisor-om u kompaniji Carlsberg Montenegro, Milošem Kraljevićem. • Kada se u istoj rečenici nađu riječi „pivo“ i „dobar provod“, prva asocijacija zasigurno je Tuborg. U ovom trenutku, aktuelna je globalna Tuborg Open kampanja čija ideja je da, kroz dobar ritam i odlično pivo, povezuje kreativne ljude na planeti. Šta nam možete reći o Tuborg Openu? M.K: Kao što ste rekli, Tuborg je pokrenuo globalnu kampanju pod sloganom Tuborg Open, koja ima za cilj da ujedini sve ljude koji vole vrhunsku zabavu uz vrhunsko pivo. Zamisao je da na fenomenalnom beat-u, odnosno muzičkoj podlozi koju je komponovao Major Lazer, globalna muzička senzacija, svaka zemlja ostavi i svoj pečat sa lokalanim izvođačima. Za naše i regionalno tržište to su uradili Sara Jo, Who See, Frenkie i Sky Wikluh. Na velikoj Tuborg Open promo žurci održanoj 23.06. u Podgorici, reakcije publike su bile odlične. Singlovi regionalnih izvođača koji su nastali u okviru Tuborg Open projekta su već postali hitovi, čemu svjedoči ogroman broj pregleda na portalima i društvenim mrežama, kao i mnogo pozitivnih komentara. Zadovoljni smo jer smo svi zajedno uradili dobar posao. Tuborg je kod nas postao nezaobilazan brend, toliko da se praktično “odomaćio“. Prvi je izbor mladih ljudi, ali i svih onih ljudi koji se osjećaju mladim. Naravno, zbog svog kvaliteta i duge tradicije ne zaostaju ni stariji. • Nedavno je crnogorska publika imala priliku da premijerno čuje singl koji su, u okviru Tuborg Open kampanje, na globalnom Tuborg beat-u kreirali Hip-Hop dvojac Who See i čuveni reper Frenkie. Da li nas očekuje još sličnih dešavanja u okviru Tuborg Open kampanje? M.K: Plan je da krajem jula na jednoj od najljepših plaža na primorju, plaži Kamenovo, našim vjernim potrošačima i publici predstavimo numere koje su, u okviru Tuborg Open kampanje, uradili Sara Jo i Sky Wikluh. Uz Dj-eve kao podršku regionalnim zvijezdama i samom događaju, dobar provod je zagarantovan. • Da ostanemo još malo u sferi muzike i dobre zabave. Ovaj jun u Podgorici obilježile su velike Somersby Street žurke, koje su Bokešku ulicu tri petka zaredom pretvarale u Somersby ulicu. Da li možemo da se nadamo sličnoj manifestiaciji i ubuduće? Da li postoji šansa da Somersby Street postane tradicija? M.K: S obzirom na to da je iz godine u godinu sve veće intresovanje potrošača za Somersby, koji je ujedno i jedini cider na tržištu Crne Gore, došli smo na ideju da se, kroz

dobar provod, na neki način odužimo našim potrošačima. Sve je više onih koji se odlučuju da upravo Somersby bude njihov izbor u ovim vrelim ljetnjim danima, pa smo za sve njih organizovali dobar provod u Glavnom gradu i to u epicentru noćnog života - Bokeškoj ulici. Što se tiče dešavanja, mislim da smo probudili pomalo uspavanu Podgoricu. Dobri komentari i izuzetna atmosfera koja je vladala Bokeškom inspirišu nas da ovaj događaj ponovimo i učinimo ga još kvalitetnijim, kako na nivou sadržaja tako i na nivou bolje i čvršće saradnje sa Glavnim gradom i njegovim institucijama sa ciljem da na najbolji način zajedno doprinesemo razvoju kulturnog i zabavnog života u Podgorici. • Carlsberg je jedno od, vjerovatno, najboljih piva na planeti. Ko su crnogorski poklonici ovog brenda? M.K: Carlsberg je kruna naših piva i lična karta. Njega razvijamo sa posebnim senzibilitetom i pažnjom da ne narušimo njegovu Super Premium reputaciju koju ima svuda u svijetu. Crnogorci su oduvijek znali da prepoznaju kvalitet, o čemu govori i konstantan rast koji bilježimo iz godine u godinu. Konzumenti Carlsberga su ljudi koji ne pristaju na kompromis i ljudi koji od svakog gutljaja očekuju maksimum užitka. Carlsberg im to u svakom trenutku omogućava. • Budweiser i Erdinger su odnedavno na našem tržištu i već su pronašli svoje lojalne konzumente i njihov broj raste iz dana u dan. Recite nam nešto više o ovim brendovima. M.K: Upravo u ovakvom širokom portfoliju i leži naša snaga, a to je i jedan od razloga zbog kojeg smo broj jedan u HORECA objektima. Busweiser kao autentično češko pivo, prizvedeno u Češkoj i posljednjih godinu dana doživljava pravu ekspanziju na našem tržištu. Kako svijetlo tako i tamno pivo. Naši sugrađani prepoznali su čuveni češki šmek, odnosno duh zemlje koja ima najveću potrošnju piva po glavi stanovnika u Evropi. Točeni Budweiser polako postaje prvi izbor iskusnih pivopija, a pokazatelj su upravo sve veća potražnja i dostupnost u lokalima širom Crne Gore. Slična je situacija je i sa Erdingerom, pšeničnim pivom koje se proizvodi u Njemačkoj, a koje je gotovo odmah zauzelo važnu ulogu na tržištu piva kod nas. Proizvodnja ovog piva veoma je specifična, jer se dobija fermentacijom u boci, a to je proces koji koristi mali broj pivara u svijetu. Karakteriše ga pun, voćkasti ukus, a ljudi koji su ga probali imaju samo riječi hvale. Prepoznato je kao pivo koje se izuzetno slaže sa hranom, pogotovo ako su u pitanju kobasice, onda je bavarski užitak potpun. Upravo na ovome insistira sve veći broj lokala kod nas, sa željom da nam dočaraju način života ljudi u zemlji iz koje dolazi ovo pivo.

Trend namirnice i tehnike u kuhinjama širom svijeta

Šta je vruće ma u kuhinja

Med u saću Kod nas srećom i nije tako teško doći do meda u saću. Nema ništa slađe nego kad žvaćete komadić saća dok iz njega curi slatki topli med. Nego, koliko znate o medu i saću? Znamo da pčele proizvode med u najtoplijim ljetnjim mjesecima kao zimnicu i izvor hrane u zimskim danima. Svoje zalihe čuvaju u malenim voštanim ćelijama. Zdrava košnica ima uvijek mnogo više meda neko što pčele uopšte mogu da pojedu i zato pčelari prave košnice tako da iz njih jednostavno mogu izvući ramove sa kojih vrcaju med. Taj proces je nježan tako da niti se pčele uznemire niti se ošteti njihova ostvara hrane. Saće samo po sebi nije jestivo ali jeste prijatno za žvakanje. A sa medom je ipak dosta komplikovanije. Njegov ukus i boja zavisiće od nektara koji su skupljale pčele, od koje vrste cvijeta, pomorandžinog,

bagremovog, eukaliptusovog i tako dalje. Ako nemate svog direktnog dobavljača meda iz medonosnih krajeva Crne Gore, među prvima oblasti RIječke nahije, onda med i med u saću možete naći i u velikim marketima.

Ideje za korišćenje meda u saću: IZLOMITE male komade saća u modlice za pečenje i zapecite UMIJEŠAJTE fino sjeckane komade saća sa rikotom i poslužite preko palačinki ili vafla. POSLUŽITE komadić slatkog saća uz komad nekog slanog sira kao što je Pekorino ili Parmiđano. NASLOŽITE komade šunke, jakog sira i komade saća preko omiljenog bageta i poslužite.

80 Caffe Montenegro

Pasulj u ljusci Ljetnja sezona je prava radost u kuhinju a sad postoji još jedna naizgled obična, dosadna namirnica koja inspiriše šefove širom svijeta. To je pasulj ali ovaj put pasulj u cijeloj ljusci. Jarke boje, neodoljivih šara, suptilne slatkoće i svježeg ukusa, ovaj pasulj ima sve ono što suva zrna nemaju. I najbolje od svega ne morate izpotapati prije upotrebe a vrijeme spremanja je svega 10 minuta. Možete ih poslužiti kuvane kao salatu sa lukom, svježim đumbirom sa malo maslinovog ulja, pasiranog bijelog luka i limuna. Ako ih ne spremate odmah, u frižideru mogu stajati nekoliko dana a da ne izgube na svježini u ukusu.

Iskoristite sezonu Sarenog, svjezeg pasulja u ljusci

Pesto kombu

Suve stangle kombua mogu biti i odlican pesto sos

Kombu, zelena, čojasta biljka koja je osnovni sastojak mnogih japanskih jela a kod nas dostupna u svim boljim marketima kao sušeni listići za dalju upotrebu. Sada su avanturistički nastrojeni šefovi našli još jedan način da je iskoriste. Natopljena u vodi ili kuvana, kombu se bez muke blenda u kremasti sos koji manje više možete kombinovati bilo kako i dobiti spektakularne rezultate. Omiljene kombinacije trenutno su citrusi, bijeli luk i razne svježe aromatične trave. Ovaj pesto idealan je uz grilovanu ribu. Spremljen pesto može stajati danima u frižideru a sigurno ćete uz malo mašte naći bezbroj načina da ga iskoristite: u salatama, povrćnim mućkalicama, burgerima, sa pečenim ili kuvanim povrćem. A kada kašiku ovog pesta dodate u riblju supu ili čorbu imaćete osjećaj da jedete more.

Recept

200g suvog kombua 3 kapi maslinovog ulja 2 češnja bijelog luka šaka badema šaka rendanog sira Grana Padano malo peršuna limunov sok i so po ukusu

U zdjeli odgovarajuće veličine potopite kombu listiće i ostavite da upiju vodu 15 minuta. Procijedite. U tiganju na srednje jakoj vatri propržite na maslinovom ulju pasirani bijeli luk i kuvajte stalno miješajući oko 2 minuta. U blender stavite bademe i dobro ih sameljite. Dodajte rendani sir, bijeli luk i ulje iz tiganja i dobro sjedinite. Dodajte kombu i blendajte dok ne dobijete pesto. Dodajte još maslinovog ulja, do željene gustine. Na kraju umiješajte sitno sjeckani peršun i po ukusu začinite limunovim sokom i solju. 81

Malo masti unosi radost

malo svinjske masti i te ukus svega sto sprema bice socniji i privlacniji

Nakon zime, jedva čekamo ponovni sastanak sa jagodama, šljivama, nektarinama, paradajzom ili još bolje sočnim komadima lubenice i pipuna. Sada su kuvari otkrili način da ih dodatno učine slađim - premažite ih tankim slojem svinjske masti! Svinjska mast najbolja je kad se uzima sa pleća, malo posoli i odstoji. Poneko pravi i nešto zanimljivije varijante sa biberom, origanom, lukom ili anisom i pušta da tako odstoji nekoliko mjeseci pa čak i godina. Najbolji ukus je na sobnoj temperaturi kada postaje gotovo prozirna i topi se na nepcu.

Nove ideje sa masti: PREMAŽITE parčiće grilovane lubenice ili pipuna, paradajza, nektarine tankim slojem masti POSLUŽITE preko zapečenog hljeba sa nekoliko jagoda ili kupina STAVITE preko brusketa sa paradajzom i bosiljkom PREKRIJTE tople mušlje ili gambore sa malo masti i hrskavim mrvicama hljeba. 82 Caffe Montenegro

Sladoled je trenutno vruca stvar - bukvalno

Pečeni sladoled Iako poznata i od ranije, receptura pečenog sladoleda datira iz 19. vijeka i vezana je za Aljasku. Zvuči čudno ali ovo je zaista jedna od onih poslastica koje se ne zaboravljaju. Kombinacije su neograničene - možete zapeći samo jedan ukus ili kombinaciju različitih ukusa sladoleda, sa slojevima čokolade ili badema između ili manje više čega god se sjetite. Tajna je u tome da sladoled, kojim god redoslijedom da ređate ukuse ili se odlučite za samo jedan, pospete tankim slojem mljevenih badema, lješnika ili oraha ili kokosa. Pripremljen sladoled stavite u frižider desetak minuta da se dobro ohladi. U međuvremenu pripremite bazu od bjelanaca, kao za puslice. Oprez, ta smjesa ne smije bit previše čvrsta ili debelo nanijeta. Neki vješti šefovi koriste i tempuru za pohovanje povrća od jaja i brašna što je takođe dobra opcija ako u nju umiješate i malo šećera. Uvaljajte smrznuti sladoled u smjesu i brzo, kuhinjskom bakljom, zapecite sa svih strana. Ukus je neopisiv - hrskav i vruć spolja i mekan i hladan unutra.

Specijalisti za rezervne dijelove za profesionalnu ugostiteljsku opremu – pribor i opremu za profesionalne bariste

Matija Ramov

Export Area Manager

Tel: +385 98 927 86 68 - matija.ramov@lfspareparts.com

www.lfspareparts724.com

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske eﬁkasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

SENDVIČI / PIZZA SENDVIČI PASTA / LAZANJE / PIZZA / GIROS SLATKE PALAČINKE / SLANE PALAČINKE

Radno vrijeme 09:00 - 02:00h Hercegovačka 26, Podgorica

Brza dostava 067 630 631

Otvoren caffe bar „Kaktus“ u Njegoševoj ulici u Podgorici

Mjesto kojeljudeće zbližavati

Topla podgorička noć, ali ne vrela, već junska najljepša, šetači Njegoševom ulicom, prepun lokal pored frizerskog salona Zoran, čuju se živi starogradski zvuci... kao ugao beogradske Skadarlije, podsjećalo me na to, a rođene Podgoričane na stara dobra vremena Podgorice... Stranci u grupama zastajkuju, snimaju, fotografišu lokal i atmosferu... Noć kad je otvoren „Kaktus“ , davnašnji simbol centra grada opet je oživio duh stare Podgorice... U junu je Zoran Vukčević, legendarni crnogorski frizer svjetskog glasa, pobornik autentičnog duha svog grada koji je u ideji i namjeri oživljavanja istinskih gradskih vrijednosti u centru grada, prvo otvorio berbernicu Barber

86 Caffe Montenegro

shop u Ulici Slobode, a sad, u junu caffe bar Kaktus u Njegoševoj. Oba objekta evociraju duh starih dobrih vremena i vraćaju centru grada taj šarm koji je odavno izgubio. Upravo o tome smo na otvaranju pričali sa

Tekst: Sanja golubović fotografije: Boris Šekularac (MNE magazin)

Zoran sa prijateljima iz medija

Lokal je koncipiran da inspiriše druženje, zabavu, opuštanje uz starogradsku pjesmu i muziku

Zoranov tim koji pobjeđuje

Zoranom: da je centar grada kao i svi gradovi po Evropi što imaju, imao nekad taj duh starine, kultna mjesta kao što su bili ,,Hotel Crna Gora, bife ,,Korzo”, hotel ,,Podgorica”, Zlatica, Mareza, Plavnica, ,,Radovče”, bašta Doma JNA... mjesta s dušom. I upravo je Zoranova namjera da da svoj maksimalni doprinos da se taj duh vrati gradu, da se otvaraju zanatlijske radnje, autentični objekti, da šeta korzom kao nekada, da ne zaboravimo i pokažemo kako je bilo i kako može lijepo biti... Kaktus je Zoran držao prije 20 godina, a sad su ga njegovi prijatelji željni starogradske, staropodgoričke atmosfere koje se sjećaju iz Kaktusa ili žele da

Zoranova namjera je da da svoj maksimalni doprinos da se stari original duh Podgorice vrati gradu, njegovom centru, da se otvaraju zanatlijske radnje, autentični objekti, da šeta korzom kao nekada, da ne zaboravimo i pokažemo kako je bilo i kako može lijepo biti... Kako to treba raditi on je najbolje pokazao otvorivši berbernicu i Kaktus

osjete tu atmosferu koja je ustvari originalni pečat svakog grada pogotovo njegovog centra podstakli u njegovoj ideji da opet otvori nekad kultni lokal. Lokal je smješten u Zoranovoj kući, gdje se pored nalazi i jedan od njegovih salona. Upravo će se gosti tu osjećati kao što se osjećaju i mušterije u njegovim salonima kao u svojoj kući. Lokal je koncipiran da inspiriše druženje, zabavu, opuštanje uz pjesmu i muziku orkestara sa starogradskim zvucima... Zoran želi da se vrati ona stara atmosfera u kojoj ljudi razgovaraju, čuju jedan drugoga, upućeni su jedni na druge, a ne otuđeni i odsutni u

se u Kaktusu i dalje slušati, neće tu biti nikakvih „zvezda Granda“ i sličnih – rekao nam je Zoran.

monolozima... Biće to „Kaktus“ o kome su generacije građana Podgorice sa nostalgijom pričale i žalile „što takvih mjesta više nema“. Na otvaranju „Kaktusa“ bilo je veselo, sa članovima porodice, mnoštvom prijatelja, kumova, saradnika... Zoran je proslavio otvaranje lokala upravo atmosferom koja će tu biti inače boemska i prijateljska. Orkestar Ivana

Na otvaranju „Kaktusa“ bilo je veselo, sa članovima porodice, mnoštvom prijatelja, kumova, saradnika... Zoran je proslavio otvaranje lokala upravo atmosferom koja će tu biti inače boemska i prijateljska

88 Caffe Montenegro

Stanojevića zagrijao je dušu svim prisutnim zvucima koji se mogu rijetko čuti i pjesmama na koje malo ko može imun ostati. Takva muzika će

Priređena je i revija frizura koja je sadržala autorske radove Zorane, Uroša i Ane koji su bili na usavršavanju u Holandiji, te Sanje, Maje i Mićka koji su se nedavno vratili iz Italije.

- DR trade savjetuje

ULAZNA ZONA KANCELARIJSKOG PROSTORA JE VAŠA VIZIT KARTA tekst: Spec.sci.arh Gordana Vujičić

Pri projektovanju poslovnog prostora svaki arhitekta i dizajner enterijera treba posebnu pažnju da obrati na ulaznu zonu. Ona po pravilu treba da sadrži recepciju i zonu za čekanje. Ova zona je po mnogim istraživanjima najvažniji dio vašeg poslovnog identiteta.

90 Caffe Montenegro

PRVI UTISAK JE OBIČNO I POSLJEDNJI UTISAK Bilo da se radi o vašem klijentu, osobi koja dolazi na razgovor za posao ili bilo kom drugom, da prosuđujemo na osnovu prvog dodira sa enterijerom u koji ulazimo je u našoj prirodi. Posjetilac očekuje ništa manje nego apsolutni profesionalizam. Pažljivo odabrana recepcija može učiniti da učvrstite svoju profesionalnu reputaciju i imidž.

Ljudima koji čekaju treba vrijeme provedeno čekajući učiniti što zanimljivijim

NEKA BUDE UDOBNO Ljudima koji čekaju treba vrijeme provedeno čekajući učiniti što zanimljivijim. Pored sadržaja koji zona za čekanje treba da ima akcenat se stavlja i na udobnost i funkcionalnost namještaja. Osoba u ovoj zoni provede od nekoliko minuta do pola sata. Taj prvi utisak može da bude presudan u daljem toku razgovora i dodatnog upoznavanja sa firmom.

Pažljivo odabrana recepcija može učiniti da učvrstite svoju profesionalnu reputaciju i imidž

BUDŽET Ovo je jedini dio kancelarijskog prostora gdje se veća pažnja posvećuje samom enterijeru nego ljudima. U drugim zonama kao što su konferencijske sale ili menadžerska kancelarija blagu prednost dobija sami sagovornik i tema koja se obrađuje u određenom ambijentu. Iz ovih razloga raspoređivanje budžeta pri opremanju treba da bude dobro promišljeno i ulaganje u ostvarivanje pozitivnog prvog utiska sigurno je kvalitetno ulaganje.

TRAJNO VIZUELNA PORUKA Recepcija je ono gdje svaki radni dan počinje. To je zona koja je oslobođena suvišnih brendiranja, pozdravlja posjetioce, postavlja standarde i inspiriše zaposlene da budu ponosni na mjesto u kom rade.

Adresa: Cetinjski put bb Donja Gorica, Podgorica

92 Caffe Montenegro

Tel: +382 20 261 575; +382 20 260 574 Mob: +382 69 031 071

Mail: dr@t-com.me Web: www.drtrade.me

IVNIK

d.o.o.

Ekskluzivni uvoznik i distributer proizvoda engleskog proizvođača

NAJMOĆNIJI METALNI SUŠAČI ZA RUKE

suše ruke od 12-14sek

PLASTIČNI SUŠAČ ZA RUKE 2100W suši ruke za 24sek

��

Orijenska bb, Podgorica mob: +382 69 027 410; +382 69 212 143; +382 69 212 205 web: www.ivnik.me e-mail: ivnikcg@gmail.com

SANITARNA KANTA 15L

-Sara Čerčil Proizvođačica džemova iz Ujedinjenog Kraljevstva

Teglice pune

i v a b u j l

Klasično obrazovana kuvarica iz Kosvorta odvažila se i osnovala sopstvenu kompaniju za pravljenje vrhunskih džemova. Danas su njeni proizvodi u prvih 50 po kvalitetu u Britaniji, nagrađivani na gotovo svim svjetskim takmičenjima. Džemovi koje pravi magija su koja nastaje kombinacijom vrhunskih sastojaka i savršeno uklopljenih ukusa

tekst: ana đurković

94 Caffe Montenegro

O džemovima, čatnijima i namazima koje pravi Sara Čerčil u okviru svoje kompanije Artisan Kitchen već duži niz godina bruje najveći svjetski časopisi i najugledniji kuvari. “Crumbs”, “flavor”, “olive”, “Jamie”, “Town&Country”, “Telegraph”, “the guardian”, “eat.travel.live”, samo su neki od uglednih časopisa koji su pisali ili u svojim recepturama koristili njene proizvode. Sara Čerčil iz Kosvorta vlasnica je, direktorka i žena iza ideje i realizacije svih proizvoda kompanije Artisan Kitchen. Još od malih nogu, uživala je da stoji pored svoje bake i gleda kako priprema najraznovrsnija jela i poslastice za mnogobrojnu porodicu. Ova ljubav iz djetinjstva, zapravo se samo u potpunosti ispoljila i pretvorila u pravu strast pa je tako danas Sara najnagrađivanija proizvođačica džemova u Ujedinjenom Kraljevstvu i Evropi. Sara je pohađala kuvarsku školu u Vestminsteru gdje je stekla znanje o svim tajnama koje krije i nosi gastronomija. Svoje znanje upotpunila je ogromnim iskustvom, radeći u najboljim britanskim hotelima i restoranima. Potom je našla posao u kompaniji “Daylesford Organic & IT” gdje je punih deset godina radila kao pronalazačica najraznovrsnijih ukusa džemova i drugih

sličnih proizvoda. Za Saru je ovaj posao bio otkrovenje i smjernica za odabir onoga što joj u gastronomiji najviše prija. Nakon deset godina, odlučuje se za korak dalje, napušta kompaniju i osniva sopstvenu koja će se baviti proizvodnjom vrhunskih proizvoda od voća. Tako je 2011. godine nastao danas veliki i obožavani Artisan Kitchen.

Sarina tajna, pored najkvalitetnijeg voca, je stara bakarna serpa, puno vremena i ljubavi i veliki udio voca u dzemovima

Nepoznavanje kompromisa odnosi se i na ogranicene kolicine i sezonske ukuse bez obzira na duzinu liste porudzbi

Inspiracija za biznis bilo je divno drvo šljive Mirabel u blizini njene kuće koje je oduvijek raslo i rađalo samo i zapostavljeno. Godinama je gledala kako kilogrami i kilogrami slatkog voća propadaju na trotoaru. Potražila je vlasnika i obećala mu teglicu džema u zamjenu za slatke šljive koje niko nije htio. Tako je Sara prvi put napravila originalni Mirabel džem koji je imao ukus kao ništa što je do tada probala. Ideja se rodila, odštampala je par etiketa i otišla u lokalne prodavnice da ponudi svoj proizvod. Prodavnice su to rado prihvatile, uvijek željne lijepih i kvalitetnih domaćih proizvoda na svojim rafovima. Tako je sve počelo a danas ima bogatu liniju različitih kombinacija ukusa a ljudi joj sami prilaze i donose voće u zamjenu za teglicu njenog spektakularnog džema. Danas Sara u svojoj kuhinji proizvodi vrhunske džemove od svježih, ručno biranih, organski uzgajanih, malih zasada voća iz oblasti Gločesteršajr, Herfordšajr i Vorčesteršajr. Ne zna za kompromis kada je u pitanju kvalitet voća koji ide

96 Caffe Montenegro

u njene džemove i to je između ostalog i razlog zašto su oni toliko cijenjeni i obožavani. Sarina tajna, pored najkvalitetnijeg voća, je stara bakarna šerpa, puno vremena i ljubavi i veliki udio voća u džemovima. Zato su njeni džemovi punog ukusa i lijepe teksture a oni koji imaju sreće da ga probaju rado govore o mirisu koji ispuni cijelu kuću po otvaranju tegle. Nepoznavanje kompromisa odnosi se i na ograničene količine i sezonske ukuse bez obzira na dužinu liste porudžbi. To je ono što Saru u potpunosti izdvaja od

drugih proizvođača džemova. Njeno insistiranje na kvalitetu i dosljednosti konceptu proizvodnje donijelo joj je preko 50 nagrada na različitim takmičenjima među kojima već 5 godina za redom nagradu najboljeg artisan proizvođača u zemlji. Neki od omiljenih ukusa džemova su Seviljska pomorandža, Dunje iz Gločesteršajra, Ribizla i džin, Limun, vanila i vodka, Rozi grejp i limun, Limun, limeta i vanila, Jagoda, jabuka i vanila, Damson i malina, Malina i čokolada, Tofi jabuka, Tutti Frutti i drugi.

-Ukusi i destinacije Andaluzija

Niska

SUVENIRA Slatkasti miris citrusa u vazduhu, prigušeni zvuci gitare iz okolne kafane, pogled u daljinu na krovove starih kuća na brdašcima. Ovo su samo neki od fragmenata Andaluzije koji vam se urežu u pamćenje poput najfiniji suvenira tekst: ana đurković

98 Caffe Montenegro

Andaluzija se nalazi na tački gdje se preklapaju Evropa i Afrika, u regionu koji je stoljećima bio mjesto preplitanja i saživota različitih kultura, istorije ili praistorije. Iako zauzima sve 17% Špranije, Andaluzija u okviru svoje teritorije ima najrazličitije georgrafske odlike, od brežuljkasti krajeva u središtu, do nježnih dolina rijeke Guadalkuivir koja nosi život mnogim vrelim i sušnim djelovima Andaluzije, vulkanskih pejsaža kakvi su pustinja Tabernas ili sniježnih vrhova Siera Nevade. Iako volimo da vjerujemo daje naša zemlja najljepša i jedinstvena, u Andaluziji je samo 40 kilometara ono što dijeli planinsku alpsku regiju od tropskog priobalja pa je tako posjeta ovom dijelu Španije, neprekidna avantura i doživljaj.

Kroz stoljeća

Nešto kasnije, hrišćanski monasi iskoristiće političku krizu a od tada će lagano početi njihovo osvajanje primata nad ovom regijom. Kada je Kolumbo 1492. godine isplovio iz luke Palos u Andaluziji, ekonomsko i političko središte svijeta dobilo je svoj novi centar. Tako su andaluzijski gradovi preko noći ponijeli svu evropsku slavu prosperiteta i tadašnjeg osvajačkog duha i postali “žila kucavica Evrope”. Skoriji vjekovi donijeli su velike borbe za nezavisnost, građanske nemire i ratove

sve do 1981. godine kada je postala autonomna pokrajina u okviru Španije. Tako uzbudljiva istorija Andaluzije ono je što fascinira ljude koji sanjaju ili dolaze da je posjete, taj sudar ideologija, islamske i hrišćanske. Ostavljen zubu vremena, taj sudar donio je kolosalne primjere kulturni i umjetničkih dostignuća: Alhambru, palatu tvrđavu koja je ljubavno pismo maurskoj kulturi i nasljeđu, Seviljsku katedralu, jednu od najvećih crkvi na svijetu, zatim veliku džamiju Mezquita u Kordobi i mnog druge.

ak is t u je a d o a ij z u l a A nd ne ič t n a m o r , e k s in r sta lje mediteranske zem

Istorija Andaluzije nije ništa manje uzbudljiva od njene geografije. Brojna praistorijska nalazišta svjedoče o izvobilju koji je kraj nudi nekadašnjim ljudima koji su najčešće živjeli i radili u dolini rijeke Guadalkuivir. Kasnije, ovo je bila teritorija Rimske imperije koja se zadržala na prostorima Andaluzije relativno dugo, ostavljujući za sobom dotadašnja brojna civilizacijska dostignuća na svim poljima kulture. U 6. vijeku stiže islam. Kalifat Kordoba koji je uspostavljen dugo vremena bio je jedan od najsofisticiranijih država u Evropi. Mauri su tokom 8 vjekova donosili svoje napredne uticaje u agrikulturnim tehnikama, naučno i botaničko znanje, poeziju i filosofiju.

Domovina

Velaskeza, Murilja, Pikasa

Spektakularna maurska renesansa, barokna arhitektura donijeli su i ostavili širom Andaluzije moćnu zaostavštinu umjetničkih dijela neprocjenljive ljepote. Možda je zapravo samo dovoljno reći to da je ovo domovina Velaskeza, Murilja, Pikasa pa da postane jasno koliko svijetska baština duguje Andaluziji. Toliko puta opisana u lirici, otpjevana u operama, ona je esencija Španije kao zemlje. Okupana suncem, uvijek vedra i raspoložena za zabavu i zvuke gitare, za borbu sa razjarenim bukovima, za lamente sjetnih Ciganki, Andaluzija odaje utisak starinske, romantične mediteranske zemlje. Iako u ovome ima istine, i u nju se polako uvukao duh savremenog, brzog života. Ipak, čini se da svojim karakterom i strašću, Andaluzijci umiju nekako da taj snažni duh drže pod kontrolom i doziraju ga tačno onako kako im odgovara.

Gastronomija vjerno Andaluzijska kuhinja sljeđa na i je ori ist e caj prati uti ma, aro kraja, ona je prepuna no jed no ukusa i boja. Prilič eže svj na a san tri en stavna, konc ija om ron gast ova o, i lokaln mesa, ribe sastoji se iz najfinijih grad, mje, ion i povrća. Svaki reg jelima, tak da do j svo sto ima neki j. ono nešto tipično za kra m i začirće pov sa a jel a van Ku mnogo nima, čorbe od mesa i ncija su ese e rib od različiti jela je. hin ove ku

100 Caffe Montenegro

Borbe bikova i flamenko muzika Borbe bikova su od nevjerovatne važnosti za korijene i duh Andaluzije i tokom cijele godine ove borbe odvijaju se u različitim arenama širom pokrajine. Jednako važna je i flamenko muzika koja je najprecizniji i najautentičniji izraz andaluzijskog folklora

Duende u sl prevodu zn obodnom ači momena t uzvišene em ocije

101

Fiesta

kao način života

Ako neko s punim pravom može da napiše enciklopediju proslava i fiesta onda je to Andaluzija. Tema i karakterističnost ovih proslava raznolike su kao i kulturni uticaji i geografija pokrajine a svako slavlje lična je karta čistih lokalnih običaja i navika, hrane, muzike i vjere. Iako je većina slavlja inspirisana ili vuče korijene koji dovode u vezu sa nekom religioznom svetkovinom, one su poprimile jedinstveni duh i osjećaj Andaluzije. Borbe bikova su od nevjerovatne važnosti za korijene i duh Andaluzije i tokom cijele godine ove borbe odvijaju se u različitim arenama širom pokrajine. Jednako važna je i flamenko muzika koja je najprecizniji i najautentičniji izraz andaluzijskog folklora. Ono što je neizostavni pratilac flamenka, intrigantan i misteriozan element je duende. Duende nije lako objasniti, to je duh koji je prisutan u većini španske umjetnosti i kulture koji se aktivira tokom umjetničke realizacije bila to pjesma, slika, skulptura. Duende u slobodnom prevodu znači momenat uzvišene emocije i po pravilu ga je moguće probuditi iz dubine duše samo u Andaluziji, ako imate veliko srce i na pravom ste mjestu.

svako slavlje lična je karta čistih lokalnih običaja i navika 102 Caffe Montenegro

Opremajući prostore renomiranih kompanija, DODING je obezbijedio zavidan portfolio i prestižne reference, čime stiče povjerenje za opremanje i Vaših poslovnih prostora!

SHOW ROOM City Kvart - Ul. Radoja Dakića 6 Mob: + 382 69 018 181 Tel: + 382 20 290 290 Podgorica | Montenegro

- Majoran zdravlje sa juga

Zacin

lijek i čaj

Majoran je aromatična biljka iz porodice mente koja je nastala u Egiptu i Arabiji. Naziva se još i mažuran. Kao kulinarski aditiv ili začin, obično se koristi za supe, sosove, salate i jela od mesa. Često se nalazi u mediteranskom regionu ili se uzgaja u vrtovima širom svijeta. Dostupan je u svojim različitim oblicima kao eterično ulje, svježe ili suvo lišće ili u prahu priredila: SANdra vahtel

104 Caffe Montenegro

Višestruka ljekovitost Biljka majoran ima mnogo upotreba. Sadrži eterična ulja, gorke materije i u manjoj mjeri vitamin C. Ima jak miris i izrazit pikantan, gorkast ukus. Koristi se kao začin ili se od njega može pripremiti prijatan čaj koji pomaže kod alergija. Kod polenske kijavice dovoljno je u svaku nozdrvu staviti tampon natopljen u jakom čaju od majorana. Ako ovo budete primjenjivali redovno, sigurno ćete osjetiti olakšanje. Majoran se može i inhalirati, što je dobro naročito kod gripa, viroza, prehlade i kijavice, a može se koristiti i za mirišljavu kupku bilo u obliku čaja ili u obliku eteričnog ulja. U kozmetici majoran se koristi za spravljanje krema za kožu, losiona za tijelo,

gelova za brijanje, kupanje i sapune. Bilo da se koristi kao esencijalno ulje, prašak, svježi ili suvi listovi, majoran ima mnogo koristi sa brojnim zdravstvenim prednostima. Iz svježe biljke majorana destilacijom dobija se eterično ulje, a priprema se i mast što ublažava glavobolju i koristi za “oživljavanje” živaca. Ulje se koristi za masažu gihta (obloga), protiv reumatizma, ukočenih zglobova nakon duže bolesti. Lagani čaj od majorana izvanredno pomaže u liječenju grčeva crijeva kod djece. Jači čaj koristi kod odraslih osoba za liječenje vodene bolesti u početnom stadijumu, kod žutice, teškoća s jetrom, nadutosti i pokvarenog želuca.

Majoran esencijalno ulje se može utrljati u kožu da ublaži grčeve, uganuća, zubobolju ili druge bolesti.

Majoran je višegodišnja biljka osjetljiva na hladnoću, sa ukusom slatkog bora i citrusa. Biljka je toliko osjetljiva na hladnoću, da se mlade biljke majorana smrznu na temperaturi od oko čak 4 °C!

105

Mocan zacin Majoran se često kombinuje sa drugim začinima. Odlično se slaže sa timijanom i čini izvrsnu kombinaciju za jela od iznutrica, a sa bobicama kleke se koristi u mesnim i jelima od divljači. Samostalno se upotrebljava u supama i varivima, sosovima, jelima od živine, krompira i u paštetama. Pravilno doziran koristi se i u jelima od ribe. Odlično se slaže sa bosiljkom i ruzmarinom. Majoran kao začin treba koristiti dok je svjež,

Ako ste na dijeti koja zahtijeva neslana jela, majoran začin je odličan izbor, prije svega jer djeluje tako što stimuliše rad svih unutrašnjih organa: želuca, jetre, slezine, bubrega, pankreasa i crijeva.

jer je tada aromatičniji, a jelima se dodaje njegov list na kraju kuvanja, jer dužim kuvanjem gubi svoju specifičnu aromu. Može se koristiti i sušen, a tad se koristi cijela biljka, sa stabljikom i cvijetom. Sušeni se dodaje na početku kuvanja. Najbolje ga je koristiti u jelima sa paradajzom i čili papričicama. Tikvice, brokoli, karfiol i plavi patlidžan se takođe obogaćuju aromom majorana, a odlično se slaže i sa bijelim i crnim lukom, peršunom i maslinovim uljem.

Pirinač sa bademom i narom

Pirinač sa orasima

Integralna pogača

Sastojci:

200 g pirinča (1 šolja) 60 g badema 1 veći nar 4 kašike maslinovog ulja 1 kašičica soli 1 kašičica majorana 1 kašičica majčine dušice 1 kašičica mirođije ½ kašičice bibera

1 šolja pirinča 1 praziluk 1 češanj bijelog luka 1 šolja mljevenih oraha so i biber po ukusu 1 kašičica majorana 1 kašičica peršuna 3 kašike ulja

1 šolja ječmenog brašna 1 šolja kukuruznog brašna 1 šolja ovsenih pahuljica pola šolje susama 1 ravna kašika soli ½ kašičice bibera po pola kašičice majorana, majčine dušice, origana 1 čaša kisjele vode pola praška za pecivo 3 kašike maslinovog ulja

Priprema: Operite pirinač i propržite ga na vrelom ulju 5 minuta, dodajte sve začine i 3 šolje vode. Kuvajte pirinač 20-30 minuta. U skuvani pirinač dodajte sjeckane bademe (možete ih prethodno propržiti u suvom tiganju) i sjemenke nara. Sve lagano izmješajte i poslužite.

Priprema: Na ulju propržite isječen praziluk i bijeli luk i dodajte šoljice vode. Nakon 5 minuta dodajte pirinač, začine i uspite sa 2 čaše vode. Kuvajte dok pirinač ne bude mekan (oko 20 minuta). Kad se pirinač prohladi, dodajte mljevene orahe, sve lagano izmiješajte i ukrasite orasima.

Priprema: Sve sastojke pomiješajte u jednu masu, zamijesite tijesto i razvucite ga u nauljenom plehu. Pecite na 180 stepeni 30 minuta.

Pita od tikvica Sastojci: 350g tikvica 1 šargarepa 4 jaja 150g kukuruznog brašna (ili nekog drugog po izboru) ½ praška za pecivo 2 kašike kisjele pavlake po jedna kašičica soli i majorana po ½ kašičice bibera, ruzmarina i đumbira 1 glavica crvenog luka 200g slanine i 100g kačkavalja

106 Caffe Montenegro

Priprema: Izrendajte tikvice i šargarepu. Luk i slaninu isjeckajte i propržite u tiganju da slanina bude hrskava. U sud umutite jaja, dodajte pavlaku, sve začine, brašno (u koje ste umiješali prašak za pecivo), izrendane tikvice, šargarepu i luk sa slaninom. Sve dobro izmješajte i sipajte u podmazan i brašnom posut pleh veličine 20 x 30 cm. Odozgo izrendajte kačkavalj. Pecite u rerni zagrijanoj na 200C 30-40 minuta.

108 Caffe Montenegro

- Posjetite, zabilježite-

Eko Park

Blace

tekst: krstinja zečević

Foto: Arhiva Društva mladih ekologa Nikšić

Društvo mladih ekologa Nikšić na čelu sa Miodragom Karadžićem poklanja izuzetnu pažnju životnoj sredini. Inspirisani ljepotom prirode, bore se da istu sačuvaju u svojoj iskonskoj ljepoti, da je oplemene, približe čovjeku, zaštite od raznih oblika degradacije. Upornim radom postižu dobre rezultate, što sam se uvjerila prilikom posjete Eko parku Blace. Njihov rad se ogleda na mnogim mjestima u Nikšiću što građani izuzetno cijene i spremni su da pruže ruku pomoći, da svoj život učine ljepšim, boljim i vrijednijim.

Izletište nadomak centra grada Studenačke glavice su uzvišenje, koje se nalazi u centralnom dijelu Nikšićkog polja. Zauzimaju površinu od 270ha. Najveća visina ovih glavica je 684m. Izgledaju vrlo romantično i kao da izniču iz Nikšićkog polja u vidu manjih i većih uzvišenja odnosno glavica. Između njih se nalaze manja polja ili bolje rečeno vrtače i uvale. Studenačke glavice su tipičan kraški predio sa svim karakteristikama površinskih i podzemnih kraških oblika. Prošarane su škrapama, uvalama, vrtačama, manjim pećinama i ponorima. Bogate su vodom. Studenačka vrela se nalaze na jugozapadnom dijelu studenačkih glavica. Postoje dvije grupe stalnih i jakih izvora. Poznata grupa čini Vrelo Studenci a nizvodno od njih je vrelo Lačanj. To su poznata razbijena izvorišta ovog krečnjačkog terena. Ova vrela ne presuše sem kad su izuzetno sušne godine. Vrelo Blace se javlja na kraškoj vrtači Studenačkih glavica. Izvire iz njenog sjevernog dijela i poslije toka od oko 200m ponire na jugozapadnom obodu vrtače. Voda izvire iz tri izvora, tri rukavca čija se

voda prilično smanji za vrijeme sušnih ljeta, dok se u toku zime nivo vode podigne i poplavi čitavu vrtaču. Vrtača ođe predstavlja malo kraško polje sa izvorima i ponorima. Studenačke glavice su poznate po velikom bogatstvu biljnog svijeta, kao i prisustvu endemičnih vrsta. Studenačke

glavice predstavljaju poseban lokalitet po svojim prirodnim i geografskim karakteristikama koji nije dovoljno istražen. Društvo mladih ekologa Nikšića smatra da ovo mjesto treba zaštititi kao posebno područje u kategoriji „Posebni prirodni predio“ i intezivno raditi na njegovoj boljoj valorizaciji.

109

Miodrag Karadžić (Društvo mladih ekologa Nikšića) Karadžić je motivisan da da sasvim novi pečat Blacama: „Mjesto ima odlične uslove za organizovanje različitih manifestacija, kako edukativnih, tako i promotivnih. Može se kampovati i organizovati manji koncerti. Kao primjer navodim veliki sportski čas koji smo mi u saradnji sa profesionalnim trenerima organizovali za sve uzraste upravo u Blacama. Bogatstvo flore doprinosi da vazduh na lokalitetu bude čist i da pun ugođaj sportskim aktivnostima“.

Interesovanje za ovaj lokalitet počinje u prošlom vijeku od njegove druge polovine. Nikšićka omladina se postarala da ođe zasadi kanadske topole koje vrlo brzo rastu i dobro vežu zemljište. Do Blaca se tada moglo doći samo pješačkom stazom preko Bedema. U to vrijeme organizovali su razna takmičenja kao na primjer: povlačenje konopca, skok u dalj, bačanja kamena s ramena. Druženja su bila vrlo značajna pa su se takmičenja odvijala između dva kvarta i sl. Na primjer, momci iz Karađorđeve su se takmičili sa momcima iz ulice Novaka Ramova i sl. te se tako stvarao pozitivan sportski duh kod omladine. Ali krajem 20 vijeka probija se put – zaobilaznica Brlja – Duklo i Blace postaje dostupno i automobilima. Pored ovog puta danas se nalazi tabla sa natpisom: Eko park Blace. Odatle strmim vijugavim putem nešto oko 300 metara dužine stižete do ovog lijepog predjela. Pravljenjem ovog puta uništeno je dosta stabala i devastiran je dio prostora. Ipak ovaj put je i prilično loš jer voda i erozija čine svoje pa bi ga

110 Caffe Montenegro

Blace prije izgradnje parka

trebalo popraviti strogo vodeći računa o očuvanju prirodne sredine. Tada je postojala priča da Blace postane strelište pa su povučeni mnogi negativni potezi. Mnogo stabala je posječeno, napravljeno je jezero odnosno bara tako da su uništeni potoci. Tu je napravljen i jedan objekat koji je kasnije izgorio u požaru. Neki manji objekti i gomile kamena svjedoče o lošim idejama.

„Eko park Blace čistije, ljepše, korisnije“ Lokalitet Blace je posebno značajan za Nikšićane i kroz projekat Društva mladih ekologa u 2016.g dobija novi sjaj. Projekat „Eko park Blace - čistije, ljepše, korisnije“ je finansirala Pivara Trebjesa putem konkursa za nevladine organizacije. Od centra grada dijele nas 3km do

izuzetno sređene lokacije jer se danas tamo nalaze ljuljaške za djecu, klupe klackalice. Građani ođe danas porodično uživaju i svi imaju svoj kutak. I ptice imaju svoje kućice, sportisti svoj prostor. Ako idete pješke od gradskog trga tu ste za 20 min. Zato danas Blace posjećuju sve generacije Nikšićana. I ne samo oni nego i građani iz drugih djelova

Crne Gore. Dolaze i turisti obično oni koji prolaze kroz Nikšić. Blace sve više primaju karakter omiljenog mjesta za druženje i zabavu. Tu se često proslavljaju rođendani, mature, penzije, sportske pobjede, vjenčanja. Miodrag Karadžić sa društvom mladih ekologa dao je pečat ovom eko parku. Početni radovi u 2015. godini bili su

zaista udarnički. Prvo je trebalo ukloniti korov koga je bilo na pretek, zatim je napravljen put do najatraktivnije lokacije. Napravili su i postavili preko 20 klupa i 10 stolova. Preko potoka je napravljen most dužine 7m. Postavljene su razne sprave za đecu, ljuljaške, klackalice. Za odrasle je postavljena sprava gladijator za trening. Ozidano je ognjište za vatru,

111

Milo - Joko Radović svoje slobodno vrijeme poklanja očuvanju parka i to sa velikom ljubavi za sve građane Nikšića

postavljeno 7 kućica za ptice. Od oronulih stabala koje je zub vremena oborio napravljeno je više klupa i stolova. Prostor Blace je, po riječima Karadžića oplemenjen sa preko 100 vrsta različitih biljnih vrsta. Zasađene su: lipe, breze, topole, vrbe, bijeli i crni bor, kedar, platan, paulovnija. Projekat oplemenjivanja terena sprovodi se u kontinuitetu. Prošle godine ozidan je roštilj za lakše i bezbjednije spremanje hrane, kao i za zaštitu od požara. U skorije vrijeme prije mjesec dana u saradnji sa E3 konsalting firme i Bedem festa napravljena je ogledna bašta koja služi kao edukacija za đecu predškolskog i osnovnog školskog uzrasta. Tu je posađeno i poniklo nekoliko biljaka kao što su: pšenica, ječam, ovas, kukuruz, tuja, tisa.

112 Caffe Montenegro

Blace sve više primaju karakter omiljenog mjesta za druženje i zabavu

Ovo je tek početak priče kolike mogućnosti ima ovo izletište. Prije svega treba urediti prilazni makadamski put, zatim još jedan most, trim stazu kružnog oblika, za đecu još sadržaja, klupa, pješčanik. Eko park Blace je u odličnom stanju. Za njegov izgled imaju veliku zaslugu i volonteri. Posebno treba pomenuti sajdžiju Mila - Joka Radovića koji svo svoje slobodno vrijeme poklanja očuvanju parka i to sa velikom ljubavi za sve građane Nikšića. Da bi se ovo mjesto očuvalo potrebna je pomoć čitavog društva jer se ipak dešava da se nađe polomljena klupa, slomljeno drvo. Uvijek ima onih koji su surovi prema prirodi i ljudima. Na neki način se mora ojačati kontrola nadležnih institucija. Jer u dvije posljednje godine bilo je dosta štete. Slomljene su i zapaljene i konstrukcije roštilja. Slučajno ili namjerno ali posljedice od požara mogu biti katastrofalne. Jedni da prave a drugi da ruše ne ide nikako sa normalnim ponašanjem i vaspitanjem. Kako reče Karadžić: „Mišljenja sam da nijedna škola i obrazovna ustanova ne može edukovati pojedinca ukoliko on od sopstvene kuće ne ponese dio dobrog vaspitanja“. Životna sredina je naš djelić prirode ispod ovog plavog nebeskog svoda. Moramo je poštovati i čuvati da bi i ona čuvala nas i dala nam ono najbitnije u životu, zdravo tijelo i zdrav duh.

PROFESIONALNA ZAŠTITA OD INSEKATA

EXOCUTOR 80 Najeﬁkasniji neutralizator insekata idealan za sve prostore pokriva do 240m2

PLUS+ZAP 16 Komercijalni uređaj izuzetnih karakteristika pokriva do 40m2

AURA Savremen, diskretan i eﬁkasan neutralizator insekata sa ljepljivom površinom pokriva do 40m2

HALO 30 Neutralizator insekata savremenog dizajna sa širokom mogućnošću primjene pokriva do 80m2

FLYTRAP PROFESSIONAL 80 S/S Profesionalni uređaj sa ljepljivom površinom najeﬁkasnije riješenje za osjetljive prostore u kojima se vrši priprema hrane pokriva do 240m2

IVNIK

d.o.o.

Ekskluzivni uvoznik i distributer proizvoda engleskog proizvođača Orijenska bb, Podgorica mob: +382 69 027 410; +382 69 212 143; +382 69 212 205 web: www.ivnik.me / e-mail: ivnikcg@gmail.com

- My G ui de N et wo rk -

uide

MONTENEGRO

uide

MONTENEGRO

Novo ime ali i nove usluge tekst: Ana Ćetković fotografije: Arhiva My Guide Network

My Destination, grupacija putnih online vodiča, je u ovu sezonu ušla sa brojnim novinama, a najbitnija od svih je bio rebranding odrađen krajem aprila, koji je donio novi vizuelni identitet i novo ime ovom brendu – My Guide Network. O novitetima i uslugama ovog vodiča pričali smo sa Anđelom Lazarević, menadžerkom My Guide Network za Crnu Goru.

116 Caffe Montenegro

C.M: Šta je novo, a šta je ostalo isto? - Novo je dosta toga, a tek će biti novosti u budućem periodu. Naša grupacija je ovom ozbiljnom koraku pristupila nakon velikog istraživanja globalnog tržišta tokom prošle godine, kada smo zbog svoje lakše promocije došli na ideju da se naše ime promjeni u neko koje će donijeti još bolje pozicioniranje na digitalnim kanalima. Karakteristike koje su suštinski opisivale našu grupaciju su ostale iste i dalje smo fokusirani na što bolju digitalnu promociju naše zemlje, ali i uslužnih biznisa koji zaslužuju da se nađu na našim stranicama. Kao što reče vlasnik naše grupacije i jedan od glavnih programera, Mark Volis, «Cilj nam je da postanemo poput Spotify-ja za putovanja.» C.M: Na koji način se Vaš online vodič približio korisnicima? - Sve što radimo na našoj mreži, radimo zbog veće interakcije sa našim korisnicima, odnosno posjetiocima sajta. Naša mreža omogućava direktnu komunikaciju između naših partnera (uslužnih crnogorskih biznisa) i korisnika/posjetilaca sajta, nevažno da li je profil besplatan ili ne. Naravno, biznisi sa besplatnim listinzima ne mogu očekivati da imaju isti odziv niti iste opcije, ako ih uporedimo sa profilima koji plaćaju svoj prostor na našoj mreži. Stvaranjem ovakve podloge, naši klijenti dobijaju izvrsne mogućnosti da kroz komunikaciju sa svojim potencijalnim gostima, prije svega za njih odrade tražene usluge, a zatim i zađu na neka nova tržišta. Da se ne udaljim previše od samog pitanja, napomenula bih našim korisnicima da očekuju još mnogo iznenađenja i noviteta, a prije svega će uskoro doći u mogućnost da naprave naloge na našem sajtu i da u svojim preferencijama sačuvaju sve željene rute, događaje, smještaj, restorane i sve drugo što ih zanima u, i o Crnoj Gori. C.M: Da li je spektar Vaših usluga ostao isti? - Spektru naših usluga smo priključili još poneke, ali da krenemo od početka. Naš

Anđela lazarević Menadžerka My Guide Network za Crnu Goru

primarni cilj je promocija Crne Gore i to kroz digitalne kanale, kojim osim našeg sajta uključuju i društvene mreže, na kojima smo aktivni svakodnevno. Imamo mladi kadar koji, na čelu sa mnom, pripada „millenials“ naraštaju, pa vjerujemo u našu zajedničku energiju koja se odlikuje prije svega nepresušnim idejama za poboljšanje prezentacije našeg brenda u javnosti i možemo se pohvaliti dobrim rezultatima. Poenta je shvatiti značaj digitalizacije i pokrenuti mašineriju društvenih mreža da radi u Vašu korist. Crnogorski tim je jedan od najmlađih u našoj globalnoj porodici, ali mogu slobodno da se pohvalim da smo i jedan od najedukovanijih, kada je menadžment društvenih mreža u pitanju. Fokusirani smo na sadržaj onog sto pišemo i objavljujemo, jer iskreno vjerujemo da samo smislena promocija brenda može dati željene rezultate na dugoročnom planu. Ne kažem da je loše imati veliki broj pratilaca, naprotiv, samo je potrebno privući ih na pravi način, a ne tako što ćete platiti za taj veliki broj. Osim usluga koje smo ranije pružali (promocija putem naše web platforme), imamo i cio spektar

konsalting usluga, koji pomažu pojedinim biznisima da se što lakše i efikasnije plasiraju na tržište, nevažno da li su novi biznisi ili već postojeći kojima je potrebna nova energija. C.M: Da li to znači da je sada i menadžment društvenih mreža u Vašem opusu? - Naravno, već skoro godinu dana imamo ponudu za menadžment društvenih mreža, koja je vrlo konkurentna na tržištu. U kombinaciji sa našim drugim servisima, povoljnim cijenama i edukovanim timom, nudimo paket usluga i za promociju uslužnih biznisa putem digitalnih kanala. Svi zainteresovani mogu se vrlo lako o svemu informisati putem našeg portala. C.M: Kakvi su dalji planovi? - Puno je planirano za poboljšanje naše mreže, ali ja sada nijesam u mogućnosti da govorim o tome jer su noviteti još u beta fazi razvoja, pa ne bih željela da nešto pogrešno najavim. U svakom slučaju, od nas očekujte mnogo, jer smo u svim inovacijama bukvalno pioniri na crnogorskom tržištu, a na globalnom nivou idemo u korak sa modernim tehnologijama i trendovima. Takođe, pomenula bih i da je u planu štampanje promo knjižice koja će pomoći turistima i posjetiocima naše zemlje da se lakše snađu u Crnoj Gori. Biće aktivna tokom cijele godine, a biće i u prodaji na određenim lokacijama u zemlji. To je naš način da sajt učinimo još vidljivijim, posebno na domaćem tržištu.

117

-The Caves Negril, Jamaica

Hotel

u pećini Hotel The Caves je napravljen u krečnjačkim liticama Negrila, na zapadnoj strani Jamajke. Nastao kao rezultat mašte vlasnika taj luksuzni hotel sa svojim šik minimalističkim izgledom vodi goste u svijet pećina. Izdvaja se od ostalih zbog svih prirodnih ljepota koje ga okružuju - uživanje u kristalno čistoj vodi Karipskog mora, kao i samog položaja pećine koja je ispod krečnjačke litice sa koje se pruža predivan pogled

118 Caffe Montenegro

Vlasnici hotela The Caves, Greer Ann i Bertram Saulter nude smještaj gostima u 12 apartmana ispod same litice, uključujući i jednosobne i dvosobne rustične kolibe za ljubitelje ovakvog ambijenta, kao i luksuzne apartmane, od jednosobnih do četvorosobnih - za one koji vole raskoš. Sve sobe imaju izvanredan pogled na more. Dizajn hotela uradili su sami vlasnici. Oni su se odlučili za jednostavnu i toplu atmosferu, koja priliči atmosferi Kariba sa tipičnim jamajčanskim namještajem od pletenog pruća, mnogo drveta, jarko obojenim tkaninama. Neki od apartmana posjeduju vanjske tuševe ili kade, dok najveći apartman posjeduje potpuno

opremljenu kuhinju. Dragulj hotela je svakako Deluxe vila sa četiri spavaće sobe, potpunim komforom i bogatstvom jednog luksuznog doma. Sav namještaj je na nivou hotela sa četiri zvjezdice. Hotel posjeduje bazen sa slanom vodom, saunu i spa, koji su smješteni u prirodnoj pećini koja nudi razne tretmane uz svijeće u spiritualnoj atmosferi sa zvucima talasa, kao jedinoj muzici u pozadini. Iako hotel ne posjeduje svoju plažu, ljubitelji mora mogu odmah zaroniti u vodu sa prirodnog pontuna, isklesanog od kamena. Svi apartmani pružaju osjećaj opuštenosti i mira. Veliki apartman nazvan One

NEGRIL Negril je nekadašnje ribarsko selo na zapadnoj strani Jamajke. Bilo je veoma popularno u vrijeme hipi revolucije, čiji poklonici su bili česti gosti na njegovim plažama. Glavni aerodrom u Montego zalivu udaljen je od Negrila 90 minuta. Najljepša plaža u Negrilu je Long Bay sa 11 kilometara bijelog pijeska i bezbroj palmi.

119

Bedroom Upper Ocean View sa pogledom na ogromni okean daje osjećaj tropske opuštenosti zahvaljujući veselim žutim tonovima na zidu i podu, zelenim laganim prekrivačima i lampama od trski. U kupatilu se nalazi velika tuš kabina sa kadom sa velikim izborom kupatilskih proizvoda. Apartman Two Bedroom Ocean Front Cottage takođe ima fantastičan pogled na more kao i na prostor okolo. Iako su pogledi manje impresivni u odnosu na ostale, One Bedroom Partial Ocean View Cottage je najbliži okeanu.

Iako hotel ne posjeduje svoju plažu, ljubitelji mora mogu odmah zaroniti u vodu sa prirodnog pontuna, isklesanog od kamena

120 Caffe Montenegro

Privatna trokrevetna Clandestino Vila smještena je u gustom dvorištu džungle na imanju hotela. Najbolja je za porodice i veoma je popularna za sve uzraste. U njoj se nalaze privatni bazen i roštilj i gosti imaju svoj parking prostor. Zbog nestabilne prirode djeci mlađoj od 16 godina nije dozvoljen boravak u glavnom odmaralištu, već je za njih rezervisano mjesto u Clandestino vili. Jela se serviraju na terasi, smještenoj na samoj ivici klisure ili u vidikovcu. Oni koje vole romantične večeri mogu rezervisati

Cliffhanger Osvježavajući napitak koji se sastoji od ruma, đumbira i soka od lubenice.

Jela se serviraju na terasi, smještenoj na samoj ivici klisure ili u vidikovcu

pećinu za večeru uz svijeće. Ukoliko stižete u vrijeme sumraka, najbolje osvježenje je Cliffhanger, koje se sastoji od ruma, đumbira i soka od lubenice i to je piće koje svi moraju probati prije večere. Jela se isključivo prave od lokalnih namirnica, a najčešće se naručuju jela od ribe, piletine i neizbježne mješavine voća ananasa, mangoa, lubenice i mušmula. U sklopu hotela nalazi se spa centar odmah pored mora, jakuzi na terasama i sauna na kraju imanja. Ljubitelji joge mogu učestvovati i u časovima joge koji

se svakodnevno izvode. Takođe, gostima se nudi i veliki broj aktivnosti kao što su skijanje na vodi, parajedrenje, banana veslanje. Ukoliko su gosti ljubitelji kuvanja, za njih postoje i časovi kuvanja, kao i časovi pravljenja tropskih koktela. Hotel takođe ima i dogovor sa fitnes centrom, udaljenim 15 minuta od hotela, u kojem gosti mogu koristiti usluge centra, koji posjeduje bazen, spa, terene za tenis i badmington, pilates studio i teretanu. Hotel radi preko čitave godine, izuzev deset dana početkom septembra.

Večera uz svijeće u pećini, pravo uživanje za romantične parove

121

Kupite autobusku kartu i informišite se o 100% tačnim redovima vožnji iz svog doma, omiljenog kaﬁća ili gdje god da se nalazite, a sve to uz pomoć portala BusTicket4.me

KLIKOM DO KARTE Otvorite BusTicket4.me (autobuska karta za mene, engl, prim. aut), unesite početnu i krajnju destinaciju putovanja, izaberite datum i polazak koji vam najviše odgovara, kliknite na “kupi kartu”, platite i - uživate u vožnji. Mjesto u autobusu vam je zagarantovano! Portal BusTicket4.me je internet servis za prodaju elektronskih karata i pružanje pouzdanih informacija o polascima prevoznika iz cijelog regiona. Osnovni cilj portala je da korisnicima pruži navedene usluge bez potrebe za odlaskom na autobusku stanicu.

Tu je i BusTicket4.me Android aplikacija. Korišćenjem aplikacije u prilici ste da na telefonu pratite put uživo na mapi, kao i da podesite da vas aplikacija alarmira kada se približe na 15 kilometara od destinacione autobuske stanice. Dakle, ne po vremenu iz reda vožnje nego po stvarnoj lokaciji.

Vrijeme je za putovanja

-manikir preporuke za ljeto 2017. -

Boja

Laka noktiju je odraz

stila

Detalji čine stil i oni prave one sitne, ali bitne razlike koje upotpunjuju naš outfit i ono što „govorimo“ njime. Urednost, dužina, oblik noktiju, sve je bitno, na kraju dolazi ono najupadljivije - boja laka. Važno je da vaši nokti moraju biti savršeno sređeni i uredni. Ljeto donosi nove trendi boje i tehnike lakiranja noktiju, a da izaberete svoju omiljenu boju tu je Vlado Beauty Bar u The Capital Plazi koji obezbjeđuje kompletnu njegu vaših noktiju ruku i nogu.

124 Caffe Montenegro

Šta je u trendu ovog ljeta? Bilo da je ljeto ili zima, da li je napolju toplo ili hladno, žene bi trebalo uvijek da imaju besprijekoran pedikir. Važno je da vaši nokti izgledaju čisto, zdravo i da ih pravilno njegujete. Naravno ljeti su noge izloženije pogledima... Mnoge žene boju laka biraju prema trendovima, no kako uvijek ima više boja u trendu svako može da izabere one koje mu više odgovaraju. Nije sve u bojama noktiju nego i u načinu lakiranja! - poručuju iz Vlado beauty bara u Podgorici. Možda ćete nešto moći da uradite sami, možda ćete morati da se obratite profesionalcu. Kreativno-kozmetički tim u Vlado beauty baru odradiće vam manikir, ali pored osnovne njege noktiju, zanoktica i kože ruku i stopala (pedikir) i estetsko sređivanje- uljepšavanje sa lakiranjem po vašoj želji, trajni lak, izlivanje nokatne ploče, nadogradnja.

preporuke

boja lakova

: o t e j l za ovo Šik metalik boja Metalik srebrna je fascinantna boja za ženske nokte. Upadljiva je i hrabra i savršena za ljeto. Metalik lak na nožnim noktima sjajno izgleda ako nosite sandale u boho šik stilu. Potpuno metalik ili nokti sa metalik detaljima su apsolutni hit 2017. godine. Budite kreativni i maštoviti! Ako nećete u potpunosti metalik boju onda metalik mogu biti tačkice, linije ili drugi zanimljivi detalji.

125

Lijepe nijanse plave Lijepe nijanse plave boje je idealna za ljetnju sezonu. Ova boja podsjeća na vedro nebo, more, okeane.… Kombinujte plavi dizajn na noktima sa ravnim sandalama u zlatnoj ili srebrnoj boji i vaša stopala će izgledati prekrasno.

Crna boja Ne zaboravite na crnu! Nokti obojeni u crno su seksi. Dizajn je minimalistički, romantičan, i na kraju moderan. Nosite ovaj lak na plaži, ili sa visokim potpeticama za najelegantnije zabave. Osjetićete nevjerovatno samopouzdanje!

Crvena Crvene i bordo nijanse i dalje ne izlaze iz mode. Kad nosite crveni lak dizajneri predlažu kraće nokte i kombinovanje sa neutralnom šminkom.

Prirodne nijanse Svi koji vole sofisticiranost i jednostavnost radovaće se da će 2017. godine biti u trendu i klasične, nježne i pastelne boje. Nijanse bež i roze ne izlaze iz mode i vi uvijek možete dodati zanimljiv detalj kad vam dosade. Ovo je odličan prijedlog za one koji su umorni od dizajna i previše popularnih boja.

savjeti za

uklapanje boje noktiju na nogama

sa sandalama

Lak za nokte - ton na ton sa sandalama je klasik. Međutim, ovog ljeta možete biti maštovite i kombinovati smjele nijanse lakova za nokte sa vašim omiljenim sandalama. Na primjer, sandale od antilopa u burgundy boji možete kombinovati sa istim lakom za nokte. Ili igrajte na razliku. Svijetle sandale nosite sa tamnim lakom - i obrnuto. Ukoliko izaberete sandale sa živopisnom štampom predlažemo da uskladite lak sa motivima na sandalama. Raznovrsni izbor - bež lak. Lak u bež tonovima je dobar izbor za sandale u pastelnim nijansama, ili i sa obrascima u jarkim bojama.

Stay Beyond Beautiful 126 Caffe Montenegro

Vlado Beauty Bar / The Capital Plaza e-mail: vladobeautybar@gmail.com Tel. : +382 67 023 223 / +382 20 671 123

PODGORICA Watch shop TIME Trg Republike bb tel: +382 (0) 20 232 149 mob: +382 (0) 67 221 441 fax: +382 (0) 20 232 326 e/mail: timeplus@t-com.me

BUDVA Watch shop TIME Delta City, Cetinjski put bb tel: +382 (0) 20 290 090 mob: +382 (0) 67 243 383

Watch shop OLD TIME Petra Prvog 23 (Stari grad) tel: +382 (0) 33 452 880 mob: +382 (0) 67 333 334

CM klub Hoteli Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520

članovi cm kluba HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084

HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, hotel restoran Podgorica +382 63 234567 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111 Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281 Kalamper hotel & Spa Bar + 382 (0) 68 333833 Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405 Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100 Laguna hotel & restoran, Podgorica +382 (0) 67 614777 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065 MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601

BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805

MD, Bar +382 (0) 30 305124

Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000

Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039

Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344

Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204

Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500

Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093

Princess, Bar +382 (0) 30 300100

Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000

Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623

Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814

Regent Porto Montenegro Tivat 382 (67) 28 27 86

Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206

Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541

Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545

Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100

Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500

Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471

Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

Šajo, Budva +382 (0) 33 460243

Franca, Bar +382 (0) 30 55 920

Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044

Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067

Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196

Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666

Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322

Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008

Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444

Hilton Podgorica Podgorica, +382 (0) 20 443443

Splendid, Bečići

Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

Hostel City Center, Beograd +381 (0) 11 2644055

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

130 Caffe Montenegro

Podgorica, +382 (0) 67 170681 Byblos i shisha lounge Podgorica +382 (0) 67 311 342 Caffe - caffe, Podgorica Royal, cafe bar i plaža, Bar

Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131

Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666

Carpe Diem, cafe, Bar

Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601

Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

Ziya, Podgorica +382 (0) 67 229000

Casper, Budva

Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511

Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Castello,

Bar +382 (0) 30 350501

Ugostiteljski objekti

Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222

Cesare, café-bar, Kotor

Arte Dolce, cafe poslast., Podgorica

Club Emporio, Stari grad Budva

Ali Baba, plažni bar, Kotor

Copacabana, Ulcinj

Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Costa coffee, Budva i Podgorica

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Cuba, cafe bar, Petrovac

Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200

Amici, kafeterija, Nikšić

Čudna šuma, cafe bar, Žabljak

Anovi, restoran, Podgorica +382 (0)69 111000

Dali, rest., Podgorica +382 (0) 69 234567

Ant, cafe bar, Bečići

De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Ararat, restoran, Bar +382 (0) 30 318416

Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924

Arena, cafe bar, Bečići

Dominus, cafe bar, Petrovac

Astoria restorani

Donna kod Nikole, restoran, Budva

Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ulcinj +382 (0) 30 458225, Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno Blue magic, plažni bar, Budva Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646 Bonita, pizzeria, Kotor Bonsai fresh market&bar,

Dukley beach lounge,

Budva +382 (0) 69 160000

Durante,

Ulcinj +382 (0) 30 373701 Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 Forza,

članovi cm kluba

poslastičarnica, Kotor

Kotor

Fratello, diskoteka, Bar

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Gaeta, Cetinje

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Garden, cafe - pizzeria, Budva

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066

Maršal Restaurant & wine bar, Podgorica +382 (0) 20 246194

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Grand, café - bar, Podgorica

Maša, rest., Podgorica +382 (0) 20 224460

Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

MB Ice club, Budva

Hacijenda, latino bar, Budva

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Harašo, cafe bašta, Budva

Milenijum, restoran, Rožaje

Hemingvej, cafe bar, Nikšić

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Hot Moon, cafe, Budva +382 (0) 68 033078

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Ipad caffe 1 i 2, Podgorica +382 (0) 20 621850

Montenegro caffe pub, Podgorica

Island, plažni bar, Kamenovo

Montenegro Pub, Nikšić

Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385

Mtv, picerija, Petrovac

Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

MZ restoran, Podgorica, +382 (0)20 231206

Jazz club, cafe - bar, Nikšić

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

Jet ski, Kotor

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

K-2, picerija Nikšić

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

Oro di terra, restoran, Baošići, Herceg Novi +382 (0) 69 903330

Kalamper, restoran, Bar Kapetanova konoba, Rafailovići Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223 Kiss, Petrovac Knjaževa bašta, restoran, Bar Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704 Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011 Krušo, konoba, Herceg Novi Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717 L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511 La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130 La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648 Laguna, mliječni restoran, Berane Laguna, restoran, Podgorica Les Deux Magots cafe, Nikšić Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054 Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi Lugano,

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007 Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111 Pod murvom, restoran, Bečići Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414 Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579 Porto, Budva Portobello, cafe - bar, Kotor Portun, restoran Nikšić Poslastičare Fontane, Nikšić Premier, café - bar, Podgorica Presto pizzeria, Podgorica +382 (67) 630-631 Pržionica kafe Pause, Berane Regina, Tivat Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053 Ribarsko selo, Žanjice Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600 Ričardova glava, restoran - plaža, Budva Riječka Gostiona i apartmani Oktoih, Rijeka Crnojevića, +382 (0) 63 222008 Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805 Ritter, Cetinje Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323 Rocky beach, Utjeha, Bar Samba, restoran, Bar San Marino, restoran, Budva

konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442 Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982 Tajson, cafe bar, Rožaje Tani, Nikšić Tapas bar Las Ramblas, Bar The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347 Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070 Trattoria Giardino, restoran, Podgorica Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686 Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495 Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290 Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777 Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić Velvet Cocktail klub, Podgorica Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237 Verige 65, Kotor +382 (69) 65 65 75 Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277 Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968 Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003 Xaoc caffe, Podgorica XXL pansion restoran, Bar +382 (0) 30 364601 Zeleni gaj, cafe bar, Budva Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789 wasabi, Podgorica +382 (0) 20 220101; Bar +382 (0) 30 311043

Brendovi, proizvođači

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

San Remo, restoran picerija, Rožaje

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija

Ocaso club, Budva

Santa Marija, Bečići

Aleksandrija, Herceg Novi

P.C. Atrijum, Nikšić

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 67 514 550

Panini, Petrovac

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Skala Santa, konoba, Kotor

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Solila, plažni komleks, Tivat

Perla, Budva +382 (0) 68 808080

Sport Club, Podgorica

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Frikom

Piccoletto, fast food, Nikšić

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Fructal, Ajdovščina Slovenija

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica

Pizana, rest., Budva +382 (0)69 150150

Street, cafe bar Nikšić

horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145

Planet, cafe bar, Bar Plavnica +382 (0) 20 230944

Sv. Toma, plaža, Bečići

Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585 Freixenet

Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304

Svera, 131

članovi cm kluba

kimbo caffe, Kamnik, Skoplje, Makedonija Knjaz Miloš Ledo

Di bar, Budva +382 (0) 33 454104 Destilerija Zarić, Podgorica +382 67 175 175 Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901

Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624

Manuel caffe

Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910

Martex, Cetinje Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866 Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600 Next, Fresh&Co.

Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803 Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030 Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125 Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605

Nivea

Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554

Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308

Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000

Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766

Pernod Ricard

Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510

Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350 Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111 Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188 Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000 Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240 Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686 RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131 Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008 M-G Trade Podgorica 382 (67) 33 35 40 Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081 Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451 Orbico doo, Cetinje +382 (0) 41 232164 Pg Pak, Podgorica 382 (0) 68 880211 Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777 Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133 vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864 Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583 VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Preduzeća

voda voda, Vlado Beuaty bar, vinarija velimirović Danilovgrad +382 (0) 69 077180

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Distributeri, Zastupnici

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

Alo taxi, Podgorica 19700

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

Amon, rent a car, Budva

Bar kod, Podgorica

Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

CG Ex Mirage, Petrovac

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972 dar kozmetika, Beograd +381 (64) 646148198 132 Caffe Montenegro

Balloon,

Kotor +382 (0) 32 323030 Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250 Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223 Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834 Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500 Cogimar, Ljuta-Kotor Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746 Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933 Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206 Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024

Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403 K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722 K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431 Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170 Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280 Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

cosmetics market Podgorica +382 69 301126

Lf Spa , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668

Crnogorski Telekom, Podgorica 1500

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710

CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

Luštica bay, www.lusticabay.com

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Ljetopis Automotive doo (Mercedes-Benz), Podgorica +382 (0) 67 660660

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Maesto Line, Podgorica +382 (0) 67 660660

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Mercator-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

Metropolis, Podgorica

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

Mirax group +382 (0) 67 211000

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

Mixer, Italy

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382 Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588 goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001 Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444 Granulati, Bar +382 (0) 30 312601 Guardian, Budva +382 (0) 33 456040 Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009 Illusion Montenegro Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484 Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 Institut za istraživanja i projektovanja u privredi Beograd +381 11 6300751 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam, +382 (0) 33 410410

Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 M tel, Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Octopus doo, Bar +382 (0) 69 622243 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3,

članovi cm kluba

Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 Parah, Budva Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065 Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660 Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Privredna mreža Balkana, Beograd +382 (60) 30 45 600 Reklam, Herceg Novi Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286 Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448 Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060 Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115 Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719 Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123 Star taxi, Bar +382 (0) 30 316710 Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696 T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321 Studio Synthesis, Podgorica + 382 (0) 20 228083 Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 Telenor, Podgorica 1188 Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450 Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107 Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412 VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000 Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600 Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797 YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709 Veneta plamen, Podgorica, +382 (0) 69 661140 Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552 Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097 Zlatara Onyx, Budva Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

Opremanje

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776 Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819 Aragana, Bar +382 (0) 30 340055 Arti home centar, Bar

Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118 Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280 Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Kotor +382 (0) 32 331515 Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123 Migo, Vršac +381 (0) 13 800137

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114 Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892 Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077 ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625 Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770 Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181 Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064 Dakom, Podgorica DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717 Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072 Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010 Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831 Fadis, Bar +382 (0) 30 341703 Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841 Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222 Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508 Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330 Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152 Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405 Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145 Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402 Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115 IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873 Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227 Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863 Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504 Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150 Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315 La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135 La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100 Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447 M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745 Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128 Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415 Metrico Mont Centar,

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000 Nino dizajn +382 (0) 67 519080 Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874 Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603 Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917 Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340 Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279 Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999 Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442 Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650 Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011 Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136 Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185 Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344 Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064 Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596 Rapex, Bar +382 (0) 30 341244 Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814 Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367 Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301 Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804 Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100 Spa medica, Podgorica+382 (0) 67 835 565 Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742 Stiropak +381 (0) 18 803335 Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670 Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256 Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091 Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700 Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535 TMG, Veternik +381 (0) 21 823167 Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879 Velux, Beograd www.velux.rs Vg group, Bar +382 (0) 30 341733 Vibacom, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

Volcano kladionice Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451 Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Turističke agencije

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202 London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680 Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522 My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021 nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213 Planet tours, Podgorica +382 (0) 20 231008 Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182 Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Turističke organizacije i organi uprave

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Atlas tours doo Podgorica +382 (0) 69 014 259 Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300 Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493 Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001 Opština Budva +382 (0) 33 451451 Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413 TO Bar, +382 (0) 30 311633 TO Berane, +382 (0) 51 236 664 TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877 TO Budva +382 (0) 33 402814 TO Cetinje +382 (0) 41 230 250 TO danilovgrad +382 (0) 20 816015 TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820 TO kolašin +382 (0) 20 864254 TO kotor +382 (0) 32 322886 TO mojkovac +382 (0) 50 472428 TO nikšić +382 (0) 40 213262 TO Pljevlja +382 (0) 52 300148 TO Podgorica +382 (0) 20 667536 TO rožaje +382 (0) 51 270158 TO tivat +382 (0) 32 671324 TO Ulcinj +382 (0) 30 412333 Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240 TO žabljak +382 (0) 52 361802

133