Caffe Montenegro br. 144

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------------------------------

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske efikasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa

Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

Kompanija “RIBNICA COMMERCE” je osnovana 1989. godine i počela je kao uvoznik i distributer prehrambenih proizvoda. Tokom godina je izrasla u pouzdanog partnera na području veletrgovine prehrambenim proizvodima, profesionalnom opremom za velike trgovačke sisteme i ugostiteljstvo, dok se jedan dio poslovanja veleprodaje odnosi i na proizvode H.O.R.E.C.A. sektora.

Od samog početka, „RIBNICA COMMERCE“ na crnogorskom tržištu samostalno zastupa renomirane italijanske, austrijske, njemačke, poljske, slovenačke i druge firme nudeći bogatu paletu artikala uz najbolji odnos cijene i kvaliteta. Održavajući dobru i kvalitetnu saradnju sa najpoznatijim dobavljačima i proizvođačima, ostvarila je povoljne cijene i na taj način postala još pristupačnija krajnjem potrošaču. Uz mogućnost kupovine velikog izbora artikala, nudi i brzu, kvalitetnu uslugu besplatne dostave na cijeloj teritoriji Crne Gore.

Distributivnu mrežu Ribnice Commerce čini baza od nekih 2000 kupaca. Prije svega, to su trgovački lanci, samostalne trgovačke radnje, kao i veliki broj ugostitelja. U toku trajanja ljetnje turističke sezone taj broj se poveća na oko 3000 kupaca. Cjelokupno snadbijevanje robom se vrši iz centralnog magacina koji je stacioniran u Podgorici na 5000m2 u kome se nalazi i prostor za skladištenje komorske robe. Što se tiče HORECA sektora, Ribnica Commerce je ekskluzivni distributer italijanske espresso kafe SEGAFREDO i engleskog čaja Ahmad tea za Crnu Goru.

Kada je u pitanju trgovačka oprema, može se pohvaliti dugogodišnjim iskustvom u opremanju i montaži različitih vrsta prodajnih objekata, od lanaca supermarketa, preko mesara, pekara, poslastičara i slično. Od ugostiteljske opreme u ponudi ima: termičku opremu, peći, rashladnu opremu, neutralnu opremu, vešeraj, mašine za posuđe, barska opremu, sitan inventar, aparate i mašine za kuhinju, hotelsku opremu za sobe, hotelski inventar za bilijarske stolove i prateću opremu. toalete, bilija

Zelenika bb,81000 Podgorica, Montenegro tel: +382 20 669 318; fax:+382 20 669 316 е-mail: ribnica@ribnicacommerce.com www.ribnicacommerce.com

RIBNICA COMMERCE, MEĐU SVOJIM PARTNERIMA, OVOG PUTA IZDVAJA: LOTUS je osnovan u Trevizu u Italiji, 1985. godine, kada počinje sa proizvodnjom termičke opreme za manje ugostiteljske objekte. LOTUS oprema se veoma brzo izdvojila zahvaljujući prepoznatljivoj funkcionalnosti sa malim dimenzijama. Ubrzo potom, LOTUS širi svoju proizvodnju na linije profesionalne opreme dubine 65, 70 i 90 cm a zatim započinje razvoj monoblokova inovativnih sistema za kuhinje: restorana, lokala, hotela.

Vremenom, LOTUS proširuje asortiman proizvoda kroz projektovanje, proizvodnju i distribuciju opreme za sve tipove ugostiteljskih objekata. Razvoj kompanije kroz orjentaciju na klijente svih dimenzija doveo je do dobrog pozicioniranja na tržištu, na kom se oduvijek izdvajala dinamičnošću i inovativnim kapacitetom.

LOTUS danas raspolaže objektom površine preko 8000m2 sa ciljem da uspješno snadbijeva i prati preko 2000 klijenata u Evropi i širom svijeta.

Iz širokog asortimana LOTUS proizvoda, izdvojili bismo SuperLotus 70 i HiperLotus 90 koji svojim karakteristikama omogućavaju bolje performanse, trajnost i pouzdanost.

U okviru serije Super Lotus 70, debljina o inox-a je 20/10 čime je omogućeno postizanje visokog kvaliteta i sigurnosti.

Takođe, spojevi između elemenata su neprimjetni, izbjegavajući na taj način lajsne a stavljajući akcenat na praktičnost, kvalitet, estetiku i funkcionalnost.

Serije SuperLotus 70 i HiperLotus 90 sadrže kontrolne table koje su otporne na vodu, a odlikuju se posebnim i inovativnim tasterom koji omogućava postizanje IPX5 nivoa zaštite od vode.

LOTUS SPA, 100% italijanska kompanija ulaže u konstantna poboljšanja radi održavanja visokog kvaliteta kako sopstvenih proizvoda tako i usluga a sve sa ciljem održavanja zadovoljstva kupaca I kontinuiranog širenja svog učešća na svjetskom tržištu.

MART JE kad je MonteVino • će se predstaviti vinarije iz 15 zemalja • imaćete priliku da se upoznate sa 565 vinskih etiketa • 35 najprestižnijih svjetskih destilerija će vam ponuditi da

Već osam godina sredina marta mjeseca je rezervisana za najveći i najznačajnji vinski događaj koji se organizuje u Crnoj Gori - „MonteVino“.

Organizatori: „Nacionalno udruženje sommeliera Crne Gore“ i „Vinska akademija Crne Gore“’ i za ovu godinu su uspjeli da obezbijede učešće na Salonu najeminetnijih vinskih proizvođača iz cijelog svijeta.

Ovogodišnje "MonteVino" će pokazati koliko je ojačala vinska scena u našoj državi, a učešće će uzeti rekordan broj vinarija iz Crne Gore, koje svojim kvalitetom zaslužuju da se nađu na ovoj prestižnoj manifestaciji.

degustirate 121 etiketu svojih najboljih proizvoda

• biće organizovana i 4 reprezentativna Master Classa, te 4 vinske radionice, na kojima će se probati vina iz probranih berbi, uz vertikalne degustacije, koje će pratiti renomirani svjetski predavači.

• Ocjenjivaće se crnogorska vina a sam žiri će sačinjavati najeminentnije vinske sudije iz Evrope.

Rezervišite na vrijeme svoje mjesto i budite dio najveće vinske čarolije u Crnoj Gori, planirajte da 16. i 17. mart od 12-20h budete u hotelu "Hilton Podgorica Crna Gora".

Dobrodošli!

Tel/Viber: +382 69 012 222 / Bandići, 9 km od Podgorice / tkchallenge.com/

sadržaj

12

32

16 22

12 Sasvim lično:

Volite se(be) Crnogorci 14 Caffe Montenegro preporučuje 16

Hot lista 2018. u vođenju barova i restorana : Isprobajte svjetske novitete

22

Restoran Mayka u Podgorici: Kod Mayke

30 Caffe Montenegro preporučuje 32 Stranac u Crnoj Gori: Sissi Samec – Tim lider :

Sjever – VELIKi potencijal za MALI turizam 44 Radost kuvanja zdrave hrane::

Don’t worry, eat happy 46 Svijet sireva::

Uvijek poželjni na stolu 52

Naslovna strana: balkan grill restaurant

50

Memorijal „Safet Mavrić-Ćako pohod na Hajlu 2018.:: Odavanje pošte i podsjećanje na vječiti oprez na planini

64

78

52 50 Gastro savjeti 56 Turizam u ruralnim sredinama:

Najiskreniji vid turizma 64 Mjesta koja meni znače: Neda Ivanović,

direktorica TO Bar:

Bar - dvije čarobne obale pune blaga 70 Recepcioner nije lako biti 76 Neobično takmičenje u Podgoricii:

Čija je najljepša brada 78 Putopis: Kopenhagen (Danska):

Realna bajka 85 Sent Moric:

Mondensko mjesto s punim pravom

44

98 Dr trade: Jedva čekamo ljeto:

Hoteli – spremajte se 108 CM klub

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

IMPRESUM

56

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević, Ana Đurković / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

Volite Se(be) crnogorci O Crnoj Gori đe god da sam - pričam sa uzbuđenjem. Vazda emotivno, pa i kad razgovaram sa mojim Crnogorcima o njoj. Pričam i o dobrom i lošem sa ljubavlju. Ja nemam nikog do Crnu Goru, mogu poći i doći, i đe god da sam, znam đe sam, odakle sam i đe pripadam. I tako sam ponosna na ljepotu življenja u svojoj zemlji iako u većini zemalja ne znaju za Montenegro. Ne śekiram se, lijepo im objasnim... Pa kad neki od stranaca dođu ođe i da ostanu da žive „iako su nam mnoge stvari infrastrukturne nijesu neriješene, itd.“ . Ipak im se sviđa „lakoća življenja“ ispod ovog neba i to prevagne... Neka, tako i treba. Mislim da nas novi mentaliteti uče mnogo čemu. Prvenstveno tome koliko smo stvarno nagrađeni prirodom.

Podstiču nas da se probudimo i osvrnemo, jer primjećuju istinu - da smo nezainteresovani i ne cijenimo sebe – mislim na svoju zemlju. A to je isto.

Ja do Crne Gore kao svoje, druge zemlje nemam... mada je ona tačkica Zemlje planete i ne pripada nikom do toj planeti koja nam je svima dom. Ođe mi je korijen, tu sam zasijana od śemena ođe nastalog, tu sam izrasla... pa neću sipati u svoj korijen sonu kiśelinu...

Ali isto tako neću smeće stavit đe ne treba pa iako nema mjesta za njegovo odlaganje, neću voziti kao da sam jedina na putu, ni prolaziti kroz crveno je mi je ćeif i onda pokušati mitom poniziti policajca...

Neću smeće prilikom vožnje izbacivati uz put da udari nekome u šoferšajbnu

14 Caffe Montenegro

pa da ga ubijem i uopšte neću, sačekaću da ga bacim đe je smeću mjesto. Neću držati psa kao reklamu da volim životinje pa to potvrđuje da sam brižna za sve napuštene životinje i pisati o tome kako bih dala sebi na važnosti. Neću okrenuti glavu od mrtvog konja pored puta i reći kako zasmrđe srtrvina no ću zvati telefonom sve od policije do svake inspekcije... Neću reći da je u redu da na plaži na kojoj je stotine kupača ima jedan wc u

Svega ispod ovog našeg neba ima. I zima ne mora biti hladna ako nećeš, i ne moraš baš na Bali da ideš no fino pokraj naše obale neđe sa Suncem pod ruku šećeš, a ako snijeg voliš ne moraš da patiš za njim, nego se za samo sat vremena odvezeš do prve planine i - hop uskočiš u skije... Jer iako smo ekonomski – siromašni, sve nam se to može

stanju javnog klozeta u Indiji... pa makar mi brat bio zakupac te plaže. Neću držati smeće ispred vrata u zgradi jer mi je lijeno da ga ponesem do kontejnera pored kog prođem sto puta dnevno... Neću reći da ću nešto uraditi, a znam da neću...

Neću preticati na punoj liniji, ne zasto jer ne smijem, nego jer da treba tu preticati tu bi bila isprekidana linija. Neću ćutati kad treba progovoriti, jer ispred mene vozi vozač cik-cak pijanom putanjom a pozadi ima i bebu... pozvaću policiju. Ali, nikad ništa špijunirati. To nije špijuniranje. Ponašam se kao što mi savjest nalaže a tako nekako i Zakon predlaže...

A mogla bih da se ponašam sasvim suprotno i nikom ništa... možda neku sitnu kaznu neđe da zakačim ili ni to... Neću žvaku bacati na zemlju, ni opušak, ni papirić... neću okretati glavu od deponija, no ih fotkati i pričati o njima jer postoje...

I radiću dva posla ako treba, da bih iole pristojno živjela a ne da glumim dobar život uz dvosatno ispijanje dojč kafe u trenutno aktuelnoj kafani i to na tuđ račun ako ikako može. Sve ovo izgleda banalno iako je aktuelna realnost. Pogotovo kad priča odrasla osoba. A mi odrasli bi trebali naučiti svoju đecu da ne rade ništa što nije dobro za ovu zemlju u kojoj žive, koja im pripada i pripadaju joj... Ne treba meni niko da dođe iz inostranstva niti da ja odem u inostranstvo da bih promijenila mišljenje o nečemu ili postala svjesna da ođe mnogo toga može što se ne smije. Da se razumijemo, ja pričam o ekologiji, turizmu i ljubavi. A isto tako ne treba meni niko da priča koliko toga

Mi smo bistra nacija, brzo učimo, u drugim zemljama brzo pokažemo pamet i prilagodljivost, pa naučimo i ođe sebe da volimo. Da nam ne šalju eksperte i za to

lijepog ođe možeš što ne možeš tamo đe su Zakoni zaista ispoštovani. Tamo ne možeš da živiš po osjećaju no po Zakonu bajo moj... A zakoni i jaki sistemi su zaista bitni. Oni Zakoni koji su napravljeni da moraju biti poštovani. A mi ođe kao i svuđe na svijetu poštovaćemo ih samo ako se kažnjavamo, udarimo po novčaniku, bez „izvini“ i „moram“ i da stvarno budu isti za svakoga.... Udri cifru i kazni i kad se žvaka baci na zemlju pa će treća generacija shvatiti da to nije što ne smije, nego što sebi čini loše. Ne treba nas niko učiti tome. Mi se brzo naviknemo na zakone u zemljama đe se ne smije i ne radi ništa što ne valja. Mada neki zemljani sa tih koordinata đe sve funkcioniše i sve je čisto, i staklo se odlaže i papir itd. samo đe je za to određeno mjesto, selektira i reciklira..., ođe bacaju kese otpada đe stignu, a kod njih ni kese ne koriste jer je to neekološki.... Lako se naviknu na ono naše olako dopuštanje „ne moraš to kod nas“. E pa ja sam prvo za moranje, novčana kazna da pretrneš od nje i dobro je zapamtiš, pa dako tad nećemo iako nam se može... I dako do tad mi ovu

zemlju istinski zavolimo a ne samo da je simpatišemo. I ništa mi nema grđe no kad mi stranci pričaju koliko mi ne volimo svoju zemlju a koliko nam je ljepote i privilegija dala, sunca, neba, mora, planina, rijeka, snijega, šuma, jezera... i najzdravije hrane na svijetu koju ne moramo pravit tako da bude zdrava, jer je sama od sebe zdrava. Svega ispod ovog našeg neba ima. I zima ne mora biti hladna ako nećeš, i ne moraš baš na Bali da ideš no fino pokraj naše obale neđe sa Suncem pod ruku šećeš, a ako snijeg voliš ne moraš da patiš za njim, nego se za samo sat vremena odvezeš do prve planine i hop - uskočiš u skije... Jer iako smo ekonomski – siromašni, sve nam se to može. Jer nam je to baš ova naša zemlja omogućila.

pa valjda treba da je volimo jer je niko ne može voljeti ko mi i ne bi trebalo o tome ni raspravlajati, a ne da nas uče kako da se zavolimo. Volite čitav svijet idite svuđe... ostanite tamo ako vam je bolje i ljepše, a vi što ste ođe ne kukajte za kulturom i finoćom drugih, dostignućima i postignućima, ništa oni nijesu bolji od nas, samo više vole svoj komad zemlje, rade za njeno i svoje dobro i iznad svega cijene sebe.

U pamet se Crnogorci da nam svak ne pametuje pa i ko pametniji od nas nije, a voli da ga naše Sunce prigrije, makar na određeno, i priča nam kako mi nemamo pojma kako nam je lijepo i naplaćuje nam tu priču.

Mi smo bistra nacija, brzo učimo, u drugim zemljama brzo pokažemo pamet i prilagodljivost, pa naučimo i ođe sebe da volimo. Da nam ne šalju eksperte i za to.

Ovo iznad nas je naše nebo, ovo dolje smo mi njeni kojima je dala mnogo više no drugima njihovi komadi zemlje,

15

caffe preporučuje

pripremila: ana đurković

#1

Alternativa mesu

Iako još uvijek nije dostupan, him (na engleskom “heme”, riječ grčkog korijena koja se odnosi na krv) je poslednja riječ gastro nauke i mogući iskorak ka zelenijoj i održivijoj altenativi mesu i tradicionalnoj proizvodnji. Ovaj projekat “Impossible Foods”-a otišao je dosta daleko pa naučnici već uspijevaju da u svoje ukusne i zdrave povrćne burgere, koristeći him, dodaju onaj kvalitet koji nosi meso, ne samo u pogledu hranljivosti već ukusa, teksture i sočnosti.

#2

#3 Muzički odmor

Etno džez klub Sejdefa u Stanka Dragojevića u Podgorici postalo je mjesto prepoznatljivo po dobroj muzici. Lokalni bendovi sa kvalitetnim repertoarima, dobre svirke, gostovanja velikih regionalnih umjetnika i bendova, nešto su što je postalo standard u ovom klubu pa je praktično svake noći moguće naići na odličnu atmosferu koja je odmor od prilično jednolične noćne scene glavnog grada. Zapratite Sejdefu na fejsbuku i budite u toku sa neđeljnim programom.

čajevi su opet in Dobre vijesti za sve one koji više uživaju u šolji dobrog čaja! Ovaj napitak trenutno je popularan kao nekad u kolonijalno doba ali ovaj put na sceni su nevjerovatne kombinacije biljnih, voćnih, aromatizovanih zelenih i crnih čajeva.

Mirisni, ukusni, topli i zdravi, čajevi doprinose dobrom funkcionisanju organizma a sada postoji cijela jedna globalna kultura uživanja u šoljici čaja.

#4

Modenski uticaji

Modena, mali grad u Italiji, Meka je savremenih gastronoma.

Ona je rodno mjesto balzamiko sirćeta, nudi najbolju selekciju Parmiđana na svijetu, tortelini su njena lična karta a sada ima i ambasadora, kuvara Masima Boturu koji je njeno najautentičnije dijete. Botura je trenutno najuticajniji kuvar na svijetu koji prenosi filozofiju jednostavne hrane i tradicionalnih načina pripreme.

16 Caffe Montenegro

USKORO

MANIFESTACIJA ČOKOLADA&VINO Kraj februara će i ove godine biti u znaku najomiljenijih zadovoljstava svih hedonista: čokolade i vina.

Peto izdanje, sada već veoma popularne manifestacije Čokolada&Vino biće organizovano tokom vikenda, 24. i 25. februara, u centralnom atrijumu podgoričkog šoping mola Delta City.

Posjetioci iz svih krajeva Crne Gore i ovog puta će imati priliku da se upoznaju ponudom proizvođača, uvoznika i distributera čokoladnih proizvoda i vina, dostupnom na crnogorskom tržištu. Učesnici manifestacije prezentovaće svoju ponudu, organizovati degustacije i promotivnu prodaju, a posjetioci će imati priliku da uživaju u ukusima ponuđenih proizvoda i tako se na najbolji način upoznaju sa kvalitetom ponude izlagača. karakter, već će posjetiocima Kao i ranijih godina, ova manifestacija neće imati samo izložbeno-prodajni karakte ponuditi i zanimljive prateće sadržaje poput uparivanja čokolade i vina, prepoznavanja vina na slijepo, edukativnih prezentacija, radionica, nagradnih igara i zabavnog programa.

Organizator manifestacije je podgorička agencija Memento marketing i komunikacije. Više informacija može se pronaći na Facebook stranici Čokolada&Vino i Instagram nalogu @cokoladaivino

Jovana Ćetkovića 10, 81000 Podgorica tel: +382 (0) 69 38 38 58 e-mail: tatjana@memento.co.me

Hot lista 2018. u vođenju barova i restorana

Isprobajte

svjetske

priredila: marta jovićević

novitete Najbolji restorani i barovi su oni koji postavljaju trendove, ali i oni koji biraju određeni trend i prilagođavaju ga sebi. Pronalaze načine da ljudima daju nešto novo i uzbudljivo. Naravno, ni jedan restoran ne može usvojiti baš sve najnovije trendove. Najbolji pristup je pronaći jedan ili dva koji se najlakše mogu prilagoditi vašem brendu. To može biti nešto jednostavno kao što je, recimo, nuđenje neke stavke iz menija samo u određenom vremenskom periodu, ili baziranje menija sa akcentom na jednu određenu namirnicu (recimo avokado) itd.

18 Caffe Montenegro

Hrana i piće Gosti sami kreiraju jelo i piće Gosti su postali izbirljivi. Kad je riječ o trendovima u 2018. godini, gosti sve više gledaju na menije kao šansu da biraju sastojke – ne kao listu unaprijed postavljenih jela i pića.

Kako isprobati: Uvedite digitalnu verziju menija na tabletima gdje su uključeni svi dodatni, prilagođeni dodaci i opcije.

Pronađite svog “jednoroga”

Starbaksov “Jednorog frapućino” se pojavio u proljeće 2017. godine i rasprodat je u par dana. Postao je vizuelni statusni simbol – i u stvarnom svijetu i virtuelno.

Neonsko-plava, pink i ljubičasta boja zapala je za oko i postala Instagram senzacija preko noći. Da uplovite u online restoranske i bar trendove 2018. godine, kreirajte svog “jednoroga”. Nešto što će gosti jedva dočekati da pokažu.

Kako isprobati: Držite se svog koncepta, ali uzmite jednu stavku iz menija i dovedite je do ekstrema!

Napravite je “hvalisanja-vrijednu” i fotogeničnu: da li će dobro izgedati na Instagramu? Hoće!

Brza hrana je sve popularnija

Pogledajte što se sve nudi od brze hrane kad kreirate svoj meni. Recimo, naćosi i girosi ali sa gumanskim zaokretom! Gosti su gladni autentičnog, etno ukusa koji će se posluživati za vrijeme “happy hour-a”.

Kako isprobati: Meksička brza hrana uparena sa različitim vrstama roze vina, ili hot dog sa domaćom kobasicom i tri vrste sosa...

#1 hot trend

Hiper-lokalno (na primjer bašta u sklopu restorana sa povćem i začinskim biljkama, kraft pivo, domaći prozvodi..)

19

Fancy led Veliki čisti komad ručno obrađenog leda je stil koji ćemo gledati u 2018.

BARMENI Bez obzira koji tip bara vodite – inter akcija sa gostom treba da odražava ambijent i atmosferu prostora. Dajte prostora barm enu da pokaže svoju ličnost i on će vam pom oći da napravite ličnu konekciju sa gostima koji to uvijek cijene.

Bez glutena

Bezglutenska hrana je trend koji je u stalnom porastu. I ne samo ona već i druge „lifestyle“ dijete: paleo, veganska, organska..

Kako isprobati: istaknuti “GF” simbol pored jela u meniju, “V” za vegansko, itd…

#2 hot trend

jednostavnost: vraćanje osnovama Gosti žele fotogenične restorane i barove Jedan od najvažnijih aspekata koji mlađe generacije uzimaju u obzir prilikom izlaska je instagramski potencijal restorana, ili dekor dovoljno privlačan za objavljivanje na društvenim mrežama. Dakle, imajte u vidu koliko su prostor i elementi u njemu fotogenični, ako ciljate mlađu populaciju.

20 Caffe Montenegro

Kuhinja bez otpada

Osim zahtjeva za lokalno i prirodno uzgojenom hranom, korišćenjem svježih namirnica i njihovom minimalnom obradom, sve se više pazi i na smanjenje prehrambenog otpada. Novi trend, koji se sve više prihvata je priprema jela korišćenjem svakog jestivog dijela namirnice – „od korijena do lista“, kao i pametno korišćenje ostataka hrane.

dekor i atmosfera

Instant ažuriranje enterijera Pantonovom bojom godine - zelenom

Panton je objavio “boju godine” i to je uvijek pun pogodak. Ali obično je potrebno da prođe još jedna godina da bi trend boja zaživjela. Kao što je bio slučaj sa “millennial pink” koja je predviđena za boju 2016. godine, a bila je najtrendi boja u 2017. godini. Tako će i Pantonova “fresh greenery” vladati u 2018. godini. Inkorporirajte svježu, prirodnu zelenu boju u enterijer.

Kako isprobati: Svijetla ali prirodna zelena - koristite sukulente i paprat. Akcentujte jedan zid zelenom bojom. Koristite zelene salvete ili provucite zelenu kroz dizajn menija.

Domaćinska priča

Jedan od ključnih trendova u 2018. godini. Integrišite domaćinski koncept u enterijer i akcentujte sa ručno rađenim detaljima Kako isprobati: Servirajte turu pića na ručno rađenim drvenim daskama. Nabacite rustični izgled: Poslužite predjelo na dasci za rezanje. Opremite restoran ili kafić kod lokalnog zanatlije sa grnčarijom i drvenim radovima. Poslužite kafu u ručno rađenim šoljicama.

#3

Lokalno proizvedna pića (vina,piva…)

hot trend 21

Metal - najveći trend kad je oprema za barove u pitanju je – metal! Neki kažu da je najvjerovatnije proistekao iz industrijskog trenda koji je do skoro vladao u enterijerima. Kovane i četkane završne obrade oplemenjuju izgled metalnih šolja, šejkera, pa čak i martini čaša. Čak se mogu pronaći i ruske bakarne krigle za upečatljivu prezentaciju koktela.

#4 hot trend Prirodni sastojci, prečišćen meni Kreirajte sadržajan newsletter restorana ili bara koji vodite Fotografišite svoj omiljeni magazin. Sadržaj se mijenja, ali rubrike ostaju iste – kao što je pismo urednika. Pristupite na isti način sa svojim newsletterom koristeći ove ideje: Menadžerova (vlasnikova) pozdravna riječ – neka bude kratka, slatka i lična.

Budući iventi: Popišite spisak događaja. Idite korak dalje i linkujte sa Facebook kreiranim iventom kako bi gosti mogli rezervisati na

22 Caffe Montenegro

vrijeme.

Noviteti u meniju – opišite ih što detaljnije i živopisnije.

Pitajte šefa (barmena) – klijenti mogu podnijeti pitanja na koje će dobiti odgovore u sledećem newsletteru.

Zabavne činjenice – Podijelite zabavne činjenice jednog od članova osoblja.

Napišite svaku stavku posebno u kratkim paragrafima, ne više od 250-300 riječi (kraće je još bolje).

Fokus na iventima Pokažite srce

Kad su iventi u pitanju, jedna tema je uvijek prisutna. Gosti žele da pokažete ljubav i saosjećanje kroz humanitarne poteze.

Kako isprobati: Svakog mjeseca dozvolite gostima da glasaju o lokalnoj dobrotvornoj organizaciji kako bi dobili popust od 10% posto I (ili) sponzorišite dobrotvorni događaj, pridružite se trci (šetnji) i vaš biznis će biti zapažen.

#5 hot trend Iventi uživo!

Ide se korak dalje, ne staje se samo na iznajmljivanju benda. Budite kreativni sa iventima u 2018. godini.

Kako isprobati: pozovite lokalnog umjetnika koji će slikati ulje na platnu uživo.

Inspiracija brzom hranom

Sedmica Zaljubljenih u hotelu Regent Porto Montenegro (12. - 18. februar 2018.)

Obradujte voljenu osobu večerom ili noćenjem tokom Sedmice Zaljubljenih.

Uživajte u jedinstvenom ambijentu romantičnog Dining Room restorana, a veče započnite čašom šampanjca uz magičan zvuk violine.

Večera: 30€ po osobi

Noćenje: 120€ za dvije osobe

UČESTVUJTE U NAGRADNOJ IGRI Osvojite večeru za dvoje tokom Sedmice Zaljubljenih 1. Podijelite objavu hotela Regent Porto Montenego na vasem Instagram Story-ju.

2. Tagujte hotel Regent Porto Montenego i Caffe Montenegro.

3. Pobjednika ćemo proglasiti 11. februara.

E. reservations.pm@regenthotels.com T. +382 (0) 32 660 660 W. www.regenthotels.com/regent-portomontenegro

Restoran Mayka u Podgorici

24 Caffe Montenegro

tekst: ana đurković

Zamisli svoj grad na starim fotografijama i iz crno-bijelih dokumentaraca… Zamisli tople sobe kuće u kojoj se kamen i drvo nadopunjuju onoliko koliko treba…

Zamisli luster retro dizajna koji te podsjeća na djetinjstvo i fotelju ispod njega, kao što su nekad bile…

Zamisli onda kamin koji iskriči tek toliko da znaš da je vani dosta hladno. Zamisli miris dok čekaš ručak… Zamisli majku…

kod

mayke 25

restoran mayka - Brijeg ćukovića 14

S

vima nama nekad treba onaj trenutak sjete, nostalgije za danima koji su davno prošli, kada je vremena bilo više, kada teme nijesu bile tako trivijalne a društvo rijetko. Tada se sjetimo doma, svoje kuće, kutka, svih onih sitnica koje su činile jedno vrijeme, koje nijesu bile za bacanje.

Tada poželimo onaj poseban ukus tek spremljenog ručka, kolača po starom receptu baba. Poželimo da se zavalimo sa nekom tihom muzikom u pozadini, čitamo, razgovaramo, dokoličimo, odmaramo. Danas, u Podgorici postoji takvo mjesto, dom za svakoga i po svačijem sjećanju. Restoran modernog tvista na najvoljeniju riječ u crnogorskom jeziku - Mayka.

Ako živite u Podgorici, ili je dobro poznajete, budete li prošli preko mosta Bratstva i Jedinstva, gledajući u pravcu Banje i Brijega Ćukovića, primijetićete nešto novo - lijepo osvježenje fasade stare dračke kuće i veliki natpis Restoran Mayka. Upravo tu, na broju 14 svoje mjesto našao je ovaj, poslednji u nizu dodatak gastro sceni grada. U moru dizajnerskih restorana širom grada koji nose tu istu, sada popularnu dozu “fore”, čini se nefer za Mayku reći “u nizu” jer restoran izgleda kao da ima dugogodišnji staž i patinu kamena i drveta koju stvara

26 Caffe Montenegro

samo iskustvo. Sam ambijent dijela grada koji su svi zaboravili a koji krije neke od najljepših dragulja podgoričkog života, nagovještava sasvim drugačiju priču. “Namjerno smo odabrali ovu lokaciju za restoran, želeći time da oživimo i skrenemo pažnju na dio grada koji je potpuno zanemaren”, objašnjava Mićo Blagojević, vlasnik restorana.

Oni koji su imali prilike da posjete etno selo Montenegro u Breznima odmah će biti na svom terenu jer isti, domaćinski, duh krasi i ovo, novo poslovno dijete porodice Blagojević.

Sam ambijent dijela grada koji su svi zaboravili koji krije neke od najljepših dragulja podgoričkog života, nagovještava drugačiju priču

27

Kada uđete u Mayku imate osjećaj da dolazite nekome u kuću: na ulazu nasmijano osoblje poželi dobrodošlicu i pokaže prostor koji je koncipiran kao prava kuća u kući - vaše je da odaberete sobu za koju ste najviše raspoloženi. Veliki kamin od masivnih greda, kamena i cigle, stari predmeti, babin escajg za posebne prilike, besprijekorno zategnut stoljnjak, lampe, slike na zidovima, sobne biljke - sve evocira bliske uspomene, budi nostalgiju...

jedna od soba kod mayke

I zaista, kada uđete u Mayku imate osjećaj da dolazite nekome u kuću. Na ulazu vam nasmijano osoblje poželi dobrodošlicu i pokaže prostor koji je koncipiran baš kao prava kuća u kući a vaše je da odaberete sobu za koju ste najviše raspoloženi. Veliki kamin od masivnih greda, kamena i cigle, stari predmeti, babin escajg za posebne prilike, besprijekorno zategnut stoljnjak, lampe, slike na zidovima, sobne biljke sve evocira bliske uspomene, budi onu nostalgiju sa početka priče. Kod Mayke nećete naići na glasnu muziku, hitove

28 Caffe Montenegro

sa svih kontinenata, to nije mjesto za noćno lumpovanje i provod do zore. Zvuci nježnih melodija odsviranih na klaviru ili violini, bez pompe pojačala i efekata, nenametljivo i tiho, ono su što daje posebnu čar atmosferi Mayke.

Mićo je uvijek raspoložen da poželi posebnu dobrodošlicu svojim gostima, onako kako treba, domaćinski i od srca.

Objasnio mi je da mu je to neobično važno jer Mayku zaista osjeća kao svoju kuću. Njegov karakteristični humor, zbog kojeg je etno selo postalo nadaleko poznato, nije izostao ni ovdje

pa je jedan od promotivnih slogana koji je zaintrigirao mnoge bio: “Konačno će svaki oženjeni muškarac u Podgorici moći da jede kod majke bez griže savjesti.” Slogan je bio pun pogodak pa su mnogi došli da probaju hranu, pa čak i majke i supruge, bez griže savjesti. Istim rukopisom napisan je i meni restorana pa su tako predjela - prije jela (logično), pašta - pa šta?, rižoto - rižo - to!

Smijeh je odličan uvod u dobro jelo a neke će vas stavke menija do suza nasmijati: doručak od jaja - “pogoresmo”, “jaja na oči”, popara sa skorupom

Slogan “Konačno će svaki oženjeni muškarac u Podgorici moći da jede kod majke bez griže savjesti” bio je pun pogodak pa su mnogi došli da probaju hranu, pa čak i majke i supruge, bez griže savjesti

29

“masna lica”, “Durmitorac i tanjir za dvije osobe”, predjelo “za majkinog sina”, sendvič “volim mladu piletinu”, lignje punjene ga(m)borima. Šalu na stranu, meni Mayke prilično je ozbiljna stvar. Uz tradicionalna crnogorska jela, selekciju sireva karakterističnih za određene krajeve zemlje, standardne ponude zasnovane na univerzalnim jelima, Mayka, kao svaka majka, ima nekoliko svojih tajni: crnogorski suši, suve šljive sa gorgonzolom rolovane u slanini, šumarev rižo to!, čorbu od koprive i blitve, domaće zdrave sokove i čajeve.

Svoje priznanje dobile su i savremene majke, pa tako kod Mayke možete jesti i „nacionalnu vegetarijansku kuhinju“ i jela sa povrćem i kombinacijama zdravog zrnevlja i ulja, različite namaze i salate.

Kuhinja svake majke je posebna ali ova, univerzalna Mayka nosi ponešto za sve koji dođu na ručak i to sa posebnom brigom jer u njenim jelima nema margarina a svo meso i povrće garantovano je uzgajano na selu i nabavljeno od lokalnih proizvođača što je još jedan doprinos Mayke zajednici i odraz odgovornosti koju bi svi trebali da nosimo. Zato, kada vas stignu oni dani nostalgije i sjete, kada se zaželite majčine kašike, pođite do Mayke jer ćete se tamo osjećati kao kod kuće

30 Caffe Montenegro

Uz tradicionalna jela, selekciju sireva karakterističnih za određene krajeve zemlje, standardne ponude univerzalnih jela, Mayka, kao svaka majka, ima nekoliko svojih tajni: crnogorski suši, suve šljive sa gorgonzolom rolovane u slanini, šumarev rižo to!, čorbu od koprive i blitve, domaće zdrave sokove i čajeve

Kad vas stigne nostalgija i sjeta, kada se zaželite majčine kašike, pođite do Mayke jer ćete se tamo osjećati kao kod kuće 31

caffe preporučuje

#5

trendovi pripremila: ana đurković

Moćni sosevi

Jednostavni, bogati, zanimljivi i jednostavni - sosevi, namazi i prelivi su uvijek aktuelni i pogodni za sve, bilo da imate nenajavljene goste, bilo da želite oformiti jednostavan meni uz piće u baru. Namaz od maslina trenutno je popularan jer su masline sada prispjele - ukusne i svježe. Priprema se jednostavno - blendajte različite vrste maslina uz malo maslinovog ulja, dodajte kapare, balzamiko sirće, dižon senf, inćune i malo bijelog luka. Dobijenim namazom premažite zapečeni hljeb, čips od krompira, poslužite ga kao dip.

#6 Nova noma nije izgubila ništa od svog prijeđašnjeg kvaliteta - naprotiv, dobila je još više kroz nove metode, filozofije i pristupe. Svoju gastro godinu podijelila je na tri sezone, svaka će pratiti sastojke koji su tada u aktuelni, najkvalitetniji i najdostupniji. Trenutno je, do maja, na snazi meni koji slavi skandinavsku morsku hranu a sljedeći je povrćni meni koji će pratiti tople mjesece i slaviti najrodnije doba godine. Ako se nađete u Danskoj i uspijete obezbijediti rezervaciju ovo je jedinstveno iskustvo koje se ne propušta.

#7

Koala u Podgorici Malo, šarmantno, otvoreno tri su riječi koje opisuju pravi mali, skriveni dragulj podgoričke ugostiteljske scene.

Koala bar nalazi se u City kvartu i mjesto je intimne, tople i udobne amosfere koja mami osmjeh na lice. Lokal je potpuno pet friendly što je rijetkost u Crnoj Gori. Odlična kafa, selekcija pića, kraft piva, dobro uklopljeni detalji i lijep dizajn dovoljan su razlog da potražite Koalu (Studentska 43, Podgorica).

32 Caffe Montenegro

Stranac u Crnoj Gori: Sissi Samec - Tim lider

Sjever

ima

za

potencijal

34 Caffe Montenegro

mali turizam

Sissi Samec je Austrijanka koja je nakon mnogih profesionalnih angažmana širom svijeta došla u Crnu Goru 2017. godine da radi na poziciji Tim lidera na projektu koji se finansira iz EU fondova u vezi sa biodiverzitetom i zaštitom prirode. Cilj projekta je postavljanje temelja za buduću mrežu „Natura 2000“ kao jedan od preduslova za članstvo u EU i izgradnja kapaciteta za proglašenje i implementaciju. Dosta je radila u zemljama Balkana i poznaje naš mentalitet, ali kroz posao i život ovdje izuzetno je upoznata sa prednostima ali i manama razvojnog puta Crne Gore koje je zabrinjavaju. Poznaje našu zemlju odlično u svakom pogledu, ali najviše voli mala neistražena mjesta, originalne katune, pašnjake... onaj sačuvani autentični način života i prirodu tih krajeva. Posmatrajući sjeverni dio zemlje otkrila je veliki potencijal za mali turizam, mjesta gdje bi ljudi usporili i uživali u tišini prirode. tekst: sanja golubović foto: Marina Scheutz-Tatic, Sissi Samec, Jaanus Paal, Walter Hammerl

Na planinarenju

C.M: U kojim ste sve zemljama službovali prije Crne Gore?

- Iskreno, nikada nijesam brojala zemlje u kojima sam boravila... u mojoj dugogodišnjoj profesionalnoj karijeri, radila sam mnogo godina u zemljama u razvoju (uglavnom u Latinskoj Americi), a od 1998. godine fokusirana sam na Istočnu Evropu, uključujući Gruziju, i imala sam angažmane u gotovo svim balkanskim zemljama.

C.M: Kako ste Vi upoznavali i kako upoznajete našu zemlju?

- Kroz svoju ekspertsku misiju upoznala sam se sa zakonima, politikama i institucionalnim okvirom, kao i sa svim problemima vezanim za sektor životne sredine.

Saznala sam da postoji sasvim dobar zakonski okvir, ali su implementacija i primjena glavni izazovi. Kao pojedinac i zainteresovani putnik, mnogo sam naučila od ljudi koji žive na selu.

C.M: Kako ste se navikavali na naš mentalitet i da li ste preuzeli neke naše domicilne tipične navike? Kako primjećujete taj uticaj?

- Kao što sam pomenula, uvijek sam radila na međunarodnim projektima na različitim pozicijama (javne ustanove, institucije UN, naučne i organizacije civilnog društva). Tokom ovih zadataka naučila sam da se prilagođavam različitim kulturama – poznat osjećaj u svim situacijama, bilo da radim sa domorocima u tropskim šumama ili sa visokim predstavnicima evropskih zemalja. Nakon rada u Albaniji, na Kosovu, u Makedoniji i Srbiji, prilično sam se

navikla na balkansku kulturu i uživam u mentalitetu. Fantastično je posmatrati ljude koji slave zvanične i privatne događaje, pjevaju svoje tradicionalne pjesme i plešu tokom noći - zaista osjećate radost življenja.

C.M: Šta Vam nedostaje kod nas a imali ste kod kuće?

- Navikla sam da živim u stranim zemljama, samo mi ponekad nedostaje moja porodica i moji prijatelji. Ipak, ne mogu se žaliti, mnogi od njih me redovno posjećuju gdje god da sam.

Moj prvi kontakt i prvo „istraživanje“ Crne Gore Moj prvi kontakt sa Crnom Gorom bio je početkom 2012. godine kao član misije EU za utvrđivanje činjeničnog stanja.

Grupa je procenjivala projekat „Regionalna mreža za životnu sredinu za pristupanje (RENA)“ i postavljanje budućih prioriteta u sektoru životne sredine na zapadnom Balkanu i Turskoj.

Fascinirana pejzažom i saznanjem da je Skupština usvojila Deklaraciju Crne Gore kao ekološke države 1991. godine, odlučila sam da provedem svoj odmor ljeto 2012. godine u ovoj zemlji. Zajedno sa dvoje prijatelja istražili smo kanjon Pive, područje Durmitora i kanjon Tare, planinarili smo na području Biogradske gore, dalje nastavili ka plavskom kraju i posjetili Prokletije. Kanjonom Male Rijeke krenuli smo prema Mediteranskom regionu, istražujući južnu obalu Skadarskog jezera i fascinantnu šumu kestena u blizini albanske granice.

Pijaca u Ostorsu

35

Tradicionalna proslava

Sa prijateljima iz Crne Gore

Bakanska radost življenja Nakon rada u Albaniji, na Kosovu, u Makedoniji i Srbiji, prilično sam se navikla na balkansku kulturu i uživam u mentalitetu. Fantastično je posmatrati ljude koji slave zvanične i privatne događaje, pjevaju svoje tradicionalne pjesme i plešu tokom noći - zaista osećate radost življenja.

C.M: Da li je crnogorski narod pristupačan i ljubazan u odnosu na strance?

- Generalno, ja imam vrlo pozitivne utiske: na primjer, kad god planinarim vikendom, odmah lokalni ljudi počinju da razgovaraju sa mnom i pozivaju na kafu i često ne možete da završite svoje planinarenje jer vas počaste svojom domaćom rakijom, na koju su veoma ponosni. Što se tiče stručnog rada, na početku sam se suočila sa određenim

uzdržavanjem, možda zbog loših iskustava sa međunarodnim konsultantima u prošlosti. U međuvremenu, taj stav se potpuno promijenio i ja sam srećna što ovdje imam toliko prijatelja i uživam u njihovom gostoprimstvu.

C.M: Ako odemo na nedjelju dana u Austriju (po prvi put) šta treba da obavezno posjetimo..., šta od hrane da probamo?

- Ovo je vjerovatno u zavisnosti od

Austrijska disciplina i crnogorska toplina Da, postoje razlike u načinu života između zemalja, uglavnom zbog istorijskih i religijskih razloga. Najočiglednija je razlika vezana za vrijeme. Osjećam da su Austrijanci disciplinovaniji, na primjer, pokušavaju da nikada ne zakasne ili u smislu poštovanja zakona, ilegalni lov nikada nije problem, i mi smo više „usmjereni na posao“. Dok su Crnogorci emotivniji, uživaju u životu i porodica igra važnu ulogu.

36 Caffe Montenegro

onoga što vas zanima. Kada su u pitanju istorija i kultura, treba da posjetite Beč, vozite se „Prsten bulevarom“ sa impresivnim zgradama ili posjetite palatu Schonbrunn, ljetnju rezidenciju Habsburga i mnoge druge kulturne atrakcije. Ili da idite u Alpske regije za pješačenje ili skijanje, istražujući tradicionalne običaje u malim planinskim selima.

Tradicionalna hrana, odakle da počnemo? Austrija je poznata po svojim desertima, kao što su „Sachertorte“, „Kaiserschmarn“, „Apfel“ i „Topfenstrudel“ (možete tvrditi da i vi imate „Štrudel“ ovdje, ali ovo je tema za detaljnu ekspertsku diskusiju koja se osvrće na istoriju). Takođe, znate „Viener Schnitzel“, (Bečka šnicla) ali verujte mi, u Austriji ima drugačiji ukus i originalno se pravi od teletine.

C.M: Na šta nikako nijeste mogli da se naviknete i nikad se nećete navići?

- Govoreći o zaštiti prirode, često sam veoma razočarana kada čujem fraze „ovo nije moguće“, „ne možemo brinuti o prirodi, zemlji je potreban razvoj“. Da,

Stara maslina

Kestenova šuma u blizini Ostrosa Željeznički most na Maloj rijeci

Sa sinom na mostu na Đuđevića Tari

Najdraže tačke u Crnoj Gori Lijepo je posjetiti poznata turistička mjesta u Crnoj Gori, ali moje srce kuca za onim nepoznatim gdje me lokalni ljudi pozdravljaju, istraživanje skrivenog blaga, kao što su mala planinska jezera, cvjetna livada u proljeće, stare bukovke šume, posmatranje pastira sa ovčijim stadom i učenje o svakodnevnom životu tradicionalnih katuna.

Tradicionlna crnogorska kuća

Pogled sa Komova na Albanske Alpe (Prokletije) Raj za ptice

Kanjon Cijevne

37

Kanjon Morače

Prokletije

Projekat „Uspostavljanje mreže Natura 2000 u Crnoj Gori“

Kučke planine

„putovala sam po čitavom svijetu, ali rijetko sam imala priliku da posmatram ovako veliku raznolikost na tako malom prostoru.“ slažem se, Crnoj Gori je potreban razvoj.

Ali mora biti pažljivo planiran na održiv način. Trenutno imam osjećaj da ide u pogrešnom pravcu, da navedem nekoliko primjera: niske administrativne kapacitete, neodrživo korišćenje resursa, ilegalne aktivnosti, fragmentaciju staništa itd. Prestižni infrastrukturni projekti se rade bez konsultacija i zanemarujući stavove zainteresovanih strana i mjere za borbu protiv korupcije ostaju nedovoljne.

38 Caffe Montenegro

Rad na terenu

Sa druge strane, Crna Gora ima brojne mogućnosti da se vrati na „pravu stazu“ i stvarno postane „Ekološka država“.

Međunarodni fondovi su dostupni, ali se moraju koristiti efikasnije. Mnogi projekti već su pružili korisne rezultate, tako da postoje strategije, planovi i smjernice, ali treba ih sprovesti i uzeti u obzir naučene lekcije od drugih zemalja. Zbog prirodnog bogatstva zemlje, postoji ogroman potencijal za prihode od

Naš projekat „Uspostavljanje mreže Natura 2000 u Crnoj Gori“ ide po planu. Ovo je prvo sistematično terensko istraživanje za procjenu biljnih i životinjskih vrsta od evropskog značaja u Crnoj Gori. Projekat sa ograničenim resursima postavlja samo temelje.

Predstoji još dug put, uspostavljnaje mreže Natura 2000 je veoma složen proces i potrebno je sprovesti nekoliko dodatnih projekata. Potencijalne lokacije Natura 2000 mogu se predložiti samo kada je dostupan popis cijele zemlje. Vrijedi spomenuti činjenicu da Natura 2000 nije sistem strogih prirodnih rezervata u kojima su isključene sve ljudske aktivnosti. Pristup očuvanju i održivoj upotrebi je mnogo širi, uglavnom usredsrijeđen na ljude koji rade s prirodom. Uspješno ispunjavanje zahtjeva EU u oblasti zaštite prirode u velikoj mjeri zavisi od saradnje između svih relevantnih sektora: poljoprivrede, ruralnog razvoja, prostornog planiranja i sl. Posmatrajući pistup ozbiljno, promovisanje i ulaganje u implementaciju Natura 2000 procesa je još jedna prilika za zemlju ka statusu „Ekološke države“ i srećna sam što sam dio ovog procesa.

održivog turizma, te treba podržati male projekte privatnih osoba ili nevladinih organizacija.

C.M: Kako izgleda jedan Vaš „običan dan“?

- Obično sam u projektnoj kancelariji u centru Podgorice. Imajući tim od nekoliko međunarodnih i oko 40 lokalnih eksperata, potpuno sam zauzeta planiranjem, vođstvom, koordiniranjem, komuniciranjem, pisanjem izvještaja, rješavanjem sukoba i sl. - ali to je posao vođe tima.

C.M: A neobičan?

- Zbog enormnog opterećenja na poslu, rijetko mogu da se pridružim lokalnim stručnjacima na terenu, u pogledu utvrđivanja biljnih i životinjskih vrsta, uživajući u pejzažu i uz zanimljive ekspertske diskusije – moj cilj ove vegatacijske sezone je da provedem više dana na terenu.

C.M: Šta je to đe imate najviše primjedbi i đe možemo pasti na ispitu turističke javnosti ?

- Turizam u Crnoj Gori je u ekspanziji i osim nekoliko mjesta poput kanjona Tare, fokusiran je na obalna područja.

Uticaj masovnog turizma je ružna slika: nekontrolisana izgradnja, ako postoje planovi za korišćenje zemljišta, često se ne poštuju, ruševine betonskih

„stranci koji posjete Crnu Goru se žale na nedostatak upravljanja otpadom i generalno, nedostatak ekološke svijesti u zemlji“ stambenih tornjeva kvare pejzaž i vidljivi su znaci korupcije, sve više i više luksuznih odmarališta se gradi, ali ostaju djelimično prazni, nedostatak infrastrukture u vezi sa otpadom i kanalizacijom itd., a moto za ovaj turizam je „što glasnije, to bolje“.

Posmatrajući sjeverni deo zemlje, postoji veliki potencijal za mali turizam, koji bi s jedne strane podržavao sadašnje trendove mnogih evropskih zemalja kako bi se „vratili“, usporili, uživali u „tišini prirode“, živeći u tradicionalnim domaćinstvima, konzumirajući regionalne zdrave proizvode, a s druge strane bi zaustavili

napuštanje mnogih područja u kojima ljudi više ne žive.

C.M: Kako opisujete najkraće Crnu Goru ljudima koji je ne poznaju?

- Planinski pejzaži koji oduzimaju dah, najdublji kanjoni u Evropi, Skadarsko jezero i Delta Bojana su, pored delte Dunava, najveće močvare u Evropi i ovi ekosistemi se suočavaju sa ozbiljnim razvojnim izazovima.

C.M: Koje razloge navodite da treba da dođu?

- Istraživanje prirodnih ljepota i

„Svi Moji poznanici iz inostranstva koji dođu u Crnu Goru su impresionirani spektakularnim pejzažima i gostoprimstvom lokalnih ljudi“ Skadarsko jezero

Kotorski zaliv

Karuč

Sa prijateljem Vilfriedom na Skadarskom jezeru

39

Pastrmka

Zelena pijaca

Krempita

Učim crnogorski jezik i ne ide mi lako Počela sam da učim crnogorski jezik. Da budem iskrena, za mene je to stvarno teško. Najprije zato što je ovo moj prvi slovenski jezik (toliko padeža u poređenju sa drugim jezičkim grupama!), drugo, možda je to zbog moje dobi (zavidim djeci koja lako uče jezike) i treće: nijesam prisiljena da govorim crnogorski jer imam divnu, izuzetno profesionalnu asistentkinju na projektu koja prevodi kad god je potrebno i takođe komuniciram sa većinom lokalnih stručnjaka na engleskom jeziku.

netaknute divljine u kojima još uvijek možete pronaći tragove medvjeda, biciklizam, kajakštvo itd. Pored toga, posjetiće najveće kanjone u Evropi prije nego što neki od njih budu poplavljeni zbog hidroenergetskih konstrukcija za proizvodnju energije.

C.M: Kada ste i gdje kod nas osjetili najveći udar adrenalina?

- Posljednjeg Uskrsa imala sam goste iz Austrije: Vilfried, poznati austrijski pjevač i glumac, imao je cerebralno krvarenje kada je putovao od albanske granice do Ulcinja; ovo je bilo šokantno iskustvo za sve nas, posebno kada imate posla sa crnogorskim zdravstvenim sistemom izvinite, nemam riječi kojima bih opisala nesposobnost i stav odgovornih osoba.

Vilfried je umro nekoliko mjeseci kasnije u Austriji, ali se tokom posljednjih dana

40 Caffe Montenegro

Jagnjetina

sjetio ljepote zemlje, našeg putovanja brodom na Skadarskom jezeru i nezaboravnih sati pjevanja s lokalnim ljudima.

povećan je broj malih porodičnih vinograda.

C.M: Jeste li gurman, šta Vi posebno

u Crnoj Gori i gdje su i koji su to i šta volite sa njihovih menija?

- Nemam omiljeni restoran, ali više volim male restorane, poput onog na Karuču ili nekih od Etno sela, sa tradicionalnom kuhinjom i prijateljskim osobljem: najmanja planinska kućica sa svojim tipičnim stilom može imati svoja kulinarska iznenađenja.

volite od naše hrane?

- Da, volim da jedem i kuvam, i ja sam uvijek zainteresovana za kuhinju zemlje, posebno istražujući tradicionalne recepte.

Više volim domaću slaninu (slaninu / pršut), kobasice, sir, volim jagnjetinu kuvanu na pari u mlijeku i zavisim od krempite i sladoleda. Takođe, volim ribu i morske plodove, poželjno slatkovodne ribe, kako za druge koji nikad ne možete biti sigurni odakle dolaze, imajući u vidu isticanje svjetskih okeana. Kad god je to moguće, posjetim lokalne zelene pijace uvijek postoji posebna atmosfera koja mi se sviđa - kupujem svježe voće i povrće i pripremam ga kod kuće.

Da ne zaboravimo blagu klimu u zemlji, koja je pružila odlične uslove za proizvodnju vina, a pored velikih kompanija,

C.M: Imate li neke omiljene restorane

C.M: Kada odete iz Crne Gore hoćete li nam se i zašto vraćati? Šta će Vam najviše nedostajati odavde?

- Definitivno ću se vratiti, jer želim ponovo vidjeti kolege i prijatelje. Ali postoji još jedan razlog, ja sam ovdje da podržim ljude na putu ka održivijem načinu života, da povećam svijest o vrijednostima prirode i želim vidjeti promjene - nadam se u dobrom pravcu.

Rezervacije: Mob: +382 68 333 833 TuristiÄ?ki kompleks Kalamper Adresa: Veliki pijesak, 85 000 Bar, Montenegro www.hotelkalamper.me

Radost kuvanja zdrave hrane

Svi već neko vrijeme prelazimo u «mood» kuvanja, posvećivanja sebi, pridavanja pažnje dobroj ishrani.

Naravno, neki cijelo vrijeme žive tako, ali posljednjih godina to postaje i lifestyle mnogih.

A početak kalendarske godine idealan je za sve one koji žele da započnu nešto novo i lijepo, stoga, zašto godinu ne započeti zdravom, pravilnom izbalansiranom hranom? Ne radi se o računanju kalorija ili cijeđenju hrane. Radi se o pronalaženju radosti u kuvanju zdrave hrane, jednostavnim tehnikama i mnogo ukusa. priredila: marta jovićević

Znači, želite da se osjećate nevjerovatno ove godine?

Dobar plan zdrave ishrane i strategija um-tijelo-stomak je ono zbog čega ćete se osjećati nevjerovatno i izvući maksimum u 2018. godini. Predlažemo vam da savladate pripremu obroka unaprijed. Izađite iz rutinskih doručaka.

Danas imate sve vrste inspiracija i mi vam donosimo neke osnovne smjernice kako se organizovati i istrajati u svom planu.

42 Caffe Montenegro

Dobre navike u ishrani se ne odnose na volju. Ako želite da vaš zdrav životni stil traje, tajna je u zdravim navikama

Ne radi se o računanju kalorija ili cijeđenju hrane.

Radi se o pronalaženju radosti u kuvanju zdrave hrane, jednostavnim tehnikama i mnogo ukusa 43

Koje su prednosti kuvanja kod kuće?

Kod kuvanja kod kuće najbitnije od svega je to što imamo veću kontrolu nad kvalitetom namirnica, ali i potpunu kontrolu nad stepenom čistoće cjelokupne obrade i pripreme namirnica. Na brzu i restoransku hranu bi se trebalo gledati kao sredstvo za povremeni

užitak ili posebne prilike, ali nikako ne kao temelj svakodnevne prehrane.

Porodični obroci pripremljeni u vlastitoj kuhinji pružaju priliku za opuštanje i prelaz sa užurbanih dnevnih aktivnosti u zen fazu koja nam je svima potrebna.

Kuvanje kod kuće je nulta tačka i imperativ za zdrav život Spremaj sa sastojcima koje voliš

Šta možete unaprijed pripremiti za cijelu sedmicu Trajnost hrane je veoma bitna stavka ako planirate da se držite zdrave ishrane.

Za većinu nas, nedjelja je idealan dan za pripreme za narednu nedjelju. Odvojite nekoliko sati za kupovinu, sjeckanje i pakovanje stvari.

Jednostavno postavljanje nekih osnova unaprijed će vas staviti u glavnu poziciju da jedete zdrave obroke

tokom cijele nedjelje. Suština je u razmišljanju unaprijed, ne o specifičnim receptima, već o namirnicama koje planirate da koristite u njima.

Jednom kad kupite sve potrebne stvari krenite od onoga što zahtijeva najviše vremena u pripremi. Evo prvih pet:

Pojednostavite stvar.

Umjesto da se zamarate brojanjem kalorija i veličinom porcija, pokušajte da o svom načinu ishrane gledate kao šarenilu boja, izbora i svježine. To bi trebalo da vam olakša da pravite zdrave izbore kad su namirnice u pitanju. Razmislite

ili kuvana 1. Pečena piletina - koristićete je tokom sedmice u salatama, sendvičima, supama itd.

kuvanog 2. Miks ili pečenog

povrća - skuvajte ili ispecite šargarepe, krompir, crni luk, karfiol, spanać i ostalo povrće - ohladite i spakujte u frižider

riža 3. Kuvana - skuvajte gomilu riže i spakujte je za frižider.

badem, 4. Pečeni susam i sjemenke

bundeve - ispecite, izdrobite ih i kasnije posipajte po ovsenoj kaši, salatama itd…

za 5. Dresing salatu - spojite zdro-

bljeni bijeli luk, maslinovo ulje i sirće. Dodajte so i biber i imate dresing za jela za naredni period.

44 Caffe Montenegro

koje namirnice volite, pronađite jednostavne recepte za njihovu pripremu, koji uključuju nekoliko svježih sastojaka. Na taj način ćete postepeno uvoditi zdravu ishranu u svoj život, što će rezultirati zdravim načinom ishrane koji će biti po vašem ukusu.

Prijedlog zdravog ručka za ponijeti:

Grčka salata sa piletinom u tegli

Obrok salate u tegli!

Ovo je klasična grčka salata napravljena od paradajza, krastavca, maslinki, feta sira, piletine i zelene salate.

Prijedlog za dresing: maslinovo ulje i sirće.

! š e d e j & š e s e r t o pr

Salate, zeleno povrće hrskavi zalogaji, pasta Proteini Ostalo povrće Mokri sastojci i dresing

povrće otporno na vlažnost

45

Ne zaboravite na zdravi dezert!

Ako povremeno uživate u slasnim poslasticama obavezno planirajte pripremu nekog zdravog dezerta na nedeljnom nivou. Recimo, puding u šolji je dobar način da ne posegnete za drugim ne-tako-zdravim poslasticama.

Dobre navike u ishrani se ne odnose na volju. Ako želite da vaš zdrav životni stil traje, tajna je u zdravim navikama Ne pokušavajte da pravite različito jelo za svaki dan Ako pokušavate da pripremate 5 različitih recepata ili obroka za pet različitih dana, šanse su da ćete provesti cijeli dan u kuhinji (i potencijalno ostati bez slobodnog prostora u frižideru).

Izaberite prilagodljive i osnovne proteine i povrće a zatim se oslonite na raznolikost soseva, salsi, začinskih biljki i brzim metodama pripreme da bi jela bila zanimljiva tokom cijele nedelje.

bol ji Nabaciteed izgl otivaijedlog za m Još jedan pr e jelo, što pripremit ciju - nakon ruku ih oj fotkajte sv aranžirajte, vite ja ob i u te slik djelo, obradi čija ne ti bi te će . I vi na Instagram inspiracija!

46 Caffe Montenegro

Super slatka zdrava poslastica - Čokoladni mus!

Namirnice koje uvijek treba držati u ostavi 1. Paradajz u konzervi - čudesni sastojak! Traje dugo i koristi se u većini jela.

2. Proizvodi od cijelog zrna integralni pirinač i tjestenine, kinoa, ovsena kaša - ta hrana je puna proteina, vlakana i složenih ugljenih hidrata. Ako se pravilno skladište mogu trajati dugo.

3. Korjenasto povrće, bundeve određeno povrće se može držati van frižidera kao što je korjenasto povrće koje uključuje slatki krompir crni i bijeli luk, tikve itd.

4. Konzervirana zrna - Pasulj ili grašak, a konzerviran je posebno odličan. Pun je proteina i vlakana i priprema se za samo nekoliko minuta. Možete ga koristiti u humusu, crni pasulj u kolačima, a bijeli u salatama - postoji puno opcija.

5. Sušeno sočivo - puno je proteina i vlakana. Rijetko dolazi u konzervama, morate ga kupiti suvog. Priprema traje malo duže (20 do 30 minuta). Napravite gomilu odjednom, spakujete u posude, držite ih u frižideru ili zamrzivaču, i koristite u svemu - od supa do salata.

6. Konzervirana riba - To je još jedan super jednostavan protein već spreman za jelo. Losos, tuna, sardine - pune su vitamina D i zdravih masnoća, i koristite ih u salatama i sendvičima.

7. Začini i biljke - kao što su so, biber, cimet, papar, kumin, muskatni orah…

Nekoliko sušenih biljaka kao što su: ruzmarin, timijan, bosiljak, mirođija…

8. Orasi, sjemenke, masline - nevjerovatno koliko su svestrani. Koriste se u slatkim obrocima kao recimo sa ovsenom kašom, palačinkama a posipaju se po salatama, supama i pastama. Masline su još jedan odličan sastojak koji se koristi u salatama, prelivima, sendvičima itd.

onlyoption one there is

for your

HEALTHY BREAKFAST

51 grams of oatmeal 15 grams of delicious fruits 1 gram of coconut sugar ... and nothing more

Uvoznik za Crnu Goru, Vabcom doo, vabcom.cg@gmail.com, +38267024005

Svijet sireva

Uvijek poželjan na stolu Tekst ana Đurković

48 Caffe Montenegro

Sirevi su najraznovrsnija i omiljena mliječna prerađevina. Tačno vrijeme nastanka nije poznato ali vjeruje se da je sa nama oduvijek. Tvrdi, meki, buđavi ili začinjeni, ukusan su dodatak raznim jelima i pjatovima. Traže posebno društvo, raspoloženje, odgovarajuće vino i garantuju hedonistički užitak.

Vještina pravljenja sira

Ne zna se sa sigurnošću kada je i ko napravio prvi sir. Ono što je sigurno je da je nastao davno i izgleda kao puka slučajnost. Naime, legenda kaže da su nomadi, noseći mlijeko u mješini na svojim dugim putovanjima na kojima su jahali po pustinjama i strmoglavim terenima, sasvim slučajno silnim tumbanjem i kombinacijom enzima i dnevne toplote, dobili prvi sir.

Zamislite reakciju jednog umornog nomada kada je otvorio svoju mješinu i vidio polutvrdu smjesu umjesto mlijeka. Ipak, nesvjesan procesa koji su se odvijali u njoj i gladan ipak je probao tu smjesu. Tako je, na zadovoljstvo pokoljenja, nastao i počeo se razvijati sir. Prvi sirevi bili su pravljeni od kozjeg mlijeka što je i logično jer su u teškim uslovima, koze ipak opstajale lakše od krava.

Ubrzo se sir rasprostranio po cijelom svijetu. Gdje je god bilo mlijeka bilo je i sira i svi narodi imali su neku svoju verziju. Iako je osnova, mlijeko, bilo isto svugdje, svi su narodi imali svoje načine pravljenja, temperatura, enzimi itd. Nekad kada nije bilo frižidera ovo je bio veoma dobar način čuvanja mlijeka, bilo od kvarenja zbog

sir može napraviti svako ko ima kvalitetno mlijeko

vremenskih uslova, bilo zbog perioda kada životinje ne proizvode mlijeko.

Još jedan benefit sira je i veća nutritivna vrijednost, što je nekada bilo veoma cijenjeno.

Suština hemijskog procesa uprkos modernoj nauci i metodama ostala je nepromijenjena. Prvo se mlijeko zagrijeva, potom se dodaju bakterije i sirište (koje se još uvijek uzima iz stomaka životinja). Kultura bakterija kisjeli mlijeko a sirište ga zgušnjava.

Kako sir stari, tako bakterije i sirište nastavljaju svoje procese mijenjajući ukus i dovodeći sir do zrelosti.

Danas su proizvođači sira prisutni svuda, bilo da su mali lokalni, bilo da su velike korporacija sa definisanim brendovima. Sireve prave od različitih vrsta mlijeka. Pored kravljeg, kozjeg i ovčijeg tu su mlijeko od irvasa, jaka, bizona. Ono što fascinira je da iako mlijeko od kojeg se pravi sir ima gotovo isti ukus bilo gdje u svijetu, tekstura, ukus i aroma sira su uvijek različiti. I zaista, sir može napraviti svako ko ima kvalitetno mlijeko i upozna neke od osnovnih tehnika pravljenja. Za koju god vrstu sira ili tehniku da se odlučite morate imati na umu da sir voli nježnost jer grubo, hitro miješanje, kidanje isl. oštećuje masnoće koje su veoma važne da bi se on formirao.

Ne postoji neki univerzalno prihvaćen sistem identifikacije sireva. Zapravo, svaka zemlja ima svoj sistem i koristi se terminima kao što su svježi, stariji svježi, meki bijeli, polutvrdi, tvrdi, buđavi odnosno plavi i sirevi sa dodatkom različitih ukusa i aroma.

Neke vrste sireva su se izdvojile dugogodišnjom, pažljivo isprobanom i njegovanom recepturom i regijom u kojoj su napravljeni. Primjer za to je, zakonom zaštićen, parmiđano ređano (Parmigiano Reggiano).

“Kralj svih sireva” pravi se još od XIII vijeka i malo što se kroz vjekove promijenilu u načunu pravljenja i sastojcima ovog sira.

Evropska unija je zaštitila ovaj sir kao jedini koji može nositi

5

razloga da jedete više sira

Čini vas pametnijima!

Istraživanja su pokazala da ljudi koji konzumiraju mliječne proizvode na dnevnoj bazi ostvaruju bolje rezultate na testovima inteligencije.

Može zaustaviti tumor!

Vitamin K2 koji se nalazi u recimo gaudi može znatno usporiti razvitak tumora.

Pomaže organizmu!

Nedavna istraživanja su pokazala da Pekorino Romano može u znatnoj mjeri smanjiti inflamatorne procese u organizmu.

Jača kosti!

Kalcijum, proteini i fosfor su glavni sastojci zdravih kosti a parmezan ima sva tri u velikim količinama. Čini vas srećnim!

Možda je ovo i najbolji razlog da uživate u sirevima. Ništa ne ugrije srce kao zalogaj mirišljavog, ukusnog sira praćen gutljajem dobrog vina.

naziv parmezan jer potiče iz regiona Parme, kontrolisanog je porijekla i pravljen po jedinstvenom standardu.

Danas se smatra da u svijetu postoji preko 2000 vrsta sireva. Svi oni omiljeni su saputnici boemima, hedonistima, gurmanima, romantičarima. Šarl de Gol se jednom ozbilno zapitao kako čovjek da upravlja zemljom koja ima 246 različitih vrsta sireva a Breht je jednom razmišljao što se desi sa rupom kada nestane sira. Ukusna inspiracija ili ono malo što fali na tanjuru, sir je neizostavan u svim prilikama i raspoloženjima.

49

Svježi sirevi

Svježi sirevi nemaju koricu i veoma su vlažni i meki. Oni imaju blag i svjež ukus, u nekim slučajevima pomalo limunkast. Obično nisu puno masni a za pripremu je potrebno svega par dana. Dobri primjeri za ovu vrstu sira su rikota, feta, mocarela i maskarpone. Odlični su za lagane salate, premaze za hrskavi hljeb ili za poslastice poput tiramisua.

Stariji svježi sirevi

Stariji svježi sirevi imaju tanku naboranu koricu i mogu biti kremasti sa blagom grumuljastom teksturom.

Obično su bijeli, sivi ili sa plavom buđi. Kao što i sam naziv govori radi se o svježem siru koji je ostavljen da odstoji neko vrijeme u suvim, posebno klimatizovanim podrumima u kojima se njeguju različite vrsti buđi i kvasaca. Poznati stariji svježi sirevi su Klošet (Clochette), Ketem i St. Tola. Najbolje ih je jesti na pjatu, sa voćem i ostalim vrstama sireva.

Meki bijeli sirevi

Polutvrdi sirevi

Polutvrdi sirevi imaju tanku i veoma suvu naboranu i ljepljivu koricu. Obično su blagog ukusa mada postoje i varijante koje imaju karakterističan, jači ukus.

Unutrašnjost je prilično vlažna i kremasta. Odlični primjeri za ovu vrstu sira su taleđo (taleggio), edam, langres i čuveni “smrdljivi biskup” (Stinking Bishop).

Tvrdi sirevi

Tvrdi sirevi su teški, imaju čvrstu i glatku koricu i grumenastu strukturu. Ukus im je veoma kompleksan, kada su mladi imaju oštar ukus a što više zriju taj ukus biva sve intenzivniji sve do granice kada postaje pomalo voćan i izrazito jak. Ne zadržavaju mnogo vlažnosti. Po pravilu, što je više izvučeno vlažnosti iz sira to se više produžava proces sazrijevanje i komplikuje ukus i aroma. Neki tvrdi sirevi dozrijevaju i do tri godine. najukusniji primjeri su ementaler, čedar, grana padano, mimolet.

Plavi ili buđavi sirevi

Meki bijeli sirevi imaju nježnu bijelu korisu i kremastu unutrašnjost. Ukus podsjeća na pečurke. Obično nisu mnogo masni, otprilike oko 24% masti.

Najcjenjeniji su normandijski kamembert (Camembert de Normandie), Bri (Brie), šarfam (Sharpham) i dr.

Plavi ili buđavi sirevi imaju ljepljivu, pomalo hrskavu koricu, unutrašnjost im je vlažna i prošarana drumenima plave buđi.

Upravo doza vlage je neophodna da bi se dobroćudna buđ koja daje predivan, karakterističan ukus siru što bolje razvila. Čuveni su sirevi stilton, rokfort (roquefort), gorgonzola i bavarija blu.

Sirevi sa dodacima

Sirevi sa dodacima imaju obojene i egzotične korice. Unutrašnjost im može biti i tvrda i meka a ukusi veoma raznovrsni, od gorkih do slatkih. Ukusi i začini koji se dodaju su veoma raznovrsni što ih čini veoma atraktivnim i neobičnim. Neki od najčešćih kombinacija dodataka imaju začinsko bilje kao što su žalfija, bosiljak, ruzmarin i lavanda, zatim bijeli luk i vlasac, orasi, kim, crni i crveni biber, paprika, klinčići, razno suvo voće, kandirano voće itd.

50 Caffe Montenegro

Sir i vino Upariti sir i vino je prefinjena igra balansa. Postoji bezbroj vrsta vina naspram kojih ravnopravno stoje razne vrste sireva pa je postaviti pravila za njihov istančan ples veoma teško i nezahvalno. Neko najšire, opšte pravilo je da tražite osnovni sastojak, dominantni ukus hrane kojem ćete suprostaviti ili sa kojim ćete pomiriti vino a sve u cilju izvlačenja apsolutnog

maksimuma iz hrane koju jedete.

Apsolutni gurmani i hedonisti idu toliko daleko da se upoznaju sa proizvođačina sira ili vinarima kako bi znali sastojke i metode pravljenja i tako bolje uparili ukuse.

Prefinjena igra balansa

Vrste mlijeka sa vrstama vina Sir od kozjeg mlijeka

Sir od ovčijeg mlijeka

Sir od kravljeg mlijeka

Iako postoji mnogo tipova kozjeg sira, od svježih do malo jačih sa starijim, oštrim ukusom, svi imaju dozu limunske kisjeline. Standard za kozji sir postavila je francuska Loar dolina pa se vino iz ove oblesti logično nameće kao najbolji partner. Bijela vina kao što su Muskadet (Muscadet), Suvinjon Blank (Sauvignon Blank) i Šenin Blank (Chenin Blanc) odišu svježinom i zato su odličan pratioc suvim jakim kozjim sirevima. Shodno tome, vina proizvedena od iste sorte grožđa, bilo gdje u svijetu, trebala bi se slagati jednako dobro za ovim sirevima.

Kada tražite partnera za ovčiji sir morate prvenstveno misliti o punom, nekako zemljanom ukusu koji ovi sirevi imaju. Većina ovčijih sireva dolazi iz oblasti sa mediteranskom klimom.

Lijepo balansirana crvena vina sa nešto većim sadržajem tanina možda su najbolji prijatelj ovim sirevima. Što se bijelih tiče, dobar izbor bi možda bila bijela vina iz Toskane ili šardone sa Sicilije.

Za razliku od kozjih sireva koji manje više imaju jednu karakterističnu crtu ukusa, ovčiji i kravlji sirevi zaista imaju mnogo nijansi i razlika u ukusima. Ima ih mekih, srednje mekih, veoma vlažnih i veoma tvrdih a sa druge strane mogu biti slani ili manje slani. Sa ovakvim bogatstvom izbora balans je zaista pravi izazov. Lagana, pomalo voćna vina se odlično slažu sa ovim sirevima, vina kao što su rizling ili šardone. Kada govorimo o crvenim vinima, zaboravite vina bogata taninom.

Većina ovčjih sireva dolazi iz oblasti sa mediteranskom klimom

51

Gastro savjeti

Postpraznični

pripremila: ana đurković

Praznici su bili i prošli, dobro ste se proveli i malo pretjerali - ali vrijeđelo je! Sigurno ste pojeli više nego što ste trebali, popili preko svoje mjere i sada je došlo vrijeme za preispitivanje i pretproljećno čišćenje.

Sastavili smo listu stvari u kojima najčešće svi pretjeramo tokom praznika a stručnjaci su procijenili koliko su one štete nanijele našem organizmu i dali savjet kako da se najefikasnije riješimo toksina

VINO Većina je najradije pila vino, bilo bijelo, crveno ili pjenušavo.

Tu i tamo recimo da ste za dvije sedmice učestvovali u ispijanju do deset flaša omiljenog vina.

Broj kalorija: 5100kcal nosi crveno, dok slatko, pitko, bijelo vino ide i do 7360kcal Efekti na organizam: I stari Grci su znali koliko je vino zdravo - u malim količinama ali u pomenutim je veliko opterećenje za jetru, znatno utiče na apsorpciju važnog vitamina B i može oštetiti crijevni trakt a samim tim dozvoliti i veću apsorpciju toksina.

Protivotrov: Ukoliko je moguće makar tri nedjelje jedite puno brokolija i kupusa i tamnoplavog i purpurnog voća (borovnice i grožđe) i obavezno makar jednom dnevno popijte čašu soka od cvekle a u jogurt umiješajte kašičicu kurkume.

52 Caffe Montenegro

5100 kcal

SUHOMESNATO Pršut, pečenica, šunka, salama sigurno su bili nešto što ste konstantno grickali prije glavnog jela.

Broj kalorija: 2.140kcal za prerađevine i 1.500 za

1500

pršutu

Efekti na organizam: Najgora kombinacija

kcal

masti i soli u velikim količinama a tome dodajte i nitrite i razne E dodatke koji se koriste u proizvodnji ovih namirnica i dobićete jedan je od uzročnika stomačnih kancera. Preveliki unos takođe ometa ćelijski balans i dovodi do povišenja pritiska.

Protivotrov: Najbolji način da se oslobodite velike količine soli je da pijete mnogo soka od celera i grickate celer.

PIVO U prosjeku četiri točena dnevno? I to da budemo konzervativni. Recimo da ste za dvije sedmice popili 40 pola-litarskih piva.

Broj kalorija: 12.600kcal u prosjeku, zavisno od vrste piva Efekti na organizam: U najkraćem - vjerovatno ste morali da

olabavite kaiš i pomjerite ga za jednu rupu.

Protivotrov: Neko vrijeme se klonite piva i probajte da smršate jedući dosta mesa, salata i povrćnih supa. Bavite se fizičkom aktivnošću - najbolje šetnjom uz i niz brdo i primjenite iste metode da oporavite jetru kao i kod vina.

efekti najvidljiviji na stomaku

SlatkA tijestA Dovoljno je reći baklava, pite, sitni kolači, lisnato tijesto, hljeb, razni rolati, kifle, krofne… I to makar jednom dnevno tokom 15 dana.

Broj kalorija: 5.950 kcal nosi baklava… Ostalo možete

da zamislite.

Efekti na organizam: Sve su ovo grijesi prepuni

šećera i masti koji mogu dovesti do disbalansa šećera u organizmu koji dalje prouzrokuje pretjeranu glad, nervozu i insulinski disbalans. A sve to loše utiče na pankreas.

Protivotrov: Umirite pankreas vodeći se dijetom sa minimalnim unosom šećera a jedite dosta mahunarki i žitarica. Dugo vrijeme varenja vlakana u njima usporava apsorpciju šećera i umiruje rad pankreasa.

kafa Kafa je najčešće konzumiran napitak u toku dana inače a tokom praznika pogotovo. Espreso, kapućino, dojč, turska… Ne zna se broja?

Broj kalorija: 3.780kcal nosi kapućino a ako dodate šećer to je 5.020kcal Efekti na organizam: Kofein na organizam djeluje poput droge i dugoročno prouzrokuje simptome nervoze i panike.

Protivotrov: Koliko god da je teško, svom organizmu učinićete veliku uslugu ako maksimalno smanjite unos kofeina. Umjesto toga, čaj od kamilice će vas umiriti i odagnati nesputanu potrebu za kafom. Ujutru, glavu će vam prije raščistiti kratka šetnja pa makar i oko zgrade.

simptomi nervoze i panike

53

- Memorijal „Safet Mavrić-Ćako“ pohod na Hajlu 2018.

Odavanje pošte i podsjećanje na vječiti oprez na planini Planinari, učesnici 22. pohoda na Hajlu koji predstavlja sjećanje na tragično stradalog planinara i zaljubljenika u Hajlu, Safeta Mavrića-Ćaka, okupili su se 12. januara na odredište u planinskom domu Grope, odakle su, u jutarnjim satima, u subotu, 13. januara krenuli na najviši vrh Hajle sa kojeg je Ćako otišao u nezaborav.

tekst: Dženana Kuč

54 Caffe Montenegro

fotografije: Zoran S. Mirotić

Ove godine, na adresu organizatora, stiglo je 222 prijave za pohod, među kojima su zaljubljenici u planinu iz Crne Gore, zemalja regiona i drugih evropskih zemalja što daje izvanrednu promociju posebnosti crnogorske prirode.

O

rganizatori memorijalnog pohoda na najviši vrh Hajle su Planinarski klub Hajla uz podršku Opština Rožaje, Turističke organizacije Rožaje i Planinarskog saveza Crne Gore, koji je uvrstio ovaj pohod u kalendar značajnih alpinističkih datuma Crne Gore.

Tatjana Ivanović iz ovog saveza kaže da su mnogostruki razlozi zbog kojih ovo okupljanje opstaje. Očuvana priroda ovog dijela državne regije, fascinantni planinski pejzaži, bogata ponuda hrane i čuveno rožajsko gostoprimstvo, čine da ovaj vid kolektivne rekreacije ostane upamćen kod učesnika.

Predsjednik organizacionog odbora memorijalnog pohoda, Fevzija Kurtagić govorio je o sve većoj popularnosti ove tradicionalne manifestacije, koja je doprinijela otkrivanju čari Hajle. Prema njegovim ocjenama, ovaj pohod je vid održivog zimskog turizma, jer, sa minimalnim ulaganjima ostvaruju se krupni turistički efekti. Ove godine, na adresu organizatora, stiglo je 222 prijave za pohod, među

Safet Mavrić Ćako je bio vrhunski sportista i planinar Safet Mavrić Ćako bavio se atletikom, skijanjem, biciklizmom, planinarenjem i alpinizmom. Bio je jedan od osnivača planinarskog društva “Sandžak” i ostvario je značajne rezultate na polju planinarenja i aplinizma. Tragično je nastradao na Hajli 6. januara 1997. godine i od tada se održava memorijalni pohod na Hajlu.

55

Ovaj pohod je vid održivog zimskog turizma, jer, sa minimalnim ulaganjima ostvaruju se krupni turistički efekti

Tragična smrt koja upozorava Memorijal „Safet Mavrić-Ćako“ je prilika da se oda pošta vrhunskom planinaru i čovjeku koji je tragično stradao na liticama Hajle ali je ujedno i prilika da se planinari podsjete na oprez i poštovanje s kojim treba ići u planinu jer nesreće ne zaobilaze ni najiskusnije.

56 Caffe Montenegro

kojima su zaljubljenici u planinu iz Crne Gore, zemalja regiona i drugih evropskih zemalja što daje izvanrednu promociju posebnosti crnogorske prirode.

Suad Hamalukić iz Sarajeva, koji se ove godine deseti put popeo na vrh ove planine po kojoj je Rožaje prepoznatljivo naročito cijeni gostoprimstvo naroda ovog kraja, koje je, kako kaže, uslov za bavljenje ovim, i ostalim vidovima turizma.

Mještani okolnih sela, u periodu održavanja ove manifestacije, prodajom svojih proizvoda ubiraju ne tako velika, ali značajna novčana sredstva. Paralelno sa stvaranjem uslova za razvoj sve popularnijeg planinskog turizma, tvrde da bi slika cijele regije dobila jedno novo lice.

Vrh Hajle koji su osvajali planinari na memorijalnom pohodu je visok 2 403 metra.

Mještani okolnih sela, u periodu održavanja ove manifestacije, prodajom svojih proizvoda ubiraju ne tako velika, ali značajna novčana sredstva

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MAX corp, Podgorica, Donja Gorica bb, Montenegro T: +382 (0) 67 000 505/ E: silverteam@t-com.me

Turizam u ruralnim sredinama

najiskreniji turizma

58 Caffe Montenegro

Ruralni turizam je trend u svijetu, a najbolji primjer je Italija koja je osamdesetih godina razvila koncept održivog turizma kroz razvoj manjih opština u ruralnim područjima. ovo je najiskreniji koncept turizma. Tu se ne može lažirati, ne možete prevariti goste. Turisti i gosti žive zajedno sa seljanima, jedu hranu i piju vino koje je lokalno proizvedeno. priredila: marta jovićević

Turizam je postao generator ekonomskog razvoja u mnogim zemljama svijeta, i Crna Gora postaje sve traženija destinacija na turističkoj mapi Evrope. Kako za taj dio Crne Gore, tako i za sve ruralne krajeve Evrope taj vid ponude je važan element ukupnog “integralnog turističkog produkta”, ali i razvoja ruralnih prostora. Kroz taj turistički proizvod (selo kao hotelski kompleks) posjetiocu se nastoji osigurati lični kontakt, empatija prema fizičkom okruženju u ruralnom prostoru i, koliko je moguće, pružiti mogućnost učestvovanja u aktivnostima, tradiciji i stilu života lokalnog stanovništva.

Započnimo ruralnu turu odličnim primjerima italijanskih sela i jedinstvenog koncepta koji su osmislili.

- Difuzni hotel koncept u kojem je gost privremeni mještanin Klasični hotel

Difuzni hotel

difuzni hoteli Iako nastao još osamdesetih godina prošlog vijeka u Italiji, hotelski koncept „albergo diffuso“ ili koncept „difuznog hotela“ tek sada dobija na popularnosti. Nastao je s ciljem održivog razvoja manjih opština u ruralnim, ekonomski pasivnim i demografski osiromašenim područjima.

Pokazao se i kao veoma efikasan način

za očuvanje kulturne baštine, ali i kao sredstvo za sprječavanje depopulacije seoskih područja, širenja turizma u zaleđe, ekonomski napredak i produžetak turističke sezone.

Osnovna premisa difuznog hotela je da se osjećate kao privremeni mještanin - da ste dio zajednice i imate osjećaj plemenske pripadnosti. I doživljaj je zaista

autentičan.

U ovoj vrsti hotela sve je na različitim lokacijama, sobe su u jednoj građevini, kafe-bar je malo dalje, niz ulicu, a doručak se služi u lokalnim krčmama.

Recepcija se nalazi uglavnom negdje na ulazu u selo, a sobe su udaljene u zavisnosti od veličine sela, od stotinak metara pa nadalje.

59

La Grotta della Civita hotel unutar napuštenih srednjevjekovnih pećina u Materi

Madera

60 Caffe Montenegro

Hotelska grupa Sextantio je u potpunosti posvećena prezervaciji prošlih civilizacija i kultura koje su uspijevale da prežive do skorašnjih vremena.

I dok je postignut umirujući i spokojni ambijent zahvaljujući jednostavnim korijenima ovog mjesta (nema tv

uređaja ili telefona u sobama) ispod trošnih kamenih podova sličnih kaldrmi ugrađeno je podno grijanje, a kupanje je događaj sam za sebe jer uključuje ovalnu kadu - remek djelo čuvenog dizajnera Philippa Starcka.

Pametno postavljene LED lampice osvjetljavaju

Pećine Madere

skrivene lukove i u slučaju da nijeste spremni da se totalno diskonektujete, tu je WI Fi u svakoj sobi. Doručak sa lokalnim proizvodima se služi u drevnoj crkvi, a uveče se mogu čuti operski pjevači čiji glasovi odjekuju u kamenim formacija i pećinama.

La Grotta della Civita sastoji

Zapanjujući i dobro očuvan primjer sela u kojem su nekada davno stotine pećina pretvorene u kuće, crkve i palate.

61

se od 21 pećinske sobe kao i restorana za koji je bilo potrebno ukupno 10 godina renoviranja (!) iz onoga što je u suštini nekad bio niz zapuštenih pećina. Ove pećine su poslednji put nastanjene 1950tih godina stanovništvom koje je živjelo veoma primitivno.

Kuće su uklesane u krečnjačke stijene koje se povezuju kaldrmisanim ulicama izgrađenim tik iznad krovova drugih pećina.

Ovaj neobični hotel nema zvjezdice, čak ni lokalne turističke agencije ne znaju da postoji. Sobe su dekorisane jednostavno ali prekrasno svjetlucave svijeće nijesu tu samo iz dekorativnih razloga - svake večeri, domaćini sa njima svaku prostoriju pretvaraju u malu privatnu katedralu.

Matera je inače jedna od najstarijih nastanjenih naselja na svijetu sa svojim istorijskim centrom Sassi (pećine), koja je

62 Caffe Montenegro

uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske baštine 1993. godine.

Ovo je inače i mjesto u kome je Mel Gibson snimao film Isusove muke.

Sextantio Le Grotte della Civita - Jedinstveno iskustvo gdje živite kao lokalci i dio ste istorijske prošlosti.

Sjajan dizajnerski koncept.

umirujući i spokojan ambijent postignut je zahvaljujući jednostavnim korijenima ovog mjesta (nema tv uređaja ili telefona u sobama) ispod trošnih kamenih podova sličnih kaldrmi - ugrađeno je podno grijanje, a kupanje je događaj sam za sebe jer uključuje ovalnu kadu - remek djelo čuvenog dizajnera Philippa Starcka

Prirodna, ručno pravljena kozmetika

Matera je mjesto u kome je Mel Gibson snimao film „Isusove muke“

63

Sextantio (Santo Stefano di Sessanio), južna Italija Hotel Sextantio Albergo Diffuso nalazi se u Abruzijskom planinskom selu iz 16. vijeka i dolazi u kompletu sa lokalnim stanovništvom i farmerima. Dvadesetdevet hotelskih jedinica je raspoređeno širom sela. Atmosfera je striktno klasična ali je smještaj moderan - podno grijanje, brzi internet - kompletna tehnološka usluga 21-og vijeka. U restoranu se služi ekstremno autentična Abruzijska kuhinja.

Civita di Bagnoregio centralna Italija

Do ovog se srednjovjekovnog gradića dolazi samo preko kamenog pješačkog mosta, što znači nema automobila, a i sam gradić svoju nabavku namirnica i životnih potrepština obavlja posredstvom vespi. Vrlo italijanski, složićete se.

Gradić su osnovali stari Etruščani, pokorili su ga Rimljani, a oblikovali arhitekti srednjeg vijeka i renesanse. Uspješno je odolio svim izazovima modernog vremena i ostao dio neke romantične istorije. Ovdje vrijeme zaista stoji. Božanstven italijanski gradić na brežuljku i danas čuva drevne priče, a čuvaju ga i stanovnici koji tu žive.

Ući u grad preko pješačkog kamenog mosta starih Etruščana zaista podsjeća na putovanje šesto godina unazad.

64 Caffe Montenegro

Čuvena kulinarska destinacija

Abruzzo

Restoran Reale šefa Nika Romita redefinisao je Abruzo region kao jedan od italijanskih velikih gastro destinacija.

Abruzzo, region oivičen planinama i zanimljivim tradicijama cvjeta u svojoj izolaciji, što je rezultiralo rustičnom i rafinisanom jednostavnošću. Šef Niko Romito

Pasta al pomodoro koju sprema šef Niko Romito u svom Reale restoranu (nekadašnji manastir) sa 3 Mišelinove zvjezdice izgleda prefinjeno u jednostavnosti tjestenine i skarletnocrvenog sosa. Nikov restoran Reale u Abruzu je redefinisao

region kao jedan od italijanskih velikih gastro destinacija. Da biste rezervisali jedan od osam stolova, morate bukirati najmanje dva mjeseca unaprijed. Na spratu nekadašnjeg manastira nalazi se elegantan hotel sa devet soba pod nazivom Casadonna.

Savršena osnova za odmor nakon gastro uživanja i istraživanja divljih šuma južnih krajeva Abruza.

Od svih endemskih sastojaka lokalne kuhinje, nijedan nije više cijenjen od šafrana iz Navelija. U oktobru parcele oko Navalia postaju preplavljene ljubičastom cvjetovima koji se probijaju kroz crnu zemlju. Posjetiocima je potrebna dozvola da bi prisustvovali branju šafrana.

Ovdje se nalaze i vinogradi aristokratske porodice Valentini gdje se pravi luksuzno crno i bijelo vino Trebbiano i Montepulciano d’Abruzzo, koji se nalaze visoko na listi svakog kolekcionara vina.

Lokalni farmer nakon branja šafran a na svom imanju

Jadranske škampe u restoranima duž obale Abruza

Inovativna perspektiva koncepta difuznog hotela u Crnoj Gori Razvojne mogućnosti difuznih hotela u Crnoj Gori mogu zadovoljiti cjelogodišnju turističku potražnju. Za takvu misiju nije dovoljno samo udružiti kapacitete.

Difuzni hotel je i priča i emocija. Stoga treba razmišljati o tematskim difuznim hotelima čije će uređenje, način funkcionisanja, atmosfera i sadržaji u najmanjem

detalju odražavati fokus priče. Slikovito, gastronomski, biciklistički, romantični, porodični - pronaći originalne light motive i kreirati posebnu priču.

imaju i neke druge turističke sadržaje.

Dobro bi bilo da su sela locirana u blizini posjećenih pješačkih i biciklističkih staza i drugih turistički atraktivnih ponuda.

Jako je važno da seoska domaćinstva koja se uključuju u pružanje usluga u sektoru ruralnog turizma u svojoj blizini

Potrebno je takođe domaćinstva uvezivati kao što je to urađeno u primjeru Putevi vina u centralnom dijelu Crne Gore.

65

- mj e s ta koj a m en i znače Neda Ivanović, direktorica TO Bar

Bar dvije čarobne

obale pune blaga razgovarala: Sanja Golubović fotografije:lična arhiva

66 Caffe Montenegro

Na čelu sa direktoricom Nedom Ivanović TO Bar je realizacijom brojnih projekata i aktivnosti tokom protekle decenije doprinijela do sad najkvalitetnijoj turističkoj ponudi barske opštine, koja se neprestabo obogaćuje novim i zanimljivim sadržajima. Nedu krasi nepresušna stvaralačka energija, preduzimljivost, entuzijazam, optimistički stav, znanje, kreativnost, spremnost za saradnju i otvorenost za ideje za dobrobit grada i partnerstvo sa ozbiljnim organizacijama i pojedincima iz raznih oblasti ali i direktna saradnja sa građanima, kao i očigledna ljubav prema prirodi. Ona je neko ko je sa svoje pozicije zaista dao ogromni doprinos promjeni imidža grada jer je TO Bar sa toliko aktivnosti i nama ovdje a i svijetu otkrila koje blago leži na dvjema čarobnim obalama: morskoj i jezerskoj. A tek ćemo još da saznamo i uživamo u blagodetima i mi odavde i turisti iz cijelog svijeta, koji sve masovnije pokazuju interesvanje za Bar, upravo od kad je njegovo skriveno i neprocjenjivo blago počelo da se otkriva…

C.M: Koja mjesta na mapi Vašeg života su zaokružena “crvenom olovkom” kao najbitnija?

- Zahvaljujući mojoj ljubavi prema putovanjima i poslu kojim se bavim imala sam priliku da posjetim i zavolim mnogo lijepih mjesta. Najdraže mjesto su mi moji Limljani – selo u kojem sam provela djetinjstvo sa svojom porodicom, za koje me vežu divne i bezbrižne uspomene.

Grad koji je ostavio pečat na moj život je Beograd, grad u kom sam studirala, stekla kulturnu i duhovnu nadgradnju, brojne prijatelje.

Moram reći da je i posjeta Svetoj zemlji, Vitlejemu i Jerusalimu, za mene bila nešto posebno, nestvarno i nezaboravno.

I na kraju tu je Bar, grad u kojem živim i radim, koji je sada zaista mjesto zaokruženo “crvenom olovkom”.

C.M: Kad kažete moj dom na koje mjesto mislite?

- Iako živim i radim u Baru, moj dom je u Limljanima, jer je to mjesto gdje se zaista osjećam onako kako se istinski osjećaš u svom toplom i sigurnom domu.

C.M: Šta je bilo presudno da Vaše profesionalno interesovanje bude vezano za turizam?

- Završila sam gimnaziju Slobodan Škerović u Podgorici, društveni smjer i željela sam da nastavim da studiram fakultet koji bi mi pružio obrazovanje iz oblasti koje sam voljela, a bilo ih je dosta: istorija umjetnosti, istorija, geografija, jezici. Kako u to vrijeme nije bilo interneta, sasvim slučajno sam saznala za fakultet za turizam na PMF- u u Beogradu koji sam upisala i završila. Čini mi se da je to bio dobar izbor, iako poslije završenih studija nisam imala odgovarajući posao skoro 15 godina. Na kraju sam ipak uspjela dobiti posao u kom moje znanje i kreativnost dolaze do izražaja.

turista. Zato kažemo da područje Bara ima dva lica i oba se ogledaju u vodi. Za razliku od morskog, slanog i svijetlog, jezerski odraz je topao i misteriozan. Živopisna Crmnička i Krajinska sela, Stara maslina, hiljadugodišnja stabla maslina i kestenovih šuma, crmnički vinogradi, sveta planina Rumija, Slavni grad Bar, preko 30 spomenika kulture, bajkovite plaže jedinstvene ljepote, bogat kulturno - zabavni program predstavljaju unikatnu turističku ponudu.

Posebnu atrakciju predstavlja Nacionalni park Skadarsko jezero. U jezeru živi preko 50 vrsta riba (šaran, ukljeva, jegulja...) i 280 vrsta ptica. Iznad jezera se nalaze vidikovci sa kojih se pruža jedinstven pogled na panoramu jezera sa pjeskovitim plažama, kestenovim šumama i razbacanim ostrvima - popularno nazvanim „gorice” na kojima se nalaze manastiri iz XIVvijeka.

Maslina je mirila zavađene U Baru se nalazi maslina stara 2242 godine i smatra se jednim od 3 najstarija stabla na Mediteranu.

Legenda govori da su se oko masline održavali skupovi zavađenih porodica, na kojima bi dolazilo do njihovog pomirenja, pa se i mjesto na kome se nalazi zove Mirovica.

- TO Bar je realizacijom brojnih projekata i aktivnosti tokom protekle decenije doprinijela kvalitetnijoj turističkoj ponudi barske opštine, koja se stalno obogaćuje novim i zanimljivim sadržajima i na taj način ispunjava očekivanja turista koji ostvarenje želja i potreba za novim i zanimljivim iskustvom pronalaze na ovim prostorima. Izradom kvalitetnog

C.M: Svjedoci smo pokazatelja da je Bar iz godine u godinu sve atraktivnija turistička destinacija. Šta je najviše doprinijelo tome?

Posjeta Svetoj zemlji, Vitlejemu i Jerusalimu, za mene je bila nešto posebno, nestvarno i nezaboravno

Vitlejem, Sveta zemlja

C.M: Koliko je teško izbrendirati svoj grad, i šta su to brendovi samog grada Bara?

- Malo je gradova koji se mogu pohvaliti sa dvije podjednako lijepe obale, gdje sunce treba dočekivati na jezerskoj, a ispraćati na morskoj obali. Brojnim raznovrsnim aktivnostima smo uspjeli Bar brendirati kao grad “na dvije čarobne obale” i prepoznatljivu turističku destinaciju. Jedinstvene su prirodne ljepote na morskoj obali - dužine 46 km sa 9 km plaža i jezerskoj koja je duga 65 km i zadovoljavaju raznovrsne ukuse brojnih

U Jerusalimu

67

2017. godina – godina uspjeha za TO Bar TO Bar je u 2017. godini realizovala brojne projekte od kojih je najznačajnije uređenje i osmišljavanje panoramske rute „Između dvije čarobne obale“ duge 115 km, sa 8 vidikovaca – odmorišta u atraktivnom zaleđu barske opštine. Vidikovci su izgradeni na mjestima sa kojih se pruža impresivan pogled na prirodne ljepote, znamenitosti i atrakcije razuđenih barskih obala: u Godinju, Murićima, Livarima, Štegvašu, Dobroj Vodi, Tuđemilima, Sutormanu i Limljanima. Pored uređenja vidikovaca urađena je i kompletna turistička signalizacija kao i info table na kojima su označena sva kulturna dobra i atrakcije koje se nalaze na panoramskoj ruti koje turisti mogu da obiđu. Značajno je to što osim individualnih posjetilaca, turističke agencije dovode goste da uživaju u ljepotama koje se nalaze na ruti.

Po ugledu na velike svjetske metropole osmislili smo i realizovali projekat – skulpturu „I love Bar“. Idejno rješenje je uradio dizajner Ivan Živković, koji je uradio i logo TO Bar. Idejno rešenje se razlikuje od ostalih po tome što je i srce, kao i slova, izvedeno od oblika lista masline po kojima je naš grad prepoznatljiv. Za kratko vrijeme je i ova atraktivna skulptura, poput Nultog kilometra, postala simbol Bara i mjesto gdje se okupljaju i fotografišu kako građani tako i gosti.

Akcija „Za još ljepše obale” otpočela je sadnjom 14 palmi, vrsta Tracycarpus fortunei I33 Nerium olenadra u Čanju. Akcija se odvijala u saradnji sa JP „Morsko dobro“ i JP „Komunalne djelatnosti Bar“, turističkom privredom i zakupcima plaža koji su podržali akciju. Sadnja se odvijala u etapama, pa se nakon Čanja akcija nastavila sadnjom 15 tamariksa na Topolici, dok su 4

palme i 2 melije zasađene u Dobroj Vodi.

Manifestacija „Ljeto sa zvijezdama“ već 11 godina veoma uspješno se organizuje na prelijepom šetalištu kralja Nikole u Baru. Koncerti su se održavali svakog petka, počev od 7. jula, kada smo u saradnji sa NVO “Sinteza” organizovali Party bus i nastup grupa Ničim izazvan, Iskaz i Ortodox celts, a sa NVO “Old timer club Bar” nastup grupa Beniman, Ansambl Toć i YU grupe.

Tokom ljeta nastupili su izvođači i grupe:Van Gog, Željko Bebek, etno grupe “Zora” i “Bistrik” i Bilja Krstić, Dina Desančić i grupa “Akademia”, Dejan Petrović i BIG band, Željko Joksimović i Ana Bekuta.

Prvo izdanje Foto Fest BAR 2017. organizovali smo od 19. do 22. septembra 2017. godine u saradnji sa Fakultetom likovnih umjetnosti Cetinje i organizacionim timom FLUID dizajn foruma. Učešće su uzeli renomirani profesori fotografije, fotografi i studenti iz Crne Gore, Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije.

TO Bar je u želji da sačuva od zaborava istorijske događaje iz Drugog

svjetskog rata izdala Antifašističku mapu Bara kojom smo pokušali da prikažemo taj slavni dio naše istorije. Mapa je prikaz najznačajnijih događaja iz II Svjetskog rata koji su nastali kao potreba crnogorskog naroda za slobodom koja je bila naš viševjekovni cilj.

Povodom Dana opštine Bar, 24. novembar organizovali smo koncert pod nazivom “Grad je širok kao more” sa pjesmama iz NOB-a i našeg doba.

TO Bar je suorganizator i pokrovitelj brojnih manifestacija: “Festival vina i ukljeve“, „Maslinijada“, „Koštanijada“, „Spičansko veče“ itd., a uspješnom organizacijom Novogodišnjeg hepeninga 2018. od 28.12.2017 – 01.01.2018 na trgu Vladimira i Kosare uspješno smo okončali izuzetno uspješnu turističku godinu.

Nulti kilometar

Vidikovac Dobra Voda

Štegvaš

Godinje

Livari

Krstić Kneza Vladimira

Vidikovac Sutorman

68 Caffe Montenegro

propagandnog materijala za potrebe promocije i nastupa na sajmovima u inostranstvu i zemlji, kao i distribucije u 12 Turističko informativnih biroa, pružanje brojnih informacija turistima u direktnom razgovoru, putem web stranice i drugih društvenih mreža, promocija posredstvom brojnih studijskih grupa novinara i turoperatora koji objavljuju reportaže o našem gradu - sve to doprinosi prepoznatljivosti destinacije i povećanju turističkog prometa.

Povodom 1 000 godina od ubistva kneza Vladimira, a u cilju bolje promocije i turističke valorizacije kulturne i prirodne baštine opštine Bar i Crne Gore, TO Bar je uradila umanjenu stilizovanu repliku krsta kneza Vladimira, od zlata i srebra, u obliku privjeska. Umanjena stilizovana replika krsta je maksimalno zadržala sličnost sa originalom imajući u vidu njegovu veličinu, dimenzije su 3 x 3,5cm, urađen je od zlata finoće 1000/585 težine

3,5gr i srebra 1000/925 težine cca 2,95 gr. Vladimirov krst je simbol vjere, nade i ljubavi. TO Bar je dobila za ovaj projekat od NTO CG priznanje WBA 2016 za najbolji suvenir Crne Gore.

Simbol Bara je postao i „Nulti kilometar“, urađen kao monumentalna spiralna skulptura visoka sedam metara, na kojoj su ispisani nazivi svjetskih turističkih atrakcija, što ga čini jedinstvenim.

TO Bar je izdavanjem fotomonografije Bara “Na dvije čarobne obale” pokazala da nije neophodno da neki grad bude metropola, pa da zavrijedi da se o njemu objavi luksuzna fotomonografija.

Bar je dobio prvu moderno koncipiranu fotomonografiju na 144 kolorne strane, na crnogorskom i engleskom jeziku u pet poglavlja: Svjedoci vjekova, Grad koji se mijenja, Od obale do obale, Ukusi Meditarana i Ljudi i običaji. Projekat izrade fotomonografije Bara rađen je šest mjeseci sa profesionalnom ekipom,

sa željom da promovišemo - morsku i jezersku obalu, grad i selo, tradiciju i kulturu, vino i ribu, masline i kesten...

Sredstva za izradu “Nultog kilometra” i fotomonografije obezbijeđena su od IPA fonda TURGRATE 2, čime je zaokruženo skoro pola miliona eura bespovratnih sredstava, a sve sa ciljem da barska opština postane atraktivna i prepoznatljiva turistička destinacija.

Ideja za projekat “Sunca Bara” se pojavila na Fluid Forum dizajnu koji se održao 2015. godine. Student FLU Stefan Bulatović iz Bara je osmislio da se korišćenje dizajnerske prakse upotrijebi u cilju oplemenjivanja prostora, što čini sam grad interesantnijim, bogatijim, ljepšim stanovnicima i posjetiocima i doprinosi promociji grada. Neatraktivnija mjesta u gradu kao što su šahte dizajnerskim rješenjem su postale atrakcija Bara, Sutomora, Čanja, Šušanja i Virpazara.

C.M: Prokomentarišite nam projekat “Otkrijte nam skriveno i nepoznato blago”.

- Dvije godine zaredom TO Bar je organizovala nagradnu igru „Otkrijte nam skriveno i nepoznato blago“, sa ciljem da sakupimo što više podataka o turističkim atraktivnostima nedovoljno poznatih široj javnosti. Takođe, želja nam je bila da kod

Priznanje Wild Beauty Award 2017. za TO Bar

Dio kolektiva TO Bar sa nagradom Wild Beauty Award 2017

Priznanje NTO Wild Beauty Award 2017. za doprinos razvoju turističke ponude Crne Gore nas je veoma obradovalo i dalo podstreka da intenzivno nastavimo sa atraktivnim i kvalitetnim aktivnostima.

Kolektiv TO Bar na otvaranju skulpture „I Love Bar“

69

građana podignemo svijest o mogućnostima valorizacije turističkih potencijala Bara i Crne Gore. Prošle godine smo “otkrili” 12 bunara Boljevića kraj Ostrosa, Spilu u Veljoj Gorani, a ove godine neobični „Sunčani sat“ za raspodjelu vode u Dobroj Vodi, kanjon rijeke Bunar iznad Starog Bara i lokaciju – od Virpazara do Livara, na kojoj se nalazi preko 20 orhideja, od kojih su neke izuzetno rijetke.

Označavanjem ovih lokacija upotpunićemo našu ponudu i turistima omogućiti da uživaju u raznovrsnosti ponude.

C.M: U koliko događaja i projekata samostalno i u partnerstvu je uzela učešća TO Bar, izraženo približno u brojkama?

- Kako samostalno, tako i u saradnji sa brojnim domaćim i stranim, partnerima TO Bar je učestvovala u organizaciji i realizaciji brojnih projekata, manifestacija i akcija u barskoj opštini. U proteklom periodu smo obezbijedili cca 480 hiljada eura bespovratnih sredstava, od IRD, GTZ-a i IPA projekata. Sredstva smo iskoristili za izgradnju i opremanje Turističko informativnih biroa, Centra za posjetioce u Virpazaru, promociju kulturnih i turističnih potencijala u Evropi, izradu Nultog kilometra, moderne

70 Caffe Montenegro

fotomonografije Bara na Dvije čarobne obale i dr.

C.M: Ko su najznačajniji partneri i podrška radu TO Bar? - Realizacija brojnih aktivnosti, odvija se prvenstveno u saradnji sa Opštinom Bar, Nacionalnom turističkom organizacijom, turističkom privredom, opštinskim i državnim javnim preduzećima, Ministarstvom održivog razvoja i turizma, lokalnim turističkim organizacijama, Morskim dobrom, Upravom policije, Poštom Crne Gore, NVO sektorom, medijima....

C.M: Da li prilikom boravka u inostranstvu pravite paralele sa našom zemljom?

- Obavezno. I svaki put zaključujem – da nigdje nema takvih pirorodnih ljepota kao u Crnoj Gori. Zaista. Osim toga, svako putovanje, bilo da se radi o privatnom ili službenom koristim kako bih, između ostalog, vidjela neku novinu i pokušala je primijeniti kod nas.

C.M: Kada biste birali zemlju u kojoj biste mogli da živite, osim naše, gdje bi to bilo i zašto?

- Nijesam razmišljala o tome. Bila bi

Projekti koji će u budućnosti upotpuniti ponudu Bara i Crne Gore - “Trasom starog Ćira” – od Virpazara do Limljana - sela koje je imalo 5 željezničkih stanica i zbog čega je ušlo u Ginisovu knjigu rekorda, uređenje tri pećine (Babatuša, Grbočica i Spila) u selu Trnovo u Crmnici i Spile u Veljoj Gorani, uređenje staze do tvrđave Haj Nehaj u Sutomoru, uređenje 4 kružna toka u Baru, izgradnja fontane na trgu Vladimira i Kosare u Baru, označavaje staze orhideja od Virpazara do Livara, staze endemskog bilja na Vrsuti, staze ljekovitog bilja i dr.

to zemlja koja ima toplo more, a od gradova bi u uži izbor ušli London, San Francisko i Sankt Peterburg.

C.M: Imate li neko omiljeno mjesto u Baru u koje imate naviku da idete na coffe break ili redovno da odlazite kao na “svoje mjesto”?

- Nemam neko posebno mjesto, ali svakako je neki od restorana ili kafića pored mora.

Nijesam nikad razmišljala gdje bih osim Crne Gore voljela da živim...

Od gradova bi u uži izbor ušli London, San Francisko i Sankt Peterburg C.M: Gdje ste odmarali posljednji put i zašto ste izabrali baš tu destinaciju?

- Zbog prirode posla koji radim, veoma rijetko ili skoro nikako nijesam u prilici da idem na duži godišnji odmor.

Posljednji put sam bila 2015. godine u San Francisku kod svoje najbolje prijateljice i njene porodice. Bilo je to zaista divno i nezaboravno putovanje duž Kalifornijske obale.

C.M: Jeste li gurman, da li Vi volite da kuvate - imate li neki omiljeni specijalitet koji spremate za svoje goste?

- Ne znam da li sam baš gurman. Ne volim da kuvam – vjerovatno je razlog i taj što nemam vremena za to, ali znam nekoliko tradicionalnih jela lijepo da spremim i naravno kolače - jer ih volim.

C.M: Šta najviše volite od naše nacionalne kuhinje? Koje Vam je omiljeno piće?

Malo primorsko mjesto kraj San Franciska

Sankt Peterburg, Ermitaž

Svugdje ponosno pričam o ljepoti svoje zemlje Promovisanje grada na dvije čarobne obale, ali i Crne Gore me izuzetno čini srećnom svuda i na svakom mjestu. Ponosna sam kada pričam o ljepotama moga grada i države.

- Volim raštan, šarana, pitu sa sirom, priganice, a bogami i kačamak od sira i krompira. Kao crmničanka koja pravi “najbolje vino” trebala bih reći da mi je to i najomiljenije piće, ali nažalost ne pijem alkohol. Možda je to domaći sok od nara ili drenjine.

muzikom i naravno dobrim društvom. A dobre pozorišne predstave su nešto što me zaista ispunjava.

C.M: Gdje volite navečer da izađete, kakva mjesta za zabavu preferirate?

- Strancima predlažem: krstarenje Skadarskim jezerom, sa obilaskom manastira na ostrvima, posjetu jedinstvenom mjestu na Skadarskom jezeru - plaži Pješačac, zatim nekom vinskom podrumu u Crmnici, obilazak panoramske rute “Između dvije čarobne obale” – jer zaista je to doživljaj sa pogledom koji se ne zaboravlja, 12 bunara Boljevića kraj Ostrosa u hladovini kestenove šume, Stari grad Bar i restorane u starobarskoj čaršiji. Obavezno je i krstarenje morem i neizostavno posjeta Kraljičinoj plaži kod Čanja. Naravno, sve to uz degustaciju kulinarskih specijaliteta iz slanih i slatkih voda koje okružuju barsko područje uz nadaleko čuveno crmničko vino, barske masline i kozji sir.

- Volim otmene restorane sa dobrom

C.M: Kada biste nagovarali nekog stranca da posjeti Bar koje biste mu glavne argumente naveli?

C.M: Na šta se najviše hvale turisti koji dolaze u Bar, a šta im smeta?

- Prirodne ljepote, klima, plaže, usluga, gostoprimstvo, hrana, vino i zabava je nešto što vole, a smeta im gužva u saobraćaju, na plažama, nebriga o životnoj sredini na pojedinim mjestima.

71

Recepcioner nije lako biti direktor Agencije HT za konsalting i menadžment iz Beograda web: www.ht.in.rs

Recepcioner MORA...!!!

Da posjeduje visok nivo opšte kulture, ljubaznosti, znanja stranih jezika, da bude informisan, efikasan, vispren, brz i da ima dobru moć opažanja.

U svakom trenutku da bude strpljiv i ljubazan prema svakom gostu.

Mora da zna da sasluša svakog gosta.

U razgovoru će dobar recepcioner upoznati gosta, saznati dosta podataka

72 Caffe Montenegro

Prva komunikacija, prvo lice i najčešće prva pomoć za sve što vam je potrebno u hotelu je upravo recepcioner.

Koliko je taj posao kompleksan i ni malo jednostavan kao što se možda mnogima čini, pokazaćemo u ovom tekstu koji se tiče obaveza jednog recepcionera. Za neke od njih možda ni kao gost nijeste znali... Čvorište svih informacija hotela je recepcija. Preko recepcije idu vitalne informacije za precizan rad hotela.

Prije ili kasnije, svaka pohvala, žalba ili molba počinje i završava se na recepciji. o njegovom privatnom životu, saznati šta voli ili ne voli da jede, gdje voli da izlazi, eventualni hobi i sl. Sve informacije te vrste pomoći će recepciji da svaki naredni put bude još bolje ugošćen u hotelu. Što je najvažnije, svaki njegov komentar o hotelu - pozitivan ili negativan, može biti odmah proslijeđen upravi hotela radi otklanjanja nekog problema ili nagrađivanja nekog radnika zbog dobro obavljenog posla.

Ljudski faktor je uvijek najvažniji. Zato

je poželjno da recepcija komunicira sa svakim gostom i učini njegov boravak u hotelu što prijatnijim, dajući mu razlog da ponovi svoju posjetu.

Glavne dužnosti recepcionera

Da se svakom gostu koji pristupi recepciji obrati ljubazno i srdačno, uz blagi osmijeh.

Da gostima bude na usluzi prilikom

obavljanja procedure prijavljivanja, predaje ključeva i sl., dajući im sve potrebne informacije kako bi bili što udobnije smješteni, kao i da izlazi u susret njihovim zahtjevima, prenosi poruke itd.

Da blagovremeno i precizno unosi u kompjuter tačne podatke o gostima.

Da obezbijedi redovno ažuriranje zvanične evidencije domaćih i stranih gostiju, kao i blagovremeno dostavljanje svih potrebnih izvještaja policiji.

Da efikasno prima rezervacije, unoseći sve detalje predviđene formularom rezervacija.

Da uvijek bude upoznat sa statusom soba i da predano teži postizanju maksimalne okupiranosti.

Da kontroliše hotelski lobi i obezbijedi da su svi prostori čisti i pokriveni osobljem, kao i da su gostima dostupne sve predviđene usluge.

Da, ukoliko je potrebno, obezbijedi efikasan prenos prtljaga gostiju pri njihovom dolasku i odlasku, odnosno da prenese prtljag gosta od recepcije do sobe i od sobe do recepcije.

Da dobro poznaje sve usluge i mogućnosti hotela da bi mogao da o

njima informiše goste.

Da redovno čita dnevnike rada memorandume, kako bi se informisao o svim funkcijama u hotelu i aktivnostima svog odjeljenja.

Da bilježi komentare - utiske gostiju i o njima obavještava upravu hotela.

Da gostima pruža dodatne usluge, kao što su fotokopiranje, slanje faksa itd., vodeći računa o kvalitetu usluga i pravilnoj naplati.

Da za goste koji su u turističkoj ili poslovnoj posjeti obezbijedi što veći izbor mapa, brošura i vodiča.

Da žalbe gostiju rješava samostalno - ukoliko je to moguće, ili da na zahtjev gosta pozove pretpostavljenog.

Da gosta uvijek oslovi po prezimenu.

Da ima puno razumijevanja i poštovanja prema pravilima i

procedurama hotela.

Da brine o bazi podataka gostiju i stalno je dopunjava novim, validnim informacijama.

Da brine o prtljagu koji je gost ostavio na čuvanje u magacinu - bagažniku.

Da organizuje prevoz.

Da brine o kreditnoj politici.

Da učestvuje u vođenju administracije recepcije, kao i da svojim sugestijama radi na izmjeni standarda i procedura.

Da budi goste u vrijeme za koje je naručeno buđenje.

Da vodi računa o sigurnosti i bezbjednosti gostiju u svim aspektima.

Da aktivno učestvuje u protivpožarnim akcijama, i preventivno i u stvarnim situacijama.

Da kada je to potrebno, prati goste u sobu.

Recepcioner nikada ne smije davati informacije o gostima drugim licima bez odobrenja gostiju.

73

Poželjno je da recepcija komunicira sa svakim gostom i učini njegov boravak u hotelu što prijatnijim Da piše i distribuira pisma dobrodošlice u gostinske sobe.

Da kontaktira sve goste tokom boravka i provjerava njihove utiske o hotelu.

Da strogo čuva poslovne i kompanijske podatke.

Da vrši zaduženja računa na gostinske račune.

Da brine o hotelskim računima i čuva ih.

Da koordinira sa radom drugih odjeljenja.

Da račun da na uvid gostu.

Da se obavezno zahvali gostima na boravku u hotelu i poželi im srećan put.

Dužnosti recepcionera na blagajni Da sistematično vodi račune gostiju da bi kontroloru prihoda omogućio lakše

74 Caffe Montenegro

svođenje računa na kraju smjene.

Da na kraju smjene provjeri gotovinski pazar, pripremi izvještaj i novac u skladu sa procedurom.

Da sva hotelska potraživanja blagovremeno upisuje na račun gosta, vodeći računa o ispravnosti računa i čuvanju dokumentacije na predviđenom mjestu.

Da se strogo pridržava hotelske procedure kreditiranja gostiju.

Da vodi računa o ispravnosti novca, putničkih čekova i kreditnih kartica i da svaku eventualnu neispravnost prijavi menadžeru recepcije.

Da provjeri ispravnost i uslove korišćenja turističkih ili drugih vaučera koji služe kao sredstvo plaćanja računa ili osnov za korišćenje boljih soba po nižoj cijeni, odnosno besplatan boravak, i da se pobrine da su sve potvrde popusta

i plaćeni vaučeri potpisani od strane ovlašćenog lica.

Da prilikom odjavljivanja gosta provjeri da li je koristio mini bar u svojoj sobi, kao i da prilikom naplate računa zamoli goste da vrate ključeve svojih soba i da provjeri da li su ključevi vraćeni na recepciju.

Opšte dužnosti: Da u potpunosti razumije hotelski Priručnik za zaposlene i da se pridržava pravila i procedura sadržanih u njemu, uključujući i ona koja se odnose na protivpožarnu zaštitu, higijenu, zdravlje i bezbjednost.

Da održava dobre kolegijalne odnose u svom i drugim odjeljenjima.

Da održava visok standard lične higijene i izgleda.

Da sprovodi promjene u funkcionisanju

odjeljenja, u skladu sa promjenama u hotelskoj industriji, kompaniji ili hotelu.

Da izvršava sve druge razumno postavljene dužnosti i obaveze.

Specifikacija radnog mjesta: • SSS – IV stepen stručne spreme.

• Visok nivo poznavanja engleskog jezika, poželjno znanje još jednog svjetskog jezika.

• Odlično poznavanje rada na računaru.

• Sposobnost za samostalno i precizno obavljanje više različitih radnih zadataka u uslovima povećanog pritiska i sa striktnim vremenskim ograničenjem.

• Iskustvo na sličnim poslovima nije neophodno, ali je poželjno.

Uniforma mora da bude uredna i u skladu sa standardima, a cipele uvijek čiste i uredne.

Odgovornost: - za svoj rad odgovoran je šefu recepcije; - odgovoran je pred zakonom za pravilno izvršavanje poslova iz svog djelokruga rada; - odgovoran je za pravilnu primjenu propisa o zaštiti na radu.

75

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407

8.MART

ZAGREB I LJUBLJANA (08.03. - 11.03.2018.)

139€

BUKUREŠT (07.03. - 11.03.2018.)

139€ MILANO

VERONA-VENECIJA (07.03. - 11.03.2018.)

155€

SOLUNMETEORI (08.03.-11.03.2018.)

119€

OHRID

SARAJEVOMOSTAR (10.03. - 11.03.2018.)

55€

DUBROVNIK

20€

TIRANA-SKADAR

20€ VASKRS NA

KRFU

(05.04. - 09.04.2018)

165€

(08.03 - 11.03.2018.)

59€

TOURIST AGENCY

020 231 008 069/341 990 067 571 453

PLAĆANJE NA RATE U AGENCIJI ILI NA VIŠE RATA PREKO HIPOTEKARNE BANKE

- Neobično takmičenje u Podgorici -

Čija je

najljepša

brada tekst: sanja golubović

Barber shop- Podgorica, NVO Be human i kuglana ,“Moment club“ organizovali su prošlog mjeseca neobično i zabavno takmičenje: takmičili su se bradonje i brkajlije iz cijele Crne Gore, ko ima ljepši ukras na licu. Jer ,brkovi i brada jesu ukras i u prošlosti su bili i odraz muževnosti i jedne od osnovnih vidljivih razlika u odnosu na ženu... Danas je u svijetu trend nositi bradu, i kod nas je to itekako primjetno među našim muškarcima svih dobi jer je ovaj modni trend uzeo maha kao ni jedan do sad... Mnomci su nam zabradatili i lijepo im stoji...

Neke stvari očigledno ne izlaze iz mode... biti muško vazda je IN! 78 Caffe Montenegro

Brada - jer sam muško!

Takmičenje bradonja i brkajlija izazvalo je veliku pažnju javnosti, iako po malo djeluje duhovito, ali znajući da su brada i brkovi trend u muškom stajlingu trenutno širom svijeta, ovo je i ozbiljan događaj. A kažu da je to i otpor metroseksualcima i da se na taj način muževnost vraća u modu. Muško treba biti muško i tako treba da izgleda!

A bilo je na takmičenju mnogo ozbiljnih brada i brkova... i dobrih frajera svih

Obaranje ruku:

takmičenje za muškarčine ali i za jake žene!

Na ovom događaju održano je i takmičenje u disciplini ,,obaranje ruku’’. Ovaj sport, čiji korijeni, bar po zvaničnim verzijama, sežu do američkog kontinenta, već decenijama ima svoja stroga pravila po kojima se takmičari koji su izašli na crtu jedan drugome oprobavaju u istinskoj snazi i tehnici obaranja ruku.

I tu je konkurencija bila jaka...

Pobjednici su: Nina Martinović u ženskoj i Luka Dabanović u muškoj konkurenciji.

Momci su pokazali da im ne nedostaje kreativnosti i maštovitosti godišta! Takmičili su se mlađi, stariji momci, ali žene su te koje su doista uživale u pogledu.

Momci su pokazali da im ne nedostaje kreativnosti i maštovitosti ali i da poklanjaju izuzetnu pažnju ovom prirodnom fenomenu koji može biti ukras kao i frizura, možda i više od nje, jer je ipak brada na licu. Kosu može neki mukarac da nema, ali bradu ima svaki! Čak i ćelavcima dobro stoji!

Publika na ovom događaju je uživala u pogledu na brade i brkove različitih dužina, oblika, ali i fazona tipa a la Salvador Dali, Hajduk Veljko, vikinške varijante, amiš brade, fore filmskih brada, ili holivudskih zvijezda ljepotana bradonja i slično...

Sve u svemu, za sve one koji gaje afinitet prema ovoj vrsti stajlinga, ovo je bio praznik za oči i prava prilika da dobiju inspiraciju i odvaže se za odabir svog budućeg izgleda. Žiri, koji je nastupio u internacionalnom sastavu, imao je pune ruke posla, obzirom na ,,čupavu’’ i žestoku konkurenciju. Glasanjem Karla Zagorca iz

Beograda, Mikija Agića iz Pariza, Alena Demirovića iz Sarajeva, Nedeljka Lazića iz Brčkog uz podršku domaćih majstora, Ivana Vukčevića, Davora Pejovića i Šukija Abdovića (muški žiri) i Smiljke Miličković, Seke Martinović, Marije Božović, Ivane Đurović, Sanje Marković i Maje Popović (članice ženskog žirija) izglasane su najljepše brade Podgorice!

Titulu najljepše brade dobio je Miloš Velimirović, najbolji stajling imao je Dušan Tomić, a u konkurenciji ,,sidro brada’’ prvo mjesto je pripalo Luki Zekoviću. Vaso Kaluđerović je nagrađen u konkurenciji ,,kocka brada“, Vladimir Miličković u kategoriji najneobičnija brada i najduži brkovi. Bogdan Marcano je trijumfovao u izboru za najdužu bradu.

Glasanje putem interneta donijelo je prvo mjesto i ,,ponosnu bradu’’ Podgorice glumcu, Banu Popoviću.

Po mišljenju jednog od organizatora, poznatog podgoričkog frizera Zorana Vukčevića, jedna od nagrada trebala je pripasti i Aleksandru Novoviću koji je u tri kategorije zauzeo drugo mjesto.

Takmičenje u ispijanju piva:

žene piju k'o muškarci

Takmičenje u ispijanju piva izazvalo je veliku pažnju publike koja je svoje favorite pratila ovacijama. Krigle ovog napitka koje su se našle pred takmičarima ,,iksirane’’ su u rekordno kratkim rokovima.

U žestokoj konkurenciji, odlučivale su nijanse, odnosno milisekunde koje su na kraju i dale imena pobjednika: Jelena Mlađenović u ženskoj i Martin Dušević u muškoj konkurenciji.

Žiri je imao pune ruke posla, obzirom na ,,čupavu’’ i žestoku konkurenciju 79

80 Caffe Montenegro

- P u t op is Kopenhagen, Danska

Realna

bajka Ovog puta sam dobila „dozvolu” da mogu sama odlučiti o kom gradu želim da pišem. Wow! Dileme ni jednog trenutka nije bilo.

Kopenhagen! pročitaćete i zašto.

Tekst prof. Ana Wilford

81

nyhavn harbour

O Kopenhagenu sam i prije putovanja znala dosta činjenica; jedan od najstarijih gradova u Evropi gdje sjedi najstarija monarhija na svijetu. Sve je ovo bio izazov da se unaprijed radujem što ću posjetiti taj grad. Prva i malo duža posjeta Kopenhagenu desila se 2010. godine kada smo moj suprug i ja posjetili prijatelje u Malmou, u Švedskoj. Letjeli smo od Londona do Kopenhagena za vrlo male pare, a onda smo odlučili da putujemo vozom od Kopenhagena do Malmoa. I vrijedilo je! Oresund most koji povezuje Dansku sa Švedskom je fascinantan primjerak arhitekture koji je napravljen tako da uranjate u more, a onda izlazite na kopno, a sve iz razloga da bi brodovi mogli nesmetano da saobraćaju. Most je dug oko 17 km i najduži je most na svijetu koji ujedno prevozi i drumski i željeznički saobraćaj. Mi smo, našom nepažnjom, rano ujutro sjeli u kupe u kom se ne priča, gdje morate

82 Caffe Montenegro

Ne preporučujem restorane u luci jer su jako skupi. Probajte čuveno dansko pivo, poslušajte live jazz muziku i svakako ne propustite da probate čuveni sladoled.

komunicirati gestikulacijom i upotrebom “body language”, ali je bilo krajnje simpatično. Iako takvi kupei postoje u Engleskoj i drugdje u Evropi, bilo je zanimljivo upotrebiti jednu pasiju kojom se ljudi bave, a to je “people watching”.

Dakle, zapamtite, javni saobraćaj znači “potpuna tišina”.

U Kopenhagenu smo uspjeli vidjeti sve što je “must see”. Ljeto u Skandinaviji je izuzetno. Noć traje 3 - 4 sata i dok se

vraćate kući nakon dobrog koncerta ili dobrog provoda zapljusnuće vas, kao osvježavajući talas, miris čuvenog danskog peciva kome ne možete odoljeti.

Kad prošetate Kopenhagenom, put vas mora odvesti do King`s New Square (Kraljev Trg), a u samoj blizini je čuvena luka po kojoj je Kopenhagen prepoznatljiv (Nyhavn Harbour). To je ne samo luka i kanal koji je izgradjen u 17.vijeku, već je i centar zabave. Na sjevernoj strani, koja je ujedno sunčana strana u luci, poređane su kuće sagrađene od drveta ili cigle. Brojevi na sjevernoj strani su neparni tako da, kad posjetite grad, pođite do kuće broj 9 koja datira od 1661.godine. Južna strana nosi parne brojeve vrlo raskošnih kuća. Prošetajte i uživajte u raznolikosti boja fasada na kućama. Ovdje možete provesti cijeli dan i ne može vam biti dosadno. Naprotiv!

Ne preporučujem restorane u luci jer su jako skupi. Probajte čuveno dansko pivo,

najbolji grad za zivot Danska prijestonica Kopenhagen proglašena je za najbolji grad na svijetu za život, prema izboru britanskog trend magazina Monokl. Kopenhagen na najbolji način odgovora savremenim potrebama urbang kvalitet života, navodi se u obrazloženju. Na sajtu magazina, koji je sedmi put proglasio 25 najboljih gradova za život, navedeno je da je ocjenjivana ravnoteža između napretka i očuvanja, stimulacije i sigurnosti, globalnog i lokalnog. Kriterijumi su, između ostalog, bili radno vrijeme i ponuda ugostiteljskih i prodajnih objekata, raznolikost kulturne ponude, kvalitet i iskorišćenost javnog prostora, klima, stepen kriminala, kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite, kao i seksualne i verske slobode.

Zgrada opere

Spomenik Maloj sireni

poslušajte live jazz muziku i svakako ne propustite da probate čuveni sladoled.

Nemojte ni pokušati da kupujete vodu.

Ona je astronomski skupa jer Danci na taj način žele da vam „uštede“ novac, a pijaća voda je savršeno bezbjedna za piće. Pridružili smo se ogromnom broju turista i krenuli na krstarenje kanalom i mnogo dalje, odakle ćete vidjeti zgradu Opere i mnoge druge atrakcije grada.

Vožnja košta 20 eura po osobi i vrijedi svaki peni.

Kada budete čitali ovaj broj Caffe-a najpoznatija i slavna Dankinja će već, 23.avgusta, uveliko proslaviti svoj stoti rođendan. Kakogod, “Mala Sirena” ponosno sjedi u luci, na obali mora na kamenu i zasigurno je jedna od najmanjih, ali svakako jedna od najvećih atrakcija koju morate posjetiti u Kopenhagenu. Dok šetate do Male Sirene vidjećete mnoga interesantna arhitektonska umjeća. I ako se umorite od šetnje,

83

Stroget ulica

Pogled na bajkovitu unutrašnjost Tivolija

Čuvena kapija na ulazu u Tivoli

sjedite i popijte Carlsberg pivo koje će vas vratiti sto godina unazad i podsjetiti na, ne samo Kristijana Andersena i njegov čarobni svijet bajki, već na pivara Karla Andersena koji je bio inicijator da se Mala Sirena postavi baš tu gdje i danas sjedi. I, zaista, kad gledate sve oko sebe i kad uopšte razmišljate o Danskoj, imate osjećaj da je sve magija i da živite u čudesnom svijetu punom mašte. I kad jednom krenete u taj svijet mašte onda vas put dovede do Tivolija. Bez obzira da li ćete posjetiti Tivoli porodično, gdje će djeca uživati u drugom najvećem zabavnom parku na svijetu koji je izgradjen u egzotičnom stilu Orijenta i gdje će naći pronaći sve ono o čemu su sami maštali,

84 Caffe Montenegro

već će i odrasli sa lakoćom pronaći svoj svijet okruženi čudesnom ljepotom Tivolija koji, imate utisak, se stalno dograđuje, kako bi 165 godina stara postavka uvijek bila unikatna. I to im zaista ide od ruke.

Kopenhagen je grad biciklista. Do tada nigdje nijesam vidjela toliki broj.

Biciklizam je jednostavno njihov stil življenja. Ako se vi pak odlučite za varijantu hodanja i razgledanja grada, osvrnite se naokolo, pogledajte krovove zgrada na kojima ćete vidjeti statue. Jedna od njih je pozlaćena statua žene na biciklu koja posmatra grad sa visine i kao da želi da poruči da Kopenhagen treba da bude najbezbjedniji grad na svijetu za

bicikliste. To je upravo strategija koju gradski oci planiraju da realizuju. Bicikl možete vidjeti svuda, a biciklisti su ravnopravni učesnici u saobraćaju. I dok čekate strpljivo na semaforu zajedno sa dvadesetak ili više biciklista ispred vas, ni ne pomislite da im svirate da bi vam se uklonili sa puta. Bicikl je najbrže sredstvo da brzo stignete gdje god želite u gradu.

U Kopenhagenu i najbezbjedniji.

A kad ste u Kopenhagenu ne smijete propustiti da vidite mnoge palate, a pomenuću samo one koje su “must”.

Amalienborg Palata je rezidencija u kojoj živi Danska kraljevska porodica još od kraja 18.vijeka. Palata je fenomenalan kompleks koji čine četiri palate u rokoko

Amalienborg Palata, rezidencija kraljevske porodice

Kopenhagen nije nimalo jeftin ali su zato danci jako ljubazni

Kristijansborg Palata,smještena na ostrvu u centru grada

stilu. Nevjerovatno skladno postavljena geometrijska igra različitih palata povezuje se u osmouglu u čijem centru se nalazi statua konjanika Kralja Frederika V. Čak i ako nijeste rojalista, ova palata je nešto što vas neće ostaviti ravnodušnim. I ako slučajno pomislite da je svaka palata ista, i da ne možete vidjeti ništa novo, varate se. Kristijansborg palata to

opovrgava ne samo zato što je to bila kraljevska palata i prije Amalienborga, već i zbog kraljevskih spletki koje su nekada tu dešavale. Ovakvu palatu možete rijetko vidjeti. Nalazi se na malom ostrvu u srcu Kopenhagena i okružena je kanalima i mostovima, a ispod same palate nalaze se ruševine stare palate iz početka 12. vijeka.

Spoljašnji i unutrašnji izgled Okruglog Tornja koji se takođe nalazi u centru grada

I ako vam palate dosade predlažem da posjetite The Round Tower (Okrugli Toranj) koji se takođe nalazi u centru grada. Nevjerovatno arhitektonsko djelo sagrađeno u prvoj polovini 17. vijeka. Spiralna šetnja do vrha tornja je jedinstvena u evropskoj arhitekturi. Tu se nalazi opservatorijum koji datira iz daleke 1670.godine, a na fasadi ugraviran rebus. Kristijana IV je bio pokretač i glavni inicijator gradnje ovakvih djela koja odoljevaju zubu vremena. Sa vrha tornja se proteže fenomenalan pogled starog jezgra Kopenhagena. Sa vrha tornja možete čak vidjeti most koji spaja Dansku i Švedsku. Ovo je idealna prilika da za mali novac uživate u bajkovitoj arhitekturi grada. Umjetničke galerije, uski sokaci, kanali, crkve u baroknom stilu i mnogi parkovi zaokružuju ljepotu ovog grada.

Da li možete preskočiti shopping u gradu Vikinga? Ne, naravno. Onda se uputite u Stroget ulicu. Moj predlog je da svakako prođete glavnom shopping ulicom grada, ali takođe savjet da u malim sporednim ulicama možete kupiti interesantne stvari za jeftinije pare. Ovdje ćete ne samo „šopovati“ već ćete se sudariti sa svijetom, sa različitim kulturama..

Kopenhagen nije nimalo jeftin, ali su zato Danci jako ljubazni. Kad ih zaustavite na ulici rado će popričati sa vama, objasniti vam ono šte želite da znate i uputiti vas na pravu lokaciju.

85

NE PROPUÅ TITE NOVI BROJ!

�

VILLA ‘LAURUS’

STUDIO SYNTHESIS architecture & design

www.studiosynthesis.co.me �� � �� � � � ��� �� ��� � � ���� �� � ��� ��� �� ���� ��� ��� ��� ���� � � � �� �� � � � � ��

88 Caffe Montenegro

Sent Moric

Mondensko mjesto

s punim pravom

Sent Moric je malo mjesto smješteno neposredno uz granicu sa Italijom. Još davne 1864. godine u tom mjestu je rođena ideja o zimskom turizmu, pa se Sent Moric s pravom može nazvati kolijevkom skijaškog turizma, kakav poznajemo danas, ali prije svega to je simbol mondenskog zimovanja priredila: Sanja Golubović

89

Najstarije evropsko skijalište Sent Moric je izletište i zimovalište u Engandinskoj dolini u jugoistočnoj Švajcarskoj. Pripada kantonu Graubinden.

Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.822 metra. Sent Moric se smatra za najstarije zimovalište na svijetu. Prvi hoteli su ovdje otvoreni 1856. Sent Moric je danas centar luksuznog turizma za bogate klijente. Omiljeni sportovi i rekreacije su: pješačenje, alpsko skijanje, vožnja boba i skeletona. U Sent Moricu se nalazi rijedak fenomen: prirodna bob staza (Olympia Bobrun St.Moritz-Celerina). Pored naselja je jezero Sent Moric na čijoj se zaleđenoj površini zimi organizuje konjska trka.

90 Caffe Montenegro

br.1 na listi zimskih centara

pejzaži oduzimaju dah A u ponudi su mnoge aktivnosti i raskošno švajcarsko gostoprimstvo

91

Šta to čini Sent Moric tako posebnim...?

U proljeće se u vodama jezera Sent Moric-a ogledaju planinski vrhovi, dok jezero ljeti poziva na romantične šetnje ili pecanje, a zimi je idealan teren za klizanje. U ovim grandioznim planinama sunčana su u prosjeku 322 dana. Fascinantnost ovog turističkog centra leži i u sportskim mogućnostima. Naime, uslovi za skijanje su idealni. Ko voli avanture, može da se spušta posebnim skijama niz ledeni kanal dug čak 1.200 metara. Šta je Sent Moric bez zimskih sportova? Bilo da je to hodanje na skijama ili spust, postoji mnogo pista izuzetnog kvaliteta. U kazinu hotela “Kempinski” mogu se vidjeti bogati i lijepi posjetioci, a ispod okićene jelke već tradicionalno se u novogodišnjoj noći okupljaju gosti sa svih strana svijeta.

Za Sent Moric nisu tipični samo pejzaži od kojih zastaje dah, poznate ličnosti i luksuzni hoteli već i egzotični sportovi, kao što su polo i konjske trke na snijegu ili kriket na ledu.

Sent Moric je broj jedan na listi zimskih

92 Caffe Montenegro

centara sa dobrim razlogom: pejzaži oduzimaju dah, u ponudi su mnoge aktivnosti i raskošno švajcarsko gostoprimstvo.

Sent Moric je bio domaćin drugih Zimskih olimpijskih igara 1928. godine i ponovo 1948. godine. Tu je 1934., 1974. i 2003. godine održano Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju. Jedini gradovi koji su dva puta bili organizatori ZOI su: Sent Moric, Insbruk i Lejk Plesid.

Skijanje je glavni razlog zbog kojeg je Sent Moric postao tako poznato zimovalište. Sa 400 km raspoloživih skijaških staza i Olimpijskom ski stazom ovo je jedno od najboljih mjesta na svijetu za ljubitelje ovog zimskog sporta.

Švajcarski Nacionalni park, koji se nalazi u Engadinskoj dolini je među najboljim u zemlji za pješačenje i planinarenje.

Pojedini hoteli iznajmljuju bicikle. Staza za biciklizam je dugačka i prolazi pored prelijepih predjela u kojima ćete uživati.

Sent Moric ima odlične štale, a jahanje kroz alpske predjele je jedinstven doživljaj. 25 jezera koja se ovdje nalaze nude dovoljno mogućnosti za jedrenje.

Sent Moric je danas centar luksuznog turizma za bogate klijente

93

Ko voli avanturu, može da se spušta posebnim skijama niz ledeni kanal dug čak 1.200 metara

Kada posjetiti Sent moric

?

icu, jer većina U proljeće i jesen je tiho u Sent Mor ine juna do sresred (od posjetilaca radije dolazi ljeti početka aprila). do a mbr dece (od i dine oktobra) i zim e, svijetle, hladne Zima je vrhunac sezone, uz jasn tog snijega, spekkas dane, mnogo, mnogo finog praš se svi koncentada i ta ijen amb takularnog prirodnog sportove. ske zim e drug i nje kliza nje, trišu na skija ačenje, pješ m: reno Ljeto je vrijeme za sport na otvo toga. go mno još i enje jedr , biciklizam, planinarenje t Sen u ti radi toga go mno Ali može se još više konMoricu tokom toplijih mjeseci: ima ja. ađa dog cerata, kulture i više zabavnih

94 Caffe Montenegro

U kazinu hotela “Kempinski” mogu se vidjeti bogati i lijepi posjetioci, a ispod okićene jelke već tradicionalno se u novogodišnjoj noći okupljaju gosti sa svih strana svijeta

cijene u sent moricu Ovdje je valuta švajcarski franak i iako na mnogim mjestima možete plaćati u eurima, kusur će vam biti vraćen u francima. Uprkos zastarjeloj reputaciju Švajcarske kao skupe destinacije, cijene u Sent Moricu su zapravo umjerene za kvalitetni evropski odmor, posebno kada se uzme u obzir kvalitet koji dobijate za taj novac.

Razmislite o tome: ako obrok od € 10 obrok nije baš dobar, to je skupo, zato što ne dobijate najbolju vrijednost za svoj novac. Ako je obrok od 30 € odličan, vrijedi svaki euro.

Top Deluks Hoteli

Splendidove palate sa svim mogućim komforom i objektima, vrhunska švajcarska usluga, a cijene su od 250,00 € do 600,00 € pa naviše.

Srednje luksuzni hoteli

Nijesu baš veliki poput vrhunskih hotela ali vam pružaju nevjerovatnu udobnost i najbolju uslugu: od 200,00 € do 500,00 € Sent Moric je broj jedan na listi zimskih centara sa dobrim razlogom: pejzaži koji oduzimaju dah, a u

ponudi su mnoge aktivnosti, a tu je i raskošno švajcarsko gostoprimstvo.

Jeftiniji hoteli

Udobni mali hoteli su dobar izbor i pružaju sve pogodnosti, ali bez raskoši i visokih cijena: od 150€ do 250€.

Budžetski hoteli

Želite jeftini smještaj u lijepom resortu? Možda nijesu luksuzni, ali odišu autentičnom Švajcarskom i to za 35 € po osobi.

Obavezno probajte U mnogobrojnim barovima i restoranima skupljaju se slavne ličnosti kako bi na zimskom suncu uživale uz čašicu skupog šampanjca. Većina njih dolazi na samo par dana. Ako i vas kojim slučajem nanese put u Sent Moric, obavezno probajte švajcarski fondi sa sirom.

Pošto se Sent Moric nalazi u kantonu Graubinden, koji je u cijelom svijetu poznat po izuzetno ukusnim kulinarskim specijalitetima jasno je da ovo mondensko mjesto ima i vrhunsku restoransku ponudu. Ako volite pikantna jela probajte, varivo s tjesteninom od heljdinog brašna s povrćem i sirom, rolnice s blitvom punjene tjesteninom. Kao poklon možete da ponesete domaće specijalitete bindnerski hljeb i bindnersko meso.

95

Dr trade: JEDVA ČEKAMO LJETO

HOTELI -

spremajte se Za hotelijere nema odmora. Poslije novogodišnjih i božićnih praznika već se razmišlja o predstojećoj ljetnjoj sezoni. Sve treba da sija i da gosti budu dočekani onako kako zaslužuju. Savjeti u nastavku neće naškoditi vašem planu kako da osvježite hotel za novu sezonu zato ih pažljivo pročitajte.

tekst: Spec.sci.arh Gordana Vujičić

100 Caffe Montenegro

Pretapaciranje postojećeg namještaja Imate namještaj koji je konstrukcijski dobar ali se tapacir oštetio, promijenio boju ili ga jednostavno iz estetskih razloga želite promijeniti? Tapetarija Dr trade-a stoji na usluzi u toj akciji. Iskusni majstori izlaze po potrebi na teren da bi se uskladile želje sa mogućnostima. U asortimanu Dr trade-a nalazi se široka paleta štofova, eko koža, koža i materijala sa visokim postotkom vune koji su sada posebno moderni i prisutni kod velikih svjetskih brendova. Preuzimanje i vraćanje namještaja je takođe naša odgovornost.

U ovaj namještaj pored stolica iz restorana i fotelja iz lobi barova spadaju i uzglavlja kreveta, namještaj iz bašte sa specijalnim materijalima za vani i slično.

Ovo je možda najefektnije osvježenje enterijera hotela a da ne iziskuje puno novca.

U asortimanu tapetarije Dr trade-a nalazi se široka paleta štofova, eko koža, koža i materijala sa visokim postotkom vune koji su sada posebno moderni i prisutni kod velikih svjetskih brendova

Kupovina novog komada namještaja Drugi tip osvježenja prostora je potpuno novo uvođenje pojedinih komada namještaja. Fino izbalansiran može se lijepo uklopiti

sa postojećim i prilično osvježiti prostor. Klijenti to uvijek primijete i vole promjene koje nijesu nagle i previše očekivane.

101

ZAVJESE I ZASTORI Kad hotel dođe do momenta da treba da mijenja zavjese i zastore onda to treba uraditi kvalitetno i sa namjerom da traje dugo. Industrija je otišla prilično daleko tako da danas imamo izuzetno kvalitetne materijale koji štite od sunčevih zraka i do blizu 100%. Dr trade radi sa jednom od par vodećih firmi u Evropi koja se bavi ovim tipom opremanja. Široka je paleta sistema za upravljanje, i mehaničkih i motornih, što ove sisteme stavlja u katagerije koje treba dobro osmisliti.

Mjenjanje zavjesa i zastora treba uraditi kvalitetno i sa namjerom da traje dugo

Adresa: Cetinjski put bb Donja Gorica, Podgorica

102 Caffe Montenegro

Tel: +382 20 261 575;

+382 20 260 574 Mob: +382 69 031 071

Mail: dr@t-com.me Web: www.drtrade.me

PODGORICA Watch shop TIME Trg Republike bb tel: +382 (0) 20 232 149 mob: +382 (0) 67 221 441 fax: +382 (0) 20 232 326 e/mail: timeplus@t-com.me

BUDVA Watch shop TIME Delta City, Cetinjski put bb tel: +382 (0) 20 290 090 mob: +382 (0) 67 243 383

Watch shop OLD TIME Petra Prvog 23 (Stari grad) tel: +382 (0) 33 452 880 mob: +382 (0) 67 333 334

CM klub Hoteli Adria, Budva, + 382 (0) 33 680800 Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Aurel, Podgorica +382 (0)78 113333 Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520 BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805 Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000 Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153 Budvanska rivijera, hotelska grupa Budva ,+382 (0) 33 451640 Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702 CentreVille Hotel & Experiencese, Podgorica, +382 (0) 67 875202 Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100 Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414 Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021 Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039 Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204 Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093 Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000 Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814 Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206 Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545 Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500 Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442 Franca, Bar +382 (0) 30 55 920 Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067 Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666 Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008 Hilton Podgorica Podgorica, +382 (0) 20 443443 Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483 Hostel City Center, Beograd +381 (0) 11 2644055 104 Caffe Montenegro

članovi cm kluba Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623

Splendid, Bečići

Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

Imanje Knjaz, hotel restoran Podgorica +382 63 234567

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

Imperial, Bar +382 (0) 30 455288

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084

Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111 Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281 Kalamper hotel & Spa Bar + 382 (0) 68 333833 Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405 Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100 Laguna hotel & restoran, Podgorica +382 (0) 67 614777 Majestic, Budva, +382 (0 )68 012940 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065 MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601 MD, Bar +382 (0) 30 305124 Monte Cristo, Kotor, +382 (0) 32 322458 Mir, Zlatibor, +381 (0)69 5205001 Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777 Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608 Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385 Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172 Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442 Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130 Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344 Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500 Princess, Bar +382 (0) 30 300100 Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623 Regent Porto Montenegro Tivat 382 (67) 28 27 86 Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541 Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100 Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471 Šajo, Budva +382 (0) 33 460243 Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044 Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196 Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322 Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444

Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno Blue magic, plažni bar, Budva Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646 Bonita, pizzeria, Kotor Bonsai fresh market&bar, Podgorica, +382 (0) 67 170681 Byblos i shisha lounge Podgorica +382 (0) 67 311 342 Royal, cafe bar i plaža, Bar Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051 Carpe Diem, cafe, Bar Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131

Casper, Budva

Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666

Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601

Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Ziya, Podgorica +382 (0) 67 229000

Castello,

Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030

Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511

Cesare, café-bar, Kotor

Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Club Emporio, Stari grad Budva

Ugostiteljski objekti

Bar +382 (0) 30 350501

Copacabana, Ulcinj

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222

Cuba, cafe bar, Petrovac

Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Čudna šuma, cafe bar, Žabljak

Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Amici, kafeterija, Nikšić

Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924

Anovi, restoran, Podgorica +382 (0)69 111000

Dominus, cafe bar, Petrovac

Ant, cafe bar, Bečići

Donna kod Nikole, restoran, Budva

Ararat, restoran, Bar +382 (0) 30 318416

Dukley beach lounge,

Arena, cafe bar, Bečići

Durante,

Astoria restorani

Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111

Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Balkan Grill Montenegro, Podgorica, +382 (0) 69688112 Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe,

Budva +382 (0) 69 160000 Ulcinj +382 (0) 30 373701

Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana,

članovi cm kluba

hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153

rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Forest, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Forza, poslastičarnica, Kotor

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Fratello, diskoteka, Bar

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Gaeta, Cetinje

Maršal Restaurant & wine bar, Podgorica +382 (0) 20 246194

Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066

MB Ice club, Budva

Giardino, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

Milenijum, restoran, Rožaje

Grand, café - bar, Podgorica

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Hacijenda, latino bar, Budva

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Harašo, cafe bašta, Budva

Montenegro caffe pub, Podgorica

Hemingvej, cafe bar, Nikšić

Montenegro Pub, Nikšić

Hot Moon, cafe, Budva +382 (0) 68 033078

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Island, plažni bar, Kamenovo

Mtv, picerija, Petrovac

Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

MZ restoran, Podgorica, +382 (0)20 231206

Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Jazz club, cafe - bar, Nikšić

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

Oro di terra, restoran, Baošići, Herceg Novi +382 (0) 69 903330

K-2, picerija Nikšić Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833 Kalamper, restoran, Bar Kapetanova konoba, Rafailovići Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223 Kiss, Petrovac Knjaževa bašta, restoran, Bar Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704 Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011 Krušo, konoba, Herceg Novi Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717 L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511 La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130 La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648 Laguna, mliječni restoran, Berane Laguna, restoran, Podgorica Les Deux Magots cafe, Nikšić Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054 Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi Lupo di mare,

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Tapas bar Las Ramblas, Bar

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

Porto, Budva

Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

Portobello, cafe - bar, Kotor

Trattoria Giardino, restoran, Podgorica

Portun, restoran Nikšić

Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

Poslastičare Fontane, Nikšić

Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

Premier, café - bar, Podgorica

Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

Presto pizzeria, Podgorica +382 (67) 630-631

Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

Pržionica kafe Pause, Berane

Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić

Regina, Tivat

Velvet Cocktail klub, Podgorica

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Verige 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

Ribarsko selo, Žanjice

Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003

Riječka Gostiona i apartmani Oktoih, Rijeka Crnojevića, +382 (0) 63 222008

XXL pansion restoran, Bar +382 (0) 30 364601

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

Zeleni gaj, cafe bar, Budva

Ritter, Cetinje

Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

wasabi, Podgorica +382 (0) 20 220101; Bar +382 (0) 30 311043

Rocky beach, Utjeha, Bar Samba, restoran, Bar San Marino, restoran, Budva San Remo, restoran picerija, Rožaje

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

Santa Marija, Bečići

Ocaso club, Budva

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

P.C. Atrijum, Nikšić

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Panini, Petrovac

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Skala Santa, konoba, Kotor

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

Solila, plažni komleks, Tivat

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Sport Club, Podgorica

Perla, Budva +382 (0) 68 808080

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Piccoletto, fast food, Nikšić

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Street, cafe bar Nikšić

Planet, cafe bar, Bar

Sv. Toma, plaža, Bečići

Plavnica +382 (0) 20 230944

Svera, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

Tajson, cafe bar, Rožaje

Pod murvom, restoran, Bečići

Tani, Nikšić

Brendovi, proizvođači

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija Aleksandrija, Herceg Novi

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171 Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585 Freixenet Frikom Fructal, Ajdovščina Slovenija Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145 Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304 kimbo caffe, Kamnik, Skoplje, Makedonija Knjaz Miloš Ledo Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676 Manuel caffe Martex, Cetinje 105

članovi cm kluba

Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866 Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600 Next, Fresh&Co. Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000 Pernod Ricard Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350 Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111 Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188 Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000 Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240 Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686 RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

Nikšić +382 (0) 68 830803 Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030 Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125 Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605 Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220 Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308 Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766 Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510 Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131 Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008 M-G Trade Podgorica 382 (67) 33 35 40 Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081 Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451 Orbico doo, Cetinje +382 (0) 41 232164 Pg Pak, Podgorica 382 (0) 68 880211 Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777 Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864 Vabcom, Podgorica, +382 (0) 67 024005 Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

voda voda, Vlado Beuaty bar, vinarija velimirović Danilovgrad +382 (0) 69 077180

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

Distributeri, Zastupnici

Preduzeća

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

Alo taxi, Podgorica 19700

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Bar kod, Podgorica

Amon, rent a car, Budva

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

CG Ex Mirage, Petrovac

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

dar kozmetika, Beograd +381 (64) 646148198 Di bar, Budva +382 (0) 33 454104 Destilerija Zarić, Podgorica +382 67 175 175 Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901 Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624 Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910 Enigma Company,

106 Caffe Montenegro

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030 Beogradski sajam turizma, Beograd, +381 (0) 63 477430 Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250 Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223 Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834

Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500 Cogimar, Ljuta-Kotor Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746 Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933 Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206 Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024 cosmetics market Podgorica +382 69 301126 Crnogorski Telekom, Podgorica 1500

Budva +382 (0) 69 219 403 K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722 K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431 Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170 Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280 Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Lf Spa , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Luštica bay, www.lusticabay.com

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Ljetopis Automotive doo (Mercedes-Benz), Podgorica +382 (0) 67 660660

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

Maesto Line, Podgorica +382 (0) 67 660660

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

Mercator-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

Metropolis, Podgorica

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

Mirax group +382 (0) 67 211000

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382

Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552

Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588

Mixer, Italy

goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001 Grad na dlanu-mobilna aplikacija, Podgorica, +382 67 (0) 018026 Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444 Granulati, Bar +382 (0) 30 312601 Gruppo Palazzetti, Itally +39 0434 922922 Guardian, Budva +382 (0) 33 456040 Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009 Illusion Montenegro Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484 Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 Institut za istraživanja i projektovanja u privredi Beograd +381 11 6300751 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam, +382 (0) 33 410410 Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 Kapilogos,

Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 Monte vino ,Internacionalni salon vina Podgorica, +382 (0) 67 569034 M tel, Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Octopus doo, Bar +382 (0) 69 622243 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella,

članovi cm kluba

Tivat +382 (0) 32 673560

fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118

Kotor +382 (0) 32 331515

Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050

Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280

Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123

Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066

Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Migo, Vršac +381 (0) 13 800137

Parah, Budva

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065 Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660 Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Privredna mreža Balkana, Beograd +382 (60) 30 45 600 Reklam, Herceg Novi Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286 Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448 Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060 Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115 Smart gym-dječiji fitnes centar, Podgorica +382 (0) 63 843001 Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719 Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123 Star taxi, Bar +382 (0) 30 316710 Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696 T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321 Studio Synthesis, Podgorica + 382 (0) 20 228083 Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 Telenor, Podgorica 1188 Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450 Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107 Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412 VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000 Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600 Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797 YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709 Veneta plamen, Podgorica, +382 (0) 69 661140 Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552 Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097 Zlatara Onyx, Budva Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

Opremanje

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776 Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819 Aragana, Bar +382 (0) 30 340055 Arti home centar, Bar Asti,

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114 Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892 Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077 ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625 Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770 Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181 Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064 Dakom, Podgorica DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717 Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072 Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010 Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831 Enza home, salon namještaja Podgorica, +382 (0) 69 339978 Fadis, Bar +382 (0) 30 341703 Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841 Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222 Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508 Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330 Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152 Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405 Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145 Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402 Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115 IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873 Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227 Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863 Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504 Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150 Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315 La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135 La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100 Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447 M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745 Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128 Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415 Metrico Mont Centar,

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000 Nino dizajn +382 (0) 67 519080

Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451 Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Turističke agencije

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202 London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680

Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874

Memento Me Marketing & Communications, Podgorica, +382 (0) 69 383858

Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603

Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522

Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917

My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021

Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340

nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213

Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279

Planet tours, Podgorica +382 (0) 20 231008

Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999

Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182

Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442

Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650 Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011

Turističke organizacije i organi uprave

Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185

Atlas tours doo Podgorica +382 (0) 69 014 259

Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344

Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300

Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064

Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493

Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001

Rapex, Bar +382 (0) 30 341244

Opština Budva +382 (0) 33 451451

Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814

Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413

Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367

TO Bar, +382 (0) 30 311633

Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301

TO Berane, +382 (0) 51 236 664

Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804

TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877

Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100

TO Budva +382 (0) 33 402814

Spa medica, Podgorica+382 (0) 67 835 565

TO Cetinje +382 (0) 41 230 250

Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742

TO danilovgrad +382 (0) 20 816015

Stiropak +381 (0) 18 803335

TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820

Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670

TO kolašin +382 (0) 20 864254

Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256

TO kotor +382 (0) 32 322886

Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091

TO mojkovac +382 (0) 50 472428

Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700

TO nikšić +382 (0) 40 213262

Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

TO Pljevlja +382 (0) 52 300148

TMG, Veternik +381 (0) 21 823167

TO Podgorica +382 (0) 20 673679

Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879

TO rožaje +382 (0) 51 270158

Velux, Beograd www.velux.rs

TO tivat +382 (0) 32 671324

Vg group, Bar +382 (0) 30 341733

TO Ulcinj +382 (0) 30 412333

Vibacom, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240

Volcano kladionice

TO žabljak +382 (0) 52 361802 107

katalog

Katalog “Vjenčanje” je najnovije izdanje izdavačke kuće Copy Book House poznate po magazinima Caffe Montenegro, Prostor, Katalog građevinarstva.

Ovaj sveobuhvatni i precizno uređeni godišnjak je praktično sve što će biti potrebno mladencima da isplaniraju vjenčanje.

Koncipiran kao katalog, podjeljen po oblastima koja nude praktične savjete i konkretne ponude svega potrebnog za izgled mlade i mladoženje (haljinu, odijelo, burme, nakit, satove, cipele, šminku, frizuru), izbor cvjetnih aranžmana i bidermajera, dekoracije, najboljih lokacija širom zemlje, usluge keteringa i izrade torti, usluga fotografisanja i snimanja, ponuda za bračno putovanje. vjenčanice i odijela šminka i frizure najbolje lokacije

burme, nakit dekoracija i buketi torte i ketering

usluge fotografisanja i snimanja medeni mjesec

KONTAKTIRAJTE NAS: +382 69 429 375 + 382 20 665 155 Njegoševa 58, Podgorica katalogvjencanje@gmail.com

Vjenčanje je namijenjen svima koji planiraju vjenčanje kao jedinstveni adresar najboljih usluga ove vrste u Crnoj Gori. Katalog je fino rađeno izdanje, kvalitetne i bogate štampe i lijepog dizajna koji privlači pažnju, osmišljeno da bude dugo aktuelno.

Katalog se štampa u 5000 primjeraka od čega se 1,500 komada besplatno distribujira direktno najuglednijim i najpopularnijim hotelima, restoranima, barovima, i drugim kompanijama u čijim poslovnicama potencijalni klijenti mogu lako doći do svog primjerka. Ostatak tiraža nalaziće se na kioscima širom Crne Gore čitavih godinu dana.

Pronađite svoje mjesto u katalogu Vjenčanje a ono će vas odvesti do mladenaca kojima ste potrebni!

Katalog Vjenčanje

CJENOVNIK OGLAŠAVANJA 1 strana u katalogu - 190,00 € 2 strane kataloga - 290,00 € polovina strane - 120,00 € PR tekst na 3 strane - 350,00 € K4 (zadnja korica) - 450,00 € K3 (korica, unutrašnja zadnja strana)- 350,00 € K2 (korica, unutrašnja prednja strana)- 350,00 € Prva desna strana kataloga - 350,00 € *u cijene nije uračunat PDV

Novo vino na tržištu

Zastupnik i distributer za Crnu Goru

ZR Galot Vojvode Mišića 127 26320 Banatski Karlovac

VITIS Tel: +382 (0) 67 494 583 E-mail: vitiscg@gmail.com Ulica Pljevaljska 24 Podgorica

d.o.o.