Caffe Montenegro 155.

Broj 155 / januar 2019 / Crna Gora / cijena 3eura

SREĆNE PRAZNIKE ŽELI VAM NAJBOLJI MALI HOTEL U 2018. GODINI

Cetinjski put bb, Donja Gorica – Podgorica Tel. +382 69 206 602 eurotrade@t-com.me www.lagalleria.me

NOVOGODIŠNJA PONUDA TRAJE DO ISTEKA ZALIHA

POPUSTA NA CIJELI ASORTIMAN DO KRAJA JANUARA

Sanitarije

Кеramika

Česme

Želimo vam srećnu Novu godinu

Pokreće život

www.cerovo.com / 030 550 500

䰀唀一䄀吀䔀堀 ఁ䄀刀态䄀䘀䤀 䤀 倀伀匀吀䔀䰀䨀䤀一䔀 一愀愁椀 ഁ愀爀愁愀ǻ 椀 瀀漀猀琀攀氀樀椀渀攀 猀甀 瀀漀猀琀漀樀愀渀攀 一愀愁椀 戀椀樀攀氀攀 戀漀樀攀Ⰰ 渀攀 戀氀椀樀攀搀攀Ⰰ 椀稀爀愀ᄁ攀渀椀 猀甀 琀欀愀渀ⴀ 樀攀洀 猀愀 瀀爀椀爀漀搀渀椀洀 戀漀樀愀洀愀 琀爀愀樀渀漀 猀甀 渀攀ⴀ 瀀爀漀洀樀攀渀氀樀椀瘀攀Ⰰ 渀攀 縁甀琀攀Ⰰ 渀攀 瀀漀瀀爀椀洀愀樀甀 猀椀瘀欀愀猀琀甀 戀漀樀甀 椀 稀愀搀爀縁愀瘀愀樀甀 瀀爀瘀漀戀椀琀愀渀 椀稀最氀攀搀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀 䨀䄀匀吀唀䌀䤀 䤀 䨀伀刀䜀䄀一䤀 一愀愁椀 樀漀爀最愀渀椀 猀甀 瀀甀渀樀攀渀椀 猀椀氀椀欀漀渀猀欀椀洀 瀀甀渀ⴀ 樀攀渀樀攀洀Ⰰ 瀀漀猀琀愀瘀氀樀攀渀椀 渀椀椀洀愀 㔀㜀 椀 猀愀瘀爀愁攀渀漀 猀欀爀漀樀攀渀椀 漀搀 ㄀ ─ 瀀愀洀甀欀 愀 瀀爀甀縁椀‫܁‬攀 最漀猀猀ⴀ 洀愀 瘀愀愁攀最 栀漀琀攀氀愀 甀搀漀戀愀渀 椀 琀漀瀀愀漀 猀愀渀⸀ 唀欀漀氀椀欀漀 椀稀愀戀攀爀攀琀攀 樀漀爀最愀渀 渀愀 ഁ椀樀漀樀 猀攀 椀稀爀愀搀椀 渀椀樀攀 愁琀攀搀樀攀氀漀 洀漀縁攀琀攀 猀洀愀渀樀椀椀 琀爀漀愁欀漀瘀攀 攀渀攀爀最椀樀攀 稀愀 稀愀最爀椀樀愀瘀愀渀樀攀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀 ‫؁‬䔀䈀䄀䐀 倀䤀䬀䔀 伀猀椀洀 瘀椀猀漀欀漀欀瘀愀氀椀琀攀琀渀攀 ‫܁‬攀戀愀搀椀 渀甀搀椀洀漀 瘀爀氀漀 瘀愀縁渀攀 甀 栀漀琀攀氀椀樀攀爀猀琀瘀甀 瀀椀欀攀Ⰰ 欀漀樀攀 猀甀 ㄀ ─ 瀀愀洀甀ഁ渀攀 琀欀愀渀椀渀攀Ⰰ 戀椀樀攀氀攀 戀漀樀攀 欀漀樀愀 甀瀀椀樀愀 稀渀漀樀 樀攀氀愀Ⰰ 猀愀琀欀愀渀攀 漀搀 欀瘀愀氀椀琀攀琀渀漀最 瀀愀洀甀ഁ渀漀最 欀漀渀挀愀 椀 甀 戀漀樀愀洀愀 瀀爀瘀攀 欀氀愀猀攀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀 倀䔀态䬀䤀刀䤀 椀 䈀䄀䐀䔀 䴀䄀一吀䤀䰀䤀 䬀漀氀攀欀挀椀樀愀 渀愀愁椀栀 瀀攀愁欀椀爀愀 漀戀甀栀瘀愀琀愀 攀欀猀琀爀愀 洀攀欀愀渀攀Ⰰ 甀氀琀爀愀 甀瀀椀樀愀樀甀‫܁‬攀 瀀攀愁欀椀爀攀 欀漀樀椀 漀搀愀樀甀 甀甀猀愀欀 氀甀欀猀甀稀愀 椀 愀琀洀漀猀昀攀爀甀 猀瀀愀 挀攀渀琀爀愀⸀ 倀攀愁欀椀爀椀 椀洀愀樀 瘀攀氀椀欀攀 洀漀‫܁‬椀 甀瀀椀樀愀渀樀愀 椀 搀甀最漀 稀愀搀爀縁愀瘀愀樀甀 猀瘀漀樀甀 戀漀樀甀Ⰰ 洀攀欀漀‫܁‬甀 椀 漀戀氀椀欀Ⰰ 甀欀漀氀椀欀漀 猀攀 瀀爀椀搀爀縁愀瘀愀琀攀 甀瀀甀琀猀琀愀瘀愀 稀愀 瀀爀愀渀樀攀 椀 猀甀愁攀渀樀攀⸀ 嘀椀猀漀欀攀 猀琀愀渀搀愀爀搀攀 欀瘀愀氀ⴀ 椀琀攀琀愀 瀀漀猀樀攀搀甀樀甀 椀 渀愀愁椀 甀搀漀戀渀椀 戀愀搀攀 洀愀渀ⴀ ⴀ氀椀 漀搀 欀漀樀椀栀 椀洀愀洀漀 甀 瀀漀渀甀搀椀 瘀攀氀椀欀椀 椀 爀愀稀渀漀瘀爀猀琀愀渀 椀稀戀漀爀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀 䠀伀吀䔀䰀匀䬀䔀 倀䄀倀唀ఁ䔀 唀 渀愀愁攀洀 愀猀漀爀爀洀愀渀甀 椀洀愀洀漀 漀搀 欀氀愀猀椀ഁ渀椀栀 ⴀ 攀欀漀渀漀洀椀ഁ渀椀栀 瀀愀瀀甀ഁ愀Ⰰ 瀀氀愀琀渀攀渀椀栀 搀漀 氀甀砀 欀愀琀攀最漀爀椀樀攀⸀ 匀瘀攀 椀栀 欀愀爀愀欀琀攀爀椀愁攀 瘀椀猀漀欀 猀琀愀渀搀愀爀搀 欀瘀愀氀椀琀攀琀愀 椀 甀搀漀戀渀漀猀猀⸀

䰀唀一䄀吀䔀堀 䘀愀戀爀椀欀愀 匀甀甀瘀愀渀 戀戀Ⰰ 䈀椀樀攀氀漀 倀漀氀樀攀 吀爀縁渀椀 挀攀渀琀愀爀 䘀漀爀甀洀 ㈀⸀ 猀瀀爀愀琀Ⰰ 䈀椀樀攀氀漀 倀漀氀樀攀 ⠀猀栀漀眀爀漀漀洀⤀ 伀㘀㤀 㤀㜀㔀 㔀㄀㠀 ⼀ 㘀㤀 㠀㐀㔀 㜀㠀㤀 椀渀昀漀䀀氀甀渀愀琀攀砀⸀洀攀 ⼀ 眀眀眀⸀氀甀渀愀琀攀砀⸀洀攀

SADRŽAJ

14

30

42 48

Naslovna strana: LA ROCHE HOTEL & BEACH BAR

86

14 Sasvim lično:

Srce piše olovkom 16

Intervju: Predrag Milosavljević, generalni direktor hotela La Roche u Tivtu Uspjeh inspiriše na više ciljeve

22

Caffe Montenegro preporučuje

24

Očuvana istorija i luksuzni hotelski kompleks novi recept turističke ponude: Mamula Od vojničke čizme do lakovane cipelice

30

“Best of the Best” ceremonija i dobrotvorni bal Hotela “Regent” Porto Montenegro Regentova nagrada za Caffe Montenegro

34

Manifestacija Turističke organizacije Podgorica “Biramo najbolje 2018” Oni su obilježili prethodnu godinu u Podgorici

36

Caffe Montenegro preporučuje

38

Ski opening: veseli start zimske sezone” Vruć kačamak na snijegu

42

Stranac u Crnoj Gori: Katie Smirnina, menadžer prodaje u Porto Montenegru Crna Gora će uvjek biti u mom srcu

48 Ukusi našeg neba: Mikro bašta

Zelena oaza zdravlja 54

Iskoristi dan: Brdo Gorica Simbol grada pod Goricom

16

24 60

Intervju: Danijel Nuleši, vlasnik zlatarske radnje Mikel F Diamond Centar Kako se kupuje dijamantski nakit

68

Održan prvi Sajam maslinovog ulja i vina u Podgorici Domaće je najbolje

72 ZAHARA Photo Studio &

Concept Store

Za umjetnike i umjetničke duše

86

78 Trend Hunter

3D štampana hrana 84 Intervju: Aleksandar Plotnikov direktor Plot Media

Crna Gora jer izazov za naš rad

94

86 Specijalna praznična reportaža:

Advent u Zagrebu 94 Putopis: Oslo u decembru

Zaleđeni trodnevni maraton 104 CM klub

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, Podgorica, tel/fax: 020/665-155; mob: 069 429 375 caffe.montenegro@gmail.com

IMPRESUM

54

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević / GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / DIZAJN I TEHNIČKA PRIPREMA: Marta Jovićević, Ana Đurković ILUSTRACIJE: Freepik / FOTOGRAFIJA: Vladimir Vučinić, Nenad Mandić, Dimitrije Labudović, Risto Božović, Depositphotos / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Sandra Vahtel, Vanja Kljajević, Marina Miketić Nikolić, Željka Kasalica, Mladen Golubović. Danijela Vukčević, Jelena Čupić / DIREKTORICA MARKETINGA: Maja Andesilić ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

piše OLOVKOM SRCE

Prošle godine sam nakon ko zna koliko vremena, sjećanje mi ne seže do tad, napisala novogodišnju čestitku. Kupila sam u knjižari čestitku od papira, dječiji crtež je bio na njoj, plava zvijezda i UNICEF-ov znak – sjećam se. Uzela sam naliv pero, za koje se takođe ne sjećam kad sam posljednji put s njim pisala (a voljela sam i volim iako to rijetko radim da pišem naliv perom) i poslala je u daleku zemlju. Tempirala sam da stigne na vrijeme - otišla sam u poštu i tražila da se pošalje kao „preporučeno“. Ne sjećam se ni kad sam tako nešto poslala.

Sjećam se da mi je bio neki mio osjećaj kad sam pisala... Ne sjećam se kad sam posljednji put dobila poštom novogodišnju čestitku. Ni pismo.

Inače, kao i svi, olovkom napišem samo trenutne napomene ako je olovka i papir ispred mene, a telefon zauzet... Niko više ni ne piše čestitke - razglednice, iako ih ima u prodaji. Svi sve čestitamo i skoro sve jedni drugima kažemo elektronskom poštom, sms porukom, preko Vibera, Messenger-a, WhatAppa-a...

16 CAFFE MONTENEGRO

- tako je najbrže, i ok, to je sadašnje vrijeme. Uhvatim sebe kako fotografiju koju držim u ruci pokušavam da raširim prstima kao da je na displeju...

Koliko god praznično raspoloženje bilo predivna oda životu, radosti i nadi, iz godine u godinu hvatam sebe, sramota je, šta ću, kako me mrzi da kuckam poruke čestitki, i da odgovorim na dobijene, što je, znam to, još veća sramota.

Možda sam samo umorna od kucanja.

A na svaku želju treba zahvalnošću odgovoriti i uzvratiti, tako osnovno vaspitanje nalaže. Ali, nijesam jedina koja se umorila od čestitanja i zahvaljivanja, i gaji prezir prema onim cirkularnim istim porukama koje pošiljac pošalje svima u telefonskom imeniku... Imam sa nekim bliskim prijateljima običaj da se ni ne čujemo tih dana, pošaljemo neku fotku s mjesta đe smo... Imam i običaj da neđelju dana prije Nove, obilazim kafane s prijateljima, da nadoknadim sve ono „izvini“, „ne mogu“ , „nemam kad“... i da se pozdravimo do dogodine kad budemo imali kad. I ne zamjeram nikom ako mi

ne čestita Novu godinu. I ne bih željela da meni niko zamjeri jer svakom uvijek želim srećnu svaku godinu i dan. Kad bi vratili običaj da kupujemo namjenski čestitke, pa ih pišemo, šaljemo... kao nekad - možda bi ipak imalo sve veću čar. Lijep je osjećaj i kad ih pišeš i dobiješ neku takvu. To je i čestitka i poklon. Možda da iznenadimo nekog jer više niko ne očekuje papirne čestitke. A svako bi joj se, vjerujem obradovao. Da napišemo HVALA ti za... ŽELIM ti da...

TVOJ(A)... ili štagod... ŽELIŠ.

Evo, i firme, kompanije... da pošalju originalne čestitke poslovnim partnerima, bila bi fora, a ne one imejl razglednice.

Nije nostalgija, nego mi je samo žao što nemamo vremena ni za sasvim ličnu čestitku nego copy paste Viber poruka rješava sve.

Pa i kad stigne sa zakašnjenjem takva čestitka ima svoju draž, i zbog tog kašnjenja...

Možda da smo počeli na vrijeme, napravili spisak kome treba da pošaljemo čestitku...

Mogli bismo, ja uvijek kako bismo mogli, a nije uopšte nemoguće, naučuti djecu u školama i vrtićima da pišu čestitke, svojim rukopisom, svoje želje, crteže... i onda ih kupovati i slati takve prijateljima... jer dječije želje su najljepše... a novac neka ide za nešto školi, vrtiću, ili nekome kome treba više od čestitke...

Lijep je osjećaj da vas u poštanskom sandučetu sačeka čestitka u hrpi računa... ili kad vi nekom priredite taj osjećaj.

I na primjer, starijim ljudima čestitka dobijena poštom priredila bi mnogo više sreće... da je drže u ruci, pa čitaju, čuvaju...

A novogodišnje papirne čestitke imaju dugu istoriju i ne bi je trebalo prekidati iako je ovo digitalna era... Novogodišnje čestitke na papiru su mnogo stara stvar.

Drevni Egipćani i Kinezi su ih pisali na papirusu i prenosili u svitku, a slale su se i u srednjem vijeku kad su ih sa gravurma i ukrasima izrađivali monasi i bile su jako skupe, pa su bile privilegija plemstva. U Engleskoj je počela tradicija

MOGLI BISMO, JA UVIJEK KAKO BISMO MOGLI, A NIJE UOPŠTE NEMOGUĆE, NAUČUTI DJECU U ŠKOLAMA I VRTIĆIMA DA PIŠU ČESTITKE, SVOJIM RUKOPISOM, SVOJE ŽELJE, CRTEŽE...

I ONDA IH KUPOVATI I SLATI TAKVE PRIJATELJIMA... JER DJEČIJE ŽELJE SU NAJLJEPŠE... A NOVAC NEKA IDE ZA NEŠTO ŠKOLI, VRTIĆU, ILI NEKOME KOME TREBA VIŠE OD ČESTITKE... slanja kako bi se ohrabrili obični ljudi da u što većem broju koriste poštanske usluge koje su tada bile u začetku.

Prva čestitka napravljena je davne 1843. godine. Sadržala je prikaz veselih lica koja vinom nazdravljaju i poručuju “Srećna Nova godina i Božić”. Klasična prodaja novogodišnjih čestitki započela je par godina kasnije. Tiraž ove čestitke bio je oko 1.000 komada, a danas je sačuvano samo njih 12. Jedna od tih 12 se pojavila na jednoj aukciji 2001. godine i dostigla cijenu od čak 20.250 funti. Do početka 19. vijeka praksa slanja novogodišnjih i božićnih čestitki, ustalila se u skoro cijeloj Evropi i Americi.

I tako, kad sam poslala tu novogodišnju čestitku prošle godine zaboravila sam na to. A onda sam dobila poziv iz daleka... rekoh očekivan poziv da se praznik čestita... i bio je, ali prije čestitanja s druge strane je bila erupcija oduševljenja... i ono „ne mogu da vjerujem čega si se sjetila, ovo je krasno... baš si me oduševila...“... a bila je to „samo jedna čestitka“.

Tako je lako usrećiti makar i na kratko nekog ako to želimo.

17

I NTE R VJU PRE D RAG MI LOSAVL JEVIĆ Generalni direktor hotela La Roche u Tivtu

18 CAFFE MONTENEGRO

C.M: Kako je tekao Vaš dosadašnji razvojni put u karijeri do pozicije generalnog direktora hotela “La Roche”?

Vrlo je interesantna činjenica da sam bio glavni domaćin u ime moje konsijerž agencije Lifestyle Boutique, na samom otvaranju hotela. Kasnije smo saradnju podigli na viši nivo, i preuzeo sam da vodim menadžment hotela. Već skoro dvije godine

aktivno radim na građenju brenda hotela “La Roche”.

C.M: Član ste međunarodnog udruženja konsijerža, Les Clefs d’Or i nosilac Zlatnih ključeva. Koliko Vam je posao konsijerža i iskustvo direktne komunikacije i ostvarivanja i najzahtjevnijih želja gostiju pomogao u karijeri ? Članstvo u međunarodnom

Boutique hotel “La Roche” u Tivtu za samo dvije godine poslovanja uspio je da dosegne veliku popularnost, odličnu popunjenost, i visoke standarde koji u potpunosti odgovaraju i najzahtjevnijoj klijenteli. Hotel promoviše sofisticiran lifestyle koji su odraz želja njihovih gostiju i njihovog načina života. Uspješan, kreativan kvalitetan rad, autentičan pristup hotelijerstvu, nagrađen je ove godine i najvećim nacionalnim priznanjem u turizmu “Wild Beauty Award 2018” – za najbolji mali hotel godine. Kako se dostiže uspjeh u hotelijerstvu i kako je hotel “La Roche” tako brzo zauzeo lidersku poziciju među mnogobrojnim malim hotelima u Crnoj Gori razgovarala sam sa gospodinom Predragom Milosavljevićem, Generalnim direktorom hotela

RAZGOVARALA: SANJA GOLUBOVIĆ FOTO: HOTEL “LA ROCHE”

19

Udruženju konsijerža je mogućnost da podignemo kvalitet usluge na visoki nivo i da udovoljimo i najzahtevnijim gostima. Želja mi je da članstvo promovišem među kolegama hotelijerima, kako bi se Crna Gora našla na turističkoj mapi svjetskih destinacija. U našem hotelu polažemo dosta računa na to kako se gosti osjećaju prilikom boravka u našem objektu, vrlo pažljivo osluškujemo njihove želje i pronalazimo način da oni budu zadovoljni, da im se ugodi, da se osjećaju posebno i privilegovano što su izabrali baš nas. Svojim članstvom u ovom prestižnom Udruženju imamo obavezu da zadovoljimo međunarodno priznate nivoe standarda.

C.M: Od samog početka rada hotela La Roche ima izuzetnu prezentaciju što je zasluga Vašeg lifestyle menadžmenta.

Na koji način promovišete hotel na domaćem, a kako na stranom tržištu?

Mogu slobodno da podijelim sa Vama pohvale konkurenata na samu strategiju promocije hotela. Internet tehnologije se jako brzo razvijaju i danas ako nijeste aktivni, inovativni i atraktivni na internetu i društvenim mrežama, kao da ne postojite. Ukoliko to ne pratite možete da imate najbolji kvalitet i ponudu, ali da jednostavno nijeste u perspektivi ljudi modernog doba. Koristimo i tradicionalne tehnike oglašavanja, u kombinaciji sa direktnim marketingom, ali smo definitivno što se tiče Crne Gore, a i Srbije, pioniri u načinu promovisanja kroz društvene mreže. Čitav tim

PORED RADA U MENADŽMENTU HOTELA, SVAKODNEVNO PODSTIČEM LJUDE U NJIHOVOM PROFESIONALNOM I LIČNOM RAZVOJU. mladih, inspirativnih ljudi proaktivno radi na kreativnom marketingu i promociji hotela. Živimo u vizuelnom dobu gdje sve oči kupuju, biraju i vode nas na lijepa, dopadljiva i spektakularna mjesta. Cilj nam je da učinimo sve da nam se gost koji jednom dođe u naš hotel, uvijek i vrati.

C.M: Hotel La Roche je dobitnik najvećeg nacionalnog priznanja u turizmu “Wild Beauty Award 2018” – WBA za najbolji mali hotel godine. Kako ste u hotelu doživjeli ovu nagradu?

Zasluženo. Čitav moj tim ljudi koji svakodnevno vrijedno radi na svojim zadacima, svakodnevno nadmašujući sebe, je

u trenutku kada sam preko svog naloga objavio da smo dobili nagradu, osjetio da je svaki ostanak prekovremeno, svaki dan kada bismo radili više od onoga što smo mogli, vrijedio, da se dodatni trud isplatio. Priznanje ih je podstaklo da svakoga dana daju sve od sebe za ovu kompaniju, baš kao što ona daje za njih.

Jer to onda nije industrija, to je posao sa dušom, takav biznis se gradi. Nagrada za nas predstavlja ne samo ličnu satisfakciju već i zahvalnost na prepoznavanju uloženog truda i istrajnosti u onome što smo radili. Uspjeh i priznanje je rezultat ozbiljnog rada koji stoji iza svega toga i sada imamo veći izazov održati taj nivo uspjeha i unaprijediti poslovanje.

Neosporno je to da nas na prvi pogled osvoji sam izgled hotela, čvrsta ušuškana građevina vas prosto mami da provirite u odaje koje odišu glamurom i utiskom kao da ste nekada već bili ovdje

Gosti u hotel “La Roche” dolaze iz svih krajeva svijeta, iz Evrope, ali isto tako i iz Amerike, Japana, bilo ih je iz preko 70 zemalja 20 CAFFE MONTENEGRO

Šef Boban Mihajilo prati sve svjetske trendove i implementira ih u restorane hotela “La Roche”, posebno u restoranu “La Pirogue” koji promoviše tradicionalne crnogorske ukuse na jedan moderan i atraktivan način

C.M: Koji su ključni faktori uspjeha u vođenju jednog hotela?

Brza odluka, redovna evaluacija rezultata, izuzetna fleksibilnost, vizija i konstantan rad na njoj, inovacija i umijeće komunikacije zajedno sa povjerenjem.

C.M: Šta je to što Hotel La Roche izdvaja u odnosu na druge male luksuzne hotele u našoj zemlji ?

Neosporno je to da nas na prvi pogled osvoji sam izgled hotela, čvrsta ušuškana građevina vas prosto mami da provirite u odaje koje odišu glamurom i utiskom kao da ste nekada već bili ovdje.

Kao veliki esteta vjerujem da me na neki način i ta prefinjenost samog hotela inspiriše da radim na tome da nam nivo usluge i kvaliteta i postane jedna čvrsta stijena (La Roche - franc. Stijena ) temelj našeg poslovanja.

ČITAV TIM MLADIH, INSPIRATIVNIH LJUDI PROAKTIVNO RADI NA KREATIVNOM MARKETINGU I PROMOCIJI HOTELA C.M: Iz koliko zemalja je do sad bilo gostiju u hotelu? Koji je profil gostiju Vašeg hotela? Odakle ste iz inostranstva imali najviše gostiju ove godine?

Zanimljivo je to da nam gosti dolaze iz svih krajeva svijeta, iz Evrope, ali isto tako i iz Amerike, Japana, iz preko 70 zemalja. Naši gosti su i porodični ljudi i biznismeni, ali i parovi koji dolaze da se odmore ili da im ovo bude baza za avanturu i istraživanje Crne Gore.

Najviše gostiju smo imali iz Rusije.

C.M: Pratite li komentare Vaših gostiju

i šta je to što oni naročito vole u Vašem hotelu i kakve preporuke daju?

Pored toga što naši gosti uvijek mogu za sve informacije i upite da porazgovaraju sa našim dragim osobljem na recepciji, za njih je tu i naš predstavnik hotela, osoba zadužena isključivo za odnose sa gostima, za njihov boravak u hotelu, ona ih dočekuje, usmjerava, obilazi, upoznaje bolje i prilagođava uslugu upravo njihovim potrebama, što i jeste izuzetno velika prednost malih butik hotela nad velikim rizortima. Pored toga, ažurno pratimo i sve komentare

NAGRADA “WILD BEAUTY AWARD 2018” – za najbolji mali hotel

godine za nas predstavlja ne samo ličnu satisfakciju već i zahvalnost na prepoznavanju uloženog truda i istrajnosti u onome što smo radili. Uspjeh i priznanje je rezultat ozbiljnog rada koji stoji iza svega toga i sada imamo veći izazov održati taj nivo uspeha i unapređenje poslovanja.

21

i sugestije koje nam pristižu preko modernih medija i interneta.

C.M: Koliko je iza Vas i menadžmenta hotela rada i truda na uspostavljanju visokofunkcionalnog hotelskog sistema najvećeg ranga, intezivnog podizanja kvaliteta usluge i kreiranje profitabilnog hotela kakav je “La Roche”?

Ovakva vrsta organizacije je živa materija, prosto posao se nikada ne završava i rijetki su momenti da možete da kažete da ste završili nešto i da možete da odahnete.

Jednostavno, morate uvijek biti uključeni, razmišljati kako unaprijediti poslovanje, šta je to što bi mogli da pretvorimo u svoje snage i korist, šta je to što možemo da poboljšamo i na koji način. Bitno je da se takva atmosfera stvori kod svakog zaposlenog u kompaniji, jer se tako širi energija uspjeha, i svaki neuspjeh pretvaramo u izazov i saznanje kako ipak možemo bolje.

Upravo tako svaki zaposleni indirektno učestvuje u postavljanju sistema i podizanju kvaliteta, a samim tim profit dolazi kao posredni rezultat svega.

C.M: Šta sve gostu pruža Vaš hotel?

Glavne prednosti našeg hotela su to što ima 9 luksuznih soba, lobi, restoran “La Pirogue” sa terasom i baštom nadomak mora, zatim caffe bar, beach bar sa plažom, spa centar kao i na samom krovu hotela infinity bazen sa pogledom na zaliv. Takođe pored hotela se nalazi i Bevanda restoran/Cucina Montenegriana.

C.M: Šta Vas izdvaja u odnosu na druge direktore hotela, zašto bi ljudi poželeli da sarađuju i uče od Vas? Pored rada u menadžmentu hotela, svakodnevno podstičem ljude u njihovom profesionalnom i ličnom razvoju.

Svrha mog rada je i promocija i podsticaj na preduzetništvo kroz lične primjere povezane kroz iskustva, gdje otkrivam javno sve strategije kao i metode koje koristim u dostizanju uspjeha preko noći.

Možete me pratiti na društvenim mrežama @pedja_lifestyle gdje možete i između ostalog vidjeti kako vodim poslovanje i operaciju preko društvenih medija i to vrlo uspješno. Siguran sam ako baš ništa kod vas ne bude imalo uticaja da se pokrenete, bar će vam biti super zabavno i korisno.

22 CAFFE MONTENEGRO

C.M: U kom dijelu usluga, to jest u kom segmentu - sektoru menadžmentu, ugostiteljstvu... je bilo najteže oformiti radni tim?

Ove godine mi i ostali hotelijeri u našoj zemlji smo se susreli sa veoma velikim

važan pokretač i motivator svega što radim, zato i gradim takav vid saradnje među svojim zaposlenima, odnose pune povjerenja, podrške, podsticanja na razvoj i kreativnost gdje se vrednuju i cijene autentičnost i timski rad. Od svog

Hotel “La Roche”, iako je u samom centru grada sakriven i okrenut moru, i istovremeno pruža istovremeno i ugođaj mjesta za opuštanje i uživanje gdje su luksuz i komfor stopljeni sa prirodom te možete uživate u oba istovremeno ne oskudijevajući ni za čim izazovom u smislu nedostatka kvalifikovanog kadra, iz razloga što su ove godine okolne zemlje otvorile svoje granice i naši kapaciteti ostaju neispunjeni njihovim odlaskom tamo gdje u trenutku percipiraju kao bolje, pri čemu mislim isključivo na platu. Moj zadatak je da inspirišem mlade, sposobne i vrijedne ljude koji smatraju da vrijede i svjesni su svojih kvaliteta, da daju sebi i nama još jednu šansu i ostvare velike pomake i pobjede na svojoj teritoriji jer od tog osjećaja nema boljeg. Uvijek smo u potrazi za takvim zaposlenima, i za takve ljude uvek ima slobodnih mjesta.

C.M: Kako motivišete svoje zaposlene? Šta kao generalni menadžer hotela uvijek očekujete od svojih zaposlenih?

Vjerujem u porodicu kao

kolektiva očekujem da uvijek daju svoj maksimum, da su otvoreni za saradnju i prijedloge kao i promjene. Odaću vam jednu malu tajnu kako svako jutro započinjemo brifinge. Na početku je svima bilo pomalo čudno, dok nijesu iskusili fantastične rezultate. Pored godišnjih i kvartalnih targeta, ujutru se programiramo na to kakav dan želimo da imamo, zapisujući tačno koje kapacitete želimo da ispunimo, kakve goste da imamo, šta želimo da naučimo i sve se to i desi jer ostajemo cijeli dan fokusirani na ono što smo zapisali.

C.M: Hotel “La Roche” konstantno radi na osavremenjavanju usluge i sadržaja u svakom segmentu. Kako ste uspjeli da pratite i svjetske gastronomske trendove?

- Zahvalan na tome što smo se naš šef Boban Mihajilo i ja prepoznali u smislu da dijelimo istu strast prema poslu i imamo spremnost za pobjedu. Mogu da kažem slobodno, da je njegova zasluga za fantastičnu gastronomsku ponudu jer on prati sve svjetske trendove i implementira ih u naše restorane, posebno u restoranu “La Pirogue” koji promoviše tradicionalne crnogorske ukuse na jedan moderan i atraktivan način.

C.M: Koje usluge hotela najviše koriste naši građani?

Veliki broj lokalnog stanovništva u ljetnjem periodu su naši stalni gosti na plaži gdje koriste maksimalno blagodeti života na moru i jutarnju rutinu započinju uskačući u vodu i uživanjem u svojoj prvoj kafi sa pogledom na more - baš kod nas.

Naši gosti su i porodični ljudi i biznismeni, ali i parovi koji dolaze da se odmore ili da im ovo bude baza za avanturu i istraživanje Crne Gore Dok se, recimo, nedjeljni ručkovi i okupljanja više ne organizuju u kućama već u našoj toploj atmosferi restorana.

C.M: Zašto hotel “La Roche” treba da bude prvi izbor zahtjevnih gostiju koji dolaze u Tivat, Crnu Goru uopšte?

Iako je u samom centru grada sakriven i okrenut moru, i istovremeno pruža ugođaj mjesta za opuštanje i uživanje, gdje su luksuz i komfor stopljeni sa prirodom te možete uživati u oba istovremeno, ne oskudijevajući ni za čim.

C.M: Kako izgleda jedan Vaš „običan“ radni dan i koliko traje? Imate li neki poslovno moto?

Kada radite kao preduzetnik vaš radni dan se nikad ne završava, čak ni kad se obučete komotno. Čitao sam o tome kako najuspešniji menadžeri odlaze kući prvi i prvi prekidaju sa radom. Kada to budem doživio reći ću Vam koliko je bilo efektivno. Čovjek treba da ima vrijeme

Novogodišnji dekor u hotelu

koje će posvetiti sebi, punjenjem energijom i radom na razvijanju ličnosti. Jer, ne možete stalno trošiti svoje resurse, a ne ulagati ništa. Možda se mnogi neće složiti sa mnom, jer će reći da je to teško, ali dugoročno samo ovakva strategija daje dobre rezultate za sve posmatrajući ljude kao cjelovita bića. Moj moto sa kojim počinjem dan i motivišem se u progres pred svim izazovima je: “Samo jako!”

C.M: Kako bi najkraće okarakterisali poslovnu 2018. godinu i kakva očekivanja imate od naredne godine?

2018-godina je za nas godina u kojoj se itekako vidi napredak u svemu što radimo čak i neki neprimjetni potezi što izgledaju kao mali neprimjetni potezi su imali značaj. To je i godina u kojoj smo nakon samo dvije godine poslovanja dobili prestižnu nagradu najboljeg butik hotela na našim prostorima. A, 2019- a godina je godina kada ćemo još bliže biti našoj viziji, još više inspirisani da dostignemo projektovane ciljeve i dosegnemo i osvojimo nove goste i sa zadovoljstvom dočekamo stare.

MOJ ZADATAK JE DA INSPIRIŠEM MLADE, SPOSOBNE I VRIJEDNE LJUDE KOJI SMATRAJU DA VRIJEDE I SVJESNI SU SVOJIH KVALITETA, DA DAJU SEBI I NAMA JOŠ JEDNU ŠANSU I OSTVARE VELIKE POMAKE I POBJEDE NA SVOJOJ TERITORIJI JER OD TOG OSJEĆAJA NEMA BOLJEG.

23

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Novi hit u kupatilima su tuševi italijanskog proizvođača Damast koji su multi-taktilna rješenja za tuširanje koji garantuju umanjenje stresa i lijep početak dana. Uz funkcionalnost kromaterapije, glava ovog tuša mijenja boju u zavisnosti od temperature vode čime imitira tradicionalne lampe i atmosferu koju one stvaraju.

Izreka kaže da za sladoled ne postoji godišnje doba a ako želite biti u trendu onda morate znati za sve popularniji metod pravljenja korištenjem tečnog azota. Možda djeluje komplikovano ali benefiti su savršeno očuvana i naglašena aroma, bez standardnih oštećenja prilikom zamrzavanja i sa kremastijom teksturom. Ovi novi sladoledi imaju zavidnu selekciju i mogućnost kombinovanja, pa je tako moguće kupiti bazu i kombinacije standardnih ukusa ili osmisliti i dodati sopstvene.

24 CAFFE MONTENEGRO

Brojne kampanje koje ukazuju na štetnost šećera većinom su poslale uspješnu poruku, pa sve više ljudi odustaje od zaslađenih, gaziranih pića i zamijenjuju ih zdravijim opcijama. Posljednji hit je mješavina dva omiljena napitka vode i kafe. Uz dobar procenat izdvojenog kofeina ovakva pića imaju i dodatke prirodnih sirupa poput limuna, jabuke ili malina i garantovano su bez zaslađivača i GMO sastojaka.

OČUVANA ISTORIJA I LUKSUZNI HOTELSKI KOMPLEKS NOVI RECEPT TURISTIČKE PONUDE

MAMULA

OD VOJNIČKE ČIZME DO LAKOVANE CIPELICE TEKST: MARINA MIKETIĆ NIKOLIĆ FOTOGRAFIJE: ARHIVA AGENCIJE MAGNA

Nekadašnji zatvor i jedna od najljepših tvrđava 19.vijeka koju Crna Gora ima, sredinom 2020.godine otvoriće svoja drvena vrata obljubljena katancima samo za one koji svojevoljno dođu na ostrvo Lastavica. Na Mamulu će se dolaziti da se uživa u hotelima i restoranima u okviru kompleksa koji gradi Orascom Development Holding, a jednako su dobrodošli i potomci onih čije će se fotografije naći u Memorijalnom dijelu ovog jedinstvenog kompleksa

26 CAFFE MONTENEGRO

27

U narednih 40 godina jedno je izgleda sigurno na Mamuli: kao što je decenijama čuvala sjećanja na jezive zatvoreničke noći, u njene kamene blokove ubuduće će se upisati i impresije turista željnih kontradiktornosti istorijskog i savremenog, gladi i luksuza, bola i zadovoljstva. Njene pločnike su gazile vojne čizme, zatim bose, promrzle noge, a danas ih investitori pripremaju za lakovane cipelice novih posjetilaca.

Nedavno je počela transformacija ovog austrougarskog utvrđenja u luksuzni hotelski kompleks. Tvrđava Mamula, koja zapravo podsjeća na dobro očuvane srednjovjekovne gradove, pusta je decenijama. Podignuta je 1853. godine i trebalo je da čuva Boku od neprijatelja, posebno pretenzija Francuza.

Prema navodima investitora Orascom Development Holdinga-a, pretvaranje vojne tvrđave i nekadašnjeg zatvora u hotelsko-turistički rizort, zahtjevan je posao čiji je cilj – osim profita – „očuvanje integriteta lokacije i istorijske arhitektonske autentičnosti.”

Je li nam teško zamisliti plan restauracije i konzervacije kojim će se odbrambeno utvrđenje preoblikovati u hotel&spa visoke klase sa 34 sobe, memorijalnom galerijom na prostoru od 96 metara kvadratnih, četiri ugostiteljska objekta, klubom za vodene sportove na nemotorni pogon? Čini se da jeste, jer nemamo bogatu tradiciju čuvanja

Sadašnji izgled Mamule

Projektovani izgled

utvrđenja koja su nas čuvala, niti puno investitora koji će pokušati da pomire zaradu, kulturu, istoriju i luksuz.

Do skoro obrasla u bršljanu, divljoj smokvi i agavi, Mamula je predstavljala arhitektonski i vojno-strateški ponos Bokelja. Čini se da smo, sem retorički, ipak bili zaboravili ovu kamenu ljepoticu koja je sa ništa manje mističnom Arzom i fortom na Prevlaci, upozoravala nezvane goste sa neprijateljskih paluba.

U vrijeme kada je izgrađena nije se mogla ni zamisliti električna instalacija,

SAMIH SAWIRIS, PREDSJEDNIK BORDA DIREKTORA ODH-A ZA CAFFE MONTENEGRO:

„Mamula je za mene najljepši dragulj na ulazu u Bokokotorski zaliv. Vjerujem da je tvrđava divna ovakva kakva je, tako da je zadatak arhitekte, u ovom slučaju, više da bude konzervator nego dizajner.“

28 CAFFE MONTENEGRO

Samih Sawiris predsjednik borda direktora ODH-a

ZANIMLJIVOSTI O MAMULI 80% ostrva Lastavica pokriva tvrđava Mamula, što je čini savršenim primjerom ovladavanja prirodom u korist svrhe nekada vojnog objekta.

Sa zadivljujuće građevine odbrambeni topovi nikada nijesu bili upotrijebljeni.

Tvrđavu je podigao baron Lazar Mamula, austrougarski general i vjenčani kum kneza Danila Navodno je najmlađi “zatočenik” na Mamuli bila beba od osam dana Razlog za veliku obraslost ostrva lovorikom, po staroj bokeljskoj legendi nastaloj tragom antičkog mita, posljedica je zabranjene ljubavi morske nimfe Dafine sa bogom Sunca Apolonom koji je svakog vedrog jutra izvirivao iza visokih vrhova Lovćena i prvim zracima obasjavao i milovao veliko poluostrvo Lušticu, najsunčaniji dio Boke. Neki smatraju da je po takvom luštranju (glancanju) i dobio staro narodno ime Luštrana.

Nedavno je počela transformacija ovog austrougarskog utvrđenja u luksuzni hotelski kompleks

Planom restauracije i konzervacije tvrđava će biti preoblikovana u hotel & spa visoke klase sa 34 sobe, memorijalnom galerijom na 96 m2, četiri ugostiteljska objekta, klubom za vodene sportove na nemotorni pogon sistem za hlađenje, adekvatna kuhinja, sve ono što će biti neophodno za turistički kompleks kakav su investitori zamislili. Kompanija ODH Mamula ni ne krije da će izgradnja hotela sa pratećim sadržajima, galerijom uspomena, pristaništem, biti veliki izazov jer žele da tvrđava zadrži sadašnji izgled. „Mamula je za mene najljepši dragulj na ulazu u Bokokotorski zaliv.

Vjerujem da je tvrđava divna ovakva kakva je, tako da je zadatak arhitekte, u ovom slučaju, više da bude konzervator nego dizajner“, kaže za Caffe Montenegro Samih Sawiris, predsjednik borda direktora ODH-a. Ova kompanija je do sada u projekat izgradnje naselja

Luštica Bay uložila oko 150 miliona eura a u njenom kompleksu otvoren je hotel „The Chedi“ vrijedan 30 miliona eura.

Iako je prvi čovjek Orascoma investirao u mnoge projekte širom svijeta, zbog investicije na Luštici uz njegovo ime na Google pretraživaču često stoji i „egipatsko-crnogorski biznismen“. Sawiris obećava da će tvrđavu otvoriti za turiste, domaće goste i okolno stanovništvo. „Dakle za mene je to, kao na primjer festival Operosa u staroj tvrđavi u Herceg Novom, koja je fascinantna noću dok se u njoj izvodi neka opera.

To je takođe novi pristup istoriji. Mislim da su upravo takvi primjeri ono što ovu državu čini posebnom - vi imate istoriju ali i dinamičnu sadašnjost i

mislim da će se Crna Gora sve više pozicionirati kao jedinstvena destinacija u cijelom svijetu“, navodi Sawiris.

Internacionalni tim renomiranih stručnjaka trenutno izrađuje glavni projekat, nakon čega će početi glavni radovi koji bi trebalo da budu završeni do 2020. godine. Arhitekta Miguel Cancio Martins kaže da nakon sprovedenih istraživanja danas o tvrđavi imamo bolji uvid u istoriju i nasljeđe nego ranije. „Moram da kažem da su tehnički propisi u današnje vrijeme prilično strogi, posebno po pitanju ventilacije, grijanja, protiv-požarnog sistema sa automatskim prskalicama, a sve te stvari traže prostor i imaju efekat na postojeći objekat“, kaže Martins.

29

Pretvaranje vojne tvrđave i nekadašnjeg zatvora u hotelsko-turistički rizort, zahtjevan je posao čiji je cilj, osim profita, očuvanje integriteta lokacije i istorijske arhitektonske autentičnosti Crnogorska istorija i legende često nisu poznate ni nama samima, kao ni prekrasni djelovi zemlje koja je po tom osnovu zaštitila oko 13 odsto svoje teritorije. Kulturno istorijska znamenja su uglavnom slabo valorizovana, pa je MORiT prije par godina potpisalo Ugovor o savjetodavnim uslugama sa kompanijom “Paraderos de Turismo” čiji je osnovni cilj pronalaženje modela za turističku valorizaciju kulturno važnih lokaliteta. Ova svjetski renomirana kompanija pretvara manastrire, dvorce, istorijske objekte i palate u hotele koji se nerijetko nalaze u nacionalnim parkovima, rezervatima, zaštićenim gradovima. Crnoj Gori su preporučili da volarizuje Žabljak Crnojevića, Stari grad Bar, tvrđave Goražda i Španjola.

Na ovoj poslednjoj, dok država ne odluči o načinu namjene, zaljubljenici u kulturno istorijsko nasljeđe Herceg Novog već dvije godine organizuju umjetnički festival “Španjola”, predhodno uredivši i očistivši utvrđenje.

30 CAFFE MONTENEGRO

Predstavnici NOB-a i potomaka zatvorenika, već godinama svakog 14. septembra polažu vijence žrtvama FOTO: ARHIVA RADIJA „JADRAN“

No prije strogih propisa, stroge su bile i ocjene dijela javnosti koja je negodovala preuređenju zatvora u turistički kompleks. Dio političkih partija, aktivista i porodica žrtava nije bio protiv valorizacije, ali su smatrali da rješenje za Mamulu treba da osmisli država, da ono bude edukativnog karaktera, kako bi se sačuvala istorija i sjećanje na stradale.

Očito dobrom komunikacijom investitora i predstavnika NOB-a i potomaka zatvorenika, došlo se do toga da već godinama zajedno polažu vijence žrtvama 14. septembra. Iako je ostrvo zatvoreno zbog radova, bilo je otvoreno samo za ovu priliku za više od 300 građana.

I u Ministarstvu održivog razvoja i turizma se prisjećaju pritiska javnosti i ističu da su imali dva izbora: da ovaj zaštićeni kulturno istorijski spomenik propada ili da mu se omogući život na održiv način. Navodeći da se za ovakve revitalizacije lokaliteta

investitori ne nalaze lako, direktorica Direktorata za turistički razvoj i standarde Olivera Brajović kaže da primjera kao što je Mamula ima dosta u svijetu.

“Svaka žrtva je velika i da je u pitanju samo jedan život a ne više od stotinu koliko ih je stradalo na Mamuli.

Sa druge strane, ovakva praksa nije nepoznata u svijetu: današnji hotel Citadel Inn u Ukrajini je bio nacistička kula smrti u kojoj se procjenjuje da je stradalo 100 hiljada ljudi; nekadašnji logor, sadašnji hotel je smješten u austrougarskoj tvrđavi Fort 11- što je identično Mamuli. Potom Colditz Castle u Njemačkoj, Korosta Prison u Latviji i slično. Mnogo bogatije zemlje od naše su svoje zaštićene objekte na ovaj način sačuvale od propadanja, čak i objekte koji su pod zaštitom UNESCO-a su pretvoreni u hotele”, kaže Brajović.

Osim što bi nesvakidašnjim kompleksom država obogatila turističku ponudu, administracija se nada ubiranju

milionskih prihoda i zapošljavanju par stotina ljudi. Sama rekonstrukcija koštaće oko 24 miliona eura, a godišnja zakupnina zemljišta oko 48.000 eura. Sa druge strane, ni investitor ne krije da će Mamula svojim karakterističnim izgledom, istorijom, pozicijom i novim sadržajima, povećati privlačnost mega projekta Luštica Bay. U širem kontekstu, restauracija istorijskih znamenitosti u kombinaciji sa novim sadržajima može dati veoma atraktivan pečat cijelim gradovima, oživjeti ih i ekonomski i vizuelno. Miloš Crnjanski je pisao da je Herceg Novi grad drevnih tvrđava, ističući da ga to izdvaja od Kotora i Dubrovnika koje je opisao kao gradove bedema i trgova. Sigurno nije lako sijati između ova dva dragulja Mediterana. No, ako sa svih puškarnica tvrđava Herceg Novog zasijaju svjetla, prodre žamor gostiju i ponos mještana, biće minimum dostojan komšija.

31

“BEST OF THE BEST”

ceremonija i dobrotvorni bal hotela Regent Porto Montenegro

U okviru svoje tradicionalne godišnje ceremonije “Best of the Best 2018 Award Ceremony” koja je ove godine sadržala i dobrotvorni bal, hotel Regent Porto Montenegro je nagradio najbolje partnere u 2018. godini. Naš časopis “Caffe Montenegro” dobio je od Regenta nagradu kao najbolji “Partner 2018” u kategoriji štampanih medija. Regentova nagrada našoj redakciji predstavlja izuzetnu čast i potvrdu da se najbolji u svim sferama povezuju, sarađuju i poštuju.

FOTO: ZORAN RADONJIĆ

B

est of the Best 2018 Award Ceremony i dobrotvorni bal hotela Regent Porto Montenegro održani su 14. decembra u punoj banket sali hotela. Na dobrotvornom balu je prikupljeno 15,665€ koji će biti donirani Opštoj bolnici Kotor u cilju kupovine neophodne medicinske opreme odnosno defibrilatora.

U okviru “Best of the Best” godišnje ceremonije, menadžment hotela Regent nagradio je najbolje partnere za proteklu 2018. godinu:

1. MGT CONSULTING

najbolji korporativni partner 2. INTOURS DMC

najbolji partner u kategoriji kongresnog turizma 3. CALVADOS CLUB

najbolji partner – agencija iz domena odmorišnog turizma 4. CAFFE MONTENEGRO

najbolji partner u kategoriji štampanih medija 5. BOKA NEWS

najbolji partner u kategoriji elektronskih medija

32 CAFFE MONTENEGRO

PARTNERI OD SAMOG OTVARANJA

ELENA LJILJANIĆ PR & MARKETING MANAGER HOTELA REGENT PORTO MONTENEGRO: prilikom dodjele nagrade CaffeMontenegru je istakla: ”Ovaj magazin, jedini u Crnoj Gori koji se na kvalitetan i osoben način bavi gastronomijom i turizmom bio je i ostao partner hotela Regent od samog otvaranja u komunikaciji naših ponuda, šik gastronomske ponude koja se oslanja na bogatu tradiciju regiona. Ovaj senzibilitet koji gaji naš sektor za hranu i piće poklopili su se sa temama koje gdja Sanja Golubović i njena redakcija obrađuju te rezultirali u divnu saradnju.”

U ime časopisa Caffe Montenegro nagradu je primila urednica Sanja Golubović

Primivši nagradu u ime časopisa Caffe Montenegro glavna urednica Sanja Golubović se zahvalila na nagradi i ukazanoj časti menadžmentu hotela, i između

svjetskom hotelijerskom i gastronomskom scenom, a tu je kod nas, kod kuće. Dodavši da se upravo tako i uvijek osjeća u Regentu, što smatra poentom gostoprimstva.

Kai Dieckmann, generalni menadžer hotela Regent Porto Montenegro predaje donaciju primarijus, dr Ivan Ilić, direktor Opšte Bolnice Kotor

NA DOBROTVORNOM BALU HOTELA REGENT PORTO MONTENEGRO PRIKUPLJENO JE 15,665 EURA KOJI ĆE BITI DONIRANI OPŠTOJ BOLNICI KOTOR U CILJU KUPOVINE NEOPHODNE MEDICINSKE OPREME ODNOSNO DEFIBRILATORA

ostalog istakla da je hotel Regent Porto Montenegro u svakom segmentu od otvaranja bio i ostao inspirativan za saradnju i da je za specijalizovan časopis kakav je Caffe Montenegro, Regent sa svojim bogatim i raznopvrsnim sadržajima i događajima i svjetskim trendovima, uvijek podsticajan novinarima da se bave tematikom koja je u korak sa

33

Dobitnici nagrada: 1. MGT Consulting; 2. Calvados Club; 3. Boka News; 4. Posebna zahvalnost Kabinetu Premijera;

KAI DIECKMANN, generalni menadžer hotela Regent Porto Montenegro u obraćanju zvanicama izjavio je: „Ovaj bal je izraz naše potrebe da se vama, našim partnerima i saradnicima zahvalimo na divnoj saradnji svih ovih godina a pogotovo tokom protekle 2018. godine i da skupa dodijelimo zajednici nešto vrijedno.

Opštoj Bolnici Kotor, koja postoji preko 70 godina, gravitiraju građani četiri opštine Crnogorskog primorja i to Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva te rastući broj turista. Sa tim na umu i iscrpnom shvatanju turizma i potrebe kvalitetne infrastrukture i usluga uopšte

1.

2.

3.

Roko Palmić - direktor prodaje i marketinga Regent Porto Montenegro

jedne destinacije, menadžment hotela Regent želio je ovom prilikom ne samo da ukaže na potrebe jedne kompleksne medicinske institucije već i da prepozna posvećen rad svih koji u njoj rade te stoje na raspolaganju dominantno Tivćanima i Kotoranima, njihovim gostima te shodno tome i gostima hotela Regent - bolnica Kotor je relevantna lječilišna adresa u slučaju potrebe.“ Kabinet premijera Crne Gore najvećom pojedinačnom donacijom, te sponzori

34 CAFFE MONTENEGRO

4.

Adriatic Marinas - Porto Montenegro, kompanija Adriale Holding, Cogimar, Cvjećara Nina, Free Jack, Green Factory, Opština Kotor, štamparija Print All, Vinarija Savina, Zoran Radonjic Photography te medijski partner Radio Televizija Crne Gore podržali su ovaj događaj.

Prisutnima je bila dostupna i vrijedna tombola u sklopu koje su imali mogućnost da kupe lozove za nagrade u vidu smještaja u nekim od najprestižnijih hotela Evrope i regiona dok su aranžmane na obali donirali hotel Regent, Porto Montenegro, Discover Montenegro i Turistička organizacija Tivat. Sva sredstva prikupljena prodajom tombola – lozova su dio navedenog iznosa donacije.

“Hvala Vam na ovako divnoj večeri koja nas je okupila oko lijepog cilja.

Počastvovan sam što ste za prvi bal izabrali bolnicu Kotor kao instituciju kojoj ste se posvetili te Vam zahvaljujem što ćemo kupovinom neophodnih medicinskih uređaja unaprijediti tretman liječenja pacijenata naše ustanove.” Izjavio je primarijus, dr Ivan Ilić, direktor Opšte Bolnice Kotor zatvarajući bal.

Veče su fenomenalnom večerom “začinili” majstori kulinarstva restorana “Murano” a zabavu su lijepim plesovima zagrijali plesači plesne škole Jet Set iz Podgorice.

CELEBRATE YOUR NEXT VICTORY #DareWinCelebrate

M A NI F ESTAC IJA T U R IST IČKE ORGANIZACIJE PODGORICA “ BIR AMO NAJB OL JE 2018”

Oni su uPODGORICI Po 36. put za redom uručena su priznanja najboljim kolektivima i pojedincima u turizmu i ugostiteljstvu Podgorice za 2018. godinu koje dodjeljuje Turistička organizacija Podgorice. Manifestacija dodjele nagrada najboljim u turizmu sa najdužom tradicijom i ove godine je bila na visokom nivou kakav drže decenijama. Ovogodišnja dodjela je upriličena u restoranu „PG Akademija Piva“ koji je ujedno i jedan od dobitnika Nagrade.

FOTO: TO PODGORICA

Nagrada za Monte Vino

M

anifestaciju „Biramo najbolje 2018” je otvorila direktorica TO Podgorice, Tatjana Popović, koja je čestitala svim dobitnicima priznanja i ujedno izrazila zadovoljstvo zbog postojanja sve većeg broja kompanija i kolektiva, koji svojim angažovanjem doprinose da se Podgorica razvija kao kvalitetna turistička destinacija. „Ova godina zabilježila je uspjeh u broju dolazaka i broju noćenja u našem gradu, naravno, zahvaljujući svima nama zajedno. Za samo deset mjeseci ove godine rezultat koji smo postigli u broju dolazaka bio je preko 20% veći, a godina još nije završena. Veliko zadovoljstvo je da je kvalitet onoga

36 CAFFE MONTENEGRO

Biljani Brajović je pripala nagrada za najboljeg recepcionera (hotel Podgorica)

što nudimo u Glavnom gradu dostigao takav nivo da ne samo da je broj dolazaka bitan, nego ono što je bitnije od toga da gost koji dođe bude zadovoljan i da zadovoljan odlazi iz ovog grada.

Samo takav gost se ponovo vraća i to nam je cilj – nova slika našeg grada, ne samo kao glavnog grada, već i kao turističke destinacije“, zaključila je Popović.

Priznanja najboljim kompanijama i institucijama uručio je gradonačelnik Podgorice, gospodin Ivan Vuković. „Ovo je naš grad, gradićemo ga zajedno, i u narednom periodu u gradskoj upravi imaćete partnera za taj posao i, istovremeno, želim da vam se zahvalim zato što činite da Podgorica svakog dana

Specijalno priznanje za putopisca Edina Krnića

bude sve ljepša. Ljudima koji će danas primiti nagrade posebno čestitam i želim nam svima da nastavimo putem kojim smo krenuli, jer svi rezultati govore da smo na pravom putu“ istakao je Vuković.

U kategoriji „Najbolje kompanije i institucije“ priznanja su dobili: kompanija „ASTORIA Group“, hotel „CentreVille Hotel and Experiences“, restoran „Porto“, turistička agencija „EastWest Voyage“, turistička manifestacija „Monte Vino“ i za najbolji turistički projekat „PG Akademija Piva“.

Kada je riječ o najboljim pojedincima, priznanja su uručena: menadžeru Nikoli Radomiroviću

i Dobitnici nagrada sa Ivanom Vukovićem, gradonačelnikom Podgorice i Tatjanom Popović, direktoricom TO PG

CentreVille Hotel & Experiences proglašen je od strane Turističke organizacije Podgorice za najbolji hotel u Glavnom gradu u prethodnoj godini.

- Naša inicijalna ideja je zapravo da se gosti kod nas osjećaju kao kod kuće. Kako bismo takav osjećaj omogućili, pružili smo samo izuzetne ugostiteljske usluge, imajući na umu inovaciju u hotelijerstvu koju sprovodimo u Glavnom gradu. Zahvalni smo Turističkoj organizaciji Podgorice što je naš trud prepoznala i nagradila nas na ovaj način, te samim tim novogodišnjim praznicima dala posebnu notu slavljeničkog duha – istakla je Jelena Ognjenović, generalna menadžerka hotela CentreVille.

(Hotel „Hemera“), recepcionerki Biljani Brajović (Hotel „Podgorica“), kuvaru Dragomiru Grujiću (Restoran „Maša“), konobaru Stefanu Lekiću (Restoran „Mayka“), te komunalnim radnicima Denisu Smajoviću i Hasimu Pepeljku.

Uručena su i dva specijalna priznanja, i to putopiscu Edinu Krniću i Restoranu Konoba „Odžaklija“.

Turistička organizacija Podgorice, više od tri decenije, nagrađuje pojedince i kolektive koji su svojim radom doprinjeli obogaćivanju i dodatnoj promociji turističke ponude Glavnog grada, te podstiče i ostale da unapređuju, kako

svoje poslovanje, tako i lične, profesionalne vještine. Članovi Organizacionog odbora za dodjelu nagrade “Biramo najbolje u turizmu i ugostiteljstvu u Podgorici” za 2018. godinu su bili: Jelena Burić - hotel ”Hilton” - predsjednica, Đorđije Brajović - TA “Marco Polo”, Miladin Radišević - NTOCG, Sanja Golubović – glavna urednica časopisa “Caffe Montenegro”, Sanja Vojinović - Sekretarijat za kulturu i sport, Milena Lukić šefica kabineta Ministra održivog razvoja i turizma i Tatjana Popović, direktorka Stručne službe Turističke organizacije Podgorice.

37

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Svijet je fokusiran na zaštitu izvora zemlje i životinjskih vrsta a jedan od načina da se ukaže na ovu hitnu potrebu je i dizajn pakovanja koji asocira na ugrožene vrste i goruće globalne probleme.

Trenutni favorit je proizvođač čokolade La Rifa i pakovanje za seriju čokolada koji je uradio studio iz Meksika Yeye Design. Zrna kakaa su važan simbol za potomke drevne Majanske kulture a zemlja na kojoj su ga uzgajali nestaje pa su se zato i odlučili za dizajn koji veliča floru i faunu tih prostora.

Ukoliko ste rekli ne šećeru, ulju i brašnu i okrenuli se zdravim poslasticama onda je radosna vijest za vas novootvorena proizvodnja Zdrawo cakes u Podgorici, u bulevaru Džordža Vašingtona. Kolači se prave po principu sirove ishrane od najkvalitetnijih namirnica koje se mogu kupiti na našem tržištu.

38 CAFFE MONTENEGRO

U eri održivih, eco-friendly trendova ovaj je prava radost. U pitanju su drveni setovi za jelo koji su bio-razgradivi, lijepi i šalju poruku o svijesti o održivosti. Napravljeni od lišća od indijske areka palme, u potpunosti su biorazgradivi i smatraju se obnovljivim materijalom a dizajn je u potpunosti prilagodljiv svakom događaju ili prostoru.

Bokeška ulica u Podgorici već godinama uspijeva da zadrži duh urbanog i veselog jezgra uz dobro dizajnirane i osmišljene lokale sa posebnom atmosferom u gradu. Koncept Culture Club koji se sastoji iz nekoliko različitih lokala povezanih istom idejom od skoro je dobio novog člana . Mjesto odiše prijatnom atmosferom, sa nostalgično uređenim prostorom, savršenim za ležerne i intimne, ali i formalne i poslovne sastanke i druženja u starom jezgru Glavnog grada.. Dominantno oslonjena na odabrani tradicionalni i savremeni meni, profesionalnu i decentnu uslugu, te kvalitetnu muziku, ova Gostiona nesumnjivo će postati simbol dobrog izlaska.

- S K I OPENING -

VESELI START ZIMS KE S EZONE

Vruć

kačamak

NA SNIJEGU

TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ

P

U organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore 15. decembra je zvanično otvorena turistička sezona na Žabljaku. „Ski opening“ koji je trajao dva dana vikenda privukao je više stotina zadovoljnih posjetilaca koji su uživali u bogatom zabavnom programu, popustima i raznovrsnim besplatnim sadržajima na skijalištu Savin kuk

ovodom zvaničnog otvaranja sezone na Žabljaku Nacionalna turistička organizacija Crne Gore organizovala je 15. i 16. decembra besplatan autobuski prevoz za veliki broj zainteresovanih iz Podgorice do Žabljaka koji su uživali na snijegu i raznovrsnim besplatnim sadržajima (zabava animatora, sankanje, ski pas, usluge instruktora skijanja, posjeta avanturističkom parku, šetnja

40 CAFFE MONTENEGRO

krpljama...) na skijalištu Savin Kuk. Na ski-stazama je bilo puno zabave, nastupali su DJ Mr Jolls, mažoretke, uz besplatno piće i degustaciju i pripremu kačamaka. Žurka se nastavila u večernjim časovima, kada je na Trgu Durmitorskih ratnika grupa “Senkina đeca” održala koncert uz besplatnu hranu i piće, svečano paljenje lampica na jelki i vatromet. Takođe, lokalne turističke organizacije Kotora, Budve i

VRIJEME JE B IL O TIPIČNO ZIMS KO NA PL ANINI S A S NIJEGOM KOJI JE NAPADAO I NON-S TOP PAHUL JE VIJAL E, Š TO NIJE S METAL O MNOGOB ROJNIM S KIJAŠ IMA DA S E S KIJAJU

N a pod no žju s k i s t a z e “ S a v i n k uk ” s e m i je š a o k a ča m a k , ko l e k t i v n o , ruk a je r uk u m i je n ja l a – z a je d n i č k i m s na ga m a s e s p r e m a lo z a s ve ko ji s u s e z a t e k l i na s t a z i

Bara podržale su organizaciju „Ski opening“ događaja organizacijom prevoza do Žabljaka i nazad iz tih gradova.

NA SNIJEGU I PRILIČNO NISKOJ TEMPERATURI MAŽORETKE SU UNIJELE TOPLINU NAŠEG JUGA

Otvaranje zimske turističke sezone na Žabljaku je ove godine bilo zaista spektakularno: vrijeme je bilo tipično zimsko na planini sa snijegom koji je napadao i non-stop pahulje vijale, što nije smetalo mnogobrojnim

skijašima da skijaju tog dana, a na podnožju ski stazi se miješao kačamak, kolektivno, ruka je ruku mijenjala – zajedničkim snagama se spremalo za sve koji su se zatekli na stazi. Na snijegu i prilično niskoj temperaturi mažoretke su unijele toplinu našeg juga a muzički program je dodatno uveselio atmosferu na skijalištu i u gradu gdje je zabava navečer nastavljena.

41

VANJA KRGOVIĆ, DIREKTORICA TURISTIČKE ORGANIZACIJE ŽABLJAK - oganizaciono i kao uvijek domaćinski se potrudila da sa svojim saradnicima doprinesu što ugodnijem boravku posjetilaca na startu sezone u gradu pod Durmitorom higijene u hotelima zapaženog u razvijenim zemljama, primjećuje se porast ovih firmi i u Evropi.

Željka Radak Kukavičić, direktorica Nacionalne turističke organizacije

Željka Radak Kukavičić, direktorica Nacionalne turističke organizacije je boravila na Žabljaku za vrijeme Ski openinga i tom prilikom izrazila očekivanja od ovogodišnje zimske sezone u našim ski centrima:”Na Žabljaku se ove sezone očekuju manje saobraćajne gužve na skijalištu Savin kuk jer je podnožje skijališta dobilo novu putnu infrastrukturu. Izgrađen je novi pristupni put, kao i parking. Završeni su svi potrebni radovi na sanaciji i uređenju skijaških terena

42 CAFFE MONTENEGRO

kako bi skijalište funkcionisalo sigurno i bezbjedno. U NP Durmitor u ponudi je i novi nacionalni restoran koji nudi tradicionalne domaće specijalitete durmitorskog kraja, a novina na Žabljaku je staza za nordijsko skijanje koja se nalazi u samom centralnom dijelu grada, što znači da je lako pristupačna gostima. Novina koja će svakako obilježiti ovu zimsku sezonu na sjeveru je očekivano otvaranje turističkog rizorta Kolašin 1600. Pored ski-staza, žičare i

restorana izgrađen je i put od skijališta Kolašin 1450 do skijališta Kolašin 1600.

Skijašima na tom dijelu Bjelasice biće na raspolaganju oko 4,6 kilometra skistaza i žičara šestosjed, kao i restoran čiji je kapacitet oko 400 mjesta”.

Nacionalna turistička organizacija organizovala je tradicionalni Ski opening i u Kolašinu u subotu 22. decembra.

STRANAC U CRNOJ GORI: KATIE SMIRNINA: menadžer prodaje u Porto Montenegru

CRNA GORA će uvjek biti U MOM SRCU Katie Smirnina je Estonka koja je u Crnoj Gori već četiri godine. Odavno je na Balkanu jer je pet godina boravila u Sloveniji. Crna Gora je peta zemlja u kojoj je do sada živjela. Serija „Budva na pjenu od mora“ sa kadrovima ljepote naše zemlje koju je gledala u Sloveniji zaintrigirala je da vidi Crnu Goru... Profesionalni scenario je ipak doveo u našu zemlju i to u Porto Montenegro i dao joj priliku da osjeća da je „dio nečeg velikog i značajnog za razvoj ove male prelijepe balkanske zemlje“ a i da je bolje upozna i uživo doživi njenu „divlju ljepotu“ RAZGOVARALA: SANJA GOLUBOVIĆ FOTO: LIČNA ARHIVA

44 CAFFE MONTENEGRO

C.M: Koliko ste poznavali Crnu Goru prije profesionalnog angažmana u Porto Montenegru?

- O Crnoj Gori sam znala veoma malo iz medija, sve dok nijesam slučajno pogledala TV seriju „Budva na pjenu od mora“ za vrijeme mog boravka u Ljubljani – stamene planine, more i divni kadrovi divlje ljepote Crne Gore koji su se prikazivali u seriji, zaintrigirali su mi želju za dolaskom i naravno da upoznam neodoljivog Sava Bačića (prim. aut). Sve ostalo je životni i

profesionalni scenario koji je iskreirao da je sada Crna Gora moj dom već skoro 4 godine.

C.M: Rođeni ste u Talinu, glavnom gradu Estonije koji je 2011. godine proglašen za Evropsku prijestonicu kulture. Kad bismo željeli da ga posjetimo šta obavezno treba tamo da doživimo, vidimo i probamo?

- Srednjevjekovni grad Talin (Vana Tallinn), stare uske ulice popločane kamenom iz tog doba i zidine starog grada, protestanske crkve kojima se krov uzdiže visoko iznad jezgra gradske cjeline, šarmiraju sve posjetioce, i predlažem da ga posjetite. Nezaobilazan je i Raekoja Jõuluturg (Božićni bazar) koji je ove godine proglašen najboljim Božićnim bazarom u Evropi. Uživaćete u najljepšem pogledu sa Toompea brda na grad. Od svega mi je najdraža obala koja čini 2/3 grada koji je okružen vodom. Ma koliko bio lijep ljeti, volim da provodim tamo vrijeme i zimi kada temperatura pada do -25 °C i Baltičko more se pretvara u jednu veliku ledenu površinu. Za mene je to bila svakidašnja pojava ali sam shvatila da je vrlo malo ljudi imalo priliku da vidi tako nešto.

C.M: Kako je tekao Vaš poslovni put i kako Vas je doveo u Porto Montenegro? Šta je bilo presudno da prihvatite posao u toj kompaniji?

- Crna Gora je peta zemlja u kojoj sam do sada živjela, i sastavni je dio mog karijernog puta. Moja prva strast je bila oblast turizma i hotelijerstva gdje sam provela 13 godina života radeći za globalno prepoznatljive hotelske brendove.

Kako god sam dalje razvijala karijerni put, za mene je bilo bitno da sam dio velike transformacije. Isto tako sam se osjećala i u Sloveniji, prvi put kada sam se preselila 2010. godine, a zatim 2015. godine kada sam se zatekla u Crnoj Gori ponovo sam oživjela osjećanje da postajem dio nečeg velikog i značajnog za razvoj ove male prelijepe balkanske zemlje. Trebalo je samo nekoliko trenutaka da shvatim da projektu te amplitude i potencijala će biti nemoguće svjedočiti bilo gdje u Evropi i u svijetu.

Odlučila sam da budem dio te istorije.

C.M: Odlično govorite naš jezik, kako ste ga naučili, da li je tome pomogao vaš petogodišnji boravak u Sloveniji, s obzirom da su i crnogorski i

Vrmica

Porto Montenegro

Nacionalni parkovi, jezera, lokalna sela koja nude tradicionalnu hranu, vinarije i podrumi vina, postaju prvi izbori luksuznog putovanja gostiju Porto Montenegra kad obilaze vašu zemlju Verige

UŽIVAM KADA SAM NA OBALI U MIRISIMA MORA I ZALASCIMA SUNCA U BOKI, U PREDIVNOM VINU I HRANI, U JEDRENJU I NEOČEKIVANIM POZNANSTVIMA LJUDI SA SVIH KRAJEVA SVIJETA

Ribars

ko selo

Donja Lastva, Tivat

Ribarsko selo

Prijateljima iz inostranstva uvijek govorim da je Crna Gora od posljednjih autentičnih destinacija u Evropi, koja nije fabrikovana, koja je veoma ponosna i zaštitnički nastrojena prema svojoj tradiciji i razvija se nekom svojom brzinom 45

C.M: Kako ste se navikavali na naš mentalitet i da li ste preuzeli neke naše domicilne tipične navike?

Kako primjećujete taj uticaj?

- Moram da priznam da mi je trebalo neko vrijeme da se naviknem na mentalitet u Boki. Ali sam ponosna da kažem da sam uspjela da upoznam nevjerovatne ljude i sklopim divna prijateljstva, sa ljudima koji su po prirodi puni humora, i nadam se, da će naša veza ostati između nas bez obzira na okolnosti. Neki od mojih kolega i prijatelja, šale se na račun toga govoreći mi da sam vaša Balkanka, i ljudima se taj moj osjećaj pripadnosti dopada. Definitivno sam navikla da pijem vašu kafu, i usvojila vrlo lošu naviku da ne komuniciram s bilo kim prije jutarnje kafe.

Sa jedriličarskim klubom Porto Montenegro u Tivtu

U Crnoj Gori takođe praktikujem jedan od mojih hobija - jedrenje, i nema ništa ljepše od jedrenja po Boki - ako vam vjetar dozvoli...

plitao, jezir, ribaooo“. Naravno, naučila sam jezik iz poslovnih razloga, kako bih lakše komunicirala sa klijentima i biznis partnerima, a drugi razlog je bila želja da ne propustim jedinstveni balkanski humor. Shvatila sam da Crnogorci poštuju činjenicu da se trudim da govorim na lokalnom jeziku, što je uvijek dobar start da „probijete led“ u komunikaciji.

Tivat

Gdje god da sam putovala, istraživala sam zemlju sa lokalnim ljudima jer sam željela da upoznam i vidim zemlju očima onih koji su se u njoj rodilI“ slovenački jezici slovenske grupe kao i jedan od vaš maternji – ruski?

- Može se tako reći. Uvjek sam se trudila ali bez obzira na to ljudi me i dalje prepoznaju kao Slovenku zbog mog naglaska i vrlo često na taj račun zbijaju šale da sam kao iz inserta serije „Andrija i Anđelka“ – „Andrija ide na

46 CAFFE MONTENEGRO

C.M: Da li biste Crnu Goru sad nakon dužeg boravka ovdje odabrali ne samo zbog poslovnog angažmana kao mjesto za život, i ako biste - koji bi bili razlozi za to?

- Ne znam gdje će me život odvesti, interesantno da me isto to pitaju klijenti kada dolaze u Crnu Goru – „Zašto bismo trebali da se preselimo i ostanemo u CG?“ Naravno, potencijal za biznis je jedan od razloga i Crna Gora je vrlo mlada zemlja, ima razne mogućnosti za razvoj, ali samo posao je ništa u poređenju sa odnosom kvaliteta života.

Ovdje se probudite sa suncem, uživate u najljepšem filmskom pogledu, u najukusnijoj organskoj hrani i svježem vazduhu, bez gužvi – sve je ovo luksuz življenja i svakodnevice.

C.M: Postoji li nešto na šta ne možete da se naviknete?

- Da, nijesam noćna ptica i uvijek se pitam kako uspijevate da ostajete do ranih jutarnjih časova u klubu a opet sljedećeg jutra normalno funkcionišete.

C.M: Kako izgleda Vaša svakodnevica u Tivtu – jedan nazovimo to “Katie Smirnina - običan dan”?

- Moj običan dan izgleda ovako: ustajem rano i odlazim u teretanu, i započnem dan prije svih. Svoj radni dan počinjem sa dobrom šoljom kafe i ostatak dana provodim u razgovoru sa strancima baš kao što sam ja i o njihovom iskustvu u Crnoj Gori, i o tome zašto oni trebaju apsolutno da urade istu stvar, i učine ovu zemlju ako ne svojim prvim, bar drugim ili trećim životnim izborom.

C.M: Na koji način ste upoznavali Crnu Goru i koliko dobro je sad poznajete? Da li Vam je neko ili nešto bio dobar „vodič“ ili informator u obilaženju naše zemlje?

- Gdje god da sam putovala, istraživala sam zemlju sa lokalnim ljudima jer sam željela da upoznam i vidim zemlju očima onih koji su se u njoj rodili. Zato su moji turistički vodiči uvijek bili moji crnogorski prijatelji. Do sada mogu da kažem da sam istražila južni dio, i trenutno istražujem sjever. Ove zime imam planove da otkrijem prirodne ljepote sjevera.

C.M: U čemu najviše volite da uživate na primorju? Kakav je

OVDJE SE PROBUDITE SA SUNCEM, UŽIVATE U NAJLJEPŠEM FILMSKOM POGLEDU, U NAJUKUSNIJOJ ORGANSKOJ HRANI I SVJEŽEM VAZDUHU, BEZ GUŽVI – SVE JE OVO LUKSUZ ŽIVLJENJA I SVAKODNEVICE život zimi na obali mora kad nema turističkih gužvi?

- Uživam kada sam na obali u mirisima mora i zalascima sunca u Boki, u predivnom vinu i hrani, u jedrenju i neočekivanim poznanstvima ljudi sa svih krajeva svijeta. Dok je zima, da budemo iskreni zaista jeste mirno, ali očigledno je da se ljetnja sezona produžava i nakon skoro 8 mjeseci „ludila“ sebe hvatam u razmišljanju kako je divno što su svi turisti otišli kući (smijeh – prim aut).

C.M: Osim ugođaja boravka i života u Porto Montenegru, ta kompanija promoviše cijelu Crnu Goru i njene ljepote i preporučuje svojim gostima mjesta koja treba dok su ovdje obavezno da posjete. Koja su to mjesta za koja vlada najveće interesovanje gostiju Porto Montenegra?

- Da vrlo sam ponosna da je Porto Montenegro jedan od najboljih ambasadora Crne Gore u svijetu. Naravno, ljudi koji dolaze ovdje dolaze da posjete sve dobro poznate lokacije i najveće atrakcije primorskih gradova: Perast, Kotor, Gospu od Škrpjela, a što više njih posjećuju imaju veću želju da otkrivaju Crnu Goru na nesvakidašnji način, da idu na mjesta koja su turistički manje posjećena. Tako nacionalni parkovi, jezera, lokalna sela koja nude tradicionalnu hranu, vinarije i podrumi vina, postaju jedan od njihovih prvih izbora luksuznog putovanja. Mislim da je to jača strana Crne Gore kao razvojne turističke destinacije posebno njenog sjevera.

C.M: Koje razloge navodite prijateljima iz inostranstva kao argumente da treba da dođu u Crnu Goru?

- Fotografija govori 1000 riječi.

Potrebno je samo par fotografija ili video zapisa da pošaljete iz Crne Gore i biće vam dovoljno. Uvijek im govorim da je ovo jedna od posljednjih autentičnih destinacija u Evropi, koja nije fabrikovana, koja je veoma ponosna i zaštitnički nastrojena prema svojoj tradiciji i razvija se nekom svojom brzinom.

C.M: Sviđaju li Vam se naša hrana i pića, da li nešto posebno volite?

- Zbog prirode mog posla puno putujem ali i ja i moji klijenti ćemo se složiti u jednom da nećete nigdje probati toliko svježe plodove mora i ribu kao na Crnogorskom primorju. Jednako volim ukuse sjeverne kuhinje, i zaista volim vaša domaća kuvana jela.

C.M: Kako provodite slobodne vikende u Crnoj Gori?

Imate li neki hobi? Kako izgleda vaš idealan vikend ovdje?

- Ja sam strastveni hiker, obožavam hiking, za mene najljepši vikend bi bio hiking up na Vrmac ili vožnja do Durmitora ili do Nacionalnog parka Lovćen. U Crnoj Gori takođe praktiku-

MOJIH TOP 5 OMILJENIH LOKACIJA U CRNOJ GORI

Vrmac, zaista volim planinarenje od Donje Lastve stazom sve do Kotora Uživam u ambijentu etno sela Klinci na poluostrvu Luštica Dobreč mi je omiljena udaljena plažica u zaleđu Herceg Novog, mjesto gdje potpuno mogu da se diskonektujem gdje u bukvalnom smislu nemate pokrivenost mreže i interneta Cetinje koje me impresionira svojim kulturnim nasljeđem i tradicionalnom domaćom kuhinjom Biogradsko jezero sa svojim ljepotama

MOŽDA ĆE ZVUČATI KAO KLIŠE ALI CRNA GORA ĆE UVJEK BITI U MOM SRCU, I AKO IKAD ODEM PLANIRAM DA SE VRAĆAM SVAKE GODINE Biogradsko jezero

jem jedan od mojih hobija - jedrenje, i nema ništa ljepše od jedrenja po Boki – ako vam vjetar dozvoli...

C.M: Šta je najvrednije što ste doživjeli ili stekli u Crnoj Gori? Šta ćete kada odete iz Crne Gore ponijeti i šta će ili ko Vam nedostajati?

- Ovo je nešto što nikada prije nisam doživljela, jednom kada vas ljudi prihvate vode vas sa sobom, ljubazni su i nude vam pomoć na bilo koji način, koliko god da imaju nude vam sve što mogu. Možda će zvučati kao kliše ali Crna Gora će uvjek biti u mom srcu, i ako ikad odem planiram da se vraćam svake godine.

Omiljena konoba na Sjeveru Crne Gore

47

UKUSI NAŠEG NEBA Mikro bašta

Zelena oaza zdravlja Upoznajte Irenu Cvetković i njenu malu oazu, skromnih 25 kvadrata plastenika, zelenog carstva zdravih mikro biljaka nevjerovatnog ukusa i prefinjenog izgleda TEKST: ANA ĐURKOVIĆ

50 CAFFE MONTENEGRO

FOTOGRAFIJE: NIKOLA PEJOVIĆ

USPJEŠAN SAMOSTALNI BIZNIS Mikro bilje postalo je prefinjen detalj mnogih jela a vrhunski kuvari širom svijeta odavno koriste delikatne ukuse svježih i hrskavih a opet nježnih izdanaka za svoja jela. Danas gotovo nijedan kuvar sa Mišlenovim zvjezdicama u rukavu ne koncipira ukus i izgled jela bez delikatne mikro zeleni. Nedavno sam na polici marketa u kojem trgujem naišla na selekciju ljupkih pakovanja mikro biljaka proizvedenih kod nas. Par poziva kasnije i upoznala sam mladu, optimističnu Irenu Cvetković čija ideja i rad stoje iza, sad već brenda, Mikro bašta.

Irena je proizvodnju počela 2017. godine na svom imanju u okolini Podgorice, u skromnih 25 kvadrata bajkovitog plastenika - njenog mikro zelenog carstva.

Baveći se jogom i vodeći i sama zdrav život sa kvalitetnom ishranom, Irena je željela da i njen posao bude odraz dobre namjere, zdravog i odgovornog odnosa

prema drugima. Policu po policu kvalitetnog rasada, sjemena od suštinske važnosti za njenu proizvodnju, počela je marljivo slagati i njegovati, puštajući prirodi da sama odradi svoj proces.

Danas je njena mikro bašta, vjerovatno najmanje poljoprivredno gazdinstvo kod nas, uspješan samostalni biznis koji vodi sama. Cjelokupnu proizvodnju i prodaju, Irena uglavnom obavlja sama, uz izuzetak pomoći najbližih ljudi, oca koji je bio velika podrška cijeloj ideji, prijateljice Dragane, pravim specijalcem za krizne situacije i kratke rokove i partnera Igora koji nerijetko pomogne oko najtežih dnevnih poslova i podržava njene planove i buduće korake naprijed. Za Irenu, sadnja, njega i distribucija mikro biljaka nije naporan posao i opterećenje, više ljubav i onaj osjećaj da ste na pravom putu i da radite nešto dobro. Ipak, ne krije da joj bavljenje marketingom, pronalaženjem klijenata i druge administrativne stvari oduzimaju vrijeme i umaraju. „Zapravo želim samo da sadim“, sa osmjehom mi kaže Irena.

Irena Cvetković samostalno gradi svoj biznis, baveći se istovremeno uzgojem i plasiranjem proizvoda.

Baveći se jogom i vodeći i sama zdrav život sa kvalitetnom ishranom, Irena je željela da i njen posao bude odraz dobre namjere, zdravog i odgovornog odnosa prema drugima.

51

IZDANCI SU MIR I ZADOVOLJSTVO Za Irenu, bavljenje uzgojem mikro biljaka nikad nije bio naporan posao, više proces koji donosi mir i zadovoljstvo. U njenom plasteniku sa uvijek istim, idealnim uslovima, ni suviše toplim, ni vlažnim, počinje posebna magija prirodnog procesa uz zvuke dobre muzike, pjesama koje nekad i sama pjevuši i vedrine koja je zamiješanja u svaki grumen crnog humusa koje koristi za sadnju biljaka.

52 CAFFE MONTENEGRO

Male, plitke posude, kvalitetna zemlja, dobri uslovi za proizvodnju i Irenina brižnost, ono su od čega ovi mali izdanci rastu i stasavaju u kvalitetne jestive biljke. No, stvar nije tako jednostavna da bi mikro bilje zadovoljavalo standarde kvaliteta i imalo sve dokazane benefite po zdravlje u trenutku berbe najvažnije je sjeme. Za potrebe uzgoja mikro bilja Irena koristi isključivo organsko, hemijski netretirano sjeme iz provjerenih i kontrolisanih izvora. Ono je najvažniji preduslov za kvalitetnu berbu a ovakvo sjeme uz pravu dozu brige i ljubavi klija

i raste brzo pa kompletan proces traje između 7 i 14 dana. Na ovaj način mogu se uzgojiti gotovo sve kulture, naravno uz preduslov perfektnih uslova za rast.

Trenutno Irena uspješno uzgaja rotkvicu, brokoli, grašak, alfalfu, suncokret, rukolu, krešu, konstantno eksperimentišući i uvodeći nove vrste mikro bilja.

Tako će uskoro iz Mikro bašte narasti nove kulture poput soje, mungo pasulja, pšenice, ječma i mnogih drugih.

Male, plitke posude, kvalitetna zemlja, dobri uslovi za proizvodnju i Irenina briĹžnost, ono su od Ä?ega ovi mali izdanci rastu i stasavaju u jestive, kvalitetne biljke 53

ALFALFA Visoko energetske klice, bogate proteinima, vitaminima B1, B2, E, K, D, posebno vitaminom A, fosforom, magnezijumom, gvožđem i kalcijumom. Koriste se za prevenciju i liječenje anemije i osteoporoze. Alfaalfa, zahvaljujući delikatnom, no ipak nježnom ukusu, idealna je za salate, sendviče, jela od mesa, riblje specijalitete.

MIKRO GRAŠAK Bogat izvor vitamina C, povećava plodnost a smanjuje i rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Grašak, slatkastog i intenzivnog ukusa mladog graška, idealan je za salate, jela s mesom, riblje specijalitete, vaše omiljene sendviče ili tortilje, može se dodati pri samom kraju prženja ili blendirati u smutijima.

MIKRO ROTKVICA Visoka koncentracija vitamina A, B1, B2, B6, C i nijacina, ojačava mišićna tkiva, ima antiseptičku moć i poboljšava varenje. Rotkvica ljutkastog i aromatičnog ukusa, idealna je za sve salate, jela s mesom ali i omiljene sendviče i tortilje a može se blendirati u smutijima.

MIKRO RUKOLA Bogata vitaminima A i C, kalcijumom, željezom, fosforom i magnezijumom. Ima diuretička svojstva i pomaže pri obnovi organizma. Oštrog i ljutkastog ukusa, prati je aromatičnost koja dugo ostaje na nepcima. Idealna je za salate, posebno paradajz, jela s mesom, ribu, pice, sendviče ili tortilje a može se i blendirati u smutijima.

MIKRO SUNCOKRET Bogat izvor vitamina B, C, E, selena i folne kisjeline, smanjuje nivo lošeg holesterola, povećava plodnost, smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Obezbjeđuje neophodne amino kisjeline i ima visok procenat proteina. Sladak, orašast ukus, hrskav i idealan za salate, sendviče i tortilje, jela s mesom, ribu.

Mikro bilje nudi brojne benefite za zdravlje. Budući da u ovoj fazi biljka kompletnu snagu za rast crpi upravo iz sjemena, ovakav uzgoj je mnogo zdraviji jer ne zavisi od kvaliteta tla i nije uslovljen korištenjem đubriva i hemijskih sredstava. Jedini i najvažniji uslov je besprekorno sjeme i mnogo ljubavi i predane brige o njemu.

MIKRO BAŠTA NA TANJIRIMA NAŠIH RESTORANA Uz mikro bilje, sa naročitim osmijehom Irena mi priča o ljutim papričicama koje takođe uspješno uzgaja ali i novom, eksperimentalnom poduhvatu koji je upravo sa partnerom Igorom probala na njegovom imanju u netaknutom seoskom kraju. U pitanju je čeri paradajz svih boja i oblika sa nevjerovatnom aromom i ukusom koji će mnoge vratiti u rano djetinjstvo kada je povrće bilo znatno kvalitetnije i ukusnije.Pored mikro bilja i povrća, Irena uzgaja i popularno jestivo cvijeće. Maćunice, neven, kadifice, dragoljub, različak, samo su neki od jestivih cvjetova koja krase

54 CAFFE MONTENEGRO

mnoga jela poznatih restorana kod nas.

Ovi predivni cvjetovi i mikro bilje već sad krase mnogo jela u popularnim lokalima u Podgorici kakvi su Štrudla i Gostiona 1928, Meat i Per Sempre, hotela Splendid u Budvi i mnogih drugih.

Kuvari kod nas sve više prepoznaju značaj i nevjerovatne mogućnosti upotrebe mikro bilja, jednako kada su u pitanju delikatni ukusi i prefinjen izgled kojim upotpunjuju jela. Irenu to naročito raduje i spremna je uvijek eksperimentisati i proširivati ponudu, sarađujući sa zainteresovanim kuvarima i prateći nove, zdrave trendove.

KONTAKT: 069 155 063 info@mikrobasta.me

- ISKORISTI DAN -

SIMBOL GRADA

pod Goricom

TEKST: ANA ĐURKOVIĆ FOTOGRAFIJE: VLADIMIR VUČINIĆ

Brdo Gorica u starom jezgru Podgorice bilo je i još uvijek jeste najljepši simbol grada i posljednje uporište divljine u kojoj cvrkuti nadjačavaju gradske sirene a miris četinara razgrađuje smog

56 CAFFE MONTENEGRO

Podgorica pod Goricom Stvarnost podgoričkih ulica postale su cjelodnevne gužve i sirene, redovi u marketima, na šalterima i sve češće “pardon” pri mimoilaženju na ulici. Od malog, nepripremljenog centra zemlje, ona polako, iz dana u dan dobija obrise velikog grada, onog u koji se dolazi i ostaje, po šablonu mnogih evropskih kolega. Istovremeno, postaje mjesto iz kojeg pobjegnemo za vikend, negdje južnije, do mora, negdje u prirodu, negdje gdje ćemo provjetriti tijelo i obnoviti živce pred još jedan poneđeljak. Zamjeramo joj puno toga, sve lošiji vazduh zimi, isijavanje betona ljeti, to što nema pravi bioskop, još po koju večernju scenu,

koncertnu dvoranu… Moglo bi se tu nabrojati mnogo toga. No, u svim tim nedostacima često zaboravljamo njene male, nenametljive dragulje do kojih se stiže lako, koji ne zahtjevaju ni planiranje, ni putovanje, ni posebne dane.

Jedan takav dragulj smjestio se u samom centru grada, nenametljivo vireći iza blokova svježe okrečenih fasada. No, tačnije bi bilo reći da se grad smjestio oko njega i u njegovom podnožju.

Brdo Gorica, u starom jezgru Podgorice, bilo je, i još uvijek jeste, najljepši simbol grada. Čak i u najsivljim zimskim danima, kada se čini da nikad i nije svanulo, njeni visoki, zeleni vrhovi probijaju monotoniju i pozivaju na avanturu. Ljeti, kada je u zraku ognjeni talas koji krivi sliku dok hodamo, ona je zelena oaza grada. Okružena sivim ulicama, oštrim višespratnicama i sve debljim slojem betona kojim nemilosrdno zasipamo grad, Gorica je posljednje uporište divljine, mjesto gdje cvrkuti nadjačavaju sirene a miris četinara razgrađuje smog.

Važan izvor života Omanje brdo, svega stotinjak metara iznad krovova Nove varoši, bilo je važan izvor života za naseljenike nekadašnje Podgorice. Rijetke, stare fotografije grada, prije male varoši uz obale Morače i Ribnice, svjedoče o tome na čudan način. Na njima ovo malo centralno brdo uvijek zjapi golo, sa pokojim rijetkim, preostalim drvetom.

U doba ratova, kada je strateški bitan grad bio pod stalnom opsadom moćnih imperija ili surovo bombardovan i zatrijet do temelja, Gorica je bila način da se preživi zima, koliko toliko ugrije kućište i pretvori u dom. Otuda gole fotografije, ali otuda i potreba da se kreće iznova i obnavlja, toliko karakteristična, jednako za Goricu i Podgoricu.

Danas je ta fotografija značajno drugačija. Ništa od sivila krševitog, nabijenog brda ne može se vidjeti, makar ne sa njene južne strane kojim već nekoliko desetina godina vlada sočna četinarska šuma koja je i postala zaštitni znak ovog brda i još jedan simbol Podgorice.

Stara razglednica sa motivom crkve Svetog Đorđa sa opustošenom Goricom 57

Poseban dio odrastanja Za generacije koje su stasavale u Podgorici, Gorica je bila poseban dio mladosti. Za mnoge, tu su se ređale godine, jedna za drugom, poput godova na stablu. Prva avantura u prirodi, prvi pad i modrica od stijena, prvi spust biciklom. A onda, prvi ozbiljni pohodi fotografski, sportski, botanički - koliko li samo školskih herbarijuma čuva djelić Gorice ispresovane između bijelih listova.

Potom su tu prvi sastanci, poljupci na klupi i beskrajne šetnje. Prva slomljena srca i ostavljene poruke na stazi. Prvi koraci, opet neke nove generacije i tako redom, u krug.

Ekipi iz Bloka sa kojom sam i ja rasla odlazak na Goricu bio je tajni, istraživački pohod pun izazova i otkrića. Za nas, svaka utabana staza imala je posebnu priču, obično nerješivu misteriju ili opasnu stranputicu. Danas me sjećanje na to koliko smo bili ubijeđeni da smo je cijelu prešli, da znamo svaki pedalj i svaki krš i krivo drvo Gorice, zasmije svaki put kada započnem penjanje jer moje dječje staze jedva da su išle dalje od spomenika Partizanu borcu. No, danas Gorica ima puno uređenih staza i bezbroj puteljaka i utabanih prolaza kojima se stiže do različitih djelova i pogleda na grad.

Spomenik Partizanu-borcu

Spomenik Partizanu-borcu Dalje od kapije, široka cesta, staza izgrađena još poslije rata, koja vodi do i oko spomenika Partizanu borcu, dugo vremena bila je najpopularnija i jedina za mnoge koji odlaze na Goricu. Danas, komad njen bliže unutrašnjosti brda odvojen je žutom trakom koja dijeli bicikliste od pješaka i tako je do samog vrha i na svim novim, skoro dodatim i prokrčenim stazama. Duž glavne staze, na svakih desetak metara nailazićete na klupe a sa svake od njih na poseban podled na djelić šume ili grada u pozadini. Najčešće će ih zauzimati grupe penzionera kojima ne trebaju telefoni za dogovore, koji će po uigranom scenariju odabrati klupu i na njoj satima živo razgovarati o nekoj aktuelnoj temi, prisjećati se teških trenutaka iz prošlosti ili žaliti za „onim starim vremenima“. Iako vas ne znaju, uvijek će reći dobar dan iz starih, dobrih navika.

58 CAFFE MONTENEGRO

Gorica je za mnoge prva avantura, prvi pad i modrica, spust biciklom, prvi poljubac na klupi, prvo lomnjenje srca i ostavljene poruke Spomenik Partizanu borcu na Gorici centralno je mjesto brda, naročito omiljeno djeci zbog širokog prilaza sa zidovima dobrim za skokove i razne vratolomije ali i statua gorostasnih partizana koji čuvaju ulaz. Spomenik palim borcima iz okoline brda i Podgorice veoma je važan podsjetnik na vremena kada se život mjerio slobodom a sloboda čašću

i hrabrošću. Memorijalni kompleks čiji su autori Vojislav Đokić i Drago Đurović otvoren 13. jula 1957. godine, i za kratko vrijeme postao je jedan od najvećih simbola tadašnje Podgorice tj. Titograda a njegove konture nalazile su se u grbu grada. Iza statua partizana nalazi se kapija sa 97 grobnica palih boraca, na čiji mauzoleum svake godine, tradicionalno,

Avanturistički park na Gorici

zvaničnici polažu vijenac zahvalnosti i sjećanja. Čest prizor na zaravni oko spomenika su kolone male djece koji iz obližnjih vrtića dolaze da lijep dan provedu na brdu, skupljajući granje i šišarke i igrajući se, zanimljivo, kauboja i indijanaca.

Prateći savremeni ritam grada Gorica je danas mnogo više od spomenika i memorijala. Prateći savremeni ritam grada i navike svojih novih posjetilaca, pretrpjela je mnoge promjene i adaptacije na nove prilike otvorivši nove staze, nove sadržaje i nove avanture.

Tako, oni penzioneri sa klupa sve češće ostaju bez uzvraćenog dobar dan ne primjećujući slušalice u ušima koncentrisanih džogera i biciklista ili majki koje odlučno guraju kolica naviše.

Poslednji dodatak visokim granama četinara u blizini spomenika su i tanke sajle po kojima se, uz prepoznatljiv zvuk kliženja metala niz metal, može čuti radosna klika djece koja su došla da provedu dan u novoizgrađenom avanturističkom parku na Gorici. Spuštanja pa opet penjanja, kliženja i propadanja, skokovi i prelasci preko prepreka, za kratko vrijeme postali su glavna atrakcija Gorice i omiljena vikend destinacija za one koji ostaju u gradu. No svijet koji se krije iza avanturističkog parka dalje stazom, ono je što je posebna čarolija Gorice i njen skriveni adut. Staze različitih dužina, vode naviše, u krug oko brda sa konstantnim panoramskim pogledom na grad.

Idealna visina i nagib, dobra staza i svjež vazduh ono je što Goricu čini idealnim mjestom za sport i rekreaciju pa su trenerke i patike čest akcesoar improvizovanih, sprava za entuzijaste.

Idealan nagib, dobra staza i svjež vazduh ono je što Goricu čini idealnim mjestom za sport i rekreaciju 59

GORICA SE MORA SAČUVATI Tokom ljeta, na Gorici ćete sresti neumorne vatrogasce, koji patroliraju i nadgledaju zelena pluća Podgorice, štiteći je od potencijalnog požara koji bi mogao biti poguban za njenu floru i faunu ali i živote svih građana. Blaga Gorice su više puta u prošlosti bila uništena požarima. Veliki požar 70-tih godina skoro je potpunstio uništio, nakon čega su se stanovnici Podgorice dobrovoljno prijavljivali i sami organizovali da je u vrućim ljetljim mjesecima štite od požara. Danas, uprkos nešto boljim resursima i patrolama vatrogasaca koji neumorno čuvaju prirodu Gorice, svjedoci smo mnoštva podmetnutih požara.

Posljednji je, 2012. godine u noći kada je duvao jak sjeverni vjetar, uprkos velikoj borbi građana i vatrogasaca, uništio istočnu stranu brda. Posljedice ovog požara još uvijek su vidljive.

60 CAFFE MONTENEGRO

MEDITERANSKA BAŠTA Mediteranski vrt skoro otvoren na Gorici, u blizini mosta koji vodi ka spomeniku, građanska je inicijativa i projekat koji ima za cilj očuvanje endemičnih vrsta, specifičnih za Goricu, kao i zaustavljanje širenja invazivnih biljnih vrsta. Ova mala botanička bašta će biti inkubator za njihov rast, kao i oaza u okviru koje će se realizovati nastave na otvorenom za djecu predškolskog i školskog uzrasta. Pored zaštite i promocije postojeće flore i faune, Mediteranski vrt ima i nove zasade kakvi su brazilski jasmin, kamelije i drugie tipično mediteranske biljke.

Divljina u gradu Dalje od asfaltnih staza, krenete li bilo kojim utabanim puteljkom, zapravo se vraćate na početak, na ogoljenu suštinu ovakvih mjesta i njihovu jednostavnost i prirodnost. Surove, pojedene stijene, vjetrom oblikovane grane i stabla, ptice koje skaču pred svakim korakom koji napravite, njihov cvrkut, kornjače i ježevi koje se utrkuju da nađu hranu, panični bijeg zečeva i jedna lisica za koju nije sigurno da li je nadrealan stanovnik brda, ono su što još uvijek čini Goricu posebnim blagom glavnog grada. Netaknuti predjeli sa gustom, freško buknulom šumom, toliko divljom da joj čak ni surovi sjeverni vjetar iz kanjona ne može ništa, kriju neke od najljepših i najskrovitijih pogleda na grad. Spuštanje ka Zagoriču, otkriće

vam gnijezda mnogih ptica, stanovnika Gorice: Sojke, Baljinog kokota, nebrojeno mnogo koseva, divljih golubova, sova.

U proljeće, ove staze opiće vas intenzivnim mirisima žalfije, majčine dušice, ruzmarina. Često ćete duž njih naići da berače trava ili entuzijaste čija će šerpa dobro mirisati tog dana. U jesen, duž ovih staza srešćete nevjerovatan svijet gljiva koje često završe na tanjiru dobrih poznavalaca.

U bilo koje doba godine, Gorica privlači svojom prirodnošću nadomak glavnih saobraćajnica i buke. Gradsko zagađenje i smog ne postoje na Gorici a cvrkuti ptica ili hor zrikavaca guše vrevu i žamor grada. Na Gorici, kao rijetko gdje, možete osjetiti potpuni mir, zaboraviti na brzi život malo niže i prepustiti se divljini da vam priča svojim prefinjenim jezikom.

61

INTERVJU: DANIJEL NULEŠI

vlasnik zlatarske radnje Mikel F Diamond Center

Najstarija zlatara u Crnoj Gori koja datira od 1967. godine Mikel F Diamond Center smještena u ulici Miljana Vukova u Podgorici, decenijama je svoj razvoj temeljila na tradiciji, iskustvu, znanju i umijeću ali i na stalnom vizionarskom napredovanju koje je dovelo do toga da je danas lider na evropskom nivou u prodaji sertifikovanog dijamantskog nakita najvišeg kvaliteta koji je kupcima dostupan ne samo u njihovoj radnji već i preko njihovog web shopa i to u preko 170 zemalja u cijelom svijetu. Kako je moguće da mala radnja iz Crne Gore postane globalna prodavnica ogromnog izbora najfinijeg dijamantskog nakita i kako su uspjeli da dijamanti ne budu više neostvariv san za kupce i učinili ih dostupnim, a za one koji ih kupuju obezbijedili sigurnu kupovinu istinskih dijamanata razgovarala sam sa Danijelom Nulešijem, vlasnikom radnje Mikel F Diamond Center.

RAZGOVARALA: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJA PORTRETA: JOVANA & ĐORĐE PHOTOGRAPHY

62 CAFFE MONTENEGRO

C.M: Koliko kupci znaju o dijamantima, koliko su edukovani prilikom kupovine?

Iskustvo i realno činjenično stanje mi daju za pravo da kažem da malobrojni znaju na šta treba obratiti pažnju kada se kupuje dijamantski nakit.

C.M: Ako se već ne razumiju u dijamante, kako ih kupuju?

Većina potrošača traži dijamantski nakit do određene cijene koju mogu i žele da plate, ali zapravo trebaju, osim upoređivanja modela nakita, gramaže i finoće zlata, upoređivati i karakteristike dijamanata i ne samo karatažu već i ostale 3 karakteristike jer vrijednost dijamanata leži u 4 karakteristike. Moguće je na tržištu, ne samo u regionu, naići na dijamante koji od svega imaju samo lijepo ime i karatažu, dok ostale 3 karakteristike dijamant čine nepoželjnim za većinu zlatara da ga imaju u ponudi, da ne kažem to su, bezvrijedni dijamanti.

C.M: Dakle, kupac koji se ne razumije u dijamante jednostavno može da pogriješi u kupovini?

U zlatarama koje imaju internacionalni sertifikat za nakit, kao što je slučaj sa našom zlatarom, kupac će sigurno dobiti sve potrebne informacije u vezi sa karakteristikama dijamanata u nakitu i sve ostalo detaljno objašnjeno na zvaničnoj tabeli za standarde 4C koji se primjenjuju u cijelom svijetu i imaju istaknutu tabelu na vidnom mjestu da bi kupac mogao po njoj upoređivati koji nivo kvaliteta dostižu sve karakteristike

Međunarodno geomološko društvo (International Gemology Society, IGS), garant autentičnosti i kvaliteta svakog sertifikovanog dijamanta

dijamanata u nakitu koji želi kupiti.

C.M: Da li je moguće pomoću opisa na tabeli da se zna koje su sve karakteristike po kvalitetu rangirane?

Na tabelama se nalazi opis svih 4 karakteristika dijamanata po kojima kupac može upoređivati, osim karataže i boju i čistoću dijamanta, ali i jako bitnu četvrtu karakteristiku a to je kvalitet brusa. Jer ako dijamant nije obrušen na pravi način nije bitno koliko karata ima i da li je dobra njegova čistoća i boja. Dijamant neće imati dobar sjaj jer kvalitetan brus daje efekat sjaja i pravu refleksiju svijetla. Mi, od 2017. godine isključivo koristimo samo EXCELLENT brus koji je i najbolji.

C.M: Na tabeli za čistoću se vide tačkice na grafici?

Na čistoću dijamanta utiče, koliko zapravo ima nečistoće u njemu to jeste koliko inkluzija ima dijamant. Inkluzije mogu biti, osim crnih i bijele i kod njih je najbitnije da nijesu prisutne pri površinama dijamanata, jer ako ih ima, onda može vremenom doći do oštećenja ili lomljenja dijamanta upravo na toj inkluziji.

Danijel Nuleši, vlasnik zlatarske radnje Mikel F Diamond Center

C.M: Kako zapravo geomolog procjenjuje sve 4 karakteristike dijamanata?

Uz čistoću, i boja dijamanta se procjenjuje samo metodom ljudske percepcije, za razliku od težine i brušenja koji su matematički definisani faktori. Takve poslove obavljaju vrhunski geomološki

Zlatara Mikel F svojim kupcima obezbjeđuje sertifikate za svaki dijamant ugrađen u kupljeni nakit.

Potvrda autentičnosti, kvaliteta i karakteristika dijamanta dobija se preko sertifikata izdatih od strane neke od svjetskih geomoloških laboratorija, ovlaštenih za izdavanje ove vrste sertifikata.

63

stručnjaci u raznim internacionalnim ustanovama uz pomoć kompleta već kalibriranih kamenja (master stones) pomoću kojih upoređuju boju dijamanta koji je trenutno u procesu procjene.

C.M: Da li postoji potvrda za karakteristike dijamanata koja kupcu garantuje sigurnu kupovinu?

Poznate u svijetu kao standard 4C CARAT (karataža), COLOUR ( boja), CLARITY ( čistoća ) i CUT ( brus ) karakteristike što naravno sve treba potvrditi internacionalnim sertifikatom od neke svjetski priznate geomološke ustanove.

C.M: Da li su internacionalni sertifikati kupcu potvrda sigurnosti u vezi sve 4 karakteristike?

Internacionalni sertifikat, osim što potvrđuje kvalitet dijamantskog nakita su i garant da su dijamanti, upotrijebljeni u tom nakitu, kupljeni iz legalnih izvora koji nemaju veze sa konfliktnim zonama “ CONFLICT FREE DIAMONDS “ u potpunosti sa propisima UJEDINJENIH NACIJA. Za svaki naš dijamant, osim što znamo u kojoj brusionici je odrađen, znamo i porijeklo rude iz koje je dobijen.

Naši dijamanti vode porijeklo iz čuvenih svjetskih rudnika RIO TINTO, ALROSA, DIAVIK i EKATI. C.M: Postoji li još neka prednost internacionalnog sertifikata osim svega ovoga što ste nam do sada objasnili?

Internacionalni sertifikat pri kupovini obezbjeđuje, osim svega što sam naveo, i jasno ispisan odgovor na pitanje da li su dijamanti ili drugo prirodno kamenje podvrgnuti tretiranju da bi se poboljšala čistoća i boja, što se najčešće vrši zagrijavanjem pa čak i izlaganjem zračenju.

Dakle, internacionalni sertifikat upravo potvrđuje da je u pitanju prirodno drago kamenje koje apsolutno nije bilo podvrgnuto tretiranju.

C.M: Znači, postoje stroga pravila koja se poštuju pri prodaji dijamantskog nakita u svijetu?

Upravo zbog svega što sam naveo, u Evropskoj uniji od kraja 2019. godine počinje primjena zakona po kojem će za sve zlatare koje prodaju dijamantski nakit biti obavezno da za svaki komad moraju imati i internacionalni sertifikat

64 CAFFE MONTENEGRO

POVOLJNOSTI I POPUSTI PRILIKOM KUPOVINE DIJAMANTSKOG NAKITA Osim kupovine sertifikovanog dijamantskog nakita po pristupačnim i konkurentnim cijenama i kupovine na rate Mikel F Diamond Center je kupcima obezbijedio još povoljnosti: nakon prve kupovine kupac dobija PRIVILEGE SILVER CARD da bi imao popust na drugoj kupovini od 5% a poslije druge kupovine dobija PRIVILEGE GOLD CARD kojom obezbijeđuje sve ostale kupovine sa 10% popusta. Ali i to nije sve jer dobijanjem PRIVILEGE GOLD CARD dobija još 5 PRIVILEGE SILVER CARD za svoje prijatelje kojima će obezbijediti kod prve i druge kupovine 5% popusta a zatim i oni dobijaju PRIVILEGE GOLD CARD koja garantuje 10% popusta na sve ostale kupovine. Zadovoljan kupac nije samo onaj koji kupi najbolji kvalitet po najpovoljnijoj cijeni već i onaj koji se osjeća privilegovan – smatra Danijel Nuleši.

jer, ne samo što kod nas u regionu nema niko sertifikat za dijamantski nakit osim nas, nego i u Evropskoj uniji ne postoji više od 1% zlatara koje posjeduju internacionalne sertifikate za dijamantski nakit. Mi imamo internacionalne sertifikate od novembra 2015. i siguran sam da ćemo ih obezbjeđivati za svaki komad dijamantskog nakita dok ga god budemo prodavali i to po najvišim standardima.

C.M: Koja je razlika između internacionalnog sertifikata za dijamante i za dijamantski nakit?

Postoje dvije vrste internacionalnih sertifikata: sertifikat za dijamante u kome su upisane karakteristike dijamanata i sertifikat za dijamantski nakit u kome postoji fotografija nakita sa upisanom finoćom zlata i svim karakteristikama dijamanata. Svaki naš nakit prati internacionalni sertifikat za dijamantski nakit IGS London sa fotografijom nakita,

finoćom zlata i sa svim 4 karakteristikama dijamanata. Svaki sertifikat ima svoj jedinstveni broj preko kojeg se može na sajtu IGS pogledati ispravnost istog sertifikata i u njihovoj bazi podataka izmijeniti vlasnik tog nakita, to jeste upisati se u njihovoj bazi kao vlasnik nakita, i u slučaju gubitka sertifikata direktno od njih zatražiti novi sertifikat da se izda. Uz internacionalni sertifikat IGS pri kupovini nakita dobija se i naš sertifikat u kojem su upisane sve karakteristike nakita (zlata i dijamanata), datum kupovine, broj fiskalnog računa ili broj fakture kao i ime i prezime kupca ili osobe kojoj se poklanja nakit.

C.M: Ono, što vas izdvaja od konkurencije su i internacionalni sertifikati za dijamantski nakit, i šta još?

Osim što se izdvajamo po internacionalnim sertifikatima u cijelom regionu, izdvajamo se i po najvećem izboru

Mikel F Diamond Center svoj rad zasniva na filozofiji koju oduvijek sprovode: da treba biti prema svim kupcima uvijek ljubazan, uslužan i dostupan 24h. Simboli ove porodične radnje su familija i tradicija - iskustvo i kvalitet.

i po izuzetno povoljnim i konkurentnim cijenama za prodaju sertifikovanog dijamantskog nakita po najvišim standardima.

omogućava nastup na tržištu EU i svjetskom tržištu putem web shopa sa online prodajom nakita na 8 jezika i dostavom nakita u više od 170 zemalja.

C.M: Od prošle godine Vaša firma je sertifikovana i sa međunarodnim standardom kvaliteta ISO 9001?

Mikel F Diamond Center je 50 godina uspješnog rada krunisala na najbolji način. Sve zahtjeve međunarodnog standarda ISO 9001 je uspješno implementirala u praksi. Nakon detaljnog i sveobuhvatnog ocjenjivanja Mikel F Diamond Center-u je dodijeljen akreditovani sertifikat ISO 9001, kao dodatni dokaz i garant visokog kvaliteta usluga koje Mikel F Diamond Center pruža svojim klijentima. Dobijanjem ovog sertifikata, Mikel F Diamond Center je dobila i svoj poslovni pasoš, kao prepoznatljiv garant uređenosti poslovne organizacije, priznat u savremenom poslovnom svijetu, i koji

C.M: Vaš web shop je vrlo jednostavan za korišćenje i nakit je lijepo prezentovan, kako ste uspjeli to da ostvarite?

Web shop je ogroman projekat. Ne želim

da nekog, ko možda razmišlja o tome, uplašim i odgovorim ga od jednog mogu reći možda i najboljeg biznis plana za jednu firmu iz CG, već samo namjeravam reći da web shop možda može da se pokrene i za par mjeseci, ali ozbiljan kao naš, sigurno ne tako brzo. Naš web shop zbog specifičnosti fotografija nakita, što će me svi fotografi i retušeri razumijeti, nemoguće je brzo pokrenuti ako želite da imate veliki izbor i budete konkurentni nekim firmama čak i iz Evropske Unije.

Osim što smo mnogo vremena uložili u fotografisanje, to je jedini web shop koji ima za svaki komad nakita internacionalne sertifikate ne samo u Evropi već i u cijelom svijetu. Osim internacionalnih sertifikata za dijamantski nakit izdvajamo se od svih jer ne komplikujemo u vezi sa detaljnim opisom nakita već je jasno ispisana svaka karakteristika nakita od vrste i gramaže zlata do svih 4 karakteristika dijamanata. Znači, naš

65

web shop je transparentan u vezi svih karakteristika sertifikovanog dijamantskog nakita što moram reći da nije slučaj kod ostalih web shopova osim kod malog broja zlatara u Evropskoj Uniji.

Osim toga, podstakla nas je i konkurentnost u cijeni po kojoj smo povoljniji jer morali smo sve detaljno provjeriti pa tek onda ući u ovaj ogromni projekat koji nije ni malo jeftin.

C.M: Da li su cijene povoljnije na web shopu nego u Vašoj prodavnici?

Cijene na web shopu biće identične onima u zlatari, ali pošto je web shop na globalnom nivou biće objavljene cijene bez uračunatog PDV-a što će biti i ispisano ispod istih da se za kupovinu iz Crne Gore uračunava PDV. C.M: Kako može biti siguran kupac iz neke države u Evropi ili svijeta koji vas kao firmu ne poznaje?

Tajnost podataka kupaca je zaštićena i osigurana upotrebom SSL enkripcije (GoDaddy 256-bit Secure Sockets Layer).

Stranice za naplatu putem interneta osigurane su korišćenjem Secure Socket Layer (SSL) protokola sa 256-bitnom enkripcijom podataka. SSL enkripcija je postupak šifrovanja podataka radi spriječavanja neovlašćenog pristupa prilikom njihovog prenosa. Time je omogućen siguran prenos informacija i onemogućen nedozvoljen pristup podacima prilikom komunikacije između korisnikovog kompjutera i Banke servisa i obratno.

Banka servis i finansijske ustanove razmjenjuju podatke upotrebom virtualne privatne mreže (VPN), koja je zaštićena od neautorizovanog pristupa.

C.M: Dostavu vršite preko raznih firmi ili imate jednu na globalnom nivou?

Dostava je obezbijeđena preko TNT EXPRESS i za Crnu Goru biće za sve iznose besplatna, a za sve ostale države, bilo gdje u svijetu kupovinom nakita u vrijednosti preko 300€ dostava je besplatna.

C.M: Koliki vremenski period je potreban da prođe od kupovine do dostave?

Vremenski rok dostave od kupovine, do izrade izvoznih papira, za cijelu Evropu iznosi od 3 do 6 dana, a za ostatak svijeta zavisi od država. Na primjer za istočni dio Amerike je 4 dana, a za ostrvske države

66 CAFFE MONTENEGRO

poput Saint Lucie dostava je za 11 dana.

Naši partneri TNT EXPRESS u veoma kratkom roku vrše sigurnu isporuku nakita i velika su podrška našoj firmi čime im se ovim putem zahvaljujem.

C.M: Da li je Vaš web shop namijenjen samo za vjereničko prstenje?

Naša ponuda raspolaže asortimanom koji je pristupačan svakom kupcu.

Naime, cijene sertifikovanog dijamantskog nakita kreću se od 90€ pa do nekoliko hiljada eura. Nijesmo se opredijelili samo za vjereničko prstenje već imamo prelijepog nakita sa pristupačnim cijenama gdje je ogroman izbor proizvoda idealnih za poklon. U zlatari je moguća kupovina sertifikovanog dijamantskog nakita i na 12 mjesečnih rata, siguran sam da će uskoro biti moguća kupovina i preko web shopa, takođe na rate.

C.M: Ozbiljan web shop je izuzetan poduhvat i projekat - sigurno imate i velika očekivanja?

Šta očekujem od web shopa? Pa sigurno očekujem da se pozicioniramo u regionu kao firma od povjerenja sa najdetaljnijim mogućim opisom svakog komada nakita i kao jedina firma za čiji nakit sa internacionalnim sertifikatima za svaki komad nakita garantuje dodatno IGS London.

Takođe očekujem da nas svi prije kupovine uporede sa ostalom ponudom iz

njihovog okruženja ili sa nekog drugog web shopa jer na taj način se jedino možemo pozicionirati kako i zaslužujemo. Mada ćemo se potruditi zbog zainteresovanih osoba koje vrlo malo znaju o dijamantima da se bolje upoznaju sa istim redovnim objavljivanjem blogova na sajtu, a i postojaće stranice “edukacija” kako bi mogli saznati kako da upoređuju koji dijamantski nakit je bolji za istu ponuđenu cijenu pomoću karakteristika nakita, ali isključivo onaj nakit koji ima internacionalni sertifikat.

C.M: Kupovinom putem web shopa kupac ima mogućnost da ukoliko nije zadovoljan odradi povraćaj nakita?

Naravno da ima mogućnosti povraćaja novca ako kupci ne budu zadovoljni nakitom, ali samo u tri slučaja i to: ako dobiju nakit neispravan ili nakit koji nije istih karakteristika kao što piše na internacionalnom sertifikatu i treći koji je možda i najbitniji za kupca, da je obavio dobru kupovinu, povraćaj novca vršimo ako u

zlatari u svom okruženju ima mogućnost kupiti isti nakit sa istim karakteristikama, ali sa internacionalnim sertifikatom koji i potvrđuje te karakteristike, po povoljnijoj cijeni nego što je kupljen nakit kod nas.

Da bi izbjegli nesigurnost kupaca da se odluče za naš nakit ili pošto ga kupe da budu nezadovoljni zbog veličine nakita mi smo za svaki komad na sajtu objavili dvije fotografije i to jednu samo nakita da se vidi detaljnije kako izgleda, dok je druga fotografija nakita na našim dvjema prelijepim sugrađankama da se vidi kako izgleda nakit kad se nosi.

C.M: Da li je moguće da se od vas zatraže dodatna pojašnjenja u vezi dijamanata preko web shopa i ako nije vaš kupac?

Naravno da će biti moguće, da svako ko želi da ostavi svoju e-mail adresu, da dobije sve potrebne informacije u vezi sa dijamantima što će im mnogo koristiti gdje god da se odluče da kupe dijamantski nakit a i redovno mogu da

dobijaju sve naše edukativne tekstove i novitete u svijetu u vezi dijamanata.

C.M: Kako biste Vi predstavili Vašu firmu da ste novinar?

Kako da predstavim na najkraći mogući način našu firmu upoređujući je sa drugima? Pa rekao bih to možda na najjednostavniji način “SA VISOKO POSTAVLJENIM STANDARDIMA UZ VEOMA POVOLJNE I KONKURENTNE CIJENE MI PRAVIMO RAZLIKU. TVOJA PRODAVNICA DIJAMANTSKOG NAKITA“.

Mikel F Diamond Center ponudu možete detaljno pregledati i izvršiti kupovinu na:

www.shop.mikelf.com

67

Prvi Sajam maslinovog ulja i vina izazvao je značajno interesovanje posjetilaca koji su na licu mjesta degustirali vino, ulje, med...

ODRŽAN PRVI SAJAM MASLINOVOG ULJA I VINA U PODGORICI

DOMAĆE je najbolje Premijerno izdanje dvodnevnog enogastronomskog sajma „Vino i maslinovo ulje“ na kome je učestvovalo oko dvadesetak domaćih proizvođača održan je 15. i 16. decembra u podgoričkom tržnom centru City Mall. Tokom dva sajamska dana posjetioci su bili u prilici da degustiraju i kupe kvalitetne domaće proizvode ali i da u neposrednom kontaktu sa proizvođačima dobiju sve potrebne informacije o proizvodima, porijeklu, načinu proizvodnje...

70 CAFFE MONTENEGRO

TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: MONTENEGRO VILLAGE WINERIES

Na prvom Sajmu maslinovog ulja i vina u Podgorici izlagalo je 20-ak proizvođača iz svih krajeva Crne Gore Vino i maslinovo ulje su dva gastronomska amblema našeg podneblja.

Crna Gora je zemlja vina, ali i zemlja maslinjaka, maslina i maslinovog ulja.

Na vrhu liste želja turista koji dolaze u Crnu Goru su uvijek ova dva proizvoda, a mnogi ih nose kao jestivi suvenir kući.

Dosta je urađeno i ima još mnogo i neprestano da se radi na promociji naših vina, a kad su u pitanju maslinari i njihova ulja neophodno je još mnogo intezivnih promotivnih aktivnosti i podrške toj oblasti. Upoznati sa situacijom u toj oblasti, i s ciljem podsticanja domaćih proizvođača i promocije njihovih proizvoda organizatori sajma, inače tvorci internet platforme Montenegro village wineries ovim događajem su započeli seriju planiranih promotivnih aktivnosti.

Na prvom Sajmu maslinovog ulja i vina u Podgorici izlagalo je 20-ak proizvođača iz svih krajeva Crne Gore. Vinarima

i maslinarima su se pridružili i prizvođači meda i dodatno „zasladili“ događaj mnogobrojnim posjetiocima koji su imali priliku da probaju proizvode, porazgovaraju sa proizvođačima i odaberu kvalitetne proizvode za svoju potrošnju. Mnogi su uzeli kontakte proizvođača kako bi imali ubuduće svoje stalne dobavljače zdravih proizvoda i dobrih domaćih vina.

- Mogu reći da je ovo bio svojevrstan eksperiment iz koga smo puno naučili. Jako smo zadovoljni odzivom, kako izlagača, tako i posjetilaca, ako uzmemo u obzir da je ovo prvi put.

Imamo potvrdu da je tržište spremno za novine i jedan novi nivo prezentacije proizvoda. Izlagači su nam sugestijama puno pomogli i već za sljedeću godinu imamo nekoliko inovativnih ideja. Komentari ljudi su pozitivni, a to je najvažnije, istakao je Rajko Radulović ispred Montenegro village wineries.

UČESNICI SAJMA Na Sajmu maslinovog ulja i vina u Podgorici kompanija Plantaže 13. jul osim prepoznatljivih vina vrhunskog kvaliteta ponudila je i predstavila i novo maslinovo ulje iz berbe 2018.

Na sajmu su se degustirala vina iz porodičnih vinarija: Brajović, Rajković, Rupice, Raspopović, Ćetković, Bojanović, Bojanić, Rogušić i Dabović.

Maslinova ulja su izložili Božo Šaltić iz Bara, firma Olcinium iz Ulcinja koja slovi za jednog od najboljih proizvođača sa te teritorije. Podršku organizatorima, povodom premijernog izdanja Sajma ukazali su svojim učešćem biljna apoteka Zeleni vrtovi, uvoznik i distributer renomiranog proizvođača plutanih čepova DIAM, fabrika za proizvodnju vode Monte minerale, te proizvođači meda i fabrika čokolade Adore.

71

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MAX corp, Podgorica, Donja Gorica bb, Montenegro T: +382 (0) 67 000 505/ E: silverteam@t-com.me

Z AH AR A

PHOTO S TUDIO & CONCEPT S TORE

Mjesto za

UMJETNIČKE DUŠE

Novootvoreni ZAHARA Photo Studio & Concept Store u Podgorici je savremena forma višenamjenskog objekta i umjetnički ostvarena zamisao fotografkinje Nade Vojinović koja je u objekat unijela sebe i uključila u realizaciju svoje prijatelje sličnog senzibiliteta pa je stvoren atipičan i unikatan prostor za uživanje i stvaranje. Gosti lokala na ovom mjestu dok uživaju u dobrim pićima i relaksirajućem koloritu istočnjačkog ambijenta ujedno su u kafeu, radnji dizajnerskih rukotvorina, na izložbi, dobroj svirci…

TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTO: NADA VOJINOVIĆ

73

CONCEPT STORE JE SMJEŠTEN U PROSTORU KOJI JE DUGO VREMENA BIO VAN UPOTREBE I NJEGOVA ADAPTACIJA JE TRAJALA PREKO POLA GODINE

tudio ZAHARA Photo S sred & Concept Store na og jednog svakodnevn na trga klasičnog gradskog zotična kom se nalazi je egboho i oaza koja svojim jeru ri gipsy stilom u ente uvodi i dočarava, sugeriše zen, i čk ja čn to is nas u e sa asocira na uspomen a… dalekih putovanj

KREATIVNOST KAO USLOV POSEBNOSTI Aktuelno doba u kome živimo, savremeni momenat “sad i ovdje” zahtijeva u svakoj oblasti kreativnost kao uslov odvajanja od ostalih. Ugostiteljstvo je odavno prevazišlo forme klasične usluge dobrog pića, muzike i kafanske atmosfere, traži se ta posebna vibracija mjesta koje se u moru ponude bira iz posebnih razloga. ZAHARA Photo Studio & Concept Store smješten na Rimskom trgu u Podgorici na koji “gleda” njen egzotični “separe” upravo ima taj “vajb” koji se osjeti na prvi dolazak u prostor.

74 CAFFE MONTENEGRO

U “NADINOJ KUĆI” OSJEĆAJ KAO U SVOJOJ KUĆI ZAHARA je otvorena krajem ljeta, u septembru, a ideja o mjestu koje će sjediniti ljubav prema fotografiji, umjetnosti i ručnim umjetninama, širiti druželjubivi umjetnički duh i biti i mjesto za rad i okupljanje mladih umjetnika u relaksirajućoj kretivnoj atmosferi koja se prenosi i na goste lokala godinu dana je sazrijevala kod vlasnice objekta Nade Vojinović. Ovaj poslovni izazov, iako spoj njene ljubavi prema fotografiji i želja da se izrazi za koji se finansijski potpomogla putem sredstava iz programa Investiciono – razvojnog fonda, nije je uslovio i uplašio što pokazuje i činjenica da je lokal strogo nepušački, što je kod nas rijetkost. Lokal je pet frendly - na ulazu će vas dočekati slatka maca koja se šeta prostorom kao živi enterijer, i ukazuje da ste tu kao u

svojoj kući. Tako je ova mlada preduzetnica i kreirala cijelu ovu priču sa njenim sasvim ličnim pečatom, kao svoju kuću, na čijem gornjem dijelu je kafe bar i prodajni shop koji okuplja lokalne i internacionalne dizajnere ručnih radova poput odjeće, obuće, nakita i ostalih dekorativnih asesoara. Na donjem etažu, u suterenu je moderno opremljen, savremeni, profesionalni foto studio.

Objekat – duplex, ima površinu od 120 m² ali njegova multifunkcionalnost, arhitektonsko i enterijersko rješenje daju subjektivni osjećaj većeg prostora.

ZAHARA Photo Studio & Concept Store je smješten u prostoru koji je dugo vremena bio van upotrebe i njegova adaptacija je trajala preko pola godine - potpuno je građevinski-arhitektonski

preuređen što je zahtijevalo dosta napora, znanja i ulaganja dok je prostor dobio konačni oblik. Potom ga je Nada sa prijateljima enterijerski osmislila, popunjavala stvarima, zanimljivim kreacijama i šarenim šarmantnim istočnjačkim folklornim motivima i detaljima i tako udahnula život prostoru.

Kad obiđete cijeli prostor stičete utisak nekog njujorškog penthausa u kom živi interesantni pustolovni umjetnik, ili više njih...

ZAHARA Photo Studio & Concept Store na sred jednog svakodnevnog klasičnog gradskog trga na kom se nalazi je egzotična oaza koja svojim boho i gipsy

a Objekat - duplex im² ali m 0 12 od površinu onalnost, njegova multifunkci rijersko arhitektonsko i entetivni osjećaj rješenje daju subjek većeg prostora 75

lja lokalne i Prodajni shop okup jnere ručnih internacionalne diza će, obuće, radova poput odje rativnih nakita i ostalih deko asesoara

stilom u enterijeru dočarava, sugeriše i uvodi nas u istočnjački zen, asocira na uspomene sa dalekih putovanja…

Svak treba da stekne svoj sopstveni utisak o postoru, a moj utisak je bio da je to dom po mjeri i ukusu vlasnice sa dodatnim radnim dijelom ateljeom – radionicom u jednom dijelu. Otvoreni dom za sve koji žele uživati u dnevnoj varijanti ispijanja mirisnih, finih čajeva, dobrih kafa i ostalih napitaka, popodnevnom laganica kafenisanju, večernjem ugođaju uz kraft piva, autentiče koktele i izložbe, promocije knjiga, svirke, dobrotvorne događaje, umjetničke radionice...

suterenu je moderno Na donjem etažu, u , profesionalni foto opremljen, savremniuje opremu PRO studio koji posjed im pozadinama, foto marke i sa raznitama i pr uža svijetlima i rekviz a fotografija mogućnost stvaranj tudio se može S izuzetnog kvaliteta.e fotografisanja… st iznajmiti za sve vr FOTO-STUDIO U LOKALU ILI LOKAL U FOTO STUDIJU Prostrani foto-studio u prizemlju ima najnoviju opremu PRO foto marke, sa raznim pozadinama, svijetlima i rekvizitima i pruža mogućnost stvaranja fotografija izuzetnog kvaliteta. Tu možete da učite da fotografišete, unaprijedite postojeće znanje o fotografiji ili ako ste već profesionalac, iznajmite studio za sve vrste fotografisanja. Uskoro će tu početi sa radom edukativni kursevi, radionice i školice fotografije, kako za mlađe tako i za starije polaznike.

ZAHARA Photo Studio & Concept Store je idealno mjesto u kome mladi umjetnici mogu da se iskažu, razmijene iskustva i ideje, uče, druže u prijatnom ambijentu. To i jeste bila Nadina misija i ideja koju je sprovela stvarajući upravo mjesto kakvo je zamišljala…

76 CAFFE MONTENEGRO

- T R E N D H UNTER -

3D

Š TAM PANA H RANA

ZA I PROTIV

Naučnici i investitori su našli način da 3D tehnologiju prilagode i upotrijebe kada je u pitanju gastronomija. Ono što je izašlo iz tih istraživanja danas postoji na tržištu kao 3D štampa jestivih jela. Priča je počela 2017. godine kada su izašli 3D štampači hrane kao posljednja riječ tehnologije u ovoj oblasti.

Od tada, kompanije se utrkuju da proizvedu što raznovrsniji, zdraviji, jednostavniji i zabavniji način za pravljenje različitih oblika i tekstura hrane.

Postoji mnogo protivnika ovog novog trenda, no pobornici ideje brane ga činjenicama koje se tiču globalnog nedostatka hrane i ogromnih viškova, nekontrolisane proizvodnje i konzumacije hrane.

U prilog činjenici su statistike koje zaista i svjedoče o ogromnom problemu koji to pravi planeti.

Druga činjenica je nešto što svi oni koji naporno rade ili žive sami najbolje znaju i osjećaju na dnevnoj bazi, po povratku kući.

Zamislite da imate ličnog kuvara koji će ređati lazanje i oblikovati raviole, pržiti palačinke i drugo i to od sastojaka koje vi kontrolišete, bez prezervativa,

aditiva, dodataka, nekontrolisanih ulja ili šećera. Uz to, oblikuje i eksperimentiše, praveći pritom neobične oblike i forme i dajući im nevjerovatne teksture. Pred ovom činjenicom su čak i oni sa najviše otpora utihnuli, naročito nakon degustacije nekog od jela digitalnog kuvara. Praktično gledano, ovaj izum je istovremeno jedan od načina promocije svježih sastojaka i zdrave ishrane i to uz upotrebu visoko-kvalitetnih i bezbjednih materijala. U suštini, 3D štampači hrane trebali bi da u domaćinstvu olakšaju dosadni pripremni posao kuvanja koji uglavnom odvraća ljude od kuvanja.

CIJENE OVIH UREĐAJA KREĆU SE OD 1300 DO 100.000 DOLARA 80 CAFFE MONTENEGRO

3D U RESTORANIMA Kada je u pitanju njihova upotreba u restoranima stvar je potpuno drugačija a njihova namjena proširuje se na izvanredne mogućnosti pri osmišljavanju i prezentaciji jela. Sve počinje kombinovanjem sastojaka i osmišljavanjem formi jela, od geometrijskih oblika, različitih šablona kojima se od hrane prave neobične i komplikovane forme mreža i mandala, neobičnih kombinacija boja, do oblika koji oponašaju ribe, morske plodove, lišće, kore i druge prirodne motive sa nevjerovatnim teksturama. 3D štampači hrane zaista su alatka koja svakom kuvaru može otvoriti nevjerovatan svijet kreativnosti i pomjeriti granice i mogućnosti.

3D NEON KOLAČI Ovi kolači najbolji su represent budućnosti prehrambene tehnologije zbog svoje kompleksne forme koju teško da bi mogao izvesti ijedan kuvar ma koliko umješan. Uz to, sastojci koji idu u recepturu daleko su od jednostavnih.

81

KAKO RADI 3D ŠTAMPAČ ZA HRANU? Slično 3D štampačima, prehrambeni rade po principu mlaznica koji štampaju zadati šablon. Da bi sve ispalo kako treba sastojci moraju biti pasirani u finu pastu nakon čega se smjesa ubrizgava u činije poput špriceva.

3D SLADOLEDI

3D PASTA

Čak i veliki brendovi poput Barile i Desala istražuju nove tehnologije za proizvodnju paste pokušavajući ponude da obogate neobičnim geometrijski teksturisanim oblicima. Ova istraživanja poveli su dalje testirajući kako neobične forme paste utiču i nose ukus jela.

Sa trendom 3D sladoleda krenuo je Starbucks u saradnji sa DreamPop-om. Neobični, geometrijski veganski sladoledi postali su instant hit i određeni simbol nove, kul mlade generacije.

吀䔀䠀一䤀䬀伀 匀夀匀吀䔀䴀 倀爀漀搀愀樀愀Ⰰ 洀漀渀琀愀縁愀Ⰰ 猀攀爀瘀椀猀 椀 漀搀爀縁愀瘀愀渀樀攀 瀀爀漀昀攀猀椀漀渀愀氀渀攀 甀最漀猀琀椀琀攀氀樀猀欀攀 漀瀀爀攀洀攀 椀 欀氀椀洀愀 甀爀攀ᄁ愀樀愀 一伀嘀伀 倀爀漀最爀愀洀 瀀爀攀瘀攀渀琀椀瘀渀漀最 漀搀爀ᄁ愀瘀愀渀樀愀 甀最漀猀琀椀琀攀氀樀猀欀攀 漀瀀爀攀洀攀

3D SUŠI Japanci su zanijemjeli pred ovom vrstom sušija. Stara plemenita vještina pažljivog asemblaža i pripreme sada je dobila ozbiljnu konkurenciju. Iako suštinski drugačiji, 3D štampan suši je vrlo brzo postao glavna zabava za mnoge.

一愀愁愀 漀瀀爀攀洀愀 椀 爀攀稀攀爀瘀渀椀 搀樀攀氀漀瘀椀 刀䄀匀䠀䰀䄀䐀一䄀 吀䔀刀䴀䤀ఁ䬀䄀 倀䰀䤀一匀䬀䄀 一䔀唀吀刀䄀䰀䄀

䴀䄀态䤀一䔀 娀䄀 倀刀䄀一䨀䔀 匀唀ခ䄀 䤀 ఁ䄀态䄀 䬀䄀䘀䔀 䄀倀䄀刀䄀吀䤀 䴀䔀匀伀刀䔀娀一䤀䌀䔀 䤀 䴀䰀䤀一伀嘀䤀 娀䄀 䴀䔀匀伀 嘀䔀态䔀刀䄀䨀䤀

⬀㌀㠀㈀ ⠀ ⤀ 㘀㜀 㐀㔀㈀ ㄀ ⼀ 琀攀栀渀椀欀漀䀀琀ⴀ挀漀洀⸀洀攀 ⼀ 眀眀眀⸀琀攀栀渀椀欀漀猀礀猀琀攀洀⸀挀漀洀

匀爀攀‫܁‬渀椀 瀀爀愀稀渀椀挀椀 ℀

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407

- INTERVJU -

Aleksandar Plotnikov

direktor Plot Media, agencije za marketing, konsalting i investicije

CRNA GORA

je izazov za naš rad Plot Media je kompanija koja posluje u više zemalja u svijetu. Aleksandar Plotnikov direktor predstavništva u Crnoj Gori, kaže da se zaposleni u kompaniji vode time da je njihov zadatak da uspješno funkcionišu u raznim uslovima. Crna Gora je viđena kao potencijalna zemlja za razvoj biznisa i prva je zemlja na Balkanu u kojoj je Plot Media otvorila svoje predstavništvo RAZGOVARALA: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: PLOT MEDIA

86 CAFFE MONTENEGRO

Klijenti agencije Plot Media su iz svih oblasti biznisa: trgoviine, turizma, građevine, razni proizvođači, distributeri...

C.M: Recite nam nešto više o Vašoj agenciji.

- Naša kompanijia Plot Media djeluje u Crnoj Gori već petu godinu. Naša predstavništva i kompanijske firme se nalaze širom svijeta: u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Velikoj Britaniji, Londonu. Postojimo od 1989. godine i bavimo se promocijom-marketingom, konsaltingom i investiranjem. Projekte sprovodimo prema individualnom scenariju, usmjerenom na potpuno različitu publiku zavisno do potreba partnera.

C.M: Kako je nastala ideja da otvorite predstavništvo u Crnoj Gori?

- Crna Gora je izazov za naš rad, dio je Balkanske regije, a nama je to nova tačka u proširenju naše mreže. Procijenili smo da u vašoj zemlji ima dosta potencijala za naš rad jer je u fazi intezivnog razvoja u sferi u kojoj mi radimo.

C.M: Da li Vaši klijenti osim standardnog marketinga imaju i neki dodatni kanal promocije agencije Plot Media?

- Dodatni kanali promocije koje sada radimo su izrada reklama kao video igrica: stvaranje, integrisanje i sprovođenje igara u potpuno različitim formatima, od kompjuterskih igara sa elementima stvarnosti, namijenjenih širokom masama ali i manjim interesnim grupama. Noviteti u pristupu poslu daju nam inspiraciju za rad. Pridržavamo se načela zabave i usmjeravanja.

C.M: Gdje sve stiže poruka, promo materijali koje radite - koja je vidljivost Vašeg rada u javnosti?

- Za svaku kompaniju sa kojom sarađujemo razvijamo zaseban algoritam distribucije informacija. Naš zadatak je da posredno, koristeći neupadljive metode oglašavanja, šaopštimo gledaocu, objasnimo partnerima, ukažemo

korisnicima na prednosti ponude naših klijenata. Imamo mnogo načina rada, a uskoro će s naše strane biti još dosta inovativnih načina primjene novih trendova komunikacije klijenata i tržišta.

C.M: Da li ste imali nekih poslovnih barijera prilikom rada u Crnoj Gori?

- Svaki dan je nova barijera. Jer, sve se vrlo brzo mijenja. To je zanimljivo i zahtijeva stalnu spremnost da prilagodite svoje prioritete.

C.M: Iz kojih sve oblasti su Vaši klijenti?

- Naši klijenti su iz svih oblasti biznisa: trgoviine, turizma, građevine, razni proizvođači, distributeri... Za 4 godine smo ostvarili projekte za 894 firme-kompanije.

C.M: Da li ste zadovoljni poslovanjem u Crnoj Gori?

- Drago nam je i zadovoljni smo što nas je Crna Gora prihvatila. Naši partneri slušaju naše ideje, prihvataju ih, vjeruju nam, razumijemo se.

C.M: Kakvi su Vam planovi za budući rad?

- Crna Gora sa cjelokupnom politikom poslovanja i razvoja, izvanrednom prirodom, i stalnom gradnjom infrastrukturnih projekata otvara mogućnosti da se ovdje stvore gradovi budućnosti. Oni će biti opremljeni najsavremenijim tehnologijama i metodama interakcije među ljudima, a umjetnički intelekt i savrmeni materijali gradnje, nova ulaganja i nova putna infrastruktura čine ovaj cilj ostvarivim. Pričaćemo o tome već kad se sretnemo u budućnosti, a u međuvremenu se radujem što će moj intervju u sjanom magazinu Caffe Montenegru biti u novoj, 2019. godini. Želim vam srećne praznike i najdivniji januarski broj, puno snage, bogatstva i radosti!

87

- SPECIJALNA PRAZNIČNA REPORTAŽA -

Naša ekipa bila je na Adventu u Zagrebu i provjerila zašto je ovo već treću godinu za redom najljepši praznični bazar i najzabavnija evropska prijestonica TEKST: ANA ĐURKOVIĆ FOTOGRAFIJE: VLADIMIR VUČINIĆ

88 CAFFE MONTENEGRO

Advent u Marićevom prolazu

Advent u Zagrebu

1. i 2. Advent u Klovićevim dvorima; 3. Advent na Trgu Bana Jelačića;

1.

2.

3.

750km ili 9 sati ili kad će taj Zagreb Praznično raspoloženje počelo je već na izlasku iz Podgorice, uz miris čaja od klinčića i cimeta iz termosa i zvucima klasičnih božićnih pjesama u izvođenju Frenka Sinatre i Dina Martina iz sterea u kolima. Kilometri su se ređali nekako brzo, gurani nestrpljenjem i željom da konačno doživimo najljepši Advent u Evropi. A onda, prelaz Sveti Rok, mahanje Jadranu i udar planinskog vjetra uz poruku „kuda tako brzo“. Zimske gume sporo su tabale snijeg u koloni do Zagreba, a ja sam potajno zamišljala sanke i jelenske snage koje nas

vuku naprijed u bajku. Nakon skoro 750 kilometara ili 9 sati tu i tamo klizanja po putu, noć je pala a mi smo stigli čini se u najbolje vrijeme - taman kad se palila praznična ulična rasvjeta - odličan intro za ono što je uslijedilo!

U Zagrebu je bilo -5 stepeni, pomalo surov šamar za moje podgoričke čizmice i ne suviše debelu jaknu. No, tu sam lekciju brzo savladala gledajući vesele Zagrepčanke u gojzericama, dugim kaputima i debelim kapama, kako opušteno hodaju ka okićenim trgovima.

Naredna četiri dana, nisam se mogla oteti utisku klasičnog spoja toplog i hladnog, surovog sjevernog vjetra koji ledi obraze i toplog šmeka žućkastih sijalica i kuvanog vina na svakom koraku.

Tri godine zaredom Zagrebački Advent priglašen je za najljepši je u Evropi

89

Zatvorite li oči samo na trenutak, na Zrinjevcu je lako pomisliti da ste u bajci sa prefinjenim fontanama, prazničnim dekorom i damama koje plešu valcer Advent na Zrinjevcu

Toplo srce Adventa Priznajem da sam domaći zadatak istraživanja o tradicionalnom zagrebačkom Adventu, već tri godine zaredom najljepšem u Evropi, uradila temeljito, no priznajem i da je ono što sam vidjela već na prvom koraku prevazišlo sva moja očekivanja. Prvo smo otišli do Zrinjevca, mjesta sa kojeg je i krenula čarobna adventska priča, jednog od najvećih simbola i atrakcija grada sa bogatim naslijeđem i istorijom koja se vezuje za 19. vijek i njegove dobrotvore koji su mu darivali staru meteorološku stanicu i muzički paviljon, danas glavne atrakcije parka. Bjeličasta svjetla navodila su posjetioce širokom promenadom kroz aleju od 220 platana iz 1872. na prekrasnom Zrinjevcu (Zagrepčani ih nisu sjekli da bi sadili nove), dok su se sa lijeve i desne strane nenametljivo nudili raznovrsni novogodišnji suveniri i slatkiši. Sve

90 CAFFE MONTENEGRO

glasnija muzika govorila je da se bližimo središnjem dijelu, predivnom „glazbenom paviljonu“ sada posebno, ukrašenom sa orkestrom koji je grijao srca predivnim božićnim notama. Ako je muzika grijala srca, ruke su definitivno potražile spas stiščući čašu kuvanog vina čiji je miris grijao i sam vazduh. U pauzama dok se orkestar pripremao za sljedeću kompoziciju, artikulisanim žamorom mase dominirao je zvuk konjskih kopita i pucketanje kočija koje prelaze preko šahti. Zatvorilite li oči samo na trenutak, na Zrinjevcu je zaista lako pomisliti da ste u bajci sa prefinjenim fontanama i prazničnim dekorom i damama koje plešu valcer u balskim haljinama i elegantnim šeširima. Činilo mi se da sam tu bajku mogla živjeti cijelu vječnost, probijajući se kroz uzane redove istih zanesenjaka i zaljubljenika u praznična svjetla.

Dalje od parka, jedan prelazak ulice doveo nas je do Strossmayerovog trga i neke potpuno drugačije scenografije.

Ovdje su one balske dame vrlo brzo promijenile toaletu, uskočivši u martinke i džins a gospoda u džeparice i bomber jakne, svi skupa nasmijano su gibali u ritmu nešto žešćih prazničnih nota. Ovaj adventski trg nosi naziv Fuliranje i sinonim je za dobar provod, najbolju hranu i fantastičnu muziku.

Opet, još jedan prelazak ulice i nesvjesno smo okrenuli neku drugu stranicu zagrebačke bajke. U pitanju je bio Ledeni park ispred Umjetničkog paviljona, njegovo ogromno, neobično uređeno klizalište, najljepše u ovom dijelu Evrope. Ledeni park je zajedno sa Zrinjevcem jedna od najljepših atrakcija Adventa. Iako nisam stala na klizaljke jer je red za led bio ogroman, dugo sam uživala u romantičnim trenucima parova novopečenih klizača, porodica ili drugara koji su se fantastično provodili. U tome nisam bila sama, došlo je mnogo onih koji su sa čežnjom i suzom posmatrali ovo romantično i pomalo sjetno praznično klizalište.

Ledeni park

Adventska razglednica prije je mozaik, kolaž od različitih regionalnih ukusa, mirisa i zvukova Advent na Strossu

Advent u tunelu

Advent u Klovićevim dvorima

Advent u Klovićevim dvorima

Podvig „Obiđi Advent“ Iste noći shvatila sam da će narednih dana moja Walking + Running Distance aplikacija na telefonu dopisati nekoliko ličnih rekorda u moj profil. Ukupno 14 adventskih atrakcija sa 25 lokacija sa različitim programima i nevjerovatnim redosljedom zbivanja u periodu od 6. decembra do 6. januara, koliko traje Advent, zaista je nevjerovatan podvig.

Većina najljepših atrakcija raspoređena je u užem centru grada i poput iznenađenja, neočekivano se nađe pred šetačima.

Tako smo lutajući ulicama Donjeg grada, naišli na nevjerovatne božićne scenografije, filmske studije sa nostalgično dekorisanim izlozima i igračkama djetinjstva starije generacije, po kojim je nekadašnja zajednička država bila prepoznatljiva (Advent u prolazu sestara Baković), minijaturne makete grada i okoline sa prefinjenim vlakovima koji se probijaju kroz snijeg (Muzej Vlakića), nevjerovatne pasaže obgrljene srebrnom svijetlećom šumom (Advent u Marićevom prolazu), neočekivano ukrašene tunele koji u trenutku vode u drugačije svjetove i realnosti (Advent u tunelu). Gužva na Cvjetnom trgu, trgu Bana Jelačića, malo dalje na čuvenom, šarenom Dolcu, prekrasnoj gradskoj pijaci, Božićnoj bajci na Evropskom trgu, činila je da sve ove lokaciju bude kao jedna, dišući istim prazničnim duhom, smijehom, pjesmom i mirisom kuvanog vina i frutula pomiješanih sa beskrajno raznovrsnom

92 CAFFE MONTENEGRO

ponudom regionalnih specijaliteta koje su nas mamile sa svake strane.

Kako tradicija nalaže, svakog dana tačno u podne, grunuo bi stari top sa Griča, prolaznici bi streknuli, nekome bi ispala čaša a neupućeni stranci uglavnom bi panično počeli da trče u zaklon. Grički top je još jedan simbol grada koji uvijek proslavi polovinu dana jednim gromoglasnim bum, a nas je tog dana posjetio da se još nismo popeli do Gornjeg grada. Iako penjanje do gore i nije neki naročiti podvig, poželjela sam baciti pogled na Ilicu iz kabine najkraće žičare na kontinentu, no u decembru, na -3 tog dana i sa podugačkim redom do ulaza, to i nije bila najsrećnija opcija. Ionako nam je trebalo malo zagrijavanja pa smo penjući se starim kaldrmama došli do šarmantnog starog dijela Zagreba sa kojeg se pruža nevjerovatan pogled na sve atrakcije i veličinu uredno organizovanog grada. Advent na Gornjem gradu zaista je poseban doživljaj, naročito ako uspijete doći u sumrak, dok se praznične svjetiljke polako probijaju kroz mrak koji pada. Advent na Strossu, Caffe de Matoš i Advent u Klovićevim dvorima ponudiće vam pregršt prilika da napravite ili kupite neke od najljepših adventskih uspomena, uz posebno razdraganu atmosferu i neizbježne ukuse i mirise Hrvatske. Svake godine Advent doda još po neku atrakciju, proširi se na još jedan dio grada ili ponudi nove ideje i doživljaje.

Ove godine, adventska groznica stigla je i do zoo vrta gdje se dešava Advent u Maksimiru i Advent Stara Tkalča sa pregrštom starih zanata i načina života starih naselja Kaptol i Gradec.

Adventska razglednica Četiri dana na Adventu, prošla su mnogo brže nego što smo htjeli no, bili smo svjesni da sa sobom nazad nosimo punu godinu doživljaja, ukusa i mirisa od kojih se može živjeti i mnogo posle euforije praznika. Iako su se pedometri na telefonima utrkivali između 15 i 17 kilometara dnevno, ni u jednom trenutku umor nije nadvladao radoznalost.

Adventska razglednica zapravo je prije mozaik, kolaž od različitih regionalnih ukusa, mirisa i zvukova. Ponuda hrane savršena je za upoznavanje gastronomije svih krajeva lijepe Hrvatske, od fritula i klasičnih aranćina ukusa sa juga, do debricinerki, variva i specijaliteta planinskih krajeva. Iako je miris cimeta i klinčića uvijek jednako ovladavao vazduhom, ukus vina pričao je o suptilnim razlikama vinskih regiona zemlje.

Sa druge strane, pregršt suvenira i sitnica, uspomena na zagrebački Advent, koje su prodavci nudili sa lijepo uređenih tezgi, jednako su oslikavale zanatsko naslijeđe regija. Ni na jednoj tezgi nisam naišla na đuture štampane i brodskim kontejnerima dopremljene magnete i suvenire, uvijek su to bili ručno izrađeni predmeti od drveta, stakla, kamena, pletiva, ručno oslikani, glazirani ili heklani što je još jedan veličanstven način da se promoviše autentičnost i osobenost zemlje i načina življenja.

„Kling“ za gradsku kasu Oštri kritičari konzumerističkog načina života osudiće ovakve događaje i ocijeniti ih kao precijenjene i nepotrebne, no ljudski faktor na zagrebačkom Adventu ono je što ga čini najljepšim u Evropi.

Upadljiva srdačnost, dobronamjernost, osmijeh i dobro raspoloženje dominiraju svakim trgom, svakom tezgom i svakim događajem na Adventu. Četiri dana donijelo je 40 poznanstava, gomilu dobronamjernog smijeha na račun starih navika i nas kao gostiju i njih kao domaćina, dobre savjete za izbor restorana, prodavnica, smještaja, skretanja i manje više svega što nam je bilo potrebno. Jezička barijera u Zagrebu praktično ne postoji jer osmijeh prodavačice debricinerki razbija svaku sumnju podozrivog Njemca ili nesigurnog Kineza.

Broj turista koji u mjesec adventa posjeti Zagreb broji se milionima. Gradska kasa oglašava se „kling“ zvukom na svakih milisekund pa otuda, pretpostavljam, i savršen sklad, čistoća i ispravnost

na ulicama grada. Nakon četiri dana shvatam da me zvuk sirene agresivnog vozača nijednom nije izbacio iz ritma, da nisam vidjela nijedan papirić na ulici uprkos hiljadama prolaznika i da sam za svaku uslugu, ali baš svaku, dobila fiskalni račun. U redu za vožnju kočijom oko Zrinjevca, Djeda Mrazov elf upućivao je ljude na cijene usluga.

Došao je red i na nas. Ispružila sam 120 kuna a Djeda Mraz je zavukao ruku u

duboki džep, izvadio bežični terminal i uredno mi izdao račun. Vozeći se kočijom nisam se mogla oteti tom utisku Djeda Mraza sa fiskalnim računom. Razmišljala sam o situaciji kod nas doma, o adventu koji će možda doći i kod nas, o osmijesima i gostoprimstvu naših ljudi, o gastronomiji i vinu naših regiona, rukotvorinama i djelima naših umjetnika, o fiskalnim računima i lošim navikama koje nas tako skupo koštaju.

-

-

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------------------------------

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske efikasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa

Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

P U T O P I S : OS LO U D EC E M BR U

Zaleđeni T R O DN EVN I maraton

96 CAFFE MONTENEGRO

“Irena, da li bi željela da se preseliš u Oslo? Vrisak i suze u očima: Hiljadu puta da!!!“ Ovo je, nažalost, dijalog koji se nije desio (a koji ozbiljno priželjkujem jer sam se, uprkos zastrašujućih uglavnom -12 stepeni uspješno i kompletno zaljubila u ovaj ćošak planete). Možda bi bilo mudrije da je sačuvan za kraj teksta, ali će tekst biti ispisan kroz oči u obliku šljokica i to sa roze naočarima preko i dobro je upozoriti čitaoca na količinu pridjeva i romantičnih rečenica koja ga očekuje.

TEKST I FOTOGRAFIJE: IRENA BAJČETA

Avantura uvijek počinje na aerodromu

Karl Johan ulica

Standardni početak svake avanture odvija se na nekom aerodromu, ovaj put je to aerodromski haos u Budimpešti, preciznije hiljadu zvukova, manjih i većih gužvi, izgubljenih prtljaga, letova koji kasne i cijele liste nedaća sa kojima se želio to ili ne (a zasigurno ne) suočava prosječan putnik u decembru. Naravno, let koji kasni nije izostao ni u slučaju Budimpešta – Oslo, ali sa instant pozitivnim utiscima na temu prostranosti aviona Norwegian kompanije i lijepih osmijeha njenog osoblja. Aerodrom je ono što stvara prvi utisak, a na Oslo Gardermoen me je dočekao štand sa buketima ruža (horoskopski rak momentalno zamišlja sve te romantične zagrljaje, pozdrave, dolaske i ostali klasični stres koji se završava buketom ruža i raznježeno cvili), mala knjižara, prtljag koji spreman čeka za preuzimanje, najjednostavnija a najefektnija novogodišnja dekoracija i voz koji me sprovodi od aerodroma do centra za svega 19 minuta

Kao svaki pravi iskusni „putnik za jedan euro“ kako sebe volim da zovem, smještaj za Oslo u decembru bukiran je već u avgustu, tako da odsijedamo na nekih 5 minuta lagane šetnje od centralne stanice i to na mjestu okarak-terisanom kao hostel, a koje je ljepše, urednije i čistije od 80 odsto naših hotela

Svi vozovi i autobusi vode do centralne stanice, koja se nalazi na početku glavne ulice koja nosi kraljevo ime - Karl Johan ulica

vožnje i prostim provlačenjem kreditne kartice na ulazu na peron. Očekivano mudrovanje autorke teksta počinje sada, pa moram skrenuti pažnju na to da postoje dva prevoznika, odnosno voza – jedan (kompanije Flytoget) za koji izdvajate 20 eura za tih 19 minuta vožnje i drugi upola jeftiniji (a koji mi je u sjećanju ostao kao „crveni“), ali iskusno sakriven iza upadljivog narandžastog brendinga voza od 20 eura i par minuta sporiji.

Svi vozovi i autobusi vode do centralne stanice, koja se nalazi na početku glavne ulice koja nosi kraljevo ime - Karl Johan ulica.

Kao svaki pravi iskusni „putnik za jedan euro“ kako sebe volim da zovem, smještaj za Oslo u decembru bukiran je već u avgustu, tako da odsijedamo na nekih 5 minuta lagane šetnje od centralne stanice i to na mjestu okarakterisanom kao hostel, a koje je ljepše, urednije i čistije od 80 odsto naših hotela. Dočekuje nas automat za check in, a to je ujedno znak za drugi savjet: koliko god da ste osoba koja ne koristi kreditne kartice, Oslo je grad koji voli karticu i bez nje jednostavno ne možete.

97

Noćna šetnja Karl Johan ulicom – među lijepim opuštenim ljudima Noćna šetnja Karl Johan ulicom: iako je -7 stepeni, (većinski) lokalno stanovništvo neometano šeta, priča, jede vafle.

Smijeh, rumene bebe u kolicima i u svemu tome prijateljica i ja kao vjerovatno jedini turisti umotani u dva šala, sa tri sloja odjeće i jaknama adekvat-

Neplanirano nailazimo na ušuškano božićno selo sa panoramskim točkom, gomilom drvenih štandova sa suvenirima, džemperima, krznima, slatkišima, nas-mijanim ljudima koji sjede oko malih vatri i piju (u mojoj romantičnoj ideji navjerovatnije) kuvano vino krznima, slatkišima, nasmijanim ljudima koji sjede oko malih vatri i piju (u mojoj romantičnoj ideji najvjerovatnije) kuvano vino. No, kao svaki pravi vegetarijanci/vegani vraćamo se u smještaj noseći večeru - falafel od 8 evra kupljen u libanskoj brzoj hrani, što potvrđuje prvo što sam saznala o Oslu prije nego što sam uopšte stigla – zaista je najskuplje mjesto koje sam posjetila. Sa njihovim standardom vjerovatno skroz pristupačno, ali sa našim istočno-evropskim malo plićim džepovima stičemo utisak da svaki treptaj košta jedan euro.

nim za osvajanje Sjevernog pola kako nas hladan vazduh ne bi dodirnuo.

Stanovništvo je lijepo – utisak koji sve vrijeme imam u pozadini. Vitki, visoki, uglavnom plavi muškarci i žene, jednostavno i lijepo obučeni. U patikama, sa golim člancima na nogama i (vrijeme za vrisak svake prosječne crnogorske majke) u par navrata viđenim mokrim kosama koje se bez problema suše na gore pomenutom minusu.

Novogodišnji ukrasi su ukusno raspoređeni, uredni i jednostavno rečeno – lijepi, tako da po prvi put ove godine polako dobijam osjećaj o blizini praznika i cijeloj prazničnoj euforiji. Karl Johan ulica je pješačka zona ispresijecana manjim ulicama sa nizovima butika i kafića koje su otvorene za automobile, ali saobraćaj je jako slab (zbog preskupog parkinga, kako saznajemo kasnije). Neplanirano

98 CAFFE MONTENEGRO

– utisak koji Stanovništvo je lijepo zadini. Vitki, po u sve vrijeme imam muškarci i visoki, uglavnom plavi o obučeni. U ep žene, jednostavno i lij ima na nogama nc čla lim go sa a, am patik ake prosječne i (vrijeme za vrisak sv navrata viđenim r crnogorske majke) u pase bez problema je ko ma sa ko mokrim m minusu. suše na gore pomenuto

nailazimo na ušuškano božićno selo sa panoramskim točkom, gomilom drvenih štandova sa suvenirima, džemperima,

DECEMBARSKI OSLO stvara osjećaj zabave čak i ljudima kojima muzejske posjete nisu pretjerano zabavne

Zgrada Opere – privlači i opčinjava Sljedećeg jutra, buđenje u sedam sa ciljem iskorišćavanja svake sekunde i obilaskom što više mjesta planiranih na to do listi, no zaboravljamo podatak da za svitanje moramo sačekati makar do devet. Planirani krug je zgrada Opere, luka, Astrup Fearnley muzej savremene umjetnosti i slobodne aktivnosti koje nam dozvoli hladnoća. Od plana da se popenjemo na zgradu Opere odustajemo momentalno jer je prekrivena ledom, a to je nešto na šta ljute Crnogorke nisu bile spremne. Zgrada Opere je otvorena i dostupna posjetiocima – možete šetati po zgradi, u zgradi i oko zgrade. Stičem utisak da je i napravljena tako da privuče i zadrži posjetioce: staklo (ogromna mrežasta staklena površina koja gleda

na more), drvo (u unutrašnjosti zgrade je wave wall, talasasti zid napravljen od hrastovine koji odaje utisak toplote, ali nekako je i granica između posjetioca i tog scenskog svečanog momenta), blještavi mermerni pod, arhitektura koja se uklapa u pejzaž, a opet svojom hladnom bjelinom dostojanstveno vrišti iz tamne morske vode fjorda (na stranu sva ljepota opisa i važna napomena: zaleđene morske vode na kojoj se nonšalantno odmaraju galebovi). To je relativno mlada zgrada – njena izgradnja završena je 2007. godine, a građena je sa ciljem da se neiskorišćena industrijska zona uvede u urbani život centra. Šetnja obalom i industrijskom zonom luke, do Aker Brygge-a na čijem se kraju nalazi Astrup

INSTALACIJA FINSKE UMJETNICE KAARINE KAIKKONEN - iz daleka izgleda kao kosa krovna konstrukcija, sva sastavljena od greda, a sa koje vise košulje posložene od najtamnijih ka potpuno bijelim i porukom “In every shirt there is a story, because someone with a warm heart has been wearing it.”

Fearnley muzej dovela nas je do mini “što nam je sve ovo trebalo” očaja baziranog uglavnom na smrzavanju obraza i prstiju od hladnog vjetra sa mora, ali sa interesantnim slučajnim zastajkivanjem: naišle smo na instalaciju finske umjetnice Kaarine Kaikkonen. Iz daleka izgleda kao kosa krovna konstrukcija, sva sastavljena od greda, a sa koje vise košulje posložene od najtamnijih ka potpuno bijelim i porukom “In every shirt there is a story, because someone with a warm heart has been wearing it.”

99

Zgrade od tamne cigle, dosta stakla, diskretna novogodišnja dekoracija i pogled na ostrva i jedrilice u luci sastavni su dio šetnje do naše finalne tačke – Astrup Fearnley muzeja

Minijaturne razlike istoka i zapada grada

Damien Hirst - ime koje stvara podijeljena mišljenja i emocije

Astrup Fearnley muzej - od čudne fasciniranosti do suza Akker Brygge odiše luksuzom i to je utisak od koga se ne može pobjeći. Zgrade od tamne cigle, dosta stakla, diskretna novogodišnja dekoracija i pogled na ostrva i jedrilice u luci sastavni su dio šetnje do naše finalne tačke – Astrup Fearnley muzeja koji se sastoji iz dva izložbena paviljona – jednog sa mjesečnom postavkom i drugog sa stalnom postavkom. Sa klasičnom dječijom radoznalošću pretrčavamo prvi paviljon i postavku norveškog umjetnika Fredrik Vaerslev-a i suočavamo se sa Damianom Hirstom kao uvodom u stalnu postavku u drugom paviljonu.

Damien Hirst je ime koje stvara podijeljena mišljenja i emocije. Od moje čudne fasciniranosti, do suza moje prijateljice pri pogledu na staklene vitrine u kojima su izložene presječena krava i tele zarobljene u vremenu i plavičastom sablasnom rastvoru formaldehida. Njegova djela čine veliki dio postavke – Skin cancer, Leukemia, God alone knows i već pomenuti Mother and child, a u toj sobi susrela sam se sa predivnim prizorom: cijelim razredom mališana koji sjede na podu muzeja, razgledaju djela i imaju savršeni čas likovnog kakav

100 CAFFE MONTENEGRO

Francis Bacon

Damien Hirst našem obrazovnom sistemu zauvijek nedostaje. Nižu se Hockney, Jeff Koons, Nan Goldin, sve do gornjeg sprata i usklika ponosa, kada se sretnem sa British Graves Dada Đurića. Posjećenost ovog muzeja je jako slaba (sa izuzetkom cijelog razreda) – moguće je da je do decembra, ali sam izašla zahvalna zbog uglavnom savršene tišine i osjećaja da je bio tu samo zbog nas.

Sumrak oko 15h i prazni stomaci vode nas do Mathallen-a, mjesta koje je meni u prvi mah najviše ličilo na neku savršenu pijacu: nizovi štandova sa voćem, sirevima, mini restorani najrazličitijih svjetskih kuhinja, stolovi iznad kojih vise nizovi (sada već očekivano savršenih) ukrasnih lampica, žamor ljudi koji ručaju, kupuju ili samo prolaze. Nalazi se između istočnog i zapadnog centra Osla, a nastavkom šetnje u istočni dio stvaram utisak o minijaturnoj razlici: zapadni dio je ipak malo imućniji i blještaviji, dok u istočnom imamo dosta murala, starijih zgrada, bicikala koja neometano stoje parkirana bez bojazni (njihovih vlasnika) da mogu biti otuđena, što je prva pomisao nekog ko dolazi iz Crne Gore. U ovom naselju se nalazi interesantna građevina – modifikovani napušteni silos pretvoren u studentski dom i otkriće prelijepe logike u kojoj se sve staro i napušteno pretvara u novo i primjenljivo stanovništvu.

The National Gallery – i za one koji nijesu ljubitelji muzeja Sljedeći dan planiran je za obilazak The National Gallery. Nalazi se na nekoliko minuta hoda od centra, a to je osobina grada koju su moji većinski smrznuti

Privremena postavka su djela Haralda Sholberga, dok je cio gornji sprat rezervisan za sve ono što sam priželjkivala da vidim kao student – soba u kojoj nad svim ostalim Munkovim slikama dominira čuveni Vrisak i niz turista koji se, oponašajući motiv sa slike, fotografišu. sretnemo, predložila hiljadu i jedno mjesto koje moramo obići. Nekoliko sati je potrebno za razgledanje ove galerije, a na samom kraju dolazimo do sobe za crtanje. Skulptura na sredini, krug stolica oko nje, pribor za crtanje i mališani i odrasli koji koncentrisano škripe grafitnim olovkama. Na zidovima su table sa izlijepljenim radovima na kojima

vidimo raznolikost posjete tog dana – od klasičnih realističnih i savršenih crteža iskusnih (vjerovatno) umjetnika, do čičaGliša, vjeverica, sova i dječijih crteža sa predivnim perspektivama. Potvrđujem dodatno utisak stečen u zgradi Opere - da decembarski Oslo, stvara osjećaj zabave čak i ljudima kojima muzejske posjete nijesu pretjerano zabavne.

Savršen čas likovnog

Grad blješti iskrenim sjajem

prsti posebno cijenili: sve je na nekoliko minuta hoda. U mom tipičnom impulsivnom control freak maniru, karte (čija se cijena za sve muzeje kreće od 10 do 15 eura) su kupljene dosta ranije, pa nijesmo iskoristile povoljnost četvrtka jednog dana u nedelji kada su zapravo besplatne (nažalost, ovaj podatak vam neće biti koristan jer se galerija krajem januara zatvara do 2020. godine, kada se seli u novu zgradu). Privremena postavka su djela Haralda Sholberga, dok je cio gornji sprat rezervisan za sve ono što sam priželjkivala da vidim kao student – soba u kojoj nad svim ostalim Munkovim slikama dominira čuveni Vrisak i niz turista koji se, oponašajući motiv sa slike, fotografišu (sa pogledima prezira od strane dvije Crnogorke), Van Gogov autoportret, djela norveških umjetnika i cijela vrtoglavica od imena kao što su Pikaso, Mone, Sezan. Mnogo puta pomenute Crnogorke ne mogu proći neprimijećeno, pa nismo štedjele riječi bijesa na temu navale na Vrisak (u slobodnom prevodu: “psovale kao kočijaš”) što je rezultiralo upoznavanjem sa Hrvaticom – ženom koja radi kao obezbjeđenje jedne od soba u galeriji godinama unazad i koja je, kao i do sada svaki stanovnik Osla sa kojim smo imale priliku da se

“OK, Irena, kad stvarno počinješ da šetaš kroz Oslo i kada ćemo da vidimo prirodu a ne samo muzeje?!” - bilo je pitanje koje mi je, nakon dnevnog Oslo foto izvještaja postavio prijatelj, što nas trećeg dana dovodi do najljepšeg parka koji sam posjetila (sa skroz zanemarenom činjenicom da je dan za obilazak parkova bio baš onaj kada se temperatura spustila na -12 stepeni). Šetnja standardno počinje duž “naše” Princes ulice, pa kroz ulicu Karla Johana, ravno do kraljevske palate Kraljevska palata

gdje se završava pješačka zona. Kapija od kovanog gvožđa, sređeni prilaz, zelenilo, drvoredi, palata sa statuom kralja

na konju, jelkom u dvorištu i stražom koja se mijenjala u trenutku kada smo prolazile – predivno mirno i neočekivano skromno, ako uporedimo kraljevske palate i smjene straže drugih evropskih gradova. Svaki kutak Osla sam zamislila na “da je toplo, da je ljeto” način, pa ni ovaj park nije izuzetak. Iz priče prijatelja koji živi u Oslu, a koji nam je bio neka vrsta informatora, saznala sam da stanovnici u većini obožavaju roštiljanje, izležavanje na travnjacima u parkovima, duge šetnje, planinarenje, sportove i iskorišćavanje dana koji u ljetnjim mjesecima traje i do 22h, dok je zimi sve podređeno skijanju, a čak se jedan dio parka oko kraljevske palate pretvara u skijašku stazu. No, na stranu sva ljepota ovog – ipak je cilj bio Vigelandov park. Udaljen nekih 40-ak minuta hoda od centra, do njega postoji direktna tramvajska linija (cijena jedne karte je oko 3.5 eura, dok je cijena dnevne karte oko 9 eura i gradski prevoz funkcioniše 24h).

101

Na minus 12 oni srećno trče u šorcevima

Hvala ti Oslo za najljepše smrzavanje

Insistirala sam na šetnji do Vigelandovog parka, kroz stvarna naselja, u kojima žive stvarne porodice i dešavaju se stvarni životi izvan onog uglađenog prvog utiska sređene glavne ulice i centra, kao i blještavosti Aker Brygge-a. Drvene kuće, jarko žute, crne, krvavo crvene, plave – ističu se naspram bjeline snijega, (uprkos snijegu) sređena dvorišta, božićni vjenčići na vratima, rekreativci koji trče u šorcevima (!!!) i patikama po ledu i snijegu, psi bez džempera, kaputića i svih ostalih modnih dodataka očekivanih kod jednog prosječnog crnogorskog psa – utisak je ravan onom koji je ostavilo sve do sada viđeno, grad zaista blješti.

Svako mjesto se mijenja sa godišnjim dobima - kažu da je jesen najljepša u Njujorku, tvrdim da je proljeće najčarobnije u Parizu, a decembarsko Oslo vjerovatno ima istu količinu drugačije oblikovane magije kao ono u julu. Muzej vikinških brodova, ski skakaonica, desetine malih muzeja i galerija jer ih ovaj grad zaista posjeduje u velikom broju, ostrva, šume i svo ono zelenilo koje na razglednicama i dokumentarcima izranja iz crne vode Oslo Fjorda čeka na novu posjetu, tako da imam dosta materijala za sljedeću “Oslo to do” listu kojoj se radujem isto koliko i svim mjestima koja tek treba da posjetim i otkrijem.

Hvala ti, Oslo, za najljepše smrzavanje.

Vigelandov park – Vigelandov poklon gradu Vigelandov park dobio je ime po vajaru Gustavu Vigelandu i u njemu je preko 200 skulptura koje je napravio za života.

Ogromna kapija i drvored vode do mosta oivičenog bronzanim statuama iz svakodnevnog života: rođenje, ljubav, bijes, statua ljutog dječaka (koja je u međuvremenu postala simbol grada), međuljudski odnosi u svojim najboljim i najgorim izdanjima, krug života. Most vodi do stepeništa i monolita isklesanog (kako mu samo ime kaže) od jednog komada stijene i sastavljenog od 121 isprepletane ljudske figure sa različitim ekspresijama i emocijama. Ovaj park je Vigelandov poklon gradu – tražio je mjesto i uslove za rad, a platio ih je cijelim parkom.

Interesantan podatak do kog sam došla u pređašnjim internet istragama jeste da je Vigeland dizajnirao medalju za Nobelovu nagradu za mir. Kao svaka prava pritajena drama queen dobijam napad smrzavanja u sred parka, insistiram na povratku tramvajem do grada, šolji vruće kafe u Espresso house-u a zatim i novoj avanturi koja je bila planirana za kraj kruga kroz Oslo – mini koncertu čitaocu vjerovatno nepoznatog britanskog benda Enter Shikari. Definitivno smo bile jedine osobe koje nijesu lokalci, ali smo izašle oduševljene kvalitetom zvuka, svijetla i energije u malom klubu, a koja je bila organizaciono ravna nekom našem velikom koncertu.

102 CAFFE MONTENEGRO

Vigelandov park dobio je ime po vajaru Gustavu Vigelandu i u njemu je preko 200 skulptura koje je napravio za života... inače Vigeland je dizajnirao medalju za Nobelovu nagradu za mir

CM klub

članovi CM kluba

HILTON PODGORICA, Podgorica, +382 (0) 20 443443

ŠAJO, Budva +382 (0) 33 460243

HOLEGRO, Ulcinj +382 (0) 30 423483

SAVOJO, Buljarica +382 (0)67 672044

HOSTEL CITY CENTER, Beograd +381 (0) 11 2644055

SENTIDO TARA, Bečići +382 (0) 33 404196

HOTEL RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622623

SOKOLINE, Ostrog, +382 (0) 69 011444

HOTEL RESORT RUŽA VJETROVA, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

SPLENDID, Bečići

AMAN, Sveti Stefan +382 (0) 67 203444

HTP BOKA, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

SPLENDIDO, Prčanj +382 (0) 32 301700

AMBASADOR, Podgorica +382 (0) 20 272233

HTP KORALI, Bar + 382 (0) 30 313070

SVETI NIKOLA APARTMANI, Kotor +382 (0) 69 237288

AMFORA, Kotor +382 (0) 32 305852

HTP PRIMORJE, Tivat +382 (0) 32671277

SVETI NIKOLA, Kotor +382 (0) 69 429109

APART HOTEL PREMIER, Podgorica +382 (0) 20 406520

IMANJE KNJAZ, HOTEL RESTORAN, Podgorica +382 63 234567

THE LONG BEACH HOTEL MONTENEGRO, Ulcinj

ARIA, Podgorica +382 (0) 20 872570

IMPERIAL, Bar +382 (0) 30 455288

THE QUEEN OF MONTENEGRO, Bečići +382 (0) 33 662662

ASTORIA MONTENEGRO,

INSTITUT SIMO MILOŠEVIĆ, Igalo +382 (0) 31 658111

TREBJESA, Nikšić +382 (0) 40 731144

KALAMPER, Bar + 382 (0) 30 361281

TRE CANNE, Budva +382 (0) 69 019999

KALAMPER HOTEL & SPA, Bar + 382 (0) 68 333833

UDRUŽENJE HOTELIJERA I RESTORATERA CRNE GORE

KERBER, Podgorica +382 (0) 20 405405

UDRUŽENJE MALIH HOTELA

CAFFE DEL MARE, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

VARDAR, Kotor +382 (0) 32 325084

CARPE DIEM, cafe, Bar

VUKOV MOST, Nikšić +382 (0) 40 257131

CASA MIA, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

XANADU, Zelenika +382 (0) 31 684666

CASPER, Budva

ZAMAK POBORE, Budva +382 (0) 33 464601

CASTELLA, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

ZIYA, Podgorica +382 (0) 67 229000

CASTELLO DI BOKA, Stoliv +382 (0) 32 306260

ZLATIBOR MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

CASTELLO, Bar +382 (0) 30 350501

ZLATNIK, Beograd +381 (0) 11 3167511

CESARE, café-bar, Kotor

ŽABLJAK, Žabljak +382 (0) 77 400190

COPACABANA, Ulcinj

WIND ROSE RESORT 4*, Bar

CRUSH, Porto Montenegro, +382 (0)67 260614

--

CUBA, cafe bar, Petrovac

HOTELI ADRIA, Budva, +382 (0) 33 680800 AKVAMARINE, Budva +382 (0) 69 599299 ALBATROS, Ulcinj +382 (0) 30 423263 ALLURE PALAZZI KOTOR BAY HOTEL

BY KARISMA Kotor

AUREL, Podgorica +382 (0)78 113333 BELVI, Bečići +382 (0) 33 425100 BEST WESTERN HOTEL ŠUMADIJA, Beograd +381 (0) 11 3514255 BEST WESTERN PREMIER HOTEL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 406520

KOSTAS, Podgorica +382 (0) 20 610100

BG CITY HOTEL, Beograd +381 (0) 11 6686805

LAGUNA HOTEL & RESTORAN, Podgorica +382 (0) 67 614777

BIANCA RESORT&SPA, Kolašin +382(0) 20 863000

LA ROCHE HOTEL, Tivat +382 (0) 32 662 881

BOJATOURS, Podgorica +382 (0) 20 621153

LAZURE HOTEL &MARINA, Herceg Novi +382 (0) 69 360570

BUDVANSKA RIVIJERA HG, Budva ,+382 (0) 33 451640

MAJESTIC, Budva, +382 (0 )68 012940

CASA DEL MARE, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

MARSHAL, Nikšić +382 (0) 67 065065

CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCESE, Podgorica, +382 (0) 67 875202

MB TURIST, Žabljak +382 (0) 52 361601

CRYSTAL, Petrovac +382 (0) 33 422100

MD, Bar +382 (0) 30 305124

BOŽIĆ, Inđija +381 (0) 21 6420414

MONTE CRISTO, Kotor, +382 (0) 32 322458

BRILE, Kolašin +382 (0) 20 865021

MIR, Zlatibor, +381 (0)69 5205001

ČILE, Kolašin +382 (0) 20 865039

MONTENGRO STARS HOTEL GROUP, Budva +382 (0) 33 773777

DANICA, Petrovac +382 (0) 33 46204

ONOGOŠT, Nikšić +382 (0) 40 243608

DELFIN, Bijela +382 (0) 31 683093

PALAS, Mojkovac +382 (0) 69 031385

DUKLEY GARDENS, Budva +382 (0) 69 170000

PALAZZO RADOMIRI, Kotor +382 (0) 32 333172

DURMITOR, Žabljak +382 (0) 52 360206

PALMON BAY, Igalo +382 (0) 31 332442

EMINENT, Podgorica +382 (0) 20 664545

PERJANIK, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

FORZA LUX, Kotor +382 (0) 33 333500

PODGORICA, Podgorica +382 (0) 20 402500

FRANCA, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

PRINCESS, Bar +382 (0) 30 300100

FRANCA, Bar +382 (0) 30 55 920

RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622-623

FRANCA, Pljevlja +382 (0) 77 300067

REGENT PORTO MONTENEGRO, Tivat 382 (67) 28 27 86

HAUS FREIBURG, Ulcinj +382 (0) 30 403008

RIVIJERA, Petrovac +382 (0) 33 422100

106 CAFFE MONTENEGRO

UGOSTITELJSKI OBJEKTI 21 MNE URBAN BISTRO, Podgorica +382 (0) 69 888222 A CLUB RESTAURANT, Budva, + 382 (0) 68 111122 ALMARA BEACH CLUB, Oblatno, Tivat AL POSTO GIUSTO, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 AMFORA, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658 AMICI, kafeterija, Nikšić ARENA, cafe bar, Bečići ASTORIA RESTORANI ATRIUM, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 BAHUS, rest. - vinoteka, Podgorica BAJOVA KULA,

Kotor BAR BAY CLUB, Bar +382 (0) 68 444485 BARAKUDA, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 BASTION, restoran, Kotor BB, restoran, Bar BLANCHE, restoran, Pržno BLUE RIVER TARA KOMPLEKS, Plužine, Šćepan Polje + 382 (0) 67 404303 BOCASA (BEACH & RESTAURANT), Kamenari, + 382 (0) 67 600973 BONELA GREEN BAZAR, Podgorica, +382 (0) 68 024646 BONITA, pizzeria, Kotor BONSAI FRESH MARKET&BAR, Podgorica, +382 (0) 67 170681 BYBLOS I SHISHA LOUNGE, Podgorica +382 (0) 67 311 342 ROYAL, cafe bar i plaža, Bar

ČAROLIJA, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 ČUDNA ŠUMA, cafe bar, Žabljak ĆATOVIĆA MLINI, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 DE GUSTIBUS, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 DIAMOND, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 DOMINUS, cafe bar, Petrovac DONNA KOD NIKOLE, restoran, Budva DUKLEY BEACH LOUNGE, Budva +382 (0) 69 160000 DURANTE, Ulcinj +382 (0) 30 373701 DURMITOR, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 DURMITOR, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358

ĐARDIN, restoran, Perast +382 (0) 67 221219

LUPO DI MARE, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

PORTO, restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

TROJA, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

ECO RESORT PLAVNICA, Golubovci +382 (0) 20 088044

MAINA, restoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

PORTOBELLO, cafe - bar, Kotor

TRPEZA, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

EKO KATUN, Kolašin +382 (0) 20 860150

MAREZA, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

PORTUN, restoran Nikšić

TURIST, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

ELLAS, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115

MARUŠKA KONOBA, Podgorica +382 (0) 67 259833

POSLASTIČARE FONTANA, Nikšić

VELVET COCKTAIL KLUB, Podgorica

ELIT LOUNGE RESTAURANT AND BAR, Podgorica +382 (0) 67 866222

MAYKA BY ETNO SELO MONTENEGRO, Podgorica + 382 (0) 69 486806

PREMIER, café - bar, Podgorica

VENOM, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

EMPORIO CLUB, Budva

MEDITERRANEO, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

PRESTO PIZZERIA, Podgorica +382 (67) 630-631

VERIGE 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

ETNO SELO MONTENEGRO, Brezna +382 (0) 67 209049

MOGREN I, plaža i plažni restoran, Budva

REGINA, Tivat

VIDIKOVAC, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

EVROPA, poslovni centar, Berane

MOMČILOV GRAD, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

VILA ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

FINESTRA WINE BAR & SHOP Luštica

MONTE CARLO, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

RESTORAN DOLCE VITA I PLAŽA STIJENE, Rafailovići

FOREST, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766

MONTENEGRO CAFFE PUB, Podgorica

FORZA, poslastičarnica, Kotor

MONTEFISH, Tivat, +382 (0) 32 670250

GAETA, Cetinje

MOVIDA BEACH, Tivat, +382 (0) 63 222011

GALION, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

MTV, picerija, Petrovac

GARDEN RESTORAN & PIZZERIA, Podgorica+382 (0) 67 265066

NACIONALE, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

GIARDINO, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

NAUTILUS, café - bar, restoran, Igalo

GIARDINO, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

NEVIDIO, Etno selo + 382 (0) 69 449539

GRISPOLIS, restoran, Tivat +382 (0) 69 357657

NIK GOLD PIVNICA, Budva +382 (0) 33 452815

HACIJENDA, latino bar, Budva

NK PUB, Nikšić

IBON, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

ONE RESTAURANT Porto Montenegro, +382 (0)67 486 045

IZVOR, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

O SOLE MIO, restoran - pizzeria, Budva

JADRAN - KOD KRSTA, restoran, Budva

P.C. ATRIJUM, Nikšić

JAVOR, NAC. RESTORAN PANSION, Žabljak +382 (0) 69 014385

PALADIUM AUTOMAT CLUB, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

JAVOROVAČA, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

PANINI, Petrovac

JEZERO, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

PAPILON, cafe bar, Rafailovići

K-2, picerija Nikšić

PARADISO, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

KALAMPER, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

PEOPLE’S BEACH BAR, Igalo +382 (0) 68 249239

KALAMPER, restoran, Bar

PER SEMPRE, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

KAPETANOVA KONOBA, Rafailovići

PG AKADEMIJA, rest., Podgorica +382 (0)67 661777

KARAMPANA, Kotor +382 (0) 69 045223

PIAZZA, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

KNJAŽEVA BAŠTA, restoran, Bar

PICADO KLUB, Podgorica +382 (0) 20 622226

KOLIBA, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

PINTA LOUNGE BAR, Podgorica +382 (0)20 510018

KONAK, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

PLANET, cafe bar, Bar

KRUŠO, konoba, Herceg Novi

PLAŽNI BAR QUESTO QUELLO, Sutomore, +382 (0)67 348007

KULA, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

POD MURVOM, restoran, Bečići

L’ ANGOLO, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

POLO, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

LA ESQUINA, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

PORT CLUB BOWLING, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

LAGUNA, restoran, Podgorica

PORTO, Budva

RIBAR, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053 RIBARSKO SELO, Žanjice RIBNICA, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600 RIČARDOVA GLAVA, restoran - plaža, Budva

VINOTEKA ENOMANIJA, Budva +382 (0) 33 453003 ZELENI GAJ, cafe bar, Budva CAFFE MOZART, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

--

RISAN, rest., Risan +382 (0) 32 371805

BRENDOVI, PROIZVOĐAČI

RITTER, Cetinje

ALEKSANDROVIĆ, VINARIJA, Oplenac, Srbija

RIVERSIDE RESTORAN, Nikšić, +382 (0)67 9188323

ALEKSANDRIJA, Herceg Novi

ROCKY BEACH, Utjeha, Bar

AQUA VIVA

SAILOR, restoran, Žanjice + 382 (0) 69 267220 SAMBA, restoran, Bar SAN REMO, restoran picerija, Rožaje SAVARDAK, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264 SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503 SICILIA, italij. pekara i pizzeria, Podgorica SKALA SANTA, konoba, Kotor SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900 SPORT CLUB, Podgorica

ARTCAFE, Podgorica +382 (0) 67 665511 BAMBI BAMBI - VODA “DUBOKA” BAMBOOS, Podgorica +382 (0) 69 060171 BRUNOCAFFE, Podgorica +382 (0) 67 544688 CARLSBERG SRBIJA CEDEVITA, Zagreb DALMACIJA VINO, Hrvatska DALVINA WINERY, Makedonija DON PAKY, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 EVIAN

SQUARE CAFFE, Podgorica +382 (0)68 512512

FARMAN SAPORI (ILLY CAFE), Kotor +382 (0) 32 323585

STARA VAROŠ, cafe bar, Žabljak

FREIXENET

STARI GRAD, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

FRUCTAL, Ajdovščina Slovenija

STEAKHOUSE GRILL, FISH & MEAT, restoran, Podgorica + 382 (0) 68 825956

HAUSBRANDT, +382 20 875773

SVERA, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, +382 (0) 20 870145

TAG, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

KIMBO CAFFE,

TAJSON, cafe bar, Rožaje TAPAS BAR LAS RAMBLAS, Bar

FRIKOM

KAMNIK, Skoplje, Makedonija KNJAZ MILOŠ LEDO

THE OLD FISHERMANS CLUB, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

MATUŠKO, VINARIJA, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

TRAMONTANA, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

MANUEL CAFFE

TRATTORIA GIARDINO, restoran, Podgorica TRI ŠEŠIRA, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

MARTEX, Cetinje MAX CORP, Podgorica, +382 (0) 67 000 505

107

MESOPROMET, industrija mesa, Bijelo Polje

DUWL D - TRADE, Podgorica +382 (0) 20 634 901

MUSIĆPAK, Podgorica +382 (0) 69 072 866

ECCOLO, Budva +382 (0) 33 454624

NAVA RENT A CAR, Podgorica +382 (0) 67 600600

EFEL MOTORS, Podgorica +382 (0) 20 210910

NEXT, FRESH&CO.

ENIGMA COMPANY, Nikšić +382 (0) 68 830803

NIVEA PERNOD RICARD Podgorica +382 (0) 20 608055 PIRELLA, Podgorica +382 (0) 20 883350 PIVARA TREBJESA D.0.0., Nikšić PLANTAŽE, Podgorica +382 (0) 20 658111 PLENKOVIĆ, VINARIJA, Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 PODRAVKA D.O.O., Podgorica +382 (0) 20 872188 PODOSTROŠKO VINO, Ostrog +382 (0) 67 898000 RB GLOBAL, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 RONNEFELDT, +382 (0) 20 875773 ROSA SIMČIČ, VINARIJA Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200 SLATKA TAJNA, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080 SONY ERICSSON SRNA, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160 SUN ICE CREAMS (DONZE D.O.O), Podgorica +382 (0) 20 625791

ES SYSTEM K BALKAN, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3SPIRITS, Podgorica, +382 (0) 20 291030 HORECA EXPO, Beograd +381 (0) 11 3447125 JELA KOMERC, Rožaje +382 (0) 51 278605 JELA PLUS, Dubrovnik +385 (0) 20 456220 LAMEX COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 247308 LIPOVAC VINARIJA, Cetinje +382 (0) 67 216766 MAPRENAT, Tivat +382 (0) 32 684510 MONTE JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 665131 MONTECCO INC, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 MONTEFINO WINE DOO, Bar +382 (0) 69 236008 M-G TRADE, Podgorica 382 (67) 33 35 40 OFFICE CENTAR, Podgorica +382 (0) 20 626451 ORBICO DOO, Cetinje +382 (0) 41 232164

TUBORG

ORIGINAL TEAM, Kruševac +381 (0) 69 3011983

ULJARA ABAZOVIĆ, Bar +382 (0) 30 361133

PG PAK, Podgorica 382 (0) 68 880211

VERO MODA, Podgorica +382 (0) 68 001006

PLUS D.O.O. , Podgorica +382 (0)20 875773

VODA VODA,

RUSTORG MONTENEGRO DOO, Bar +382 (0) 67 363585

VLADO BEUATY BAR, VINARIJA VELIMIROVIĆ Danilovgrad +382 (0) 69 077180 ZVONKO BOGDAN VINARIJA, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

-DISTRIBUTERI, ZASTUPNICI ATLAS MARINE, +382 (0)69 753663 BALEVIĆ TRADE, Budva +382 (0) 33 452686 BAR KOD, Podgorica BARISTTA KAFA, Nikšić +382 (0) 68 261207 BERBA, Porto Montenegro +382 (0)67 333 855 CG EX MIRAGE, Petrovac CITY MODA, Podgorica +382 (0) 20 451972 COMPANIA DE VINOS MONTENEGRO, Morinj, + 382 (0) 69 507708 DAR KOZMETIKA, Beograd +381 (64) 646148198 DI BAR, Budva +382 (0) 33 454104 DESTILERIJA ZARIĆ, Podgorica +382 67 175 175

108 CAFFE MONTENEGRO

SAO CAFE, Nikšić +382 (0) 67 270333 ŠKORPION D.O.O., Herceg Novi +382 (0) 31 335115 TAŽEX, Herceg Novi +382 (0) 31 678225 TIME JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 664864 VABCOM, Podgorica, +382 (0) 67 024005 VITIS D.O.O, Podgorica +382 (0) 67 494583 VOLI MOTORS, Podgorica, +382 (0) 20 445065 WEST PIONT, Podgorica, +382 (0) 344788

-PREDUZEĆA A.D. MARINE, Bar +382 (0) 30 313906 ABN TRADE CRNA GORA +382 (0) 31 322205 AD CENTRO JADRAN, Bar +382 (0) 30 346341 ALO TAXI, Podgorica 19700 AMICA, Budva +382 (0) 67 447712 AQUA SKI,

Bečići +382 (0) 69 331585 ARTE DOLCE, Budva +382 (0) 33 459259

KAPILOGOS, Budva +382 (0) 69 219 403 KARISMA HOTELS & RESORTS

BALLOON, Kotor +382 (0) 32 323030

K&M SISTEM, Nikšić +382 (0) 77 272 722

BEAUTY SALON ROSE, Podgorica +382 (0) 69 111 925

K2, RAFTING KLUB, Nikšić +382 (0) 40 213431

BEOGRADSKI SAJAM TURIZMA, Beograd, +381 (0) 63 477430

KINGS, Podgorica +382 (0) 20 624625

BONESA, Bar +382 (0) 30 346250

LF SPA , Italija +39 0547 341257

CAPITAL PLAZA, Podgorica +382 (0) 67 023223

Hrvatska +385 98 9278668

CACAO BEAUTY CENTER, Podgorica +382 (0)69 338898 CER STYLE, Podgorica, +382 (0) 68 834834 CEROVO, Bar +382 (0) 30 550500 COGIMAR, Ljuta-Kotor

LUK-TRADE, Bar +382 (0) 30 316710 LUKOIL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 219415 LUNATEX, Bijelo polje, +382 (0)69 975518 LUŠTICA BAY, www.lusticabay.com

COMP - COMERC, Nikšić +382 (0) 40 218746

LJETOPIS AUTOMOTIVE DOO (MERCEDES-BENZ), Podgorica +382 (0) 67 660660

COMPANY “VIGO”, Kotor +382 (0) 67 544933

MAESTO LINE, Podgorica +382 (0) 67 660660

CONCORDIA COMMERCE, Ulcinj +382 (0) 30 411206

MALL OF MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 625314

COSMETICS MARKET, Podgorica +382 69 301126

MARINA SV. NIKOLA, Bar +382 (0) 30 313911

CRNOGORSKI TELEKOM, Podgorica 1500

MARINA TORTE, Podgorica +382 (0) 69 021557

CS/SALES TNT EXPRESS, Podgorica +382 (0) 20 606450

MERCATOR-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

DELTA CITY, Podgorica +382 (0) 68 878637

METROPOLIS, Podgorica

DIRECT MARKET CONSULTING, Podgorica +382 (0) 69 066270

MG TRADE, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

DISPLAY, Bar +382 (0) 30 316710

MIKEL F –DIAMOND CENTER, Podgorica

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE, Podgorica 19100

MONTEFISH, Tivat +382 (0) 32 675250

ESTERA, Bar +382 (0) 30 340523

MONTE SWISS, Bar +382 (0) 69 531447

EXPONAT, Kotor +382 (0) 32 302584

MONTENEGRO AIRLENS, Podgorica +382 (0) 20 664433

FOTO BONI, Podgorica +382 (0) 20 667505

MONTENEGRO BUSINESS ALLIANCE, +382 (0) 20 622728

FOTO RIVA, Podgorica +382 (0) 20 667620

MONTE VINO, Internacionalni salon vina, Podgorica, +382 (0) 67 569034

GARDAŠEVIĆ PREVOZ, Nikšić +382 (0) 40 214382 GORANOVIĆ INDUSTRIJA MESA, Nikšić, +382 (0) 77 400001 GRAFIČKI CENTAR MERCATOR, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444 GRUPPO PALAZZETTI, Itally +39 0434 922922 GUARDIAN, Budva +382 (0) 33 456040 HABITAT, Podgorica +382 (0) 20 228009 IMPERIJAL SHOPPING CENTAR, Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601 INTERESTA, Podgorica +382 (0) 20 227484 INTERSPORT Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 JADRANSKI SAJAM, +382 (0) 33 410410 KAMINI DRAGOVIĆ, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545

M TEL, Kralja Nikole 27-a, Podgorica MUZIČKI CENTAR CRNE GORE, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX D.O.O., Podgorica +382 (0) 67 454545 OCTOPUS DOO, Bar +382 (0) 69 622243 OFTALENS, Podgorica +382 (0) 20 601905 OLIO PROM, Bar +382 (0) 30 342304 OPTIKA MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 OPUS 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 PADELLA, Tivat +382 (0) 32 673560 PACO MONTE, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 PAK CENTAR, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 PARAH, BUDVA PERFECT GROUP, Podgorica +382 (0) 20 205065

PINGVIN, Kotor +382 (0) 69 050529 PORTO MONTENEGRO, Tivat +382 (0) 32 674660 PRINC - MONT, Ulcinj +382 (0) 30 413202 PRIVREDNA MREŽA BALKANA, Beograd +382 (60) 30 45 600 RENAULT ALLIANCE, Cetinjski put bb, Podgorica ROKSPORT, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 ROYAL STUDIO, Podgorica +382 (0) 20 240286 SI&SI, Kotor +382 (0) 32 322060 SMART GYM-DJEČIJI FITNES CENTAR, Podgorica +382 (0) 63 843001 SMART VISION D.O.O., Beograd, Srbija +381 (0) 11 6300753 SMRČAK, Podgorica +382 (0) 20 280719 SOCIETE GENERALE MONTENEGRO, Podgorica, +382 (0) 67 252123 SOHO CITY, Bar, +382 (0) 67 002233 STUDIO SYNTHESIS, Podgorica + 382 (0) 20 228083 SYRUPS, Podgorica + 382 (0) 68 008337 TECE, Zagreb +385 91 2 8323 12 TECHOCOOLING, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807

Nikšić, +382 (0) 40 252266

Bar +382 (0) 30 341244

CERCAMP DOO, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

RIBNICA COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 669318

ČIKOM, Podgorica +382 (0) 20 227114

ROCKY & PISTOLATO, Podgorica +382 (0) 20 642367

ĆILIMARA, Podgorica +382 (0) 69 549892

SANITEH D.O.O., ZAGREB +385 91 3818139

ČISTO, Podgorica +382 (0) 67 660077

SANITEKO D.O.O., Podgorica; +382 (0) 20 643301

CUBICO, Podgorica +382 (0) 20 228181

SHOLLEX, Podgorica +382 (0) 20 206100

CUNGU & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

SPA MEDICA, Podgorica+382 (0) 67 835 565

DAKOM, Podgorica

STORKS, Podgorica +382 (0) 20 891670

DD WELNESS SOLUTIONS, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

SURFMONT, Kotor +382 (0) 32 322256

DR TRADE, Podgorica +382 (0) 20 261072

TEHNOBAR, Podgorica +382 (0) 20 262091

EKOPLANT, Podgorica +382 (0) 20 281010

TELEMONT, Podgorica +382 (0) 20 511700

ENT - EXT, Podgorica, +382 (0) 20 260831

TERMIKO, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

ENZA HOME, SALON NAMJEŠTAJA, Podgorica, +382 (0) 69 339978

UNION DRVO, Beograd +381 (0)11 3281879

FADIS, Bar +382 (0) 30 341703

VELUX, Beograd www.velux.rs

GASTRO GROUP, Podgorica, +382 (0) 69 871841

VG GROUP, Bar +382 (0) 30 341733

GORENJE, Podgorica +382 (0) 20 251152

VIBACOM, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

HIGIJENA, Podgorica +382 (0) 20 272405

VOLCANO KLADIONICE

TELENOR, Podgorica 1188

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

TIM KOP, Podgorica +382 (0) 20 606450

ICECOM, Podgorica +382 (0) 20 290402

VAPOR, Podgorica +382 (0) 20 262107

IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873

VOLI TRADE, Podgorica +382 (0) 20 445000

KOVING-M, Podgorica + 382 (0)20 510504

V & B INVEST, Podgorica; +382 (0) 67 322111

KRAFT, Podgorica +382 (0) 20 212150

WOMENS WORLD, Podgorica, +382 (0) 69 868797

LA GALLERIA, Podgorica + 382 (0) 69 206602

YC YUG, Bar +382 (0 )69 062709

LA DORICA, Bar; +382 (0) 30 314135

VENETA PLAMEN, Podgorica, +382 (0) 69 661140

LA MIA CASA, Podgorica +382 (0) 69 333100

ZLATARA BALTEZ, Bar +382 (0) 67 540552

LUMAR, Podgorica +382 (0) 20 218447

ZLATARA MIKEL F, Podgorica +382 (0) 20 230097

MI-RAI, Nikšić +382 (0) 40 256123

ZLATARA ONYX, Budva

MONTEX ELEKTRONIKA, Podgorica +382 (0) 20 255900

ZLATARA VERA, Niksic +382 (0) 67 890880

MONTORA SOFTWARE, Podgorica +382 (0) 20 620003

--

OBJEKTA, Tivat +382 (0) 67 600603

WINTERHALTER GASTRONOM, Budva, +382 (0) 69 238451

--

DIREKCIJA ZA IZGRADNJU PUTEVA CG, +382 (0) 20 224493 NACIONALANA TURISTIČKA ORGANIZACIJA, +382 (0) 77 100001 OPŠTINA BUDVA, +382 (0) 33 451451 OPŠTINA ULCINJ, +382 (0) 30 412413 TO BAR, +382 (0) 30 311633 TO BERANE, +382 (0) 51 236 664 TO BIJELO POLJE, +382 (0) 69 326877 TO BUDVA, +382 (0) 33 402814 TO CETINJE, +382 (0) 41 230 250 TO DANILOVGRAD, +382 (0) 20 816015 TO HERCEG NOVI, +382 (0) 31 350820 TO KOLAŠIN, +382 (0) 20 864254 TO KOTOR, +382 (0) 32 322886 TO MOJKOVAC, +382 (0) 50 472428 TO NIKŠIĆ, +382 (0) 40 213262 TO PLJEVLJA, +382 (0) 52 300148 TO PODGORICA, +382 (0) 20 673679 TO ROŽAJE, +382 (0) 51 270158

TURISTIČKE AGENCIJE

TO TIVAT, +382 (0) 32 671324

DAA MONTENEGRO D.O.O , Podgorica

TO ULCINJ, +382 (0) 30 412333

FORZA CATTARO, Kotor +382( 0) 32 304068

UPRAVA POMORSKE SIGURNOSTI, Bar +382 (0) 30 313240

ITAS TRAVEL AGENCY, Nikšić +382 (0) 40 242202

TO ŽABLJAK, +382 (0) 52 361802

LONDON BRIDGE NVO, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, MAGELAN, Novi Sad +381 (0) 21 420680 MEMENTO ME MARKETING & COMMUNICATIONS, Podgorica, +382 (0) 69 383858 MONTENEGRO HOLIDAYS, Budva +382 (0) 33 402522 MY TRAVEL, Nikšić +382 (0) 40 220021 NEVIDIO CANYONING, Nikšić +382 (0) 69 041213 PLANET TOURS, Podgorica +382 (0) 20 231008 TALASTURS, Bar +382 (0) 30 312182

OPREMANJE

OMNIPROMET, Bar +382 (0) 30 314340

AL GALLERY, Podgorica +382 (0) 20 225776

PLAVA DEVETKA, Herceg Novi +382 (0) 31 335999

ANTIQUES STANKOVIĆ, Kotor +382 (0) 69 071819

POLY DEC, Beograd +381 (0) 11 3540650

ARTI HOME CENTAR, Bar

--

PROGRES AND CO., Nikšić +382 (0) 40 251011

ATENA BOHOR, Budva +382 (0) 33 456280

PROMADURA FLOORS, Bar +382 (0) 30 316136

TURISTIČKE ORGANIZACIJE I ORGANI UPRAVE

AUDIO DREAM, Podgorica +382 (0)67 824782

PROMOTIVE, Podgorica +382 (0)20 886185

AV OPREMA, Kotor +382 (0) 68 042157

RAKOČEVIĆ RADINOST, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

BC INŽENJERING,

RAPEX,

UDRUŽENJE TURISTIČKIH AGENCIJA CRNE GORE

I SREDNJIH PREDUZEĆA, +382 (0) 20 406301 ATLAS TOURS DOO, Podgorica +382 (0) 69 014 259 BARSKA PLOVIDBA AD, Bar +382 (0) 30 311300

109

Srećna i uspješna 2019.

JEDINSTVENO U CRNOJ GORI BIRAJTE MUZIKU PO VAŠOJ ŽELJI IDEALNU UZ VAŠ AMBIJENT

Najpovoljnije u Crnoj Gori

RijeĹĄite kataraktu za 1 dan!

KOD BRKE, NOVI SAD

INFOOUNIONDRVO.COM

WWW.UNIONDRVO.COM