Caffe Montenegro br. 157 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 157 / mart 2019 / Crna Gora / cijena 3eura

䐀漀戀爀漀搀漀愁氀椀⸀

刀䔀匀吀伀刀䄀一倀伀刀吀伀倀伀䐀䜀伀刀䤀䌀䄀眀眀眀⸀ 爀攀猀琀漀爀愀渀瀀漀爀琀漀瀀最 ⸀ 洀攀

刀䄀䐀一伀嘀刀䤀䨀䔀䴀䔀伀䐀㄀ ⴀ㈀㐀吀䔀䰀⸀ ⬀㌀㠀㈀ ⠀ ⤀ 㘀㌀㈀㈀㌀㌀㌀

唀䰀⸀ 匀吀䄀一䬀䄀䐀刀䄀䜀伀䨀䔀嘀䤀‫؁‬䄀㐀倀伀䐀䜀伀刀䤀䌀䄀 Ⰰ 䌀刀一䄀䜀伀刀䄀

Cetinjski put bb, Donja Gorica â&#x20AC;&#x201C; Podgorica Tel. +382 69 206 602 eurotrade@t-com.me www.lagalleria.me

W I N T E R H A LT E R M A Š I N E Z A P R A N J E Ime Winterhalter, u krugovima stručnjaka za profesionalne sisteme pranja, je već nekoliko decenija vezano za inovaciju i pouzdanost u kuhinjama za pranje. Nude kompletna rješenja za mašine za pranje posuđa, deterdžente i proizvode za kuhinjsku higijenu, omekšavanje vode i dodatni asortiman. Time vam u svako doba garantuju čiste rezultate pranja, a sve na jednom mjestu. Otkrijte najbolji kvalitet iz Nemačke i Švajcarske.

PROMIŠLJENO I SVEOBUHVATNO:

WINTERHALTER RJEŠENJA U PROCESIMA PRANJA SUDOVA. Bilo da se radi o ugostiteljstvu, hotelijerstvu, pekarama, mesarama ili objektima zajedničke prehrane: Winterhalter nudi optimalni sistem pranja za sve potrebe. Asortiman mašina je potpun, počevši od malih mašina za pranje posuđa i čaša, sve do mašina za pranje sa tračnim transportom i transportom korpi sa više tankova. S promišljenim rješenjima uvijek su jedan korak ispred ostalih u njihovoj branši. Stručne komisije žirija su na međunarodnom nivou višestruko nagrađivale Winterhalter-ove inovacije za primjenu u praksi. Pri razvoju i konstrukciji novih proizvoda poklanja se posebna pažnja ekonomičnosti, higijeni, kvalitetu i naravno što boljoj ergonomiji. Najbolji primjer za to je serija UC. Kao vodeći proizvođač u oblasti ugradnih mašina za pranje posuđa Winterhalter koristi ekran osjetljiv na dodir kao centralni upravljački element, a za uređaje verzije Energy koriste sistem za povratno dobijanje toplote iz cirkulacionog vazduha. Pored ostalih inovacija, nova serija proizvoda se ističe jedinstvenim gornjim i donjim elipsastim poljima za pranje, koja garantuju maksimalnu moguću snagu ispiranja i omogućava jednak kvalitet pranja u svakom dijelu mašine.

WINTERHALTER-OV UKUPAN PROGRAM UKRATKO: • Mašine za pranje posuđa, čaša i pribora za jelo sa vratima na prednjoj strani • Protočne mašine za pranje sa transportom korpi • Mašine za pranje kuhinjskog posuđa • Mašine za pranje sa tračnim transportom i transportom korpi • Proizvodi za čišćenje i higijensko pranje • Priprema vode • Dodatni proizvodi za kuhinjsku i higijenu ruku • Odgovarajući asortiman korpi • Pribor

WINTERHALTER-OVO REMEK-DJELO. Ako se odlučite za Winterhalter, odlučujete se za odlične rezultate pranja uz maksimalnu efikasnost. Upoznajte njihovu najnoviju inovaciju - M A ST E R P I ECE.

Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa - Jadranska magistrala Radanovići bb mob +382 (0) 69 348 445; +382 (0) 69 238 451 e-mail winterhalter@t-com.me 6 CAFFE MONTENEGRO

Kompanija Winterhalter je imala za cilj da konstruiše najbolju mašinu za pranje u klasi. Iznova su razmatrali UC seriju i usavršili svaki detalj, da bi izvukli maksimum. Rezultat je bio profesionalni alat za komercijalne sisteme pranja. Komad budućnosti.

Pozivamo vas na MEĐUNARODNI SAJAM METUBES Jadranski sajam Budva, hala 1, štand 1, 21-23. mart 2019. da uživo vidite remek djelo sa svim njegovim karakteristikama

PAMETNI DISPLEJ OSJETLJIV NA DODIR za intuitivno i komforno rukovanje

CONNECTED WASH mogućnost digitalnog umrežavanja, za veću bezbjednost i efikasnost

INOVATIVNO POLJE PRANJA sa optimizovanim protokom i novim oblikom mlaznica: za uštedu vode i do 25%

* ZA VELIKI ILI MALI PROSTOR

* RJEŠENJE PO MJERI

* ŠTEDLJIVOST I EKONOMIČNOST

UC serija je dostupna u četiri različite veličine: S, M, L i XL. Možete izabrati veličinu mašine koja optimalno odgovara raspoloživom prostoru i posuđu.

U zavisnosti od primjene, UC mašinu možete izabrati kao mašinu za pranje čaša, posuđa, pribora za jelo ili mašinu za pranje u bistroima.

Optimizovano polje pranja smanjuje potrošnju vode i do 25 %. Na taj način se smanjuje potrošnja struje i hemijskih sredstava, što pogonske troškove svodi na minimum.

Konstruisana je sa pogledom na budućnost, opremljena je najmodernijom tehnikom i može se digitalno umrežiti. Njen kvalitet i obrada su »Made in Germany«. I: ona je konsekventno usmjerena na želje i potrebe klijenata, na primjer, u barovima, kafićima, bistroima, restoranima, pekarama i mesarama. Sa novom UC serijom, Winterhalter predstavlja sledeću generaciju potpultnih mašina za pranje. Za perfektne rezultate pranja. Intuitivno i komforno rukovanje. Apsolutno bezbjedan i pouzdan rad. I najviši kvalitet u svakom detalju. UC predstavlja komad inženjerskog umijeća. Spremna je za izazove današnjice i sjutrašnjice.

www.winterhalter.me

SADRŽAJ

20 46

12 Sasvim lično: Zašto ženama 8. mart nije neradni dan? 14

Caffe Montenegro preporučuje

Caffe Montenegro, Prostor i Lake Fest zajedno na Beogradskom sajmu turizma Upečatljiv sajamski nastup

Intervju: Damir Davidović, Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Rekordi u turizmu obavezuju na još ozbiljnije rezultate i ponudu

50. Praznik mimoze u Herceg Novom 50-i rođendan se slavi 50 dana

Caffe Montenegro preporučuje

Vinarije Nikolaihof Tradicija od 2000 godina

32 Tradicionalna seoska arhitektura sjevera Crne Gore Kuće koje pričaju o nama

Naslovna strana: VINARIJA GALIĆ

Drugi Internacionalni sajam viskija „Whisky Fair Prefinjen, elegantan i zabavan – kao viski

Pop-up restoran Hotela Regent Porto Montenegro Ultimativno autohotno i autentično

Kotanyi: Clean eating: Zeleni smuti

aDORé chocolat

Trend hunter: aromatični sirevi Zdravi mirisni ukusi

32 64 Caffe Montenegro preporučuje 66 OFYR Za jedinstvenu zabavu i užitak u dobroj hrani 70 Stara - NOVA Pinta u Podgorici - Pinta - Food, drinks ’n’ gigs Daj životu malo boje 76 Kompanija IceCom na 41. Sajmu turizma u Beogradu Uvijek sa svojim kupcima 82 Stranac u Crnoj Gori: Richard Wilford Englishman in Montenegro 88 Poslovni MICE turizam Velika šansa za Podgoricu i cijelu Crnu Goru 92 Cvjećara Cvjetni kutak Kutak ispunjen ljubavlju

98 Cvijeće – poklon za svaku priliku Ono je izraz naše duše 104 Putopis: Iguazu vodopadi Velika ljepota 114 CM klub

92 ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, Podgorica, tel/fax: 020/665-155; mob: 069 429 375 caffe.montenegro@gmail.com www.caffemontenegro.me

IMPRESUM

104

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević / GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / DIZAJN I TEHNIČKA PRIPREMA: Marta Jovićević, Ana Đurković ILUSTRACIJE: Freepik / FOTOGRAFIJA: Vladimir Vučinić, Nenad Mandić, Dimitrije Labudović, Risto Božović, Depositphotos / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Irena Bajčeta, Vladimir Jokanović, Sandra Vahtel, Vanja Kljajević, Marina Miketić Nikolić, Željka Kasalica, Mladen Golubović. Danijela Vukčević, Jelena Čupić / DIREKTORICA MARKETINGA: Maja Andesilić ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

ZAŠTO ŽENAMA 8. MART NIJE NERADNI DAN?

er da je praznik bio bi neradan – za one koji slave... Ne bih da zazvučim tako da me žene shvate pogrešno da proizvedem onaj efekat komentara tipa: nama je svaki dan naš dan, naglašavanjem ovog praznika podcjenjuješ žene ili nekakvim traktatima o rodnoj ravnopravnosti… Što bi najveći od najvećih hedonista i uživalaca ljudskih prava, meni posebno omiljeni kao njihova kuhinja, slatki Francuzi i Francuskinje rekli olala... polako. Pitanje u mom naslovu je podstaknuto time što smo mnoge praznike potpuno deformisali, izgubili su svoj pravi smisao i značenje. Na taj dan, 8. mart, svako žensko biće pa i one najmanje djevojčice znaju da je to praznik jer one poklanjaju bakama, mamama, učiteljicama, vaspitačicama, tetama itd. cvijeće... Jer tako to treba tog dana jer je 8. mart Međunarodni dan žena. Nijesam ja mimo naroda, to jest, mimo žena oko mene, pa ta sam koja uoči tog praznika pravi listu poklona za prijateljice, da ne zaboravim neku, a naravno da

14 CAFFE MONTENEGRO

neke zaboravim... A šta bi bilo da ne napravim spisak. I tako, krenem nekoliko dana prije praznika sa listom u torbici i svraćam po radnjama nakon posla. Poklone biram prema senzibilitetu žena kojima poklanjam i mom osjećaju za njih: poznajem ih, znam im stil, želje, navike... Tako bi trebalo da nas poznaju naši muškarci. Ali volim da se meni sviđa to što poklanjam iako možda imamo različit ukus za to nešto. Cijela je to filozofirancija oko poklona. A treba vremena, preispitivanje je to, teže je odabrati da obraduješ i zadovoljiš tuđi ukus a i svoj – želim da je i meni prijatno kad poklanjam nešto u bilo kojoj prilici. Ne poklanjam reda radi niti šta god. Ali tog 8. marta cvjećare, parfimerije, butici, zlatare... su puni žena koje kupuju i žena koje u tim objektima rade (tu su kod nas najčešće zaposlene radnice) koje su tog 8. marta dobile poklon ujutro kad su došle na posao i padaju s nogu od posla na „svoj praznik“. Jer 8. mart jeste šansa za itekako uvećan pazar svim tim radnjama, a i restoranima, pa i turističkim

agencijama. I šta sad to je Međunarodni dan žena - praznik? Žene kupuju jedna drugoj poklone, svaka trči s posla da kupi poklone i da ih uruči, svaka se u međuvremenu trudi da na poslu tog dana ostvari veći profit i izdrži na nogama dan. Ako je budućnost napredak onda bi za mene nastavak onog zbog čega se uistinu slavi 8. mart bila stvarnost danas, da je ovakva: da 8. marta muški pol poklanja ženskom polu, i da žene ne rade na taj dan, naravno i poklone da dobiju. Može i u novcu da se pokloni - jer svaka žena sama sebi najbolje ipak pogodi ukus. I bilo bi jako zanimljivo kako bi tog dana, samo za muškarce radnog, izgledale radnje, firme... kako bi se kolege

NIJESAM JA MIMO NARODA, TO JEST MIMO ŽENA OKO MENE, PA TA SAM KOJA UOČI TOG PRAZNIKA PRAVI LISTU POKLONA ZA PRIJATELJICE, IMA TU SVEGA: OD RUČNO RAĐENOG NAKITA, MIRIŠLJAVIH ČARAPA ZA TRENING, ULJA OD SMILJA, SAPUNA OD LAVANDE, CRNE ČOKOLADE, FINOG VINA NARAVNO, A UZ SVAKI OD NJIH IDE OBAVEZNO CVIJEĆE, BIRANO I DEKORISANO KAKO ONE (JA) VOLIM(O). ALI, IPAK MISLIM DA 8. MART TREBA DA BUDE NERADNI DAN, I BIĆE KAD-TAD, PAŠĆE U NEKU NEĐELJU. VEĆ DOGODINE JE 8. MART U NEDELJU.

snašle u parfimeriji, cvjećari, školi, na šalteru, vrtiću, u butiku i uopšte, SAMO JEDAN DAN bez žena na poslu. Da skratim: volim da poklanjam i volim da dobijam poklone sa i bez 8. marta, toliko da mi se ne bi zamjerilo da ovog 8. marta ne poklonim osim majci ništa nikome. Mojoj majci je 8. mart najdraži praznik, ako izuzmemo Božić i slavu. Jer, ona je izdanak prošlih nekih generacija i žena kojoj to bio zaista praznik koji je imao smisla, i danas ga mnogo voli. Slavili su ga nekako ljepše, svečanije, možda zato jer tada nije bilo Valentinova i slično. Potrudim se da joj koliko toliko dočaram tu atmosferu ako sam u mogućnosti. Praznični ručak je bio

obavezan i cvijeće, puno cvijeća, nekih ešarpi svilenih... koje je dobijala ali je i ona poklanjala. Da predložimo Vladi i Skupštini da razmotre to, da mi u Crnoj Gori prvi uvedemo taj običaj da je 8. mart neradni dan za žene. Mada i to bi izazvalo mnogo negativnih komentara, pa i od žena... a ja mislim da bi naprednoj Evropi dali lijep primjer... Čudi me da to nije uradio već Novi Zeland jer je to prva država na planeti koja je ženama dala pravo glasa već 1893. godine. P.S. Ipak, imam listu poklona u torbi, sastavila sam je neđelju dana prije 8. marta i svaki dan dodajem po nekog i nešto... Ima tu svega, od ručno rađenog

nakita, mirišljavih čarapa za trening, ulja od smilja, sapuna od lavande, makaronsa, crne čokolade, bombonjera punjenih konjakom, vina naravno... uz svaki od njih ide OBAVEZNO CVIJEĆE, birano i dekorisano kako one (ja) volim(o). Ista sam ka’ sve žene. Ali ipak mislim da 8. mart treba da bude neradni dan i biće kad - tad, pašće nekad u neku neđelju. Već dogodine je 8. mart u nedelju.

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Mnogo napora globalno ulaže se u mijenjanje potrošačkih navika. Tako je jedna od skorašnjih inicijativa uperena ka hotelijerstvu i načinu na koji se odnose prema starim tkaninama, posteljinama i peškirima koje realno jesu jedna od važnijih stavki za hotelijere. Brojne kompanije sada nude posteljinu i peškire u okviru šestomjesečnih, dvanaestomjesečnih ili dvogodišnjih cirkularnih programa u kojima stare i izlizane pretplatnici mogu mijenjati za nove. I tako u krug.

# #

Uprkos brojnim segvej, bus, bicikl ili brodskim turama, sva istraživanja pokazuju da su pješačke ture i dalje najomiljeniji način obilaska destinacija. Uprkos brojnim “experience” ponudama, klasične pješačke ture sa vodičem spremnim da odgovori na sva pitanja i da uvid u lokalnu kulturu, i dalje su tražene i omiljene među turistima. No, i te ture doživjele su malu evoluciju pa se pored istorijskih detalja, više bave lokalnim pojedinostima, specifičnostima i duhom života destinacije.

16 CAFFE MONTENEGRO

Čuvena londonska dizajnerska kuća LUUM zadivila je svijet novom linijom lustera “Aurora”. U pitanju je izuzetno jednostavan koncept impresivne tehnologije proizvodnje. Nova japanska metoda 3D savijanja metala dovodi do siluete koja prostoru daje nevjerovatnu eleganciju i estetiku. Prijatnu ambijentalnost dodatno daju LED svjetiljke ugrađene u konstrukciju. Vrlo brzo ovaj luster postao je hit u svijetu dizajnera ugostiteljskih enterijera i vodeća inspiracija za mnogo postavke prostora.

Projekat Kolašin 1600 konačno je pokrenuo svoj savremeni šestosjed koji penje skijaše na vrh Troglava, na 2035m i ljubiteljima zimskih sportova proputio nove bijele staze za uživanje u spustu. Svečano otvoreno 16. februara, novo skijalište u perspektivi će se povezati sa postojećim Kolašin 1450 što će otvoriti novo poglavlje i ponudu crnogorskog zimskog turizma. Uz nove staze i uspinjaču, infrastruktura novog skijališta podrazumijeva i lijepo uređen restoran sa 400 mjesta i prostorije za iznajmljivanje opreme.

䰀唀一䄀吀䔀堀 ఁ䄀刀态䄀䘀䤀䤀倀伀匀吀䔀䰀䨀䤀一䔀一愀愁椀一愀愁椀 ഁ愀爀愁愀ǻ 椀瀀漀猀琀攀氀樀椀渀攀猀甀瀀漀猀琀漀樀愀渀攀戀椀樀攀氀攀戀漀樀攀Ⰰ 渀攀戀氀椀樀攀搀攀Ⰰ 椀稀爀愀ᄁ攀渀椀猀甀琀欀愀渀ⴀ 樀攀洀猀愀瀀爀椀爀漀搀渀椀洀戀漀樀愀洀愀琀爀愀樀渀漀猀甀渀攀ⴀ 瀀爀漀洀樀攀渀氀樀椀瘀攀Ⰰ 渀攀縁甀琀攀Ⰰ 渀攀瀀漀瀀爀椀洀愀樀甀猀椀瘀欀愀猀琀甀戀漀樀甀椀稀愀搀爀縁愀瘀愀樀甀瀀爀瘀漀戀椀琀愀渀椀稀最氀攀搀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀䨀䄀匀吀唀䌀䤀䤀䨀伀刀䜀䄀一䤀一愀愁椀樀漀爀最愀渀椀猀甀瀀甀渀樀攀渀椀猀椀氀椀欀漀渀猀欀椀洀瀀甀渀ⴀ 樀攀渀樀攀洀Ⰰ 瀀漀猀琀愀瘀氀樀攀渀椀渀椀椀洀愀㔀㜀椀猀愀瘀爀愁攀渀漀猀欀爀漀樀攀渀椀漀搀㄀ ─ 瀀愀洀甀欀愀瀀爀甀縁椀‫܁‬攀最漀猀猀ⴀ 洀愀瘀愀愁攀最栀漀琀攀氀愀甀搀漀戀愀渀椀琀漀瀀愀漀猀愀渀⸀ 唀欀漀氀椀欀漀椀稀愀戀攀爀攀琀攀樀漀爀最愀渀渀愀 ഁ椀樀漀樀猀攀椀稀爀愀搀椀渀椀樀攀愁琀攀搀樀攀氀漀洀漀縁攀琀攀猀洀愀渀樀椀椀琀爀漀愁欀漀瘀攀攀渀攀爀最椀樀攀稀愀稀愀最爀椀樀愀瘀愀渀樀攀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀 ‫؁‬䔀䈀䄀䐀倀䤀䬀䔀伀猀椀洀瘀椀猀漀欀漀欀瘀愀氀椀琀攀琀渀攀 ‫܁‬攀戀愀搀椀渀甀搀椀洀漀瘀爀氀漀瘀愀縁渀攀甀栀漀琀攀氀椀樀攀爀猀琀瘀甀瀀椀欀攀Ⰰ 欀漀樀攀猀甀㄀ ─ 瀀愀洀甀ഁ渀攀琀欀愀渀椀渀攀Ⰰ 戀椀樀攀氀攀戀漀樀攀欀漀樀愀甀瀀椀樀愀稀渀漀樀樀攀氀愀Ⰰ 猀愀琀欀愀渀攀漀搀欀瘀愀氀椀琀攀琀渀漀最瀀愀洀甀ഁ渀漀最欀漀渀挀愀椀甀戀漀樀愀洀愀瀀爀瘀攀欀氀愀猀攀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀倀䔀态䬀䤀刀䤀椀䈀䄀䐀䔀䴀䄀一吀䤀䰀䤀䬀漀氀攀欀挀椀樀愀渀愀愁椀栀瀀攀愁欀椀爀愀漀戀甀栀瘀愀琀愀攀欀猀琀爀愀洀攀欀愀渀攀Ⰰ 甀氀琀爀愀甀瀀椀樀愀樀甀‫܁‬攀瀀攀愁欀椀爀攀欀漀樀椀漀搀愀樀甀甀甀猀愀欀氀甀欀猀甀稀愀椀愀琀洀漀猀昀攀爀甀猀瀀愀挀攀渀琀爀愀⸀ 倀攀愁欀椀爀椀椀洀愀樀瘀攀氀椀欀攀洀漀‫܁‬椀甀瀀椀樀愀渀樀愀椀搀甀最漀稀愀搀爀縁愀瘀愀樀甀猀瘀漀樀甀戀漀樀甀Ⰰ 洀攀欀漀‫܁‬甀椀漀戀氀椀欀Ⰰ 甀欀漀氀椀欀漀猀攀瀀爀椀搀爀縁愀瘀愀琀攀甀瀀甀琀猀琀愀瘀愀稀愀瀀爀愀渀樀攀椀猀甀愁攀渀樀攀⸀ 嘀椀猀漀欀攀猀琀愀渀搀愀爀搀攀欀瘀愀氀ⴀ 椀琀攀琀愀瀀漀猀樀攀搀甀樀甀椀渀愀愁椀甀搀漀戀渀椀戀愀搀攀洀愀渀ⴀ ⴀ氀椀漀搀欀漀樀椀栀椀洀愀洀漀甀瀀漀渀甀搀椀瘀攀氀椀欀椀椀爀愀稀渀漀瘀爀猀琀愀渀椀稀戀漀爀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀䠀伀吀䔀䰀匀䬀䔀倀䄀倀唀ఁ䔀唀渀愀愁攀洀愀猀漀爀爀洀愀渀甀椀洀愀洀漀漀搀欀氀愀猀椀ഁ渀椀栀 ⴀ 攀欀漀渀漀洀椀ഁ渀椀栀瀀愀瀀甀ഁ愀Ⰰ 瀀氀愀琀渀攀渀椀栀搀漀氀甀砀欀愀琀攀最漀爀椀樀攀⸀ 匀瘀攀椀栀欀愀爀愀欀琀攀爀椀愁攀瘀椀猀漀欀猀琀愀渀搀愀爀搀欀瘀愀氀椀琀攀琀愀椀甀搀漀戀渀漀猀猀⸀

䰀唀一䄀吀䔀堀䘀愀戀爀椀欀愀匀甀甀瘀愀渀戀戀Ⰰ 䈀椀樀攀氀漀倀漀氀樀攀吀爀縁渀椀挀攀渀琀愀爀䘀漀爀甀洀㈀⸀ 猀瀀爀愀琀Ⰰ 䈀椀樀攀氀漀倀漀氀樀攀 ⠀猀栀漀眀爀漀漀洀⤀ ⬀㌀㠀㈀㘀㜀㐀㤀㤀㐀㜀椀渀昀漀䀀氀甀渀愀琀攀砀⸀洀攀⼀眀眀眀⸀氀甀渀愀琀攀砀⸀洀攀

ČA SOPISI CAFFE M O NTENEGRO I P RO S T O R Z AJE D N O S A F E S T I VALO M LA KE FE ST NASTU PIL I NA BEO G RAD SKO M SAJM U T U RI Z M A

UPEČATLJIV SAJAMSKI NASTUP Na 41. Beogradskom sajmu turizma, najuspešnijem i najvećem turističkom događaja u regionu koji je ove godine imao slogan “Leto je bliže nego što mislite”, predstavilo se više od 650 direktnih izlagača i suizlagača iz 38 zemalja. Zajedno sa poslovnim gostima ukupno je bilo prisutno 40 država. Sajam je posjetilo preko 75 hiljada posjetilaca. Iz Crne Gore je bilo 36 izlagača. Časopisi Caffe Montenegro i Prostor su bili jedini mediji iz Crne Gore koji su se na posebnom štandu predstavili zajedno sa festivalom Lake Fest promovišući dodatno i festivalski turizam u Crnoj Gori kao važan segment ukupne turističke ponude naše zemlje. Časopis Caffe Montenegro bio je i medijski partner Beogradskog sajma. TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ

VELIKO INTERESOVANJE POSJETILACA ZA ČASOPISE I FESTIVAL Na Beogradskom sajmu (od 21. do 24. februara) Caffe Montenegro i Lake fest su koncipirali nastup koji je objedinio više segmenata turističke ponude. Časopis koji obiluje aktuelnim temama za sve turističke poslenike, ugostitelje, hotelijere, ali i za turistički i ugostiteljski biznis uopšte, i Lake Fest koji na obalu jezera Krupac u Nikšiću dovodi na desetine hiljada gostiju iz regiona izazvali su veliku pažnju posjetilaca Sajma. Isti su se sa interesovanjem zadržavali na štandu u razgovorima sa predstavnicima časopisa i festivala koji su im lično odgovarali na pitanja. Ono što ovakav Sajam neminovno donosi je međusobno umrežavanje i poslovna komunikacija, sklapanje novih poznanstava i jedinstvena je prilika za susrete poslovnih ljudi u turističkom biznisu, a na našem štandu se zaista osjećao taj duh. Interesovanje koje su pokazali posjetioci Sajma za naš nastup zaista nam je dodatno dao vjetar u jedra, kako

18 CAFFE MONTENEGRO

Caffe Montenegro i Lake Fest su neposredno prije sajma u Beogradu potpisali saradnju o međusobnoj podršci prepoznavši interes sa obje strane da se jača i promoviše značaj festivalskog turizma u Crnoj Gori. Respektabilni časopis za ugostiteljstvo i turizam i najbolji rokenrol festival u Crnoj Gori svojim djelovanjem i uspjehom su već dugi niz godina prevazišli granice Crne Gore i imaju ozbiljnu pozicioniranost na regionalnom nivou. Lake fest već 8 godina u kontinuitetu, bilježi prosječnu posjetu od preko 205000 posjetilaca iz svih krajeva svijeta. Časopis Caffe Montenegro skoro 15 godina najznačajniji je medij iz oblasti turizma i ugostiteljstva u regionu.

Časopis Caffe Montenegro i Lake fest su koncipirali nastup koji je objedinio više segmenata turističke ponude. Časopis koji obiluje aktuelnim temama za sve turističke poslenike, ugostitelje, hotelijere, ali i za turistički i ugostiteljski biznis uopšte, i Lake Fest koji na obalu jezera Krupac u Nikšiću dovodi na desetine hiljada gostiju iz regiona izazvali su veliku pažnju posjetilaca Sajma.

časopisima, posebno časopisu Caffe Montenegro koji već preko deceniju nastupa na ovom Sajmu i oko čijeg se štanda svake godine okuplja mnogo posjetilaca, saradnika, klijenata i prijatelja iz cijelog regiona tako i Lake Festu za koji je dosta ljubitelja rokenrol muzike i ljetnjih festivala pokazalo ozbiljan broj upita i najavu dolaska. Osim pojedinačnih upita, nekoliko agencija iz više država je pokazalo interesovanje za saradnju sa Lake Festom uvidjevši postojanje dovoljno interesovanja za organizaciju grupnih dolazaka na festival. Pored postojećih agencija koje već sarađuju sa festivalom, nekoliko njih je sklopilo ugovor za saradnju što već sad najavljuje opravdano pozitivna očekivanja od ovogodišnjeg izdanja festivala.

BEOGRADSKI SAJAM – UBJEDLJIVO NAJVEĆI TURISTIČKI DOGAĐAJ U REGIONU Sajam turizma u Beogradu sadrži tri manifestacije koje rastu svake godine po obimu i broju učesnika: 10. Međunarodni sajam vina BeoWine, 15.

Međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme HORECA-oprema i 15. Sajam suvenira „Posetite Srbiju“. Uz cjelodnevne stručne i prateće programe, manifestacija obiluje aktuelnim temama za sve turističke poslenike, ugostitelje, hotelijere, ali i posjetioce. Ovogodišnji sajam otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić. Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Srbiji, lokalnim turističkim organizacijama, strateškim partnerima i turističkom privredom predstavili su turističku ponudu Crne Gore. Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i

lokalne turističke organizacije su osmislili raznovrstan kulturno zabavni program kao i nagradne igre za posjetioce sajma, a crnogorski hotelijeri su pripremili posebne popuste. Posebnu pažnju posjetilaca sajma u Beogradu i najveću gužvu na štandovima su imali “Plantaže” i naši mali crnogorski proizvođači hrane koji su se predstavili sa crnogorskim pršutom i raznovrsnim sirevima. Zemlja partner ovogodišnjeg Sajma turizma bila je Republika Bugarska, a zemlja partner Sajma turizma 2020. godine biće Arapska Republika Egipat. U cilju unapređenja i promocije svih tipova turizma, Beogradski sajam je ove godine posebno predstavio omladinski turizam, jedan od najpopularnijih oblika turizma u svijetu koji značajno učestvuje u ukupnim turističkim kretanjima. Atraktivna multimedijalna manifestacija posjetiocima je pružila jedinstvenu mogućnost da uz ekskluzivne sajamske pogodnosti na vrijeme bukiraju aranžmane za ljetnju sezonu, probaju vina i gastro specijalitete iz različitih regija i djelova svijeta. Medijski partneri manifestacije

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i lokalne turističke organizacije su osmislili raznovrstan kulturno zabavni program kao i nagradne igre za posjetioce sajma, a crnogorski hotelijeri su pripremili posebne popuste Posebnu pažnju posjetilaca sajma u Beogradu i najveću gužvu na štandovima su imali “Plantaže” i naši mali crnogorski proizvođači hrane koji su se predstavili sa crnogorskim pršutom i raznovrsnim sirevima

Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Srbiji, lokalnim turističkim organizacijama, strateškim partnerima i turističkom privredom predstavili su turističku ponudu Crne Gore

su bili: Russian Travel Digest, Travel Daily News, Turistički svet, TU magazin, InHoreca, InHotel, Color Press Group Magazin Hoteli&Restorani, Adria Media Group, BelGuest, Place2Go, FTNnews. com, RusTourismNews.com, Srbija koju volim, magazin Caffe Montenegro, magazin SEEbtm, portal Style.rs

INTER VJU: Damir Davidović

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma

REKORDI U TURIZMU OBAVEZUJU NA JOŠ OZBILJNIJE REZULTATE I PONUDU RAZGOVARALA: MARINA MIKETIĆ

22 CAFFE MONTENEGRO

Crna Gora je zemlja koja bilježi rekorde u prihodima i broju turista, iako je siva ekonomija i dalje veliki izazov. Kada se evidencija gostiju i naplata poreza uvedu u planirane tokove, neće biti problem da se u državni budžet slije i više od 30 odsto BDP-a umjesto sadašnjih 24 procenta. Za Davidovića, nepristrasna borba za naplatu poreza, kreiranje kvalitetnog turističkog proizvoda i iskorišćavanje potencijala sjevera Crne Gore jesu glavni izazovi i u budućem radu.

C.M: Od nedavno otvorenog skijališta Kolašin 1600 očekuje se da poboljša turističku ponudu, ali i oživi sjever naše zemlje. Iz ugla nekoga ko se konkretno bavi razvojem turističke privrede, šta smatrate da je još potrebno uraditi da bi gosti birali crnogorska skijališta, u konkurenciji poznatih regionalnih i posebno atraktivnih evropskih skijališta? - Otvaranje skijališta Kolašin 1600 svakako predstavlja prekretnicu kada govorimo o razvoju turizma na sjeveru Crne Gore. U potpunosti korespondira sprovođenju sveobuhvatne Strategije razvoja sjevera, posebno kada ovaj projekat stavimo u kontekst izgradnje auto puta i ukupnog unapređenja saobraćajne infrastrukture koja je do sada bila najozbiljniji izazov. Vlada Crne Gore je ovakvim ulaganjem pokazala viziju i ono što je sljedeći korak jeste obogaćivanje ponude i kvalitetna promocija. Očekujem da ljetnja sezona na skijalištu Kolašin 1600 bude značajno duža od zimske. Poseban doprinos daće i potpisan Ugovor za izgradnju novih smještajnih kapaciteta u zaleđu skijališta u šta treba da bude uloženo oko 77 miliona eura, od čega gotovo 13 miliona u prvoj fazi. Ovo će značajno unaprijediti samu ponudu, koja se dodatno mora osmisliti da bi boravak gostiju učinili zanimljivijim i kvalitetnijim, baš kao što je to slučaj u Evropi. Možemo biti konkurentni cijenama i autentičnom ponudom. C.M: Odakle i sa kakvim kvalifikacijama očekujete da će biti radna snaga potrebna za sve navedene sadržaje? - Razvojem turizma na sjeveru, otvara se mogućnost za veliki broj radnih mjesta sa različitim nivoima kvalifikacija. Zbog toga smo već imali razgovore sa predsjednicima opština Kolašin, Mojkovac i Bijelo Polje gdje smo tražili da se građanima obezbijedi dobra informisanost o

Naplata boravišne takse rasla 2018. godine duplo brže od rasta broja noćenja, iz sive zone izuzeto oko 600.000 eura u odnosu na ranije godine

poslovima i eventualna obuka. U nekim opštinama će ovi projekti učiniti da se broj turista nauporedivo uveća u odnosu na predhodne godine, ali da bi se ovi trendovi ekonomski iskoristili potrebno je što prije početi sa pripremama. Broj novih radnih mjesta koji će se otvoriti na skijalištima je značajan ali mnogo je manji od potencijala koji se generiše kroz nove smještajne kapacitete i potrebu za obogaćivanjem ponude i nuđenju raznih turističkih usluga ili proizvoda. C.M: Koliko su skijališta privukla gostiju u zimskoj sezoni za nama? - Još uvijek je rano govoriti u ukupnom broju, ali možemo reći da je prijavljeni broj turista gotovo svake nedelje bilježio dvocifren rast u odnosu na isti period prošle godine. Kada govorimo o zimskim centrima, moram ukazati da evidentiranje gostiju ostaje ozbiljan izazov sa kojim lokalne uprave i turističke organizacije moraju mnogo ozbiljnije da se pozabave. Mi smo u redovnom kontaktu sa njima i dajemo inpute sa naše strane, ali ipak je ovo pitanje koje se mora bolje odraditi na terenu ne samo od strane lokalnih već i od strane inspekcija na državnom nivou. C.M: Kakvu šansu imaju stanovnici sjevera, šta sve može podstaći ovakva investicija? - Skijališta kao investicija i propratni sadržaji otvaraju mjesta zanatlijama, instruktorima, konobarima, rukovodnim kadrovima, menadžerima, raznim drugim profesijama za koje sam siguran da sjever može „izroditi“. Ipak, želim da naglasim da je to prilika i za razvoj poljoprivrede, posebno danas kada se sve više polaže na organski kvalitet voća i povrća. Siguran sam da bi hoteli i restorani, seoska domaćinstva i privatan smještaj u svojoj ponudi trebalo da imaju hranu proizvedenu na domaćem terenu, što turistima daje posebnu čar i ukus, a stanovništvu siguran posao. Uvezivanjem poslova i drugih privrednih grana, brzo bi se stvorio nov zamah ekonomskog rasta na sjeveru, što bi imalo nemjerljiv značaj i za fiskalnu stabilizaciju tamošnjih opština i povećanje njihovih budžeta. C.M: Koliko ste uspjeli da se izborite sa sivom ekonomijom? Siva ekonomija nastavlja da bude ozbiljan izazov i zato se tom temom bavimo cijele godine a ne samo tokom ljetnje ili

• Šta su Vaše asocijacije na turizam osamdesetih godina kada ste bili dijete? Sjećam se da smo po načinu oblačenja stranaca koji su posjećivali našu zemlju pogađali ko je iz Istočne a ko iz Zapadne Evrope. Tako su se zabavljala djeca tog perioda. • Koji Vam je omiljeni kutak za odmor na našem primorju, a koji na sjeveru? Bokokotorski zaliv i Biogradska gora. • Da li ste nekada radili sezonski posao? Naravno, od 13 godine sam imao sezonski posao i prošao gotovo sve stepenice u ugostiteljstvu do kraja studija, od pomoćnog radnika do menadžera objekta. • Omiljeno jelo domaće kuhinje? Kuvana jela • Kakvi su najbolji gosti? Zahtjevni gosti sa razvijenih tržišta jer podstiču unapređenje i garanciju kvaliteta naše ponude. Pomažu privredi da vidi interes u stalnom unapređenju ponude i pomjeranju granica kvaliteta. • Šta je najbolji brend CG? Sama Crna Gora, ali vjerujem da taj brend još nismo u potpunosti iskoristili i to nam je zadatak u narednom periodu. Pozitivno je što pominjanje naše zemlje uvijek budi pozitivne emocije.

zimske sezone. Posmatrao sve aspekte - od privatnog smještaja, rada agencija, ugostiteljskih objekata pa do hotela. Postoji dosta nelogičnosti kada analiziramo finansijske podatke i broj zaposlenih u odnosu na smještajne kapacitete. Sa opštinama se ozbiljno radilo na unapređenju baza podataka privatnog smještaja i u nekima je napravljen solidan napredak prošle godine. Prevashodno mislim na opštine u Bokokotorskom zalivu, dok u drugima napredak nije značajan, ali vjerujem da poslije konstantne komunikacije možemo očekivati

rezultate u Ulcinju, Baru i Budvi, ali i drugim opštinama. Naplata boravišne takse je rasla 2018. godine duplo brže od rasta broja noćenja tako da možemo reči da je nekih 600.000 eura prihodovano od smješataja koji je ranijih godina bio u sivoj zoni. Uvjeren sam da ćemo ove godine pokazati da se mnogo više isplati registrovati smeštaj i prijaviti goste targetiranom i nepristrasnom kontrolom svih inspekcijskih organa, a kontrolisaće se privatni i kolektivni smeštaj, agencijsko poslovanje ali i svi drugi oblici turističke ponude. C.M: Bilježimo rekordnu posjećenost turista i prihod od preko milijardu eura. Uprkos odličnim rezultatima, očekuje se da prihod od turizma u BDP-u bude preko 30 odsto, umjesto trenutnih 24 odsto. Na koji način? - Prema preliminarnim podacima, u prošloj godini nas je posjetilo preko 2.204.000 miliona turista koji su ostvarili 12,930 miliona noćenja. To je rast od preko 204.000 turista u odnosu na prošlu godinu i više od milion noćenja nego ranije. Prihodi od turizma od 2000. godine do danas rastu po prosječnoj stopi od preko 13% i vjerujem da smo daleko od punog potencijala koji ima ova privredna grana. Moramo nastaviti sa podizanjem kvaliteta ponude, ulagati značajno više sredstava u promociju i kontinuirano raditi na obogaćivanju ponude. Turistička privreda uz pomoć državnih i lokalnih institucija mora biti posvećena ostvarivanju svog punog potencijala i zauzimanja značaja koji joj sa pravom pripada u crnogorskoj ekonomiji. Vjerujem da prihod od Porto Montenegro

24 CAFFE MONTENEGRO

Luštica Bay

preko milijarde eura od turizma predstavlja samo dio onoga što je naš pun potencijal. C.M: Crna Gora se godinama deklariše kao destinacija okrenuta visokokvalitetnom turizmu i zato podržava otvaranje hotela visoke kategorije. Do kada važe i kakve su rezultate dale Vladine podsticajne mjere za investitore koji grade ovu ekskluzivnu vrstu smještaja? - Naše zakonodavstvo nudi niz podsticajnih mjera kada su u pitanju izgradnja objekata visoke kategorije, 5 zvjezdica na jugu i Podgorici i 4 i 5 zvjezdica u centralnom i sjevernom dijelu. Jedina promjena do koje će doći je ukidanje oslobađanja plaćanja komunalnog opremanja donošenjem Plana generalne reguacije. Rezultati koje su te mjere dale možemo najbolje istaći činjenicom da smo prošle

godine otvorili 25 hotela, a godinu dana ranije 33. Ujedno moram podsjetiti da veliki hoteli visoke kategorije zapošljavaju značajno više radnika i u najvećem broju slučajeva plaćaju najznačajniji dio obaveza prema državi. C.M: Nedavno ste bili na Adria hotel forumu – šta su najnoviji trendovi u svijetu kada je hotelijerstvo u pitanju? - Jasno je da je novi trend na iskustvima i lifestyle hotelima. Prisutno je veliko interesovanje najvećih hotelskih grupa za naš region što pokazuje da veliki investitori smatraju da ovdje postoji značajan potencijal koji se može iskoristiti. C.M: Ministarstvo održivog razvoja i turizma je donilo Programe razvoja za ruralni i kulturni turizam. Osim normativnih preduslova, kako ubijediti čovjeka sa sela da je njegova kuća dovoljno atraktivna da od nje napravi seosko domaćinstvo za turiste? - Rekao bih da je na prvom mjestu potrebno podizanje svijesti u ruralnim područjima o potencijalu i razvojnim šansama koji taj vid turizma ima. Potrebna je standardizacija ove vrste usluga i smještajnih kapaciteta, njeno objedinjavanje i mnogo bolja promocija. Od prošle godine su uvedene određene podsticajne mjere za razvoj seoskih domaćinstava. Izmjenama i dopunama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu Ministarstvo je preuzelo nadležnosti u ovom segmentu od lokalnih samouprava čime, vjerujem, na najbolji način potvrđujemo našu posvećenost razvoju ruralnog turizma. Dakle, na administraciji je da

ponudu vjerujem da nam je potrebno nekoliko hiljada kreveta. Govorim o ozbiljnom nastupu i ponudi ovakvog proizvoda na najvećim turističkim berzama. Prirodu i ambijent imamo, tražnja visokoplatežnih i ujedno ekološki osviješćenih gostiju nam ide na ruku. Sada je red na svima nama da budemo vrijedni i kreativni i napravimo poseban brend od ruralnog turizma. C.M: U priči o ruralnom turizmu nezaobilazna je tema i oživljavanje starih zanata, kao i projekat „Domaći ukusi“, koje MORiT sa partnerima već par godina sprovodi? - Povezivanja proizvodnje hrane i turizma nastavlja da bude jedan od najvažnijih prioriteta čime namjeravamo da podignemo ekonomske efekte turizma i ukupnu ekonomiju u zemlji. Izazovi su i dalje nedovoljna količina ili nestandardizovana proizvodnja, ali ohrabruje sve veći broj poljoprivrednika koji zaista imaju kvalitetne proizvode što je u najvećoj mjeri rezultat politika i podrške Ministarstva poljoprivrede. Promocija crnogorske hrane postaje i sastavni dio ukupne promocije crnogorskog turizma. Uskoro očekujemo da dobijemo i logo koji bi koristili u međunarodnoj promociji, a koji je rezultat konkursa koji je raspisao NTO. Sprovodimo aktivnosti i na uspostavljanju saradnje sa Michelinom koji u ocjeni restorana upravo uzima u obzir da ponuđena hrana mora biti proizvedena od domaće proizvedenih sastojaka. Ovo je takođe jedan od najznačajnjih međunarodnih kanala za promociju hrane i restoraterstva jedne zemlje.

Dio Durmitorskog prstena

Detalji sa skijališta Ski centra Bjelasica

podstiče, finansijski i u vidu informisanja seoskog stanovništva, pokazivanjem primjera najbolje prakse koji će ih ohrabriti da uđu u tu vrstu „biznisa“. Očekujem da ćemo ove godine u ruralnom turizmu napraviti osjetan napredak.

C.M: Evropa ima oko dva miliona kreveta u ruralnom turizmu, koliko bi Crnoj Gori bilo potrebno da ima ovakvih smještajnih kapaciteta? - Trenutno imamo oko 50 registrovanih seoskih domaćinstava, za ozbijnu

Hoteli visoke kategorije dugoročno najisplativiji za državu – zapošljavaju najviše radnika i najviše pune budžet. Izazov u hotelijerstvu – radna snaga

C.M: Po Vašem mišljenju, šta nedostaje našoj turističkoj ponudi, a šta je najvrjednije što Crna Gora ima u tom smislu? - Vjerujem da nam nedostaje veći broj turističkih proizvoda i obogaćivanje ponude kako bi boravak turista učinili kvalitetnijim, a ujedno stvorili i nove mogućnosti ostvarivanja prihoda. Radna snaga ostaje naš najozbiljniji izazov kojim se moramo mnogo više baviti u narednom periodu. Naš najveći adut su svakako hotelski kapaciteti, prirodne ljepote i ukupan potencijal za produženje sezone i ostvarivanje većih prihoda. Ipak, često strani investitori imaju više vjere nego naša javnost, što potvrđuje nikad veće interesovanje velikih turoperatera za naše tržište.

Te daleke 1969. godine započeo je Praznik mimoze, isprva pomalo stidljivo kao domaća zimska turistička atrakcija, da bi potom postepeno prerastao u raskošnu festivalskokarnevalsku manifestaciju zahvaljujući kojoj je Herceg Novi ucrtan na mapi karnevalskih gradova čiji kulturni šarm, genius loci i glamur mimozinog cvijeta neodoljivo privlačе turiste sa svih strana svijeta. Ove 2019. godine je 50-i rođendan Praznika mimoze. Grad mu je podario 50 dana slavlja simbolišući godine koje su prošle i sažimajući presjek cjelokupnog rada tokom prethodnih pedeset godina

26 CAFFE MONTENEGRO

50. PRAZNIK MIMOZE U HERCEG NOVOM

50-i

ROĐENDAN SE SLAVI 50 DANA FOTOGRAFIJE: ZVEZDANA KUJOVIĆ

Svečano otvaranje 50. Praznika mimoze na hercegnovskoj rivijeri počelo je 2. februara tradicionalnom Feštom od mimoze, ribe i vina u Baošićima

Fešta od mimoze, ribe i vina

Fabulozni cvijet mimoze nikao je iz ljubavi kako bi postao mirišljavo jemstvo vjernosti, bokorio u slavu besmrtnosti, bio vjesnik proljeća, znamenovao sunce, more i izobilje, pokazivao moć obnavljanja, regeneracije, otpornosti, odolijevanja... Herceg Novi 50. jubilarni Praznik mimoze obilježava u duhu evropske festivalske prestonice na čijoj otvorenoj sceni će se predstaviti gradovi

PRAZNIK MIMOZE TRAJE DUŽE OD SEBE Gordana Porobić Krcunović, direktorica JUK Herceg festa nam je rekla: „Jubilarnih pola vijeka hercegnovskog Praznika mimoze nije kratko vrijeme za uzornu tradiciju. Jer, minuli period je zapravo sažeta vremenska slika prethodnih vjekova i svijetova kulturne tradicije na koju se on nadovezuje. Zahvaljujući tom nadovezivanju Praznik mimoze traje duže od sebe, a

regiona i gradovi stranih država sa svojim kulturno - umjetničkim programima i tradicionalnim kuhinjama. Koncept 50. Praznika mimoze sažima

samim sobom na nov način produžuje i obogaćuje starostavnu tradiciju, zbližavajući nas sa udaljenim vremenima i prostorima. To zbližavanje sa dalekim i stranim u cilju uzajamnog kulturnog obogaćivanja, ali i još čvršće zbližavanje sa bližnjim, bila je pokretačka misao kojom su se prije ravno pedeset godina rukovodili gradski oci, utemeljivači i pokrovitelji izgrađujući od Praznika mimoze brend koji već decenijama obogaćuje turističku ponudu Crne Gore.“

Dani Poljske kulture

presjek cjelokupnog rada tokom prethodnih 50 godina. Program u sadržajnom aspektu predstavlja estetičko bogatstvo, kreiran sa namjerom da zadovolji sve ukuse i sva čula. U program su uključeni: kulturno – umjetnički sadržaji, sportski sadržaji, programi za djecu i tradicionalne pučke svečanosti. Svečano otvaranje 50. Praznika mimoze na hercegnovskoj rivijeri počelo je 2. februara tradicionalnom Feštom od mimoze, ribe i vina u Baošićima, koju nije pokvarilo ni tmurno vrijeme. Procjenjuje se da je bilo blizu 15.000 posjetilaca. Pored domaćih došao je i veliki broj gostiju iz drugih gradova Crne Gore, regiona, ali i iz Srbije, BiH,

U bogatstvu mitske simbolike mimozinog zlatnožutog cvijeta grad Herceg Novi imao je izdašnog udjela posvetivši tom neobičnom cvijetu, koji se u njemu odomaćio, jedan od najdužih savremenih festivala i praznika

28 CAFFE MONTENEGRO

Poštanska marka u

čast praznika

Regata 45. Kup mimoze Maskenbal - gosti iz Kine

New Castles of the World Day

Makedonije, Slovenije, članovi diplomatskog kora iz Podgorice - u Baošićima su bili i predstavnici gradova u okviru projekta “New castel of the world”. Došli su predstavnici Velike Britanije, Slovačke, Njemačke, Australije, Japana i Kine. Praznik je počeo u Baošićima i nastavio se narednih 49 dana... Te daleke 1969. godine započeo je Praznik mimoze, isprva pomalo stidljivo kao domaća zimska turistička atrakcija, da bi potom postepeno prerastao u raskošnu festivalsko-karnevalsku manifestaciju zahvaljujući kojoj je Herceg Novi ucrtan na mapi karnevalskih gradova čiji kulturni šarm, genius loci i glamur mimozinog cvijeta neodoljivo privlačе turiste sa svih strana svijeta. Svojim cvjetnim Praznikom mimoze Herceg Novi je prije pola vijeka utemeljio jednu autentičnu tradiciju koja se nakalemljuje na davnašnju kulturnu tradiciju prožetu univerzalnom simbolikom mimoze. Fabulozni cvijet mimoze nikao je iz ljubavi kako bi postao mirišljavo jemstvo vjernosti, bokorio u slavu besmrtnosti, bio vjesnik proljeća, znamenovao sunce, more i izobilje, pokazivao moć obnavljanja, regeneracije, otpornosti, odolijevanja... Kako bi budio miomirisna sjećanja i na one moreplovce koji sa odisejevskih

Mala Skalinada

putovanja iz daleke Australije doniješe u Herceg Novi prve sadnice mimoze svojim Penelopama. Od tada do danas, grad Herceg Novi je prepoznatljiv po mimozama, kao grad povratka i vjernosti, kao ono semper idem, sed aliter, grad „uvijek isti, ali drugačiji“. U bogatstvu mitske simbolike mimozinog zlatnožutog cvijeta grad Herceg Novi imao je izdašnog udjela posvetivši tom neobičnom cvijetu, koji se u njemu odomaćio, jedan od najdužih savremenih festivala i praznika. Glavna svrha praznika je da ljudsko postojanje u svijetu prolaznosti ritmički ispunjava radošću, višim smislom, orijentacijom i trajanjem.

Povorka prije koncerta Zdravka Čolića

Maskenbal - Pobjednička maska Koncert Zdravka Čolića

30 CAFFE MONTENEGRO

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Veliki, šareni cvjetovi poznati su ukras i inspiracija za brojne dizajnere širom svijeta. Odavno, ovi lijepi cvjetovi suše se i melju u čaj no on je posljednjih godina potpuno ustuknuo pred najezdom “herbal infusions” i zelenih čajeva. Nova istraživanja pokazuju niz benefita po zdravlje, od borbe protiv holesterola, srčanih smetnji, problema sa jetrom, do topljenja masti i potencijala u liječenju raka. S druge strane, brojni kuvari kunu se u osvježavajući efekat koji rashlađeni čaj od hibiskusa sa dodatkom đumbira i limuna ima.

Brend Yönalé prvi je lansirao napitak, vodu od breze kao novo zdravo sredstvo za hidrataciju i urbani izraz. Voda od brezinog drveta je prirodan napitak za sportiste koji daje instant energiju i sve neophodne minerale, vitamine, prebiotike i elektrolite i idealna je za detoksifikaciju i održavanje vitalnosti. Breze koje se koriste za proizvodnju ovih napitaka dolaze iz održivog uzgoja iz Finske a pakovanja nose organski, GMO Free sertifikat.

Macaroni & Cheese, popularni Mac&Cheese nikad neće izaći iz mode, bilo da imate 7 ili 67 godina. Zdjela toplih makarona u kremastom sosu od sira, putera i krema utješiće vas i razgaliti u svako doba. Jednostavno, to je jedno od onih jela koje možete pojesti i kad ste siti, u svako doba dana ili godine. Ovaj vanvremenski recept jednostavan je za pripremu, brz i uvijek je hit a dovoljan je samo malo twist da ga pretvorite u zvijezdu menija.

Cvjetne arome i ukusi od davnina su neizostavan dio kuhinje i pripremanja hrane. Danas se one više vezuju za visoku gastronomiju no taj trend se polako širi sa sve većom dostupnošću aromatičnog cvijeća poput ruže, jasmina i lavande. Po brojnim predviđanjima, tokom 2019. cvijet hibiskusa, ruže i lavande, biće zvijezde brojnih jela, jednako slatkih i slanih.

TRADICIJA OD GODINA Nikolaihof je zvanično najstarija austrijska vinarija, i vjerovatno srednje Evrope. Nalazi se u gradiću Mautern u regiji Wachau. Tu se proizvode vina od vremena Kelta. Sama istorija ove vinarije seže unazad skoro 2000 godina. Od kada je porodica Saahs otkupila imanje 1894. godine, u svome vlasništvu posjeduje 22 hektara vinograda, kultivišući pretežno grožđe Riesling 50%, Gruner Veltliner 35% i Neuburger kao autohtone sorte, a i niz komplementarnih bijelih sorti, kao Chardonnay, Gewurztraminer i Muskateller.

Danas glavni vidljivi elementi o vinariji Nikolaihof vezani su za 15 vijek. To su svakako oblik zgrada i kompleksa okolo kapele. Iako gdje god se udari i zakopa nailazi se na istoriju, Rimljane i tvrđavu. Svako doba ostavlja tragove iza sebe. Danas Kristina i njen sin Nikolaus Saahs primaju svoje goste na prijemima i degustacijama vina pod obnovljenim gotskim svodom u kapelu drevne Rimske kripte ovog vinskog podruma.

U SIMBIOZI SA PRIODOM – BIODINAMIČKI PRINCIPI Pustiti da priroda ide svojim putem, ometajući je što je manje moguće i dajući vinima dovoljno vremena za sazrijevanje - to je filozofija Nikolausa Saahsa koja se razvija u vinogradu. Vinogradi se nalaze na 15 različitih parcela. Pojedini su na kamenom ozidanim terasama iznad Dunava. Berba se vrši uglavnom ručno. Godišnje se flašira oko 90 000 do 100.000 boca vina (u prosjeku 4 do 5 hiljada litara vina po hektaru se samo proizvede). Želi se zadržati i dobri najbolji kvalitet. Ukupno se flašira 25 različitih etiketa isključivo bijelih vina. Većina nosi ime posebnog vinograda iz kojih sorta grožđa dolazi. Klimatski i geološki uslovi su idealni za bijelo vino, a upravo tu se nalaze porodični vinogradi

DEMETER najveća drvena presa u Evropi Stara je više od 350 godina, a i danas je u funkciji.

Saahsa - sa melodičnim zvučnim imenima kao što su „Im Veingebirge“, „Vom Stein“, „Steiner Hund „i“ Klausberg „. Blagi povjetarci Dunavskog regiona su idealni za rast rizlinga i Veltlinera. Takođe, Gelber Muskatellera, Neuburgera i Gevurztraminera, da dostignu svoje optimalne kvalitete.

VIZIJA I KREATIVNOST VJERA U SEBE I KVALITET Vrijedi spomenuti i upornost Nikolausa Saaha starijeg, koji je 80-tih godina prošlog vijeka svojom inicijativom i kreativnošću, osmislio dizajn današnje svjetski poznate Rizling boce. Danas je ovaj oblik opšte prihvaćen za rizlinge Austrije i Njemačke, a i šire.

PRVO AUSTRIJSKO BIODINAMIČKO VINO I MEĐU PRVIM U SVIJETU NASTALIM Kristina Saahs je primijenila biodinamičke principe proizvodnje vina u svojim vinogradima i postavila kao kičmu proizvodnje i spravljanja vina, i danas se tako radi već od 1971. godine. Prije nego što je vinarija zvanično i dobila 1998. sertifikat Biodinamike, od kada se ovaj prestižni sertifikat počeo i dodjeljivati, ujedno čineći je i prvom takvom vinarijom u Austriji i među prvima u svijetu.

NAJBOLJE OCIJENJENA VINARIJA AUSTRIJE IKADA ROBERT PARKER – 100 BODOVA 2014. godine svjetski poznati vinski kritičar David Schildknecht „Vinous“ i član The Wine Advocate, zajedno sa Robertom Parkerom je vino Nikolaihof – Risling Vinotek, berba 1995 ocijenio sa cijelih 100 poena! Ujedno, to je i najveći rezultat na ocjenjivanjima za bilo koje austrijsko vino ikada.

MONTEFINO WINE: ZA LJUBITELJE VRHUNSKIH VINA BIRAMO NAJBOLJA! Mi smo se za sada opredijelili kao uvoznici ovih vina i isključivo za tržište Crne Gore donijeli nekolike etikete Rizlinga ove vinarije. To su Rizling Steinriesler, berba 2004 godine i svakako mladi Rizling Vom Stein Federspiel iz berbi 2017. i 2018. godine. Tu se uvrstio i Auslese Riesling sa 33g zaostalog šećera u sebi, što ga čini slađim i mineralnijim Rizlingom u paleti naše ponude.

NIKOLAUS SAAHS U SVOM VINOGRADU

Vinogradi Nikolaihofa nalaze se u izuzetno povlašćenom regionu: „Vahau“, to je jedan od najljepših rječnih pejzaža u Evropi, regija je svjetska baština UNESCO-a Ove godine proširili smo saradnju i uvezli smo još neke nove etikete sorte mladog i odležanog Grüner Veltlinera sa oznakom Smaragd ili Neoburgera kao autohtonih i specifičnih sorti Austrije i ove regije Wachau. Reference, slike i izvori informacija: vinarija Nikolaihof www.nikolaihof.at VINARIJA NIKOLAIHOF

Uvoznik za tržište Crne Gore: MONTEFINO WINE Mob: +38269236008 • e-mail: office@montefino.me • www.montefino.wine

TR A D I C I O N ALN A SEO SK A AR HITEKTURA S JEVERA CRNE GORE POTENCIJAL ZA RAZVOJ SEOSKOG TURIZMA

Kuće pričaju koje o nama

TRADICIONALNA SEOSKA ARHITEKTURA NA SJEVERU CRNE GORE MOŽE BITI POTENCIJAL ZA RAZVOJ SEOSKOG ETNO TURIZMA, KOJI BI KAO TAKAV BIO ATRAKCIJA ZA STRANE TURISTE - AVANTURISTE, KOJI ŽELE DA OSJETE ISKONSKU TRADICIJU I KULTURU ŽIVLJENJA NAŠEG NARODA. TADAŠNJI GRADITELJI NIJESU IMALI CILJ DA POKORE PRIRODU, VEĆ DA JOJ SE PRILAGODE - SLIJEDIMO IH...

34 CAFFE MONTENEGRO

Selo Kolijevka TEKST I FOTOGRAFIJE: VASO KNEŽEVIĆ

GRADNJA SPRAM POTREBA ŽIVOTA PRILAGOĐENA PRIRODI Tradicionalna seoska arhitektura sa specifičnim načinom gradnje zasniva se na velikom iskustvu naših seljaka, samoukih narodnih graditelja, koji su življeli u skladu sa prirodom i na osnovu toga birali najbolja rješenja i prilagođavali ih svom životu i radu. Tadašnji graditelji nijesu imali cilj da pokore prirodu, već da joj se prilagode. Gradili su od prirodnih materijala, iz svoje okoline, pa zato skoro nikada nijesu griješili, kao što se danas dešava u novijoj arhitekturi i urbanizmu. Kuća je uvijek bila na ocjeditom mjestu, u stranama, čuvala se livada i plodna zemlja, ali i vodilo se računa da dom bude na što bezbjednijem mjestu, na suvoti, u zavjetrini, sa dobrim pregledom. Poštovala se zemlja, koja je davala život, bez koje se nije moglo. Seljak je znao da organizuje svoje gazdinstvo, da isplanira pozicije ne samo kuće za stanovanje, već i ostalih objekata – zgrada na imanju kao što su ambar, štala, vajat, mljekar, zgrada, bunar, šupa, pekarska furuna, poljski klozet, svinjac, kokošinjac… Naravno da nam trebaju i hoteli sa što više zvjezdica, ali ove male domove, skladne sa prirodom iz kojih smo svi mi potekli, ne treba da zaboravimo i da ih se stidimo. To je naše, izvorno, i to će nam stranci više cijeniti, nego li kad vide da smo upravo kuće svojih predaka zapostavili, da zarastaju i pustoše. Nekada su te kuće bile pune života, ispunjene ljubavlju i toplinom, a sada su većinom beživotne, hladne i zaboravljene…

Seoske tradicionalne kuće mogu da se rekonstruišu, da se prenesu ili da se nanovo izgrade po uzoru na tradicionalnu gradnju, i kao takve da se stave u funkciju turističko-ugostiteljske ponude sjevera Crne Gore, jer za turiste one pričaju o nama mnogo više od bilo kojih vodiča…

KAMEN, DRVO… - ČATMA, ŠINDRA, BADŽE… Najčešći građevinski materijali za tradicionalne kuće sjevera Crne Gore su bili drvo i kamen, pa na osnovu toga se izdvajaju tipovi kuća: brvnara, kombinacija brvna i kamena, kombinacija kamena, brvna i čatme (kuće obložene prućem koje je popunjeno ilovačom ili blatom), kombinacija kamena, brvna i dizme. Čest tip kuća na sjeveru Crne Gore je “kuća na ćelici” odnosno “kuća na magazi”, gdje je magaza izidana najčešće kamenom, a gornji dio kuće je od brvana ili od dizme (čatme). Takve kuće su pravljene u stranama, gdje je donji dio – magaza podzidana, najčešće jednim dijelom potkopana a drugim dijelom na slobodnoj površini. Kuću su činile najčešće dvije prostorije - kuća sa ognjištem u kojoj su se spremala jela i obitavalo se danju i soba, u kojoj se konačilo (spavalo). Krov je najčešće bio pokriven drvenim lučevim daščicama – šindrom, sa velikim i strmim nagibom, radi što manjeg zadržavanja snijega i vlage. Na krovu su postojali otvori – badže, kroz koje je izlazio dim sa ognjišta kuće. Čest detalj na tim kućama su bili i drveni krstovi, za koje postoje različita tumačenja, ali najčešći su religijski razlozi. Mataruge

MNOGO VIŠE OD PRIČE O STAROJ ARHITEKTURI Kroz seosku arhitekturu, može da se vidi više stvari, kako je graditeljstvo odmicalo, kako su korišćeni sve bolji i trajniji materijali, i kako je kuća kao dom bivala sve veća i komfornija. Ali, ta evolucija objekata nije vremenom pratila i evoluciju porodice, što je zanimljiva pojava. Ovi vremešni domovi pripadali su našim djedovima, pradjedovima i svima onima, koji su gradili ove kuće, koji su u prošlosti na svojim težačkim leđima iznjedrili i sačuvali tradiciju, kulturu, običaje i vjeru svog naroda. Te kuće bile su prirodne, male ali tople. Čeljad

tada nijesu bila bijesna, pa im ni kuća nije bila tijesna. U tim malim kućama svi su bili jedna porodica, poštovali su starije, jedna ih vatra grijala, jedna soba bila konačište. Nova vremena, donijela su novu kulturu življenja. Čeljad postaju sve više “bijesna”, svako za sebe pravi svoju veliku kuću. One jesu komforne ali više ne odišu prirodnošću i toplinom. Te hladne kuće prenijele su hladnoću i na svoje domaćine i na njihove porodice, ljudi u tim kućama su postali samo svoji, otuđili su se od svojih predaka. Prolaznost seoskih kuća prate prolazni životi njihovih ukućana.

Ovi vremešni domovi pripadali su našim djedovima, pradjedovima i svima onima, koji su gradili ove kuće, koji su u prošlosti na svojim težačkim leđima iznjedrili i sačuvali tradiciju, kulturu, običaje…

36 CAFFE MONTENEGRO

U TAKVIM KUĆAMA TURISTI ŽELE DA SPAVAJU Priča se svodi da treba da se vraćamo korijenima, ne samo radi tradicije, kulture i običaja, već i radi razvoja ruralnog turizma. Taj potencijal je neiskorišćen, a osmislili su ga davnih dana naši djedovi. Seoske tradicionalne kuće mogu da se rekonstruišu, da se prenesu ili da se nanovo izgrade po uzoru na tradicionalnu gradnju, i kao takve da se stave u funkciju turističko-ugostiteljske ponude sjevera Crne Gore, jer to je naš brend, onaj prirodni i iskonski koji turisti traže, žele da vide i da u takvim objektima borave, kako bi osjetili nas kao iskonski

Tradicionalna seoska arhitektura sa specifičnim načinom gradnje zasniva se na velikom iskustvu naših seljaka, samoukih narodnih graditelja, koji su življeli u skladu sa prirodom i na osnovu toga birali najbolja rješenja i prilagođavali ih svom životu i radu, a danas savremeni čovjek opet stremi takvom jednostavnom životu – makar na par dana da ga osjeti

narod, a ne kao ovdašnje savremenike, čija je gradnja kuća manje više u svakoj zemlji slična, od betona, stakla, čelika, najčešće bezlična i beživotna.

Krov je najčešće bio pokriven drvenim lučevim daščicama – šindrom, sa velikim i strmim nagibom, radi što manjeg zadržavanja snijega i vlage. Na krovu su postojali otvori – badže, kroz koje je izlazio dim sa ognjišta kuće

Tara

Selo Gajine

Bobovo

Selo Rudnica

Ambar, selo Zekavica

Nekadašnji graditelji nijesu imali cilj da pokore prirodu, već da joj se prilagode RIJETKI PRIMJERCI ZA PRIMJER

Kuća sa krstovima, selo Ograđenica

Postoje još uvijek relativno očuvani seoski kompleksi, građeni u tradicionalnom duhu, koji bi kao takvi mogli, uz određene građevinske intervencije da se revitalizuju i stave u funkciju turizma. Primjeri za takve očuvane cjeline su pljevaljski zaseok Kalušići Selo Dabovina

U tim malim kućama svi su bili jedna porodica, poštovali su starije, jedna ih vatra grijala, jedna soba bila konačište

38 CAFFE MONTENEGRO

Čest detalj na kućama su bili i drveni krstovi, za koje postoje različita tumačenja, ali najčešći su religijski razlozi

Selo Zekavice

Čest tip kuća na sjeveru Crne Gore je “kuća na ćelici” odnosno “kuća na magazi”, gdje je magaza izidana najčešće kamenom, a gornji dio kuće je od brvana ili od dizme (čatme). Takve kuće su pravljene u stranama, gdje je donji dio – magaza podzidana, najčešće jednim dijelom potkopana a drugim dijelom na slobodnoj površini.

u selu Bobovo, uzvišen iznad kanjona rijeke Tare, gdje su sve kuće izgrađene od drveta, od temelja do krova, kao i pljevaljsko selo Gajine gdje su kuće drugog tipa gradnje, kombinacija kamena i dizme, sa drvenim lučanim krovovima i identičnom gradnjom, koje djeluju vrlo impresivno kao grupacija kuća. Ovakvih primjera na sjeveru Crne Gore može da se nađe još uvijek, ali zub vremena ih nemilosrdno nagriza, kao i zaborav od samih potomaka njihovih graditelja. Vratimo život kućama koje su odisale životom!

Mataruge

D RU G I I N T ER N AC IO N ALN I SAJAM V I S K I J A „W H ISK Y FAIR“

PREFINJEN, ELEGANTAN I ZABAVAN

kao viski Drugi Internacionalni sajam viskija „Whisky Fair“, jedinstven događaj te vrste kod nas, održan je u petak i subotu, 15. i 16. februara u hotelu „CentreVille“ u Podgorici. Na sajmu je predstavljeno više od 100 vrsta viskija iz Škotske, Irske, Sjedinjenih Država, Češke, Japana, Indije i Tajvana. Osim konzumacije popularnog pića, gosti su imali priliku da prisustvuju edukativnim radionicama, turnirima u black jack-u i pikadu, večernjim koncertima i žurkama. TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: NIKOLA PEJOVIĆ

VISKI ZA POČETNIKE I ISKUSNE I ove godine, kao i prošle, odlično smo se zabavili na Sajmu viskija i opet nešto naučili. Baš poput vina, viski ima cijelu priču iza sebe, postoji neka doza prestiža i prefinjenosti iza ispijanja ovog napitka. Tu je i istorija, svi se ponose svojim

42 CAFFE MONTENEGRO

viskijima Ameri, Škoti, Irci… I imaju svoju istoriju. Imaju kao i svi geografiju viskija. Ali imaju cijelu naučnu disertaciju o svakom viskiju ponaosob. Imaju i gramatiku: da li postoji razlika između whiskey-a i whisky-a u samom ukusu, mirisu, boji?

MILO RADONJIĆ, PR i marketing menadžer hotela CentreVille

“Sajam viskija je postao nešto što se iščekuje. Stvorili smo malu tradiciju na koju smo veoma ponosni. Kao inicijatori i lideri turističke ponude u Podgorici, imamo obavezu da gostima pružimo drugačija iskustva, a pritom imamo i zadovoljstvo u takvom načinu usluge uživati. Sajam viskija nije samo ponudio novi događaj u Glavnom gradu, već je među našim gostima Podgoricu pozicionirao kao urbano jezgro koje pruža ujedno zabavne, informativne i edukativne sadržaje kakav je Sajam viskija”, kazao je Milo Radonjić, PR i marketing menadžer hotela CentreVille.

Naravno da postoji. No, ta razlika nije definisana time da li sadrži slovo e ili ne. Naime, whiskey se koristi kod američkih i irskih brendova, dok se whisky koristi kod škotskih, kanadskih i japanskih brendova. Postoji neslužbena definicija koja kaže: zemlje porijekla koje imaju slovo e u nazivu (SAD,

Irska) koriste naziv whiskey, dok zemlje koje nemaju e u nazivu (Škotska, Kanada, Japan) koriste naziv whisky. Svaki burbon je viski, a da li je svaki viski burbon? E pa sad… ovi iz Kentakija to znaju, i oni koji vole burbon. A mogli ste i to saznati na Sajmu i između ostalog probati single malt viskije koji se

proizvode u 5 regija, i po čemu se regionalno razlikuju. Uostalom prvo morate naučiti šta znači oznaka “single malt”. No, mislim da to znate. Eto, da ponovimo gradivo: to su viskiji proizvedeni u jednoj određenoj destileriji, isključivo od sladovanog ječma. Još preciznije, single malt, mora biti proizveden tzv. pot still procesom i odležati u hrastovim bačvama najmanje tri godine. Prilikom flaširanja mogu se miješati maltovi različitih godišta iz iste destilerije, pri čemu će godište istaknuto na etiketi pripadati najmlađem među njima, makar se njegov doprinos svodio na jedan centilitar.

OVAKAV SAJAM NAM ZAISTA TREBA. A ORGANIZATORU SVE POHVALE: SAJAM JE NA NIVOU RIJEČI VISKI – PREFINJEN, TEMELJNO OSMIŠLJEN, ZABAVAN, ELEGANTAN, SA UKUSOM

VAŽNO JE DA VAM SE ODREĐENI VISKI SVIĐA ALI I DA NAUČITE ZAŠTO Bilo da ste viski početnik ili ozbiljan uživalac, ovog širom svijeta raširenog i poznatog alkoholnog pića, neka osnovna znanja trebate znati, a osnovni zakoni u svijetu viskija se moraju poštovati. A Sajam viskija u hotelu „CentreVille“ je bio odlična prilika za sve da nauče o viskiju na licu mjesta, od izlagača čije osoblje je bilo predusretljivo i na raspolaganju

44 CAFFE MONTENEGRO

posjetiocima za sva pitanja i savjete o tome koje još sajamske viskije i zašto treba isprobati… ali i na specijalizovanim radionicama u okviru sajma koje su bile fantastične. Na radionicama zainteresovani su imali priliku da se upoznaju sa svim regijama u Škotskoj gdje se proizvodi viski, da razumiju šta je to što svaku regiju čini posebnom

i da se upoznaju sa načinom proizvodnje single malt viskija. Polaznici radionica imali su prilike da degustiraju napoznatije single malt viski brendove kao što su Balvenie, Macallan, Glenmorangie, Lagavulin, Auchentoshan. Na radionici “Umijeće Master Blendinga” osvrnuli smo se na kategoriju blend viskija i kroz Johnnie Walker brend portfolio shvatili koliko znanja, pažnje i umijeća je potrebno da bi se održala konzistentnost blenda kroz decenije. Polaznici su imali priliku da degustiraju Johnnie Walker Red Label, Black Label, Gold Label, Blue Label i ekskluzivno Red Label izdanje iz 1979. godine. ONO ŠTO JE NOVINA U ODNOSU NA PROŠLU GODINU JE TO ŠTO SMO NA OVOM SAJMU U OKVIRU RADIONICE “MIXOLOGY MASTERCLASS” IZUČAVALI MIKSOLOGIJU - NAUKU KOJA PROUČAVA SVE VRSTE MIJEŠANIH PIĆA SA POSEBNIM AKCENTOM NA VISKIJE GDJE NAM JE FILIP PLETEŠ (HRVATSKA) OTKRIO ŠTA SU TO OSNOVE I ŠTA SU TRENDOVI U MIJEŠANJU VISKIJA SA DRUGIM PIĆIMA

BAŠ POPUT VINA, WHISKEY IMA CIJELU PRIČU IZA SEBE, POSTOJI NEKA DOZA PRESTIŽA I PREFINJENOSTI IZA ISPIJANJA OVOG NAPITKA Zaključujemo da blend kategorija nije za potcjenivanje i da sa razlogom nose epitet najprodavanijih viskija na tržištu. Na radionici “Tajna savršene završnice” pod direktivom Darija Grabarića (Hrvatska), jednog od najvećih viski autoriteta u regionu, polaznici su imali priliku da saznaju sve o sazrijevanju viskija u bourbon, sherry, port i sauternes bačvama. Ono što je novina u odnosu na prošlu godinu je to što smo na ovom sajmu u okviru radionice “Mixology Masterclass”

izučavali miksologiju - nauku koja proučava sve vrste miješanih pića sa posebnim akcentom na viskije gdje nam je Filip Pleteš (Hrvatska) otkrio šta su to osnove i šta su trendovi u miješanju viskija sa drugim pićima. Takođe, novina ove godine je bila i “gost Sajma viskija” a to je bio Gin, predstavljen u dijelu Gin Corner gdje

Novina ove godine je bila i “gost Sajma viskija” a to je bio Gin, predstavljen u dijelu Gin Corner gdje su gosti mogli da saznaju gdje je nastao, kako se proizvodi i koji su najpopularniji kokteli na bazi Gina.

su gosti mogli da saznaju gdje je nastao, kako se proizvodi i koji su najpopularniji kokteli na bazi Gina. Želimo Sajmu viskija da bude sve bolji, i sa što više izlagača i posjetilaca. Ovogodišnji je već premašio prošlogdišnji po svim parametrima, i nek’ se tradicija nastavi. Ovakav Sajam nam zaista treba. A organizatoru sve pohvale: Sajam je na nivou riječi viski – prefinjen, temeljno osmišljen, zabavan, elegantan, sa ukusom.

46 CAFFE MONTENEGRO

P O P -UP R ES T O R A N H O T EL A R EG EN T PO R T O M ONTENEGRO

o n v i t a m i t l U AUTOHTONO i AUTENTIÄ&#x152;NO

48 CAFFE MONTENEGRO

TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: ZORAN RADONJIĆ

Nakon Murana, koji je dobitnik najvećeg nacionalnog priznanja ”Wild Beauty Award 2018” za restoran godine, Hotel Regent Porto Montenegro je nastavio da nas iznenađuje sa inovativnim gastronomskim sadržajem otvorivši 19. januara na prvom spratu svoj pop - up restoran fokusiran na gastronomskom naslijeđu Boke Kotorske i zaleđa. Svi posjetioci će imati

mogućnost da isprobaju bokeške delicije autohtonih i autentičnih receptura, što je doista raritet u restoranskoj ponudi našeg primorja. A sve je počelo pozivom stanovnicima Boke da se prijave na Regentov konkurs sa originalnom recepturom tradicionalnog jela tog podneblja. Regentov kulinarski tim je dopunio svoje znanje nekim tajnama domaćih kuvara. Talentovani sugrađani - pobjednici konkursa su imali priliku da svoju kućnu kuhinju zamijene velelepnom hotelskom. Gastronomska tradicija Boke je itekako živa samo je treba servirati javnosti!

Boke. Svoje umijeće su podijelili sa Regent timom, a svoju kuhinju zamijenili velikom hotelskom na jedan dan… Kai Dieckmann, generalni menadžer hotela nam je na koncept Regentovog pop-up restorana dao svoj osvrt: “Inspirisan Bokom Kotorskom, Regent je harmonično satkan od elegantne arhitekture, nautičkog dizajna enterijera, izuzetne usluge koja se oslanja na

OČUVANJE I POPULARIZACIJA GASTRO IDENTITETA BOKE KOTORSKE

deja Regentovog pop-up restorana i ovog konkursa u harmoniji je sa uslužnom filozofijom Regenta koji glasi “global yet local” i znači poštovanje postulata globalno poznate usluge sa pet zvjezdica uz primjenu specifičnosti lokalne kulture i nasljeđa. Gosti će do 15. marta u Regentovom pop-up restoranu, fokusiranom na gastronomskom naslijeđu Boke Kotorske i zaleđa, imati mogućnost da isprobaju bokeške delicije autohtonih i autentičnih receptura. Ovaj raritet u restoranskoj ponudi našeg primorja je vrijedan svake pohvale. Autori najboljih recepata nagrađeni su 19. februara na druženju u Library Bar-u hotela Regent. Pobjednici su takođe 28. februara sa Regent timom pripremili posebnu večeru pod imenom Bokeška gastronomska trilogija u sklopu koje su prisutni imali priliku da degustiraju navedene kulinarske kreacije. Ovo je pečat restorana u kojem su njegovi kuvari spremali sa pobjednicima konkursa, ljudima koji nijesu po profesiji kuvari, ali koji su umješni znalci u svojim porodičnim kuhinjama ali i čuvari tradicije prenošene s generacije na generaciju čak i stotinama godina u domaćinstvima

KAI DIECKMANN generalni menadžer hotela

gostoprimstvo ovih prostora te krunisan izuzetnom gastronomijom. Ovaj konkurs i ideja nas je bolje povezala sa lokalnom zajednicom te smo ponosni na dati doprinos koji ima za cilj kreiranje

“Inspirisan Bokom Kotorskom, Regent je harmonično satkan od elegantne arhitekture, nautičkog dizajna enterijera, izuzetne usluge koja se oslanja na gostoprimstvo ovih prostora te krunisan izuzetnom gastronomijom - Kai Dieckmann, generalni menadžer hotela Regent. gastronomske razglednice u čijem središtu je autohtona kulinarska priča Boke.” - izjavio je za Caffe Montenegro Kai Dieckmann, generalni menadžer hotela Regent. Kako su u Regentu došli na ideju da gastronomsko nasljeđe Boke bude odrednica njihovog popup restorana pitali smo menadžera za hranu i piće Hotela Regent Željka Knezovića. “Na ideju da istražimo gastronomsko naslijeđe regije u kojoj živimo i radimo podstaklo nas je to što smo tokom nekih internih razgovora i sastanaka shvatili da prvo mi – profesionalci u kuhinji, nedovoljno znamo o gastronomskom nasljeđu Boke. Svjesni smo da je taj važan dio identiteta ovog, po svemu posebnog kutka svijeta, donekle ostao sakriven kako od nas - ljudi koji smo sa radošću izabrali da živimo upravo ovdje tako i od brojnih turista, iskusnih putnika

“Svjesni smo da je taj važan dio identiteta ovog, po svemu posebnog kutka svijeta, donekle ostao sakriven kako od nas - ljudi koji smo sa radošću izabrali da živimo upravo ovdje tako i od brojnih turista, iskusnih putnika ali i pravih znalaca - zahtjevnih gastro nomada koji su upravo naši gosti.” - Željko Knezović menadžer za hranu i piće Hotela Regent ŽELJKO KNEZOVIĆ menadžer za hranu i piće Hotela Regent

ali i pravih znalaca - zahtjevnih gastro nomada koji su upravo naši gosti. Postajući dio ove zajednice shvatili smo važnost javnog dijaloga koju njeguje Boka. Ovaj način i ljepotu razmjene misli i energije koja je inače specifičnost Tivta i Boke smo htjeli uvažiti kroz konkurs za najbolje predjelo, jelo i desert te je ovo bio naš svojevrstan doprinos javnom dijalogu te izgradnji i popularizaciji domaćeg gastro identiteta. Konkurs je takođe naša potreba da se stavimo

na raspolaganje lokalnoj zajednici te u zajedničkom projektu otrgnemo neke recepture od zaborava. Međutim, važnije od receptura je želja cijelog Regent tima da upozna ljude sa kojima se možda susrećemo na ulici, u prodavnici i saznamo više o njihovim životnim navikama, značaju trpeze i simboliku koju ona ima u njihovoj porodici. Upoznajući tu nit lako shvatamo primjenu i značaj datog recepta “- objasnio nam je Željko Knezović.

POBJEDNICI REGENTOVOG KONKURSA Na Regentovom konkursu bilo je 30 prijavljenih recepata, no jednoglasno su izabrana 3 koji su sad na meniju pop- up restorana. Pobjednici Regentovog konkursa su:

1. Julija Deković

receptura: crni rižot

2. Damir Moškov

3. Janja Matijević – receptura: riba u škartoc receptura : kotorska pašta (u papiru) (krempita) i Lidija Latković – receptura: Biskupski kruh.

Bokeške specijalitete za Caffe Montenegro je spremao Regentov kulinarski tim, Damir Moškov i Lidija Latković

NIČKI POBJED o.3 N T P E C RE

Kotorska pašta (krempita) AUTOR RECEPTA Janja Matijević SASTOJCI I PRIPREMA:

Regentovom timu je važnija od receptura bila želja da upoznaju ljude sa kojima se možda susreću na ulici, u prodavnici i saznaju više o njihovim životnim navikama, značaju trpeze i simboliku koju ona ima u njihovoj porodici.

50 CAFFE MONTENEGRO

Potrebno je da u jednom litru mlijeka proključa 1/2 maslaca. U poseban sud izmiješati 30 dekagrama cukra, 15 dekagrama brašna, 1 kesica pudinga od vanilije. U jedan sud izmiješati 4 cijela jaja (od proključalog mlijeka uzeti malo i izmiješati sa jajima), zatim polako sipati u drugu zdjelu sa šećerom, brašnom i pudingom - dobro izmiješati i sipati u proključalo mlijeko i to kuvati na laganoj vatri dok se ne zgusne. Lisnato tijesto peći u 4 kore: posložiti prvu koru u pleh i staviti fil, i tako redom filovati dok se ne potroši materijal. Na kraju odozgo posuti sa cukrom u prahu.

NIČKI POBJED o.1 N T P RECE

crni rižot

AUTOR RECEPTA Julija Deković

SASTOJCI:

½ kg sipe (ili liganja) crnilo od sipe (2 kesice – nije potrebno ako se koristi sipa) 1 glavica crnog luka 2-3 čena bijelog luka ½ konzerve paradajz pelata (ili kašika paradajz koncentrata) 250gr riže (napola kuvane) 500 ml ribljeg temeljca/supe (može i samo voda) peršun 1 list lovora 1 grančica ruzmarina 1 kašika maslaca

priprema recepture na sledećoj strani 51

Pobjednici su 28. februara sa Regent timom pripremili posebnu večeru pod imenom BOKEŠKA GASTRONOMSKA TRILOGIJA u sklopu koje su prisutni imali priliku da degustiraju navedene kulinarske kreacije.

temeljac potrebno je dodati riblji ac od elj tem je da ek šm (poseban gambora!) PRIPREMA:

Na maslinovom ulju propržiti sitno sjeckani luk, da odstoji par minuta pa onda dodati i bijeli luk. Potom dodajte sipu izrezanu na manje komade jednake veličine, te lovor i ruzmarin. Sve zalijte bijelim vinom i pustite da vino ispari. Nakon toga dodajte paradajz, pa riblji temeljac (poseban šmek daje temeljac od gambora!) i pustite da se krčka oko sat vremena, po želji može i duže. Za kraj dodajte crnilo, pa sjedinite sa rižom koja je skuvana odvojeno. Nakon par minuta pošto je skinuto, tik pred serviranje promiješajte, dodajte sjeckani peršun, soli i bibera po ukusu, kašiku maslaca i poklopite.

52 CAFFE MONTENEGRO

Autori epata najbogljrihađerenci su na ra 19. febžreunaju na dru Bar-u y nt u LibrarR e hotela eg

Riba u škartoc (u papiru)

NIČKI POBJED o. 2 N T P RECE

AUTOR RECEPTA Damir Moškov

priprema recepture na sledećoj strani 53

SASTOJCI:

PRIPREMA:

1 file brancina 2-3 mlada krompira, na kolutove 2-3 čena bijelog luka 1 šaka maslina 1 šaka čeri paradajza peršun 1dl bijelog vina Narendana kora limuna ½ dl maslinovog ulja so, biber

Zagrijte rernu na 200 stepeni. Počnete sa pripremom papira, duplo većeg od ribe, kako biste mogli da pripremite sve na jednoj polovini i zatvorite papir kasnije. Na papiru prvo posložite krompir na kolutove i posuti sa malo soli i bibera, zatim položiti ribu preko. Preliti sa maslinovim uljem, pa ostalim sastojcima: sjeckani bijeli luk, čeri paradajz i masline, peršun, malo kore limuna te na kraju so i biber i bijelo vino. Preklopite papir i zatvorite i pecite na oko 10-15 minuta. Kada izvadimo ribu, na tanjir serviramo krompir i ribu preko, dok ostale sastojke iz papira ubacimo u blender i napravimo sos za posluživanje uz ribu. Na kraju oko ribe i krompira poslužimo i malo sosa.

54 CAFFE MONTENEGRO

NIČKI POBJED o. 3 N T P E REC

Biskupski kruh AUTOR RECEPTA Lidija Latković

priprema recepture na sledećoj strani 55

SASTOJCI:

280 grama cukra 280 grama oraha ( pola samljevenih, pola sjeckanih) 280 grama suvih šljiva 280 grama drugog suvog voća (smokve, kajsije, suvo grožđe, urme... što se ima ) 140 grama brašna 2 cijela jaja kesica cimeta muškatov orašak (malo po ukusu ) klinčića (malo po ukusu ) ruma po ukusu kora i sok neprskanog limuna

Obično za se spržeimć aili Bo Uskrs

PRIPREMA:

Umutiti jaja i cukar, dodavati lagano sastojke, da sve bude sve sitno nasjeckano, 2-3 kašike ruma, koricu i sok limuna. Peći na laganoj vatri oko 40 minuta na 170 stepeni, paziti da ne pregori. Pečeni kruh kad se ohladi umotati u aluminijsku foliju. Biskupski kolač je divan, aromatičan, mirisan, može da stoji danima. Obično se sprema za Božić ili Uskrs.

Biskupski kolač je divan, aromatičan, mirisan, može da stoji danima 56 CAFFE MONTENEGRO

Clean Eating

zeleni smuti Vrijeme pripreme: 10 minuta Težina pripreme: za početnike Sastojci (za 4 osobe) 50 g mladog spanaća 2 jabuke 1 banana 1 kivi 1 avokado 20 g indijskih oraščića 100 ml bademovog ili kokosovog mlijeka 1 kašičica meda (po želji) Malo limunovog soka 300 ml vode Prstohvat KOTANYI kurkume Prstohvat KOTANYI đumbira Prstohvat KOTANYI svježe mljevenog crnog bibera 1. Temeljito isperite mladi spanać. Uklonite jezgra sa sjemenkama iz jabuka i narežite ih na veće komade. Ogulite bananu i kivi i takođe narežite na komade. Prepolovite avokado, uklonite jezgro i kašikom izvadite pulpu iz polovina. 2. Stavite sve sastojke u blender i miješajte nekoliko minuta da postane glatko. 3. Ulijte u čaše i poslužite.

KURKUMA je biljka iz porodice đumbira, Zingiberaceae, koja raste uglavnom u južnoj Aziji. Od njenog korijena pravi se začin upečatljive žute boje, koju duguje sastojku kurkuminu. Taj začin je poznat širom svijeta zahvaljujući svojim mnogostrukim ljekovitim svojstvima. Ona je jedan od glavnih sastojaka začina curry. Upravo zbog kurkume curry ima tako lijepu žutu boju. Ovaj čarobni začin je jedna od najboljih namirnica (ili dopuna) koje možete konzumirati za vaše zdravlje.

ĐUMBIR predstavlja višegodišnju zeljastu biljku porijeklom iz Kine, odakle se proširila u Indiju, jugoistočnu Aziju, zapadnu Afriku i Karibe. Njegov korijen, ili rizom, se najviše upotrebljava kao začin. Đumbir ima višenamjensku upotrebu, što se prije svega odnosi na mogućnost da se koristi i kao začin i kao lijek. U jelima se najviše koristi njegov korijen koji sadrži skrob i smolu.. Đumbir sadrži veliki broj važnih vitamina i minerala, što i objašnjava njegovu ljekovitu primjenu.

KARI se u Indiji koristi milenijumima ne samo zbog arome koju daje jelima, već i zato što je jedan od najmoćnijih prirodnih ljekova. U pitanju je mješavina, karakterističnog mirisa i pikantnog ukusa, koja se sastoji od pet do 30 različitih vrsta začina. Glavni sastojak je kurkuma, tamno žuti prah, od korijena kurkume, koji se kuva, suši, ljušti i melje. Pored kurkume, tu su i kardamon, kumin, korijander, paprika ili čili paprika, kim, muskatni oraščić, karanfilić, cimet, đumbir, biber, bijeli luk, anis…

60 CAFFE MONTENEGRO

62 CAFFE MONTENEGRO

TREND HUNTER

AROMATIČNI SIREVI

AROMATIČNI ARTISAN SIREVI DANAS SU ZALOGAJI PUNI ESENCIJALNIH UKUSA KRAJA I KULTURE U KOJIMA SU NASTALI A PAMETNO KORIŠTENI MOGU BITI UKUSNI AMBASADORI SVOJIH MATIČNIH ZEMALJA TEKST: ANA ĐURKOVIĆ

Prefinjena vještina Pravljenje sira, putera i ostalih mliječnih proizvoda usavršavalo se jednako koliko i ljudska civilizacija, prateći velika otkrića i napretke a danas i savremene trendove življenja. Od perioda kada su nomadi noseći mlijeko u mješini na dugim putovanjima na kojima su jahali po pustinjama i strmoglavim terenima, sasvim slučajno silnim tumbanjem i kombinacijom enzima i dnevne toplote, dobili prvi sir, mnogo se toga promijenilo. No, osnova je ostala ista - kvalitetno mlijeko, Danas je proces pravljenja i umijeće odabira različitih dodataka ono što prerađevinama od mlijeka daje posebnost.

Danas, ne postoji gotovo nijedan mliječni raf marketa, ma koliko bio veliki i mali, a da ne nudi pregršt različitih vrsta sireva, od mladih i prefinjenih kozijih i kravljih, do starih ovčijih sa dodatkom različitih ukusa i aroma. Aromatično bilje, povrće i drugi dodaci ono su što upotpunjuje kvalitetnu bazu i do tančina usavršenu tehnologiju pravljenja a mnogim sirevima daje boju i čini njihov izgled atraktivnim. Sada kada je gastronomija postala neizostavni i najatraktivniji dio kulture neke zajednice, lokalnih običaja i načina življenja, pravljenje sira doseglo je status prefinjene vještine a mnogi sirevi skupocjeni delikatesi koje ne može baš svako sebi

Aromatično bilje, povrće i drugi dodaci ono su što upotpunjuje kvalitetnu bazu i do tančina usavršenu tehnologiju pravljenja sireva

priuštiti. Među njima, naročito su popularni aromatični sirevi, kombinacije najmirisnijih trava i bilja, najukusnijeg povrća i drugih sastojaka koji već prefinjen ukus sira uzdižu na poseban nivo. Pravljenje aromatičnih sireva posljednjih godina postalo je nevjerovatno popularno pa se danas ta vještina smatra prefinjenim artisan zanatom a ovakvi sirevi stiču sve veću popularnost u redovima ljubitelja gastro noviteta. Začini i bilje koje se dodaje u sireve zapravo su najkvalitetniji i najaromatičniji djelovi biljaka koji mogu unaprijediti izgled, ukus i boju sira. Uz to, sirevima se često dodaje povrće, kandirano voće ali i kore različitih vrsta drveta. No, aromatični sirevi otišli su korak dalje, pa su danas metode doziranja i kombinovanja dodataka veoma komplikovane i sofisticirane. Istovremeno, ovaj zanat nosi i dozu rizika jer dodaci moraju biti prvoklasnog kvaliteta jer se sirevi konzumiraju bez dalje obrade koja bi omogućila bilo kakvu eliminaciju štetnih mikroorganizama.

Arome Crne Gore

Od skoro i Crna Gora ima svoje okrugle ambasadore dobrog ukusa. Brojni proizvođači, jednako mali koji tek počinju aromatičnu avanturu ili veliki koji već poznaju tehnologiju proizvodnje, imaju sve više sireva sa raznim dodacima, karakterističnim za pojedine djelove naše zemlje. Tvrdi kravlji sir sa bijelim lukom i bosiljkom ili bijelim lukom i koprivom samo su neki od ukusa koji su se pojavili na rafovima u našim prodavnicama.

64 CAFFE MONTENEGRO

Selekcija finih aroma Najčešći dodaci koji se koriste za dobijanje aromatičnih sireva su zelene i crvene paprike (kajen, paprika, habanero, halapenjo), crni biber, žalfija, bosiljak, ruzmarin, lavanda, majčina dušica, kim, korijander, peršun, oraščić, bijeli luk, vlašac, sušeni paradajz, potom suvo i kandirano voće. Drugi popularni dodaci uključuju tečni dim ili prirodni dim koji daju aromu sirevima, razne vrste pepela, pivo, vino i koštunjave plodove poput badema i oraha. U zavisnosti od regiona i kulture, svaki sir sam po sebi ima specifičan ukus no fina i pametna selekcija dodataka ono je što se taj ukus dodatno produbiti i naglasiti. Uz savršeno doziranje aromatičnih dodataka, oni koji prave ili poslužuju sireve naročito vode računa da se uklapaju u ambijent i duh mjesta i trenutka, uz obavezno uparivanje sa ostatkom hrane i pićem uz koje se služi. Iako za to postoje jasna pravila, trenutan trend u pravljenju artisan aromatičnih sireva otišao je korak dalje. Ova nova generacija starih sireva sada se balansira tako da, zaokružena sa osnovnom temom jela ili pjata kojeg je dio, dodatno naglašava određeno vino ili aromom evocira na svoje rodno mjesto. Tako sir u Toskani ima prefinjene ukuse lavande, mlada mocarela sa juga Italije svježinu bosiljka, a opet sirevi iz sjevernih šuma nešto teži ukus orahove kore. Mogućnosti su nebrojene a sa malo mašte i poznavanja pripreme aromatični sirevi mogu biti pravi mali ambasadori svega najljepšeg što neki kraj i njegovi ljudi mogu da ponude.

吀䔀䠀一䤀䬀伀匀夀匀吀䔀䴀倀爀漀搀愀樀愀Ⰰ 洀漀渀琀愀縁愀Ⰰ 猀攀爀瘀椀猀椀漀搀爀縁愀瘀愀渀樀攀瀀爀漀昀攀猀椀漀渀愀氀渀攀甀最漀猀琀椀琀攀氀樀猀欀攀漀瀀爀攀洀攀椀欀氀椀洀愀甀爀攀ᄁ愀樀愀一伀嘀伀倀爀漀最爀愀洀瀀爀攀瘀攀渀琀椀瘀渀漀最漀搀爀ᄁ愀瘀愀渀樀愀甀最漀猀琀椀琀攀氀樀猀欀攀漀瀀爀攀洀攀

一愀愁愀漀瀀爀攀洀愀椀爀攀稀攀爀瘀渀椀搀樀攀氀漀瘀椀刀䄀匀䠀䰀䄀䐀一䄀吀䔀刀䴀䤀ఁ䬀䄀倀䰀䤀一匀䬀䄀一䔀唀吀刀䄀䰀䄀

䴀䄀态䤀一䔀娀䄀倀刀䄀一䨀䔀匀唀ခ䄀䤀 ఁ䄀态䄀䬀䄀䘀䔀䄀倀䄀刀䄀吀䤀䴀䔀匀伀刀䔀娀一䤀䌀䔀䤀䴀䰀䤀一伀嘀䤀娀䄀䴀䔀匀伀嘀䔀态䔀刀䄀䨀䤀

⬀㌀㠀㈀ ⠀ ⤀ 㘀㜀㐀㔀㈀㄀⼀琀攀栀渀椀欀漀䀀琀ⴀ挀漀洀⸀洀攀⼀眀眀眀⸀琀攀栀渀椀欀漀猀礀猀琀攀洀⸀挀漀洀 65

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Slamke kakvim smo ih do skoro znali sada su apsolutno prevaziđene i tretirane kao crna tačka ugostiteljstva. Od septembra 2018. godine okrenut je novi list kada su u pitanju eco-friendly svakodnevni upotrebni proizvodi a na zabranu plastičnih slamčica među prvima odgovorio je brend Diageo nudeći jestive slamčice. Ukusi jagode, čokolade, limuna i limete idealno se uklapaju i miješaju u brojnim koktelima a ova kompanija nudi brojne kombinacije.

Dugi niz godina nauka vodi bitku za redefinisanje načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu. Posljednje godine donijele su niz startapova na ovu temu i priliku za započinjanje biznisa baziranom na tom konceptu. Jedan od pravaca kojim se trenutno ide oslanja se na pravljenje proizvoda od nus produkata neke druge proizvodnje. Primjer za to je napitak kompanije Render “Weyla” koji se dobija kombinovanjem surutke kao nus proizvoda proizvodnje mliječnih prerađevina, sa različitim voćnim i biljnim kombinacijama. Voćni napici, od kombinacija borovnica-pomorandža-kleka do brusnica-đumbir-hibiskus, mogu se konzumirati nezavisno ili miješati sa drugim pićima.

Era autonomnih, robotičkih barova možda nije toliko daleko koliko mislite. Brojni futuristički nastrojeni arhitekti i dizajneri uveliko razvijaju koncept samostalnih, pokretnih jedinica, barova koje vodi i kojima upravlja robot a koji su namjenjeni ljudima u biznis zonama i individuama u urbanim sredinama u kojima dominira brz način života. Dizajner Karlo Ratti razvio je koncept sa čak dvije mehaničke ruke koje mogu pripemiti i poslužiti bilo koje piće za svega nekoliko sekundi.

Suntory, japanski viski brend, se odlučio na neobičan i riskantan potez, ponukan generalnom nestašicom japanskog viskija čija je pojava u svijetu dočekana sa nevjerovatnim oduševljenjem. Nazvan “Ao”, ovaj viski pojaviće se na proljeće u prodaji a kroz njega, ljubitelji viskija moći će da osjete kako specifičan japanski ukus parira najboljim ukusima koje nude irski, američki i kanadski viskiji.

66 CAFFE MONTENEGRO

Za jedinstvenu zabavu i UÅ½ITAK U DOBROJ HRANI

68 CAFFE MONTENEGRO

rije nego se pojavio OFYR, praktično nije postojao uređaj za kuvanje na otvorenom koji se svojim dizajnom i funkcionalnošću uklapa u svaki ambijent, od dvorišta porodične kuće do terase hotela, restorana i luksuzne vile. Savršenom kombinacijom oblika, funkcije i inovativnog bezvremenskog dizajna, OFYR nudi alternativu bezgraničnom rasponu klasičnih roštilja i ploča za kuvanje koje se nude na tržištu. OFYR je jedinstven uređaj za kuvanje i pripremu roštilja na otvorenom prostoru. Stvoren je da objedini druženje uz izvrsnu hranu i ugodnu toplinu u jedinstven užitak. OFYR će baš kao i lijepa moderna skulptura, nadopuniti svaki vanjski prostor čak i kada ga ne koristite. Kad je

vatra potpaljena ova skulptura se pretvara u zapanjujuću vatrenu zdjelu, zrači ugodnu toplinu i stvara centralno mjesto okupljanja i druženja vaših gostiju, prijatelja i porodice. OFYR otvara svijet novih mogućnosti za zdravo kuvanje na otvorenom. Sve vrste jela: od jaja, mesa i ribe, rakova i školjki do povrća i gljiva pripremaju se direktno na okrugloj ploči na kojoj možete i flambirati namirnice. Samo mašta je granica pripreme hrane na OFYR-u. Dizajniran za privatnu i profesionalnu upotrebu, OFYR je dokazano odlično rješenje za cateringe, hotele i restorane, nudeći potpuno novi način zabave i donoseći dobru atmosferu na terase. Velika okrugla ploča omogućava pripremu hrane za do 50 osoba na jednom

OFYR-u promjera ploče 100cm. Dodajte tome činjenicu da je OFYR idealan uređaj i za show-cooking koji vole, koriste i preporučaju i vrhunski svjetski profesionalni kuvari i dobili ste element koji izvrsno predstavlja i stil života. OFYR se sastoji od tri osnovna dijela: postolja, ložišta konusnog oblika i ploče za kuvanje. Postolje i ložište izrađeni su od najkvalitetnijeg corten čelika izuzetno otpornog na sve vremenske uslove, a ploča za kuvanje izrađuje se od posebne legure čelika. Zahvaljujući posebnom materijalu od koje je izrađena, okrugla ploča za kuvanje zagrijava se ravnomjerno i to ne preko 300°C što je optimalna temperatura za pripremu svih vrsta hrane. Zato hrana pripremljena na OFYR-u zadržava izvorni ukus, sočna je,

ne lijepi se i ne zagori na ploči. Kad se ploča zagrije stvara se vrlo blagi nagib ploče prema sredini zbog čega nema kapanja i curenja na spoljnu stranu, nego sav višak masnoća i sokova od hrane odlazi direktno u vatru gdje odmah izgori. Ložište vatre konusnog oblika zrači ugodnom toplinom u širokom području, tako da se možete zabaviti na svježem vazduhu tokom cijele godine. Ložište ima široku, ravnu ivicu koja udvostručuje visoku djelotvornost ploče za kuvanje s gradacijom temperature za

otpornih na sve vremenske uslove i može stajati nezaštićen na otvorenom prostoru tokom cijele godine. Uz OFYR uređaje za kuvanje, u ponudi je i modularni sistem OFYR elemenata s kojim možete kreirati prostor na otvorenom koja odgovara vašem životnom stilu, zajedno s garniturom za sjedjenje, ormarom za skladištenje drva i nizom praktičnih dodataka. OFYR Butcher Blockovi su radne površine za pripremu i posluživanje hrane, a niz specijalno dizajniranih klupa, ormara za skladištenje drva, posuđa i pribor za

nevjerovatno precizno kuvanje. I jednostavnost korištenja i održavanja čine OFYR uistinu jedinstvenim. Još dok je ploča topla, samo špahtlom postružete ostatke hrane i premažete ploču jestivim uljem i to je sve. OFYR se izrađuje od vanredno kvalitetnih materijala

kuvanje omogućavaju vam da konfigurišete modularnu otvorenu kuhinju koja najbolje odgovara vašim potrebama. Sva oprema i dodaci besprijekorno se nadopunjuju kako bi stvorili topli, udobni i elegantni prostor idealan za užitak i zabavljanje gostiju, prijatelja i porodici.

EKSKLUZIVNI OFYR DISTRIBUTER U CRNOJ GORI: RUSTORG MONTENEGRO d.o.o. E-MAIL: info@rustorg.me • tel: +382 69 715 714 WEB: www.rustorg.me

Samo zapalite vatru i pretvorite svaki događaj na otvorenom prostoru u posebnu priliku!

S TA RA - NOVA PIN TA U PO DGORICI - P I N TA - FOOD, D R INKS ’N’ GIGS -

DAJ ŽIVOTU

MALO BOJE

Pinta nam je već poznat lokal koji se nalazi u Podgorici (Cetinjski put 1-3 u City kvartu) preko puta tržnog centra Delta. Prije par godina kao novootvoreni lokal istakao se u jakoj i brojnoj konkurenciji ugostiteljskih objekata tog tipa u City kvartu. Nakon nekoliko godina, krajem 2018-e Pinta je promijenivši vlasničku strukturu i unoseći novi koncept koji oslikava odrednica - slogan uz ime Pinta Food, drinks ’n’ gigs oživjela već po malo dosadnjikavu ustaljenu atmosferu lokala sa nizom promjena koje su ovo mjesto učinile razigranijim, primamljivijim i još autentičnijim, i nadasve zabavnijim...

TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: JOVANA & ĐORĐE

PRVO PRAVILO SVIH PRAVILA UGOSTITELJSTVA: ISPOŠTUJ GOSTE Nakon izvjesnog broja godina i onim među najboljim ugostiteljskim objektima, potrebna je promjena, uprkos tome što i dalje imaju gostiju, lijepo rade, ali se objekti nikad ne trebaju ”uspavati” i naslanjati na navike stalnih gostiju, jer istovjetna atmosfera i ponuda, iako korektna, bez promjena dosadi...

U inostranstvu naročito, ozbiljni lokali vode o tome računa pa osim promjena na meniju i slično čak i enterijer mijenjaju u sezonski, uz konstantno unošenje noviteta i prijatnih iznenađenja... Pažnja gosta i njegovo vrijeme i izbor se moraju ispoštovati. Nova Pinta je upravo pokazatelj kako neko mjesto može da se regeneriše.

U Pinti se vode time da je nedjelja zaista onaj 7-i dan – dan za odmor duše i tijela pa praktikuju nedjeljna popodneva uz starogradsku muzikicu koju možete ispratiti uz, na primjer, šljivovicu prepečenicu iz hrastovog bureta starog 12 godina – kao što je ona brenda Jelički Dukat

72 CAFFE MONTENEGRO

KAFA NA SUNCU – AUTENTIČAN LIFESTYLE GRAĐANA PODGORICE Pintina bašta je uvijek puna gostiju, tipični je odraz života građana Podgorice koji vole svoj grad sa puno sunca i svaki sunčan dan u bilo koje doba godine, a Bogu hvala imamo ih dosta, koriste da borave na terasama lokala, upijaju sunce, posmatraju život ulice, i ćaskaju uz omiljeno piće... ili objeduju vani. To jeste jedna lijepa navika građana Glavnog grada uslovljena lijepom klimom ali i privilegija. Pinta je poznata kao lokal čiji je stalni gost upravo Sunce. Ta navika je ostala i u novoj

Pinti, bašta puna veselog naroda svih starosnih dobi je zaštitni znak lokala. I ozbiljan preduslov za to je da kafa mora biti izuzetno dobra, jer i to je jedna sad već kulturološka navika našeg mentaliteta, a u Pinti se pije KIMBO kafa - čuveni brend italijanski espresso sa tradicijom preko 150 godina. Kakvu god kafu da pijete ili volite... 100% arabiku, mješavinu arabike i robuste ili možda bezkofeinsku kafu, sa ovoliko ili onoliko mlijeka itd. u Pinti ćete uživati u autentičnom ukusu kafe.

PINTA JE POZNATA KAO LOKAL ČIJI JE STALNI GOST UPRAVO SUNCE

PODGORIČKI LIFESTYLE Pintina bašta je uvijek puna gostiju, tipični je odraz života građana Podgorice koji vole svoj grad sa puno sunca i svaki sunčan dan u bilo koje doba godine, a Bogu hvala imamo ih dosta, koriste da borave na terasama lokala, upijaju sunce, posmatraju život ulice, i ćaskaju uz omiljeno piće...

NOVA PINTA – NOVI MENI

U PINTI ĆE VAM JEGERMEISTER POSLUŽITI NA SAVRŠENIH -18 STEPENI!

Na svedenom, no bogatom i sadržajnom meniju Pinte, naći ćete za svaki obrok jelo po ličnom ukusu. Prelistajte efektan jelovnik koji ima par vrlo uzbudljivih momenata. Ako doručkujete u Pinti, možete da birate neki od odličnih omleta, priganica, tortilja, palačinki... Ako ste od onih koji poštuju ono pravilo da je doručak glavni obrok dana te treba biti obilan i kaloričan, u Pinti će vam preporučiti njihov Proteinski doručak koji daje snagu koliko god napora vas čekalo tokom dana, a kako ne bi, doručak sadrži: 4 bjelanca, biftek taljata, mix zelenih salata, čeri paradajz, mocarela.

Supermen da budeš! Burgeri su im odlični (čili, dimljeni, gorgonzola burger...), pice, salate, piletine u raznim kombinacijama, do odlično spremljenih ozbiljnijih gastro uradaka: filea brancina, bifteka, lososa. Desert koji me oduševio i koji sam za sebe može biti dovoljan razlog za dolazak u Pintu je domaća pita od jabuka, sa karamelom i sladoledom od vanile. Ukoliko ste ranoranioc, onda doručak u Pinti ima veću vrijednost jer u periodu od 7 do 10h uz specijalnu „Happy Breakfast” ponudu dobijate mnogo više i to za manju cijenu.

PETKOM I SUBOTOM VEČE SU SJAJNI LIVE NASTUPI

SASVIM URBANA GRADSKA PRIČA I NEKA MNOGO DOBRA PIĆA Zabava se uselila u Pintu. Petkom i subotom veče su sjajni live nastupi crnogorskih izvođača pop i rok muzike, dobre vibracije u Pinti su uzele maha i menadžment lokala se pokazao kao odlični majstori zabave, pa se groznica

subotnje večeri tu zaista osjeti. Ali zabava u Pinti se nastavlja, pa nedjeljom popodne, kad nas već hvata blaga depresija zbog dolazeće radne sedmice i ponedjeljka koji se ne voli, u Pinti je sasvim druga atmosfera od smornog nedjeljnog popodneva: svira starogradski orkestar, i čuje se muzika, pjesma, smijeh i zveket čaša i escajga... Ne može biti bolje nedeljno popodne od takvog u Pinti:

Atmosfera zabave je dinamična, a jutra su mirna oaza za koncentraciju i punjenje baterija za dan... Pinta je mjesto dobre zabave, pića, muzike i hrane.

starogradska muzikica, da je ispratimo sa na primjer šljivovom prepečenicom iz hrastovog bureta starog 12 godina - Jelički Dukat - savršena uvertira i doza optimizma za naredni dan i start nove radne sedmice. Te dnevne zabave imaju posebnu čar, pogotovo nedjeljom popodne. Pinta je prava adresa i tad. U Pinti se vode time da je nedjelja zaista

onaj 7-i dan – dan za odmor duše i tijela. Ako ste ljubitelj Jagermeistera, u Pinti će vam ga poslužiti na savršenih -18 stepeni! U Pinti nastupaju i di-džejevi... Atmosfera zabave je dinamična, a jutra su mirna oaza za koncentraciju i punjenje baterija za dan... Pinta je mjesto dobre zabave,

pića, muzike i hrane... za sve koji vole život i opuštanje uz reggae, bossa novu, country ili bluz, rock ili pop, ili starogradski zvuk... i vole na primjer rum (preporuka: Diplomatico rum, sjajni venecuelanski rum s plantaža u Mielu u državi Lara Diplomatico) ili im je viski omiljeno piće (preporuka - najbolji viski Jack Daniel’s – naravno)...

Ako ste od onih koji poštuju ono pravilo da je doručak glavni obrok dana te treba biti obilan i kaloričan, u Pinti će vam preporučiti njihov Proteinski doručak

76 CAFFE MONTENEGRO

KO MPANI JA I C E C OM N A 4 1 . S A J MU T U R I ZMA U BE OGR A D U

UVIJEK sa

SVOJIM

KUPCIMA Kompanija IceCom iz Podgorice, prepoznatljiva po respektabilnoj tradiciji dugoj 15 godina u sferi prodaje ugostiteljske opreme najvećeg kvaliteta i visokih standarda usluga u HoReCa sektoru efektno se predstavila na najvišem nivou u svim elementima sajamske ekspozicije na 41. Beogradskom sajmu turizma u sklopu 15. Međunarodnog sajma hotelsko-ugostiteljske opreme TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: DAVID MILIĆ

Na ovogodišnjem Beogradskom sajmu turizma kompanija IceCom se predstavila sedmi put za redom na izuzetno osmišljenom izložbenom prostoru na 150 kvadratnih metara, i to kao što je od njih kao lidera u svojoj oblasti očekivano, sa nizom noviteta koji su odraz najnovijih trendova. Štand je bio izdijeljen na nekoliko cjelina među kojima su gelato corner, gastro court i soft box. U svakom dijelu se (osim što je bila izložena oprema), odvijala i svojevrsna live demonstracija uređaja i sirovina, te su posjetioci iz prve ruke mogli da prate proces nastajanja njihovih omiljenih specijaliteta. Dodatni nivo nastupu IceCom-a je dalo lično prisustvo prodajnih, gelato majstora i pastry chefova iz sljedećih kompanija dobavljača: • TAYLOR, američka kompanija koja proizvodi aparate za soft sladoled i “pametne roštilje” • CATTABRIGA, renomirani italijanski proizvođač mašina za gelato • ISA, lider u oblasti proizvodnje vitrina za sladoled i kolače

78 CAFFE MONTENEGRO

• UNOX, najinovativniji i najbrže

rastući proizvođač gastro i pekarskih konvektomata • MODULAR PROFESSIONAL, koji proizvodi profesionalne termičke uređaje visokog kvaliteta • GIUSO, tradicionalni italijanski proizvođač sirovina za gelato i kolače koji ove godine slavi 100-i rođendan • PRITCHITT’S, irska kompanija čije su prerađevine od mlijeka prepoznate na globalnom tržištu zastupljene u renomiranim trgovinskim i fast-food lancima.

NOVITETI ICECOM-A NA BEOGRADSKOM SAJMU Između ostalog, IceCom je na Beogradskom sajmu kada je riječ o ugostiteljskoj opremi stavio akcenat nastupa i na primjenu konvekcionih pećnica u gastronomiji i pekarstvu. Takođe, pokazali su koncept obimne pripreme hrane u fast-food restoranima tipa McDonalds zasnovan na “pametnim uređajima” (roštilji i friteze velikog kapaciteta i visokog stepena automatizacije).

ŠTAND ICECOM-A NA BEOGRADSKOM SAJMU JE BIO IZDIJELJEN NA NEKOLIKO CJELINA MEĐU KOJIMA SU GELATO CORNER, GASTRO COURT I SOFT BOX U dijelu proizvodnje italijanskog zanatskog sladoleda prezentovali su nekoliko novih ukusa koji će zasigurno postati hit narednog ljeta, potencirajući činjenicu da se do kvalitetnog proizvoda može stići jedino upotrebom kvalitetnih mašina i sirovina, uz neizostavnu ljubav i posvećenost gelato majstora što sladoledu koji smo pripremili daje posebnu notu ukusa. Takođe, iz IceCom-a su pokazali da je soft sladoled unosan biznis sa neograničenom mogućnošću kreacije i inovacije i apostrofirali da se savremeni soft icecream shopovi baziraju na potpunom ugođaju za kupce, što osim samog

proizvoda obuhvata i atraktivno pakovanje kao i ugodan ambijent koji se krajnjem konzumentu pruža u soft shopovima, nasuprot rasprostranjenog i pogrešnog modela koji je značio serviranje elementarnog proizvoda u neadekvatnim uslovima. Ozbiljan pomak su napravili u soft segmentu ove godine predstavljanjem različitih soft ukusa koji se uslužuju sa jednog aparata. Naime, sada je moguće imati soft sladoled sa više ukusa u jednom kornetu bez prekidanja točenja i promjene aparata. Ovo je revolucionaran pomak u razvoju ove poslastice, jer time se prevazilazi najveće ograničenje - nedovoljna raznovrsnost! U svemu tome su im pomogli njihovi međunarodni partneri i njihovi stručnjaci koji su nastojali da, zajedno sa posjetiocima Sajma pokažu savremene trendove onako kako se to danas radi u svim metropolama u svijetu. Svjesni poznate činjenice da nastupi na sajmovima ne donose direktne benefite u smislu brzog povrata

uloženih sredstava u IceCom-u znaju da je sajamski nastup važan ne samo zato što donosi pozitivne efekte koji utiču na snagu brenda, već neprocjenjiv zbog prilike da se sa svojim kupcima druže, razgovaraju i razmijene kolegijalna iskustva. Nakon sajma u IceCom-u uvijek razmatraju sugestije kupaca i kolega i rade na tome da odgovore u pravcu njihovih interesovanja i zahtjeva i time pokažu brigu i razumijevanje za njih. Na taj način čuvaju njihovu otvorenost i povjerenje. To je ono na čemu i zasnivaju budućnost poslovanja.

Ozbiljan pomak su napravili u soft segmentu ove godine predstavljanjem različitih soft ukusa koji se uslužuju sa jednog aparata. Sada je moguće imati soft sladoled sa više ukusa u jednom kornetu bez prekidanja točenja i promjene aparata!

VJERA I ISTRAJNOST Od samog otvaranja, 2004. godine u IceCom-u su vjerovali da tržište Crne Gore ima potencijal, ali i njihova pozitivna očekivanja su prevaziđena u velikoj mjeri. Standardi kvaliteta usluga u HoReCa sektoru i u turističkoj privredi uopšte, ozbiljno i ubrzano su napredovali u Crnoj Gori, a IceCom je svakako dao svoj doprinos toj uzlaznoj putanji razvoja. Misija IceCom-a je da svojim kupcima ponudi niz predprodajnih i postprodajnih usluga, pri čemu je nabavka opreme samo jedna od njih. Sa svojim kupcima dijele sopstvena znanja i iskustva, kako bi im na najbolji način pomogli da vlastiti biznis učine profitabilnim. U tom cilju organizuju: obuke, kurseve i prezentacije. Pružaju usluge projektovanja kuhinjskih tehnologija, sa projektima mikrolokacija električnih, gasnih i vodovodnih instalacija. Svim kupcima opreme za sladoled i poslastičarstvo pružaju i višednevnu obuku zaposlenih tokom koje ih osposobljavaju za pravilnu i efikasnu upotrebu mašina, ali im i ustupaju korisne recepture, kako bi oni na taj način dobili najbolje proizvode kojima će oduševiti svoje goste.

Takođe, za kupce opreme su obezbijedili stručan i efikasan servis i održavanje uređaja u svakom trenutku kada im to zatreba. Nijesu dozvolili tzv “gluve telefone” u komunikaciji u postprodajnim uslugama, i to IceCom čini različitim. U najširem smislu ponuda IceCom-a je podijeljena u dva velika segmenta: profesionalna ugostiteljska oprema i oprema i sirovine za poslastičarstvo i proizvodnju sladoleda.

ŠTA KLIJENTI U 2019. GODINI MOGU OČEKIVATI OD ICECOM-A IceCom će nastaviti da radi posvećeno na praćenju i promociji savremenih trendova u ugostiteljstvu s ciljem daljeg unapređenja lokalnog HoReCa sektora. Na taj način se trude da daju sopstveni doprinos izdizanju crnogorskog turizma i hotelijerstva do nivoa kakav je zastupljen u najrazvijenijim evropskim zemljama. “Bićemo prema našim kupcima, kolegama i na kraju, prijateljima, i dalje “power on their side”! - poruka je Iz IceCom-a.

ICECOM JE NA BEOGRADSKOM SAJMU KADA JE RIJEČ O UGOSTITELJSKOJ OPREMI STAVIO AKCENAT NASTUPA I NA PRIMJENU KONVEKCIONIH PEĆNICA U GASTRONOMIJI I PEKARSTVU

80 CAFFE MONTENEGRO

U dijelu proizvodnje italijanskog zanatskog sladoleda prezentovali su nekoliko novih ukusa koji će zasigurno postati hit narednog ljeta

U svakom dijelu IceCom štanda (osim što je bila izložena oprema), odvijala i svojevrsna live demonstracija uređaja i sirovina, te su posjetioci iz prve ruke mogli da prate proces nastajanja njihovih omiljenih specijaliteta

IVNIK

d.o.o.

Ekskluzivni uvoznik i distributer proizvoda engleskog proizvođača

NAJMOĆNIJI METALNI SUŠAČI ZA RUKE

suše ruke od 12-14sek

PLASTIČNI SUŠAČ ZA RUKE 2100W suši ruke za 24sek 82 CAFFE MONTENEGRO

��

Orijenska bb, Podgorica mob: +382 69 027 410; +382 69 212 143; +382 69 212 205 web: www.ivnik.me e-mail: ivnikcg@gmail.com

SANITARNA KANTA 15L

- STRANAC U CRNOJ GORI Richard Wilford

Predavač i suvlasnik škole engleskog jezika “London Bridge”

84 CAFFE MONTENEGRO

Englishman MONTENEGRO

RAZGOVARALA: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: IRENA BAJČETA

Englez Richard Wilford je prije 14 godina spletom kako kaže i sad za njega seta misterioznih i neplaniranih koencidencija upoznao Anu Jakić, Nikšićanku, profesoricu engleskog jezika, s kojom se naprosto “prepoznao” i postali su životni, a potom i poslovni partneri. Poznati po školi engleskog jezika “London Bridge” koju su bazirali na kvalitetu za one koji ozbiljno žele da uče engleski jezik ovo dvoje radoholičara uvijek su puni pozitivne energije. Richard posjeduje onaj tipični engleski humor ali i britki jezik da jasno kritikuje sve što mu se ne sviđa.Voli našu lozu i Nikšićko pivo, jagnjetinu iz Banjana spremljenu na britanski način, ne odustaje ni u Crnoj Gori od omiljenog, gle čuda, tipično engleskog London Dry Gin & Tonic, koji, uz put rečeno, savršeno pravi (lično sam se uvjerila). Pa jel’ Englez ili nije… gdje god da je.

C.M: Odakle ste došli u Crnu Goru? - Moj rodni grad je Northampton, industrijski grad istočnog Midlandsa, sličan Nikšiću i po tome što je sva industrija nestala ili je premještena negdje drugdje. Najveći dio svog radnog života proveo sam kao menadžer u trgovini u kompaniji koja je prva razvila supermarkete nakon čega sam pozvan da radim u vladinom sektoru.

“Hello” dok smo čekali karte za koncert u Londonu gdje je nastupao čuveni indijski muzičar, koji je učio Džordža Harisona da svira gitaru, i gdje su se mnoge druge okolnosti uplele koje su nas zbližile. Nakon što smo oboje doživjeli ozbiljne lomove u prethodnim brakovima zajedno smo pokušali da se uravnotežimo i povratimo socijalnu crtu karaktera i

posmatramo ljude kao ljude, a ne biznis objekte. Totalna transformacija mi se dogodila u Crnoj Gori kada sam sa Anom, tad već partnerom u poslu i u privatnom životu otvorio malu školu jezika koju smo bazirali na kvalitetu za one koji ozbiljno žele da uče engleski jezik kako treba. Taj društveni život za mene je značio povratak muzici i horskom pjevanju

C.M: Koliko ste prije poznanstva sa suprugom Anom znali o našoj zemlji? - Da budem iskren, kao većina Britanaca, gotovo ništa nijesam znao o Crnoj Gori osim što sam imao poštansku markicu Jugoslavije koje su tada mnogi tinejdžeri sakupljali. Dok sam bio student, u to vrijeme svaka turistička reklama u Britaniji je bila o Jugoslaviji koja se reklamirala kroz SunTours za odmore duž Jadranske obale gdje je neizostavno bila i Crna Gora, tako da je naša svijest jedino znala za Budvu, a ne za Crnu Goru. C.M: Kako ste se upoznali sa Anom? - Splet nevjerovatnih okolnosti je bio da smo se Ana i ja uopšte sreli. Sa Anom je tada u UK došla mlada muzičarka iz Crne Gore kojoj je moja kćerka rekla

BRAČNI PAR WILFORD Slučajan susret je prethodio sadašnjoj bračnoj sreći i harmoniji

dok je za Anu to bila opsjednutost engleskim jezikom koji je tog ljeta, kada smo se upoznali, doveo u Englesku da predaje jezik gdje je pokazala da vlada engleskim jezikom mnogo bolje nego njene kolege iz Britanije. C.M: Kako ste upoznavali našu zemlju? - Već 14 godina dolazim u Crnu Goru, u početku veoma često, a onda smo se vjenčali prije 6 godina. Pošto imamo divne prijatelje svuda po Crnoj Gori, pitanje je gdje nijesmo bili. Berane je grad gdje nijesmo bili. Iako smo vozili kroz Plužine nekoliko puta nikad se nijesmo zaustavili da obiđemo grad. Tek smo nedavno otkrili koliko je Skadarsko jezero čarobno. Planiramo da se popnemo na Mauzolej kada vrijeme bude lijepo i da odemo na splavarenje na Tari i otkrijemo svu ljepotu rijeke osim što je samo posmatramo sa mosta. Takođe posjeta Ledenoj pećini je na “must see” list. Uspio sam da u zadnjih 6 godina obiđem Kapetanovo jezero i Kanjon Mrtvice, a Ana to nije mogla da priušti jer je morala da radi. C.M: Čime se sada bavite? - Ako ne znaš, ja sam u penziji, leškarim i ispijam lozu od svoje penzije. “Yeah, yeah, pigs can fly!” Imam dovoljno vremena da promovišem program stipendija u Britaniji koji daje priliku vanserijskim učenicima koji dolaze iz finansijski skromnih porodica da provedu dvije godine u britanskim privatnim školama (čak i na Tajlandu ili u Švajcarskoj). Oni tada odaberu 4 predmeta koje će da izučavaju i potpuno im se posvete, a što je potpuno relevantno kada znate da kasnije moraju odabrati samo jedan kada upišu studij. Sve ove škole imaju fenomenalne uslove koji pomažu da svaki učenik stekne potrebno samopouzdanje tako što će se oprobati u preko pedeset raznih aktivnosti koje svaka škola nudi bilo da je to drama, debatni klub, muzika, snalaženje u prirodi, veslanje, jahanje, mačevanje, streljaštvo, letjenje, vaterpolo itd. C.M: U čemu se ogleda engleski način života u Podgorici? - Kad su naši ukusi u pitanju kod nas nema ništa što može da odredi nacionalnu crtu. Ana je možda anglofil, ali u principu mi volimo različitosti. Ana se navikla da pije različite čajeve za koje mislite da su tradicionalno britanski, ali su zapravo indijski, iz Šri Lanke ili Afrike,

86 CAFFE MONTENEGRO

Porodične fotografije u crnogorskom domu

ali koje mi kupujemo u Britaniji vrlo jeftino. Isto je kada su sirevi u pitanju, a pogotovo Cheddar sir i plavi Stilton. Ovaj potonji se nekad proizvodio samo za Božićne praznike, a koji ide savršeno sa Portom ili sa piticama od raznog suvog voća iz svih krajeva svijeta, a koje mi zovemo “mince pies”. Ono što nam ovdje nedostaje je “dobar stek”. Zanimljivo da kada sam bio u UK rijetko bih sebe častio dobrim stekom, ali sada prva stvar koja nam padne na pamet kad odemo u Britaniju je “good steak”. Tu je onda Curry, najpopularnije britansko jelo. Za dobar curry sve začine donesemo iz UK. Međutim nešto na što smo se navikli već godinama je sjajna domaća jagnjetina iz Banjana. Kada pozovemo goste na

Loza na stolu - instalaciji od drvene gajbe za viski

večeru spremamo jagnjetinu na britanski način. Puno radimo, što nas nekad isključi iz stvarnosti… pa i kad nas neko od prijatelja obavijesti da je nešto vanredno dobro na repertoaru ne uspijevamo ispratiti iako volimo dobar koncert ozbiljne muzike, pozorišnu predstavu, eto samo jednom smo bili u bioskopu… C.M: Kako svojim engleskim prijateljima opisujete Crnu Goru i koje razloge navodite da treba da je posjete? - Kada mi imamo goste iz inostranstva obično započnemo putovanje od Manastira Ostrog. Parkiramo automobil pred Donji manastir pa pješačimo do

LJETNJE SA POLAZNICIMA J ŠKOLE U KINESKO ONU ČETVRTI U LOND

NA YALE UNIVERZITETU SA STUDENTOM LUKOM PAJOVIĆEM

LIPSKA PEĆINA

SA SA JED JEDNE NE OD OD PRO PROMO MOCIJ CIJA A NA NA SAJ SAJMU MU OB OBRAZ RAZOVA OVANJA NJA

“Home is where the heart is”. Mi smo srećni gdje god nas putevi vode. Posmatr ano iz različitih uglova i Britanij a i Crna Gora su dražesno lije pe, i ako ih spojite nama pruž aju svu ljepotu za kojom težim o kao što bi trebale da nude i dr ugima, samo kad bi ljudi imali dr uštvenu svijest da se brinu i da su odgovorni za ljude oko seb e.

SKADARSKO JEZERO

MOMENTI SA TESTIRANJA BUDUĆIH STIPENDISTA

LJETNJE SA POLAZNICIMA KOJ ŠKOLE U ENGLES

PERAST

NA ADI BOJANI

KOD DVORCA KRALJA NIKOLE U NIKŠIĆU

Gornjeg. Cetinje je mnogo vrijedno i važno mjesto posjete: Nacionalni muzej, Umjetnička galerija, Dom Kralja Nikole i Njegoševa Biljarda su zasigurno “must-see places“ zatim cik-cak putovanje preko Njeguša do Kotora kotorskim serpentinama. Put preko Rijeke Crnojevića može biti takođe interesantan i pruža raznolikost oko Skadarskog jezera. Ako želite da vozite na sjever onda je Durmitor obavezno posjetiti ne samo zbog Žabljaka i Crnog jezera. I na kraju, ljudi su ti koji čine državu, tako da ponekad možete ući u priču sa lokalnim stanovništvom ako govore engleski koji će vam dočarati zemlju i ispričati svoja iskustva umjesto da ste samo puki fotograf i posmatrač koji će ponijeti magnet doma kako bi rekao da je bio tu. To je ono što čini sva naša putovanja “memorable”.

od pljevaljskog sira sa korama od heljde gdje stavimo blitvu da joj da poseban ukus. Ne smijem zaboraviti sarmu koja je zaista divna. Moram da pohvalim Nikšićko pivo koje je zaista super lager beer. Sviđa mi se što je pivara Trebjesa uvela tamno pivo i “active beer” koje me jako podsjeća na Worthington White ili Red Shield. Pored toga ja sam, kao mnogi Britanci, navikao na London Dry Gin & Tonic, ali tek poslije 18.00h. C.M: Šta vi volite da spremite? - Ponekad sebi dozvolim neku pauzu od posla da pripremim obrok za nas ili da napravim “cirkus u kuhinji” dok pravim Chutney, indijsko-britansku kombinaciju ajvara, ali koja je slatko-slana i fenomenalno ide zajedno sa sirom, pečenim krompirom, punjenim paprikama, pitom sa sirom i sa mesom.

Svaki detalj u stanu je pažljivo odabran i ima svoju simboliku

IAKO SAM “PENZIONISAN” ČOVJEK IMAM DOVOLJNO VREMENA DA PROMOVIŠEM PROGRAM STIPENDIJA U BRITANIJI KOJI DAJE PRILIKU VANSERIJSKIM UČENICIMA KOJI DOLAZE IZ FINANSIJSKI SKROMNIH PORODICA DA PROVEDU DVIJE GODINE U VRHUNSKIM BRITANSKIM PRIVATNIM ŠKOLAMA C.M: Koju našu hranu i piće volite? - Sve što Ana sprema je dio crnogorske kuhinje. Ona je ekspert da pripremi nekoliko različitih jela tokom vikenda za narednu sedmicu kako bi mogli nesmetano da radimo, a da na kraju dana imamo pripremljen obrok. Njena teleća čorba je zaista fantastična sa puno, puno povrća. Kako ne pomenuti njegušku pršutu koju mi volimo da je tanko, tanko izrezana kao što to rade u Italiji ili Španiji. Koga je briga što su pršute stigle iz Holandije. Važno je da su sušene na Njegušima što im daje crnogorski pečat. Volim i pitu

88 CAFFE MONTENEGRO

C.M: Vi i Vaša supruga Ana ste pasionirani svjetski putnici. Koliko zemalja ste obišli? - Osim UK gdje smo vrlo često i osim ex-Yu zemalja u kojima smo bili, nijesmo bili u mnogo zemalja svijeta, ali one uključuju sljedeće: USA, Australija, Novi Zeland, Južna Koreja, Dubai, Rusija, Španija, Italija, Njemačka, Belgija, Luksemburg, Francuska, Danska, Švedska, Mađarska, Poljska, Turska, Grčka, Albanija, Irska, Malta. Mnoge od njih smo posjetili tokom sajmova obrazovanja, a gdje uvijek ostanemo nekoliko dana više da bi “explore” gradove

na naš poseban način. Upoznali smo mnoge interesantne ljude tokom naših putovanja, kao gospođu koja je porijeklom iz Ulcinja i koja radi u Empire State Building kao i naša šetnja sa Maorima u Oklandu gdje smo im se pridružili u demonstracijama protiv multi-nacionalnih kompanija, i gdje smo završili u pabu sa njima. C.M: Kako bi trebala da izgleda lista obaveznih mjesta za vidjeti za nekog ko prvi put dolazi u London, recimo na 7 dana? - Bilo ko ko ide u London treba da posjeti London Eye na rijeci Temzi gdje, kad je

I NARAVNO ČAJ U 5H... PA JEL’ ENGLEZ ILI NIJE… GDJE GOD DA JE.

lijep dan, sa vrha možete vidjeti zamak Vindzor. Trebate vidjeti konjičku stražu u Whitehall-u, poći na Piccadilly Skver, čuveni West End - kolijevku pozorišta, Greenwich, Londonski Tauer koji je za vrijeme rimskog carstva bio London… Nevjerovatna grupa muzeja se nalazi u južnom Kensingtonu u prelijepim arhitektonskim građevinama gdje je u jednoj od njih smješten čuveni Prirodnjački muzej, zatim tu su Muzej Nauke i Victoria & Albert . Svi oni kao i Britanski Muzej, Nacionalna galerija na Trafalgar skveru su otvorene za

LJUDI SU TI KOJI ČINE DRŽAVU, TAKO DA PONEKAD MOŽETE UĆI U PRIČU SA LOKALNIM STANOVNIŠTVOM AKO GOVORE ENGLESKI KOJI ĆE VAM DOČARATI ZEMLJU I ISPRIČATI SVOJA ISKUSTVA UMJESTO DA STE SAMO PUKI FOTOGRAF I POSMATRAČ KOJI ĆE PONIJETI MAGNET DOMA KAKO BI REKAO DA JE BIO TU

posjetioce.“Walking tours” duž South Bank na Temzi je takođe “must”. To je ujedno i najduža šetnja pored obale rijeke u Evropi. Krenite od London Eye, prođite London Bridge i Tower of London. Tu je i Tate Modern umjetnička galerija kao i čuveno Šekspirovo Globe pozorište, Katedrala Sv. Pavla koju ćete vidjeti na drugoj strani. Odatle ćete vidjeti nesvakidašnja djela moderne arhitekture kao što su Shard, sada najveća zgrada u Londonu, zatim Square Mile, Gherkin, Toaster and Walkie-Talkie. Imperial Muzej je definitivno mjesto koje treba posjetiti i vidjeti sve strahote koje rat sa sobom nosi. Pretpostavljam da bih trebao pomenuti shopping: ako imate dosta para prvi stop je Harrods, Kensington i prodavnice u Bond Street koja je blizu Oxford Street ili čak da odete u Burberry outlet. Za one sa stilom tu je King’s Road i Carnaby Street, zatim Liberty’s store, onda Hamle’s Toys, najpoznatija prodavnica igračaka na svijetu koja se nalazi u Regent Street kao i najveća Apple Store u Evropi. Ovo je prilično dobra i naporna tura za nedjelju dana, ali bi lista mogla svakako da se produži. London se može pohvaliti sa najviše zelenila i parkova na svijetu. Tu možete da se odmorite u miru i osjetite kao da je London nestao, a vi ste u njegovom centru. Predlažem St James’s Park koji je blizu Buckingham

Palate, Regent’s Park koji je blizu Madame Tussaud’s… Mogao bih na ovo pitanje knjigu odgovora i obrazloženja da vam napišem…

Iako smo poprilično zatrpani obavezama da vrlo često pomislimo na hranu tek oko ponoći, mi smo jako zadovoljni poslom kojim se bavimo posebno kad vidimo mlade ljude koji postižu sjajne rezultate u životu. Nama čini ogromno zadovoljstvo što smo mali dio njihove priče ka uspjehu.

POSLOVNI MICE TURIZAM

VELIKA ŠANSA ZA PODGORICU I CRNU GORU Crna Gora danas ima realnu šansu da se pozicionira visoko na listi poželjnih cjelogodišnjih MICE destinacija. Put do uspjeha i prepoznavanja nije ni lak, ni jeftin, ni brz, no kada se jednom zakorači nema nazad a benefiti su brojni TEKST: ANA ĐURKOVIĆ FOTO: ARHIVA CAFFE MONTENEGRO

90 CAFFE MONTENEGRO

NOVA VRSTA PUTNIKA Posljednje dekade donijele su znatne promjene u načinu života savremenog čovjeka a našu planetu učinile manjom i savladivijom. Sa razvojem tehnologije i mijenjanjem potreba današnjeg čovjeka, razvili su se i novi stilovi života. Tako danas imamo savremenog stanovnika cijele planete koji putuje sa lakoćom i koji na svom putu ne nosi gotovo ništa sem mobilni telefon ili eventualno malu plastičnu karticu. Za novu generaciju sve brojnijih putnika, to je postalo sasvim

dovoljno - sve ostalo može se kupiti ma gdje da ste. Ovakva vrsta putnika je po brojnim istraživanjiva sve češća. Neupadljivi, iskusni i željni znanja i brzog doživljaja različitih iskustava, upravo oni su ti koji diktiraju nove trendove i pomijeraju granice u svijetu gostoprimstva. Uz to, to nisu putnici ograničeni na ljetnju ili zimsku sezonu, više radni nomadi kojima doba godine ne predstavlja ama baš nikakvu prepreku, ali ni prednost Odgovarajući ovim novim izazovima, u svijetu se javila potreba za definisanjem

te nove potražnje i seta usluga koji se pružaju kako bi se one zadovoljile. Tako se u poslednjih desetak godina izdvojio MICE ili poslovni turizam (meeting, incentives, conferences, events). U početku, ovaj način turizma i ugostiteljstva postao je popularan među poslovnim svijetom, otvarajući im nova vrata za što kvalitetnije i otvorenije odnose sa partnerima u raznim zemljama. No, ubrzo je koncept MICE otišao korak dalje pružajući luksuz i mogućnost kratkog predaha ali i druženje i prisnije upoznavanje sa partnerima uz ponude koje za cilj imaju upoznavanje lokalnih običaja i kultura.

NAJATRAKTIVNIJE MICE DESTINACIJE Ako ste pomislili da su MICE destinacije po pravilu neke manje poznate ili atraktivne, na potpuno ste pogrešnom putu. Upravo najatraktivniji gradovi sa bogatom istorijom i kulturom, prirodnim ljepotama, gastronomijom i lokalnim duhom, najpopularnije su MICE destinacije u svijetu. Već nekoliko

godina za redom titulu najpopularnijih nose naravno Brisel i Berlin, a za njima su Kopenhagen, Pariz, London. U ovim evropskim prijestonicama MICE turizam iz godine u godinu ređa rekorde po broju noćenja i prihodima pružaoca usluga. Brisel sam po sebi, kao prijestonica Evropske unije, razumljivo predvodi no, njegova uprava i stanovnici uspjeli su da od grada naprave atraktivnu lokaciju njegovanjem tradicije i baštine i živahnom kulturnom scenom grada.

MICE NA BALKANU Poslednjih godina, zemlje našeg regiona prepoznale su svoje potencijale i krenule u snažan razvoj MICE turizma u okviru svojih turističkih ponuda. Na prvom mjestu, izdvojila se Hrvatska kao najprogresivnije nastrojena MICE destinacija Balkana sa centrima na obali i u Zagrebu. Sa oko 300 hala i dvorana za raznovrsne konferencijske skupove i velikim brojem poslovnih objekata i činjenicom da je postala dio EU, Hrvatska bilježi konstantni porast broja poslovnih posjeta.

Kako bi već postojeći hoteli radili u punom kapacitetu tokom cijele godine a Crna Gora bila prepoznata kao MICE turistička destinacija, neophodno je privući ljude iz poslovnog okruženja i postati domaćin sve većeg broja različitih poslovnih događaja, kongresa, seminara, predavanja, radionica, koncerata, festivala, takmičenja, sajmova.

NI LAK, NI JEFTIN ZADATAK Iako se čini da je za to potreban samo dobar hotelski smještaj i malo srećnog spleta okolnosti, postati atraktivna MICE destinacija nije ni lak, ni jeftin zadatak. Ono što je neophodan i prvi preduslov da bi neka destinacija uplivala na MICE tržište je dobra geo pozicija sa lakom konekcijom sa važnim i velikim evropskim centrima i aerodromima.

U POČETKU, OVAJ NAČIN TURIZMA I UGOSTITELJSTVA POSTAO JE POPULARAN MEĐU POSLOVNIM SVIJETOM, OTVARAJUĆI IM NOVA VRATA ZA ŠTO KVALITETNIJE I OTVORENIJE ODNOSE SA PARTNERIMA U RAZNIM ZEMLJAMA

Hotel Hilton

U PRETHODNIH NEKOLIKO GODINA, BROJ VISOKO KATEGORISANIH HOTELA NEOPHODNIH ZA MICE TURIZAM I SMJEŠTAJNI KAPACITETI U NJIMA PORASTAO JE NA OKO 2000 JEDINICA

Potom, tu su atraktivne prirodne ljepote, lijepa klima, dobra mreža puteva, dovoljan broj smještajnih jedinica A klase, mjesta i infrastruktura za organizaciju događaja, konferencijske dvorane, dobri restorani i zanimljiv kulturni život.

MICE I MI Posljednjih godina i naša zemlja prepoznala je svoje potencijale i šansu da se probije na ovo novo, atraktivno tržište. Posljednjih deset godina obilježilo je otvaranje velikih i luksuznih hotela sa značajnim brojem smještajnih jedinica i drugih sadržaja neophodnih za odgovaranje na potrebe savremenih putnika. Počevši od velikih hotela na primorju, u Budvi, Tivtu, do

Hotel Ramada

92 CAFFE MONTENEGRO

posljednjih dodataka u Glavnom gradu, Crna Gora danas ima realnu šansu da se pozicionira visoko na listi poželjnih cjelogodišnjih MICE destinacija. Najveću šansu za to svakako ima Podgorica, kao glavni grad sa međunarodnim aerodromom u neposrednoj blizini i centralnom geografskom pozicijom u zemlji i sa dobrim i praktičnim konekcijama u odnosu na sve ostale gradove i atrakcije koje Crna Gora nudi kao turistička destinacija. U prethodnih nekoliko godina, broj visoko kategorisanih hotela neophodnih za MICE turizam i smještajni kapaciteti u njima porastao je na oko 2000 jedinica. Kao najozbiljniji hoteli kada je MICE turizam u pitanju, oni koji smještajnim kapacitetima i

ostalim sadržajima, mogu odgovoriti potražnji su svakako hotel Hilton, Verde i Ramada. U okviru tih hotela postoje i adekvatne kongresne sale neophodne za okupljanje i organizovanje međunarodnih konferencija, simpozijuma i drugih događaja čiji je cilj usavršavanje i razmjena stavova. Upravo ovi hoteli vinovnici su MICE turizma u Podgorici i oni koji polako grade svoj ugled i ponudu oslanjajući se na uspješno organizovane i ugošćene kongrese i simpozijume. Uz adekvatne hotele, atrakcije poput Duklje, panoramske rute Korita Kučka, vinograda i podruma najveće vinarije Plantaže, gastronomsko-ugostiteljska živahnost grada, sve bolji kulturni razvoj i jačanje institucija kulture čiji će sadržaji i programi obogatiti kulturno-umjetnički sadržaj grada, zatim šoping opcije, i neizostavna blizina drugih gradova i atrakcija, u prvom redu Skadarskog jezera, Cetinja i Budve, nešto su što Podgorica njeguje kao potencijal za razvoj MICE turizma. Iz turističke organizacije glavnog grada ali i Ministarstva održivog razvoja i

turizma, odavno su prepoznali značaj ove vrste turizma i učestvujući na brojnim svjetskim sajmovima MICE turizma i promovišući Crnu Goru kao svježu destinaciju i prezentujući brojnim operatorima, agencijama i kompanijama našu zemlju kao poslovnu destinaciju. Velika količina prirodnih atrakcija isprepletana je bogatim kulturnim

naslijeđem i sve to na malom prostoru koji je moguće obići u jednom danu. Uz to preko 200 sunčanih dana, činjenica da smo bezbjednosno vrlo stabilna zemlja kao i odlična konekcija sa evropskim prijestonicama daje nam dobru šansu da u skorije vrijeme budemo uvršteni kao cjelogodišnja top destinacija MICE turizma.

CVJEĆARA CVJETNI KUTAK

KUTAK ISPUNJEN LJUBAVLJU Cvjećara Cvjetni kutak u Podgorici već 31 godinu za redom donosi radost onima koji poklanjaju, igrajući se beskrajnim nijansama boja, oblicima i mirisima cvijeća. No, više od svega, ovaj mali kutak priča je o istrajnosti, ljubavi i vjeri u ono što radite. TEKST: ANA ĐURKOVIĆ FOTOGRAFIJE: VLADIMIR VUČINIĆ

okeška ulica u Podgorici naročito je lijepa u rano proljeće kada otvori svoje bašte po toplom suncu koje grije sve one koji su srećni da zauzmu mjesto u nekoj od njih. Tog dana, ja sam svoje našla bliže Njegoševom parku. Uživala sam gledajući prolaznike i slušajuči njihove otrgnute rečenice u prolazu, dok je do mene konstantno dopirao miris svježeg cvijeća koje bi svako malo poneki prolaznik iznio iz male radnje sa brojem 18. Pomislila sam na majku. Poželjela da je tek tako obradujem buketom. Ispila sam kafu do kraja i otišla sama u taj mali kutak ispunjem bojama i čistom radošću. Mala radnja čiji je prostor ispunjem beskrajnim nijansama, oblicima i mirisima cvijeća ima šarm mjesta u kome se stvara, mjesta koje donosi radost drugima. No, više od svega, ovaj cvjetni kutak, mjesto je fantastičnih priča i žena čiji ga rad i posvećenost izdvajaju od drugih cvjećara.

GODINE POSVEĆENOG RADA Cvjećara Cvjetni kutak postoji već punu 31 godinu - prilično impresivna brojka za bilo koji biznis kod nas. Te, sada već davne 1988, cvjećara je bila na drugoj adresi, na trgu Ivana Milutinovića. Njegova vlasnica,

94 CAFFE MONTENEGRO

Nada Antić, vlasnica cvjećare

OVAJ CVJETNI KUTAK, MJESTO JE FANTASTIČNIH PRIČA I ŽENA ČIJI GA RAD I POSVEĆENOST IZDVAJAJU OD DRUGIH CVJEĆARA

Marijana i Lidija sa vlasnicom Nadom Nada Antić, priča mi kako je u to vrijeme pokretanje sopstvenog biznisa, pogotovo kada to znači napuštanje dobrog posla i primanja, bila prava hrabrost. U to vrijeme Podgorica je imala samo dvije cvjećare, obje državne a Nadin Cvjetni kutak bio je treća. Iako je rizik bio veliki, naročito sa malom djecom koje je trebalo odgojiti i izvesti na put, Nadina ljubav prema cvijeću i vjera u to da je napravila pravi izbor proveli su je kroz nesigurna vremena i neizvjesne trenutke. „Pamtim sreću koju mi je pričinjavala šetnja Goricom i pravljenje buketa od divljeg cvijeća. Oduvijek sam znala da je to ono što će jednom biti moj poziv i zato sam i

znala da ćemo uspjeti“, priča mi Nada. No, sve to ne bi bilo dovoljno da nije onog malog uporišta u svoja četiri zida. Njen suprug i djeca ono su što joj je davalo i još uvijek daje, podstrek i podršku zbog koje je uspjela da sačuva i izgradi svoj biznis. Posao je zahtijevao konstantno učenje i rad, mnogo putovanja što radi nabavke kvalitetnog cvijeća, što radi usavršavanja i otkrivanja novih tehnika i ideja. Nerijetko je put nosio Nadu u Kinu, Italiju, Hrvatsku, gdje je učila posao i crpila znanje. Tako su godinama iz Cvjetnog kutka u Podgorici izlazili prefinjeni buketi koji su išli u korak sa svjetskim trendovima u aranžiranju i naročitom ljubavlju s kojom su pravljeni.

Vodeći posao i konstantno se igrajući prefinjenim bojama i oblicima, Nada je tokom godina dijelila svoje iskustvo sa curama Lidijom i Marijanom koje su, sa iskustvom od 28 i 25 godina rada u Cvjetnom kutku, sada mnogo više od zaposlenih u Nadinoj radnji. Prijateljstvo ove tri žene, ispunjeno učenjem i kreativnošću vidljivo je u svakom buketu koji izlazi iz radnje, u marljivom i posvećenom odnosu prema svakoj mušteriji ma kakvi da su zahtjevi ili prilike u pitanju. Sve tri vezuje ista ljubav prema lijepom iako su njihovi rukopisi u aranžiranju potpuno različiti. „Poslije toliko godina zajedničkog rada, kada vidim buket u nečijim rukama tačno mogu da prepoznam da li ga je radila Lidija ili Marijana, kao i one moj.“, smijući se priča Nada.

t Nadin omiljeni cvije i zaštitni znak Cvjetnog kutka je žuta ruža. NOVI IZAZOVI No, posljednje instagram godine donijele su nove izazove za Cvjetni kutak, od klijenata koji se sada ne oslanjaju toliko na kreativnost cvjećara već dolaze sa pripremljenim domaćim zadatkom i tačno onim što žele, do nebrojeno puno neregistrovanih onlajn servisa koji prave bukete i isporučuju ih na kućnu adresu. U

96 CAFFE MONTENEGRO

IZ CVJETNOG KUTKA U PODGORICI GODINAMA IZLAZE PREFINJENI BUKETI KOJI IDU U KORAK SA SVJETSKIM TRENDOVIMA U ARANÅ½IRANJU

slučaju prvih, Nada kaže da joj to nikad nije smetalo, jednostavno je to izazov koji zahtijeva umijeće i kreativnost jer nijedan buket nikad ne može biti isti, kao što ne postoje dva ista cvijeta. Pojava novih onlajn usluga koji dolaze i odlaze preko noći, takođe ne brine puno Nadu jer njeni klijenti tačno znaju šta dobijaju i upravo to je ona konstanta koja je izdvojila Cvjetni kutak u odnosu na sve ostale.

CVIJEĆE IZ INOSTRANSTVA Cvijeće koje se koristi za izradu buketa stiže uglavnom iz Holandije i Ekvadora. Cvijeće stiže dva puta sedmično i uvijek je svježe i kvalitetno. No, ostaje žal što ne može raditi sa cvijećem koje stiže sa zasada u Crnoj Gori jer, objašnjava mi Nada, mi imamo idealne uslove za uzgoj

98 CAFFE MONTENEGRO

različitog cvijeća i da je sreće ne bismo morali odlaziti u inostranstvo u nabavku. Dok se neko ne ohrabri na uzgoj cvijeća kod nas, Nada ističe kvalitet ekvadorskih ruža i raznovrsnost kolorita holandskih plantaža cvijeća.

NOVA VRSTA CVIJEĆA Iako je ljubav prema aranžiranju i igranju sa lijepim nikad neće napustiti, Nada je sada svoju ljubav preusmjerila ka nekoj drugačijoj vrsti cvijeća. Njene unuke Maša i Hana, kao i unuk Ognjen, sada su sve češći razlog odsustva. Radost koju nose unuci, ujedno je i nada da će uspjeti da nekom od njih usadi ljubav prema cvijeću i da će neko od njih biti nasljednik porodičnog posla i velike ljubavi i rada koji se krije iza tradicije koju ima ova cvjećara.

Adresa: Bokeška 18, Podgorica Tel. za narudžbe: +382 20 664477 +382 69 074104 Instagram: cvjetnikutak Facebook: Cvjecara Cvjetni Kutak

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407

CVI JEĆ E po k l o n za s v ak u p r il ik u

ONO JE IZRAZ NAŠE DUŠE OSIM DOLAZEĆEG PRAZNIKA ŽENA 8. MARTA, KOJI NAS ASOCIRA I NA CVIJEĆE... SVAKODNEVNO IMAMO POVODE ZA POKLANJANJE CVIJEĆA, ROĐENDANE, VJERIDBE, VJENČANJA, ROĐENJA DJECE, STICANJE DIPLOMA, USELJENJA I MNOGIH DRUGIH SLAVLJA. SVIMA NEKA JE SREĆNO UZ BUKET CVIJEĆA I LIJEPE ŽELJE... ALI OSIM DA JE LIJEPO, O CVIJEĆU TREBAMO ZNATI JOŠ NEKE ČINJENICE KAKO BI ZAISTA USREĆILI ONOG KOME GA POKLANJAMO TEKST: KRSTINJA ZEČEVIĆ

100 CAFFE MONTENEGRO

et - ne k u b j o i sv kreirat će, može neko a i m a s o je d Možem biti skupo cvi k sa livade i a o , t č mora aše bašte ili nacije cvijeća ombi rlo iz n obično de prelijep: k ka koje će i v u buket b imzelenih bilja dati z izgle trava, otmeno

SIMBOLIKA I ISTORIJA POKLANJANJA CVIJEĆA Pred nama je taj dan, taj jedan dan u godini, 8.mart kad očekujemo nešto više, kad želimo poklon. Onaj najljepši poklon za ljubav, poštovanje, zahvalnost, nesebičnost, prijateljstvo, koje smo poklanjale tokom godine. Očekujemo cvijeće koje se poklanja djevojkama, suprugama, majkama, sestrama i mnogim drugim damama, a u njemu je utkana umjetnost koja ima dušu. Ali za poklanjanje cvijeća mnogo je razloga, a cvijeće nije „samo cvijeće“ – svako ima osim svog posebnog izgleda i mirisa i posebno značenje... Cvijeće kao poklon izraz je naše duše. Svaki cvijet ima posebno značenje, a za mnoge posebnu simboliku koja se ne zaboravlja. Svojom ljepotom, bojom, mirisom, izgledom razgaljuje dušu i to ne od juče neko od nekih davnih vremena. Kina i Japan su sa poklanjanjem cvijeća prednjačili i taj običaj kod njih datira još od 12. i 13. vijeka, dok Evropljani sa tim gestom počinju tek u 18. vijeku. Za darivanje cvijeća tada su postojali različiti povodi koji su se ipak vjekovima mijenjali a neki su ostali i do današnjih dana. U raznim zemljama postupa se po njihovim tradicionalnim običajima pa tako postoje i različita tumačenja ovog zaista predivnog gesta. Rezano cvijeće se daruje po ukusu onog koji ga daje, ali svakako treba da poznaje senzibilitet osobe kojoj ga poklanja. Pravilo je da buket ima neparan broj cvjetova, da su cvjetne drške duge, cvjetovi svježi i da se lijepo može smjestiti u vazu. Buket može biti sastavljen od jedne boje cvjetova istih ili

različitih vrsta. Isto tako može biti u više boja jedne cvjetne vrste. U novije vrijeme vrlo često cvijeće dostavljaju i cvjećare. Obično se određenoj osobi želi zahvaliti za neki gest ili da nešto čestitamo ali nijesmo u stanju da to lično uradimo jer smo možda i u nekoj drugoj državi. Ipak na određenim događajima ne moramo ili smo spriječeni da prisustvujemo, ali možemo poslati cvijeće. Naše je samo da sa čestitkom podsjetimo za šta se zahvaljujemo ili šta čestitamo. Darivati se može samo jedan cvijet, i to svakako znači da obožavate dotičnu osobu, 3 cvijeta simbolišu najuzvišenija osjećanja, posebno ako je boja cvijeta crvena. U mnogim zemljama to se strogo poštuje. Buket, naravno može imati 5, 7, 11, 15... itd. cvjetova. Rezano cvijeće se vrlo često poklanja i u raznovrsnim korpama, ili, u sad modernim kutijama raznih oblika. Ipak u raznim zemljama boja i broj se različito tumače.

Kina i Japan su sa poklanjanjem cvijeća prednjačili i taj običaj kod njih datira još od 12. i 13. vijeka, dok Evropljani sa tim gestom počinju tek u 18. vijeku

101

BONTON I PRILIKE U KOJIMA SE DARUJE CVIJEĆE Samo cvijeće šalje svoje poruke, zavisno od boje, vrste, veličine buketa... Ako mladić ide u posjetu djevojci, treba da ponese cvijeće i djevojci i njenoj majci kojoj će prvo pokloniti buket iz poštovanja. Ako smo pozvani na večeru ili čestitku i odlazimo kao par, muškarac je taj koji će domaćici obavezno pokloniti cvijeće. Muškarci najčešće daruju rezano cvijeće, rijetko kad u saksiji. To obično poklanjaju žene koje znaju koja će vrsta cvijeća ovu drugu oduševiti. Cvijeće zaista ima svoju simboliku, te se zato i poklanja u raznim životnim situacijama. Širok je spektar primjenjivosti, a najčešće je to izraz za ljubav, vjernost,

Pravilo je da buket ima neparan broj cvjetova, da su cvjetne drške duge, cvjetovi svježi i da se lijepo može smjestiti u vazu

102 CAFFE MONTENEGRO

prijateljstvo, iskrenost, čednost i slično. Posebni datumi koji su univerzalni za poklanjanje su: Nova godina, 8. mart, Dan zaljubljenih, rođendani, vjenčanja, rađanje djeteta i sl. Neki događaji obavezno podrazumijevaju čestitku sa dodacima i željama. Može se pokloniti i vino u kutiji ili neko drugo piće. Djeci se obično poklanjaju plišane lutke: mede, mace, kuce... uz bukete. Takvi cvjetni aranžmani uz poklone sa posebnim čestitkama i dodacima idu i za novogodišnje i božićne praznike, jer i cvijeće treba da prati šareni novogodišnji dekor. Naše zadovoljstvo će biti veće ako pravilno odaberemo naš cvjetni aranžman, jer moramo biti dobro upoznati sa prilikom u kojoj ga poklanjamo jer svaka osoba za sebe ima određene sklonosti i određeni senzibilitet. Važno je da se zaista obraduje poklonu.

SIMBOLIKA CVIJEĆA JE SAMA ZA SEBE PORUKA Od mnogo cvjetnih vrsta koje koristimo za darivanje nabrojiću neke koje u narodu imaju posebno značenje. No treba napomenuti da se i to značenje razlikuje u raznim zemljama. Ruža je cvijet koji se poklanja u mnogim životnim situacijama. Crvena ruža predstavlja strast i ljubav, bijela čednost-iskrenost, žuta veselje i prijateljstvo - iako se poneđe smatra da donosi ljubomoru. Plave ruže su simbol nemogućeg, narandžaste opčinjenosti. Za vlastitu suprugu najbolje su crvene ruže ili crveni karanfili a rado se poklanjaju i djevojci. Bijelo cvijeće se poklanja za novorođenče. Božur je simbol časti i bogatstva, kala elegancije i luksuza. Orhideja je simbol ljubavi i ljepote, lala slave i ljubavi. Znamo da ima još mnogo cvjetnih vrsta koje poklanjamo najvažnije od svega je da je naš poklon od srca.

Božu simbol črasjeti i bogatstva

Orhideja simboliše ljubav i ljepotu

BUKET CVIJEĆA SA LIVADE MOŽE DA BUDE LJEPŠI OD ONOG IZ CVJEĆARE Naravno, nema više nekih strogih pravila, pa sami možemo kreirati svoj buket. Ne mora to biti skupo cvijeće, može neko obično iz naše bašte ili čak sa livade. Postoje razne kombinacije cvijeća, trava, zimzelenih biljaka koje će vrlo otmeno izgledati. Nekad se sa jednim cvijetom Neki događaji obavezno podrazumijevaju čestitku sa dodacima i željama. Može se pokloniti i vino u kutiji ili neko drugo piće. Djeci se obično poklanjaju plišane lutke: mede, mace, kuce... uz bukete.

Kala, to je elegancij a i l uksuz

može postići mnogo više nego sa ogromnim buketom. Umjetnost aranžiranja je od izuzetne važnosti, a na tržištu ima sve više domaćih vrsta cvijeća, koje treba lijepo upakovati pošto u prodaji ima previše neskladnih, skupih i loših omota za pakovanje. Vrlo često sam omot skreće pažnju na sebe te cvijeće ostaje u sjenci. Pravilo je da se omoti skinu ako je to moguće prije predaje dragoj osobi. I na kraju niđe bez cvijeća. Sjetimo se samo aranžmana za vjenčanja, raznih proslava po halama, krasnih bidermajera... svuda je cvijeće.

Lala slavi ljubav

edCrvena ruža prljubav, i stavlja strast -iskrebijela čednost selje i nost, žuta ve iako prijateljstvo - ra da se poneđe smatu. Plave or donosi ljubom l nemoruže su simbo žaste gućeg, narandti. opčinjenos

KIC mart

2019. Sala DODEST - 19h

Promocija knjige

S ONE BANDE MOJE GORE autorke Jasenke Lalović

Režija Alfred Hičkok / Uloge: Džejms Stjuart, Grejs Keli

Veče s piscem

Ambasada Ukrajine i KIC

Izložbeni hol - 18h

Izložba fotografija

KRIM POD OKUPACIJOM

utorak

Autori izložbe su novinari Radija Slobodna Evropa/Radio Slobode.

srijeda

Režija Alfred Hičkok / Uloge: Džejms Stjuart, Džon Dol, Farli Grejndžer

četvrtak

20. 21.

petak

22.

Psiho / Psycho (1960)

Režija Alfred Hičkok / Uloge: Entoni Perkins, Dženet Li, Vera Majls

Projekcija filma

Haytarma (2013)

utorak

Riječ je o prvom dugometražnom, višestruko nagrađivanom filmu, inspirisanom istinitim događajima, koji govori o deportaciji krimskih Tatara. Režija Akhtem Seitablaev Korifej teatar

Sala DODEST - 20h

Predstava

ŽENA KOJA JE SKUVALA SVOG MUŽA Tekst Debi Izit / Režija kolektivna / Uloge: Đorđije Tatić, Anđelija Rondović, Marija Đurić KIC

srijeda

Koncert dua Illegal iz Frankfurta

21.

petak

9. 10.

Koncert

Andrija Jovović, klavir

Predavač je poznati hrvatski novinar, pisac i muzičar Krešimir Mišak.

Dokumentarni film koji predstavlja žene koje su uspjele u biznisu i pokazuje da je ženi mjesto tamo gdje ona vjeruje da može biti. Riječ je o PBS produkciji, autora Dilana Mekgija i Rejčel Drecin. Projekciju će pratiti diskusija. poneđeljak

FRENKI I DŽONI

KIC

Tekst Terens Meknil / Režija Tea Puharić / Uloge: Sloboda Mićalović, Igor Đorđević

Sala DODEST - 19h

11.

NIČIM IZAZVAN

Promocija novog albuma “Aurora” regionalno popularne beogradske grupe “Ničim izazvan”.

Miljan Stanišić, violina

Centar za nenasilnu akciju i KIC

Multimedijalna sala - 19h

Promocija zbirki priča

BIBER

na temu pomirenja

srijeda

KIC

facebook: KICPodgorica

petak

15.

instagram: kic_budotomovic

Sala DODEST - 20h

Monodrama

CRNOGORAC U TRANZICIJI Scenario, režija i igra Dragan Buzdovan

Drugi festival crnogorske narodne pjesme

STARE NOTE - NOVI ZVUCI petak

FEMME FATALE - FEMME TOTALE

www.kicpodgorica.me

Teatar 303 - Kotor

Multimedijalna sala - 19h

Učesnici su: prof. dr Veselin Pavićević, glumac Slobodan Marunović, novinar, esejista i publicista Vanja Kovačević i mr Mirjana Vlahović Andrijašević, moderatorka.

e-mail: kicpress@gmail.com

Mladi violinista je učenik II razreda srednje muzičke škole “Vasa Pavić”. Na programu koncerta su djela Johana Sebastijana Baha, Antonjina Dvoržaka, Johanesa Bramsa, Jana Sibelijusa i Eugena Isaija.

srijeda

Velika sala - 20h

RAT SJEĆANJA Tribina: Seksualnost - tabu ili ne

27.

13.

Izložba fotografija

četvrtak

26.

Ciklus Mladi talenti

Promocija knjige

VASKRSENJE

Izložbeni hol - 19h

utorak

KIC

Velika sala - 19h

25.

Velika sala - 20h

Koncert

Multimedijalna sala - 18:30

autora Radojice Stankovića

utorak

American Corner - 17h

Makers: Women in Business

Projekcija filma i diskusija sa aktivistkinjom Nacole S. majkom žrtve trafikovanja na sajtu Backpage.com i jednim od subjekata dokumentarca. poneđeljak Autorka je nagrađivana Meri Macio.

14.

petak

Tekst Dunja Matić / Režija Andrej Nosov / Uloge: Mirjana Karanović, Jasna Đuričić, Isidora Simijonović, Jovana Belović

American Corner

12.

Predavanje

American Corner

I Am Jane Doe

21.

STVARAM ILI VIDIM

BALAVA

neđelja

11.

22.

četvrtak

Holistički centar Velji Neven i KIC

Velika sala - 19h

Tekst Miroslav Krleža / Režija Ana Đorđević Uloge: Marija Vicković, Radovan Vujović, Branko Cvejić

poneđeljak

Gradska kuća Novi Sad - 20h

Mladi talentovani crnogorski pijanista predstaviće se premijerno novosadskoj publici u okviru saradnje KIC-a “Budo Tomović” sa Kulturnim centrom Novog Sada.

U AGONIJI

subota

Na programu su djela Morisa Ravela (posthumna sonata za violinu i klavir), Arona Koplanda (Sonata za violinu i klavir) i Miklosa Rozsa (Duo Op.7).

četvrtak

SEVEROISTOK Tekst Torsten Buhštajner / Režija Jana Maričić Uloge: Katarina Žutić, Jovana Gavrilović, Milica Janevski

20.

Kamerna muzika

8 - 11. mart

Agencija Beo art - Beograd

REVIJA PREDSTAVA

srijeda

Duo Vujadin Krivokapić, violina Bojan Martinović, klavir

četvrtak

Multimedijalna sala - 18h

KIC

Velika sala - 20h

Duo u sastavu Marija Skender, klavir i Alesija Hjunkjung Park, sopran, predstaviće premijerno u Crnoj Gori muziku svjetskih kompozitorki mlađe i srednje generacije među kojima su: Elena Mendoza (Španija), Lucia Ronchetti (Italija), Rebecca Saunders (Velika Britanija), Eun Ji Lee (Sjeverna Koreja), Jennifer Walsche (Irska), Anna Korsun (Ukrajina) i Carola Bauckholt (Njemačka). Velika sala - 20h

Ius forum

Pravničko veče Udruženja pravnika Crne Gore

Velika sala - 20h

Koncert

Kompozitorke iz sjenke V

Režija Alfred Hičkok / Uloge: Džejms Stjuart, Doris Dej

Konopac / Rope (1948)

Elvedina Nezirovića

Sala DODEST - 19h

19.

utorak

Čovjek koji je previše znao / The man who knew too much (1956)

Predstavljanje stvaralaštva bosansko - hercegovačkog pisca poneđeljak

Sala DODEST - 20h

KIC revija

MAJSTORI FILMSKE REŽIJE I Prozor u dvorište / Rear Window (1954)

petak

KIC

Sala DODEST - 20h

19 - 22. mart

29.

Učestvuje 20 mladih pjevača, uz orkestar Saše Magovčevića: Hor “d-moll”, Komnen Vuković, Dražen Baković, Đina Mićović, Petar Bulatović, Maša Cupara, Marijana Kankaraš, Tea Šufta, Tatjana Lazičić Popović, Dražen Vukčević, Petar Jokić, Dragana Radusinović, Ismail Delija, Mila Nikić, Milena Janković, Ana Zeković, Milena Pantović, Andrej Nenadić, Nikolina Bajović, Ivo Đurović i Milena Radulović. Gosti koncerta: Tamara Pavićević-Ulićević, Zoran Kalezić i Šukrija-Žuti Serhatlić

INFO - 020 664 237

KIC zadržava pravo izmjene programa

- KIC premijere

četvrtak

28.

Najpovoljnije u Crnoj Gori

RijeĹĄite kataraktu za 1 dan!

PU T O P I S : I GU AZ U VO DO PADI

VELIKALJEPOTA TEKST I FOTOGRAFIJE: LEKA DEDIVANOVIĆ

106 CAFFE MONTENEGRO

U momentu dok sam svim čulima upijao ljepotu ovog čuda prirode u glavi sam vidio reportažu u magazinu Caffe Montenegro. Duplericu sa ovom fotografijom, ovim naslovom i željom da kroz slike i riječi ispričam priču o Iguazu vodopadima.

107

KAD LUTANJU NAĐETE SVRHU NASTAJE PUTOVANJE Kada odrastete gledajući emisije kao što su “Opstanak”, upijate svaku riječ i pomno studirate svaku fotografiju knjige “Sto čuda svijeta” i kada djetinjstvo provedete slušajući oca i njegove prijatelje koji sa nostalgijom pričaju o dalekim prekomorskim zemljama i čudesima iz bijelog svijeta neminovno je da vremenom od svega toga stvorite u glavi želju da to obiđete i doživite. Ja sam imao sreću da od malena u

108 CAFFE MONTENEGRO

kući slušam priče o Gani, Senegalu, Kubi, Rusiji, Siriji, Kini… Ta kuća mi je kasnije postala polazna luka za brojna lutanja svijetom. A kad lutanju nađete svrhu, onda ono postane putovanje. Dvoneđeljno putovanje po Južnoj Americi je upravo bilo jedno od onih koja su imala svoju svrhu. Da upoznam nove zemlje i narode i neku bolju verziju sebe. U Foz do Iguazu smo stigli vezanim letom Sao Paulo – Porto Alegre, brazilske avio kompanije Azul. Kratak let kroz olujno nebo bio je pravi izazov za stomak i živce. No, kada smo se spustili ispod

VODOPADI, KOJI SU LOCIRANI U NACIONALNIM PARKOVIMA IGUAZU U ARGENTINI I IGUASU U BRAZILU, SASTOJE SE OD 275 SLAPOVA VISINE DO 80 METARA, A PROSTIRU SE DUŽ NEKIH 2,7 KILOMETARA

Kada smo se spustili ispod gustih oblaka ispod nas se ukazala prašuma i meandri rijeke Iguazu. Osjećao sam se kao Mister No koji u svom pajperu jezdi nebom iznad Amazonije

gustih oblaka ispod nas se ukazala prašuma i meandri rijeke Iguazu. Osjećao sam se kao Mister No koji u svom pajperu jezdi nebom iznad Amazonije. Nepregledne teritorije pod šumama su izazvale pozitivan šok u meni, pa mi više ni jako truckanje i uspaničene reakcije putnika koji je sjedio do prozora nijesu smetale. Jedva sam čekao da se prizemljimo i da krenemo u istraživanje. Živio sam svoj dječački san. Dok smo gurkali kofere prolazeći preko piste u vazduhu se osjećala tropska vlaga i vjetar koji je nosio čudesne mirise. Mirise tropske vegetacije i uzavrele zemlje.

Pogled na Iguazu vodopade je nešto što se ne zaboravlja.Sve drugo u jednom momentu postane nebitno. Čak i gomile turista koji se guraju da bi imali što bolju poziciju za fotograf isanje. Svi žure da snime što više. Jako malo njih zastane da posmatra ovu ljepotu

109

JESMO LI NA PODGORIČKOM AERODROMU, ZABOGA? Aerodrom Foz do Iguazu je nešto manji od podgoričkog, i na njemu postoji mala kancelarija turističke organizacije đe možete dobiti osnovne informacije i prospekte sa raznovrsnim ponudama. WiFi na aerodromu je prilično slab i velika je vjerovatnoća da ćete osijeđeti dok uspostavite vezu. Na pomoć osoblja na aerodromu nemojte da računate, osim ako ne govorite portugalski, engleski im je jednako nepoznat kao i nama portugalski. Savjetujem da u Riju ili Sao Paulu u bankama razmijenite eure za brazilske reale jer na aerodromu postoje bankomati,

ali provizija je papreno visoka. Nama su na 50 eura uzeli 16 eura provizije što je svakako bio povod da par sočnih psovki uputimo kapitalističkim prevarantima i par istih upućenih sebi zbog zaboravnosti koju smo skupo platili. Do grada smo išli gradskim autobusom jer je prevoz znatno jeftiniji nego taksijem ili kombijima. Čekajući prevoz upoznao sam bračni par iz Poljske, koji je prije dva ljeta bio kod nas na Primorju. Oduševljeni su ljepotama i rekoše da im je bilo divno. Radovao sam se tome, budući da sam tokom putovanja uglavnom sretao ljude koji su o Crnoj Gori imali predstave koliko i ja o zvijezdama sazvježđa Velikog psa.

U hidroelektranu Itaipu ugrađeno je čelika toliko da bi to bilo dovoljno za izgradnju 380 Ajfelovih kula, dok je količina betona utrošenog za izgradnju 15 puta veća nego za izgradnju tunela ispod La Manša, a količina ugrađenog materijala bila bi dovoljna za izgradnju 210 fudbalskih stadiona Maracana u Rio de Žaneiru

110 CAFFE MONTENEGRO

KO TO TAMO PJEVA? Nagužvali smo se u žuti autobus, a bakica kondukterka je samo grajala na portugalskom koji mi tečno nijesmo razumjeli. Rukom je mahala da se proguramo naprijed da bi što više putnika koje smo usput kupili stali. Autobus se ubrzo napunio kao “zetski šarabaj” pa su nam na jednoj od stanica koferi “Debeljko” i “Plavi” ispali prilikom otvaranja vrata. Spašavali smo ih kao redova Rajana, uskačući u autobus u pokretu. To je izazvalo smijeh putnika, ali i viku opasne bakice koja je svoju ulogu konduktera preozbiljno shvatila.

GRADITELJSKO ČUDO

Iguazu vodopadi ili prevedeno sa jezika Guarana Indijanaca “Velika voda” 1984. godine su uvršteni na UNESCO popis Svjetske kulturne baštine (i to zasebno kao Nacionalni park Iguazú u Argentini i Nacionalni park Iguaçu u Brazilu), a 2011. godine odabrani su među novih sedam čuda prirode

Hidroelektrana Itaipu je najveći zajednički projekat Brazila i Paragvaja. Drugi dan boravka u Fos do Iguazu iskoristili smo da posjetimo ovo graditeljsko čudo i nijesmo se pokajali zbog toga. Gradski autobus nas je vozio nekih pola sata od grada do ulaza u kompleks. Ulaz je dobro organizovan i vodi se evidencija za svaki pojedinačni dolazak. Dosad je Itaipu central posjetilo više od 500 osoba sa crnogorskim pasošem. Skoro duplo više nego Hrvata. Bio sam ponosan što je veliki broj mojih sunarodnika posjetio ovaj lokalitet. Organizovana tura traje nekih 90 minuta. Oblazak lokaliteta je novim dabldeker autobusima koji ima audio vodič, pa cijelim putem saznajete interesantne detalje o projektu izgradnje najveće hidroelektrane na svijetu. Čelik ugrađen u elektranu bio bi dovoljan za izgradnju 380 Ajfelovih kula, dok je količina betona utrošenog za izgradnju 15 puta veća nego za izgradnju tunela ispod La Manša, a količina ugrađenog materijala bila bi dovoljna za izgradnju 210 fudbalskih stadiona Maracana u Rio de Žaneiru. Tokom ture imate mogućnost da se zadržite na pojedinim punktovima đe možete kupiti suvenire, hranu i piće. Obilazak kompleksa je raj za oči jer možete uživati u raznobojnom biljnom svijetu i brojnim neobičnim stablima koje krase vidokrug. Prolazak preko same brane je vrlo uzbudljiv. Sa jedne strane pogled puca na ispuste sa vodom, dok je sa druge strane ogromna akumulacija. Dok stojite pokraj brane osjećate divljenje prema graditeljima koji su stvorili ovu betonsku grdosiju koja je ukrotila silu rijeke Itaipu. Fotografije najbolje svjedoče o kakvoj ljepoti je riječ.

111

MALI GRAD NA GRANICI Fos do Iguazu je stereotipni gradić kakav smo viđali na filmovima i fotografijama. Sa obje strane ulica smjenjuju se šarene kuće i zgrade sa par spratova. Gomila restorana i barova u centru sa upadljivo istaknutim reklamama i menijima magnet su za gladne i žedne turiste. Tu je i par pijaca i suvenirnica, tipično šarenih i natrpanih svim i svačim. Smještaj smo uzeli blizu glavne autobuske stanice kako bi nam transport bio lakši. To se pokazalo kao sjajna varijanta jer su nam u blizini bili i lokali, brze hrane… Iguassu central bed and breakfast je simpatičan, čist smještaj, na dobroj lokaciji. Vlasnik tečno govori engleski jezik. Kaže da je godinama radio u Njujorku. Dao nam je precizne i detaljne informacije i savjete što da posjetimo tokom boravka. U blizini autobuske stanice nalazi se hipermarket u kojem ima svega što vam duša ište. Pravo je uživanje ići i gledati

5 da grabimo bus za aerodrom. U tom momentu ispred svih lokala bile su gomile mladih ljudi koji su pijuckali piće i provodili se. Iz lokala se čula muzika. Reklo bi se da se lokalno stanovništvo dobro zabavlja, a mi smo taj provod iz neznanja – prespavali.

ČUDO PRIRODE Priču o Iguazu vodopadima ili prevedeno sa jezika Guarana Indijanaca “Velikoj vodi” počinjemo savjetom. Do tamo putujte gradskim prevozom i ušteđećete dosta novca. Karta je jeftina, a autobusi kreću sa glavne autobuske stanice svakih pola sata. Autobus vozi nekih pola sata do ulaza u nacionalni park. Ulaznicu za nacionalni park Iguazu smo platili oko 16 eura. Par stotina metara nakon ulaska u nacionalni park dočekao nas je prvi vidikovac. Bila je to ljubav na prvi pogled.

DOSAD JE ITAIPU CENTRAL POSJETILO VIŠE OD 500 OSOBA SA CRNOGORSKIM PASOŠEM. BIO SAM PONOSAN ŠTO JE VELIKI BROJ MOJIH SUNARODNIKA POSJETIO OVAJ LOKALITET gomilu prehrambenih proizvoda za čije proizvođače nikad nijeste čuli. Probali smo svakojakih đakonija i moram priznati da su proizvodi jako dobri. Od mesa i sira, preko konditorskih proizvoda do piva! Interesantno je da smo u subotu veče umorni od cjelodnevnog obilaska vodopada, na spavanje otišli neđe prije ponoći. Ulice i lokali bili su prazni. Komentarisali smo kako je dosadno, ali to nas nije čudilo jer je gradić stvarno mali. No, iznenađenje je uslijedilo kada smo nakon par sati sna ustali u

112 CAFFE MONTENEGRO

A pogled na Iguazu vodopade je nešto što se ne zaboravlja. Sve drugo u jednom momentu postane nebitno. Čak i gomile turista koji se guraju da bi imali što bolju poziciju za fotografisanje. Svi žure da snime što više. Jako malo njih zastane da posmatra ovu ljepotu. Za mene je prizor Iguazu vodopada – velika ljepota. La Grande Bellezza, ono što je Đep Gambardela iz istoimenog filma cijelog života tražio. U momentu dok sam svim čulima upijao

Ako imate sreće viđećete i tukane, raznovrsne leptire i velike guštere, a ako nemate sreće možete da naletite na pume ili jaguare

ljepotu ovog čuda prirode u glavi sam vidio reportažu u magazinu Caffe Montenegro. Duplericu sa ovom fotografijom, ovim naslovom i željom da kroz slike i riječi ispričam priču o Iguazu vodopadima. A onda mi je počelo nedostajati riječi. Nije ni čudo, jer Iguazu vodopadi su i rječitije od mene ostavili bez teksta. Tako i treba jer u velikoj ljepoti samo treba uživati. Te tropske šume i bujna vegetacija u kombinaciji sa gigantskim vodopadima stvarno su nešto najgrandioznije što su moje oči, vječito željne ljepote, a posebno one velike, gledale. Oblaci vodene pare koji se izdižu iz korita rijeke, grmljavina vodopada, prekrasni gusti oblaci koji šaraju nebo plavlje od našeg, i sunce koje sija kao u pjesmama narodnim. Imali smo sreće pa smo prvog dana obilaska vodopada, imali smjenu svih godišnjih doba. Prvo je sunce pržilo, onda su se gusti tamnosivi oblaci nadvili nad nama i počela je prava monsunska kiša. No, nije nam smetalo da stojimo na kiši i posmatramo čudesnu igru prirode. Sijevale su munje, čula se grmljavina, ali ljepotu prirode ništa nije moglo da sakrije. Pokisli smo do gole kože, jer ni kabanice nijesu bile od koristi, ali sreći našoj nije bilo kraja. Duše su nam grijali prekrasni prizori i ta toplina mi grije dušu i u momentu dok pišem ove redove.

VEČERALI SMO CARSKI Na preporuku našeg domaćina otišli smo na tradicionalnu brazilsku večeru u restoran Bufalo Branco. Restoran je smješten u jednoj mirnoj ulici, za naše pojmove čak i jezivo mirnoj. No, s vrata nam je bilo jasno da će preporuka domaćina biti pun pogodak. Restoran je bio pun, a konobari su zujali kao pčelice sa pićem i hranom. Miris freško pečenog mesa titrao nam je nozdrve i glad je postala neizdrživa. Opcija švedskog stola sa desetinama salata od znanog i neznanog povrća i voća, egzotični začini čudesnih boja i još čudesnijih mirisa, masline pune i prazne, sirevi kralji, ovčji i kozji, stari i mladi, obični i miješani, sa začinima i raznih boja. Pašte sa i bez soseva, a soseva je bilo raznih. Balkanski sindrom “gladnih očiju” pokazao se u punom svjetlu. Na tanjire smo sipali svega u želji da kompletan repertoar brazilske kuhinje i umijeće njenih majstora apsolviramo te večeri. Karneval jela i raznovrsnost na našem stolu prekinuli su konobari koji su na dugačkim ražnjevima nosili komade freško pečenog mesa, ananas i sir. Kuhinja je bila poluotvorena pa smo imali zadovoljstvo da gledamo kuvara kako na ognju slaže ražnjeve sa mesom. Opojan miris pečenog mesa i toplina vatre davala je atmosferi dodatan šmek. Probao sam desetak raznih vrsta mesa: teleće, juneće, praseće, bifteke, ramstek, file minjon, butke, kotlete, rebarca, plećke, kobasice i šnicle. Toplina i ukus mesa, jednostavno spremljenog, a savršenog ukusa bila je nagrada za sva čula i kompletan sistem organa za varenje. Konobari donose svako malo toplo meso

i dok ne kažete da ste siti oni će neprestano kružiti oko vašeg stola, donoseći nove đakonije. Onaj podgorički grafit “Vazda gladni, vazda žedni” oživio je mojim dolaskom u Bufalo Branco. Sa istorijske distance, čiste svijesti i zdrave pameti slobodno mogu da kažem da u životu nijesam jeo ukusnije spremljeno meso. Neka mi zamjere sve naše pečenjare,

nacionalni i internacionalni restorani, salaši, konobe, kafane i čarde, uključujući i domaću kuhinju kod moje majke, ali ono meso što sam jeo u ovoj churrascaria je nešto što ću pamtiti dok sam živ. Za one kojima je bitna cijena, večera za dvoje nas je koštala 54 eura. U Fos do Iguazu smo probali i lokalnu brzu hranu i moram priznati da je vrlo ukusna i jeftina. Za samo par eura možete probati mesne specijalitete i sa slašću uživati u njima. Meso je odlično, prilozi egzotični i začinjeni. Zaista, gladni ne možete biti.

113

POGLED S DRUGE STRANE: SA KOJE SU VODOPADI LJEPŠI? Dilema da li su ljepši vodopadi sa brazilske ili argentinske strane muči ljude koji dolaze da posjete Iguazu. Mi smo odlučili da obiđemo obje i da onda sudimo. Dok se vozimo čitam turističke prospekte na kojima piše da su vodopadi 1984. godine uvršteni na UNESCO-v popis Svjetske kulturne baštine (i to zasebno kao Nacionalni park Iguazú u Argentini i Nacionalni park Iguaçu u Brazilu), a 2011. godine odabrani su među novih sedam čuda prirode. Vodopadi, koji su locirani u nacionalnim parkovima Iguazu u Argentini i Iguasu u Brazilu, sastoje se od 275 slapova visine do 80 metara, a prostiru se duž nekih 2,7 kilometara. Vožnja do Puerto Iguazu, gradića u Argentini traje manje od 40 minuta. Tokom puta prolazimo granicu i olako završavamo carinske formalnosti. Novi pečat u pasošu i nastavljamo putovanje. Autobus nas vodi pravac do ulaza u nacionalni park. Ulaznica za nacionalni park je oko 16 eura. Vozićem prolazimo kroz džunglu i

stižemo do početka staze koja nas iznad rijeke vodi do najvećeg i najjačeg vodopada - Garganta del diablo iliti Đavoljeg grotla. Subjektivni utisak objektivnog posmatrača je da ste zbilja u đavoljem grotlu. Buka i ogromni oblaci kapljica vode ne remete utisak. Samo smetaju turisti koji se gurkaju za bolju poziciju i kvare užitak onima koji pokušavaju da na miru uživaju svim čulima u ovom nevjerovatnom prizoru. Obilazimo još nekoliko vidikovaca sa kojih se pružaju prekrasni pogledi na vodopade i brazilsku obalu. Tokom šetnje kroz šumu, nailazimo na čudnovate biljne i životinjske vrste, kojih kažu ima preko dvije hiljade. Jedna od životinja koja je karakteristična za ovaj prizor je Coati, simpatični sisar koji naseljava šume. No, naviknuti su na ljude pa ih možete viđeti svuda. Uprkos upozorenjima da se ne igraju s njima, turisti im često daju hranu, a mali kradljivci nerijetko to iskoriste

kako bi odžeparili ljude. Budite oprezni i sa distance ih posmatrajte kako vješto vrebaju pravi momenat da nekog “opljačkaju”. Ako imate sreće viđećete i tukane, raznovrsne leptire i velike guštere, a ako nemate sreće možete da naletite na pume ili jaguare. Toliko smo se zanijeli ljepotama krajolika da nam nije ostalo vremena za vožnju čamcima koji ulaze ispod samih vodopada. Kažu da je doživljaj nevjerovatan, ali eto zbog loše organizacije vremena tu priču ne mogu da potvrdim. Ono što znam je da ako me putevi ponovo odvedu u ove krajeve da ću obavezno uzeti vožnju brodom. Ni tokom boravka u nacionalnom parku, ni danas ne znam da li je ljepša argentinska ili brazilska strana vodopada. Zato preporučujem da ostanete dva dana i obiđete obje. Vjerujte da vrijedi i da ćete svaki trenutak pamtiti dok ste živi. Ukoliko imate vremena posjetite i obližnji Paragvaj. Za crnogorske državljane viza je obavezna, ali se lako dobija na granici.

Dilema da li su ljepši vodopadi sa brazilske ili argentisnke strane muči ljude koji dolaze da posjete Iguazu. Mi smo odlučili da obiđemo obje i da onda sudimo

114 CAFFE MONTENEGRO

115

CM klub HOTELI ADRIA, Budva, +382 (0) 33 680800 AKVAMARINE, Budva +382 (0) 69 599299 ALBATROS, Ulcinj +382 (0) 30 423263 ALLURE PALAZZI KOTOR BAY HOTEL BY KARISMA Kotor AMAN, Sveti Stefan +382 (0) 67 203444 AMBASADOR, Podgorica +382 (0) 20 272233 AMFORA, Kotor +382 (0) 32 305852 APART HOTEL PREMIER, Podgorica +382 (0) 20 406520 ARIA, Podgorica +382 (0) 20 872570 ASTORIA MONTENEGRO, AUREL, Podgorica +382 (0)78 113333 BELVI, Bečići +382 (0) 33 425100 BEST WESTERN HOTEL ŠUMADIJA, Beograd +381 (0) 11 3514255 BEST WESTERN PREMIER HOTEL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 406520

članovi CM kluba

HILTON PODGORICA, Podgorica, +382 (0) 20 443443

RIVIJERA, Petrovac +382 (0) 33 422100

HOLEGRO, Ulcinj +382 (0) 30 423483

ŠAJO, Budva +382 (0) 33 460243

HOSTEL CITY CENTER, Beograd +381 (0) 11 2644055

SAVOJO, Buljarica +382 (0)67 672044

HOTEL RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622623

SENTIDO TARA, Bečići +382 (0) 33 404196

HOTEL RESORT RUŽA VJETROVA, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

SOKOLINE, Ostrog, +382 (0) 69 011444

HTP BOKA, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

SPLENDID, Bečići

HTP KORALI, Bar + 382 (0) 30 313070

SPLENDIDO, Prčanj +382 (0) 32 301700

HTP PRIMORJE, Tivat +382 (0) 32671277

SVETI NIKOLA APARTMANI, Kotor +382 (0) 69 237288

IMANJE KNJAZ, HOTEL RESTORAN, Podgorica +382 63 234567

SVETI NIKOLA, Kotor +382 (0) 69 429109

IMPERIAL, Bar +382 (0) 30 455288

THE LONG BEACH HOTEL MONTENEGRO, Ulcinj

INSTITUT SIMO MILOŠEVIĆ, Igalo +382 (0) 31 658111

THE QUEEN OF MONTENEGRO, Bečići +382 (0) 33 662662

KALAMPER, Bar + 382 (0) 30 361281

TREBJESA, Nikšić +382 (0) 40 731144

KALAMPER HOTEL & SPA, Bar + 382 (0) 68 333833

TRE CANNE, Budva +382 (0) 69 019999

KERBER, Podgorica +382 (0) 20 405405

UDRUŽENJE HOTELIJERA I RESTORATERA CRNE GORE

KOSTAS, Podgorica +382 (0) 20 610100

UDRUŽENJE MALIH HOTELA

CAFFE DEL MARE, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

VARDAR, Kotor +382 (0) 32 325084

CARPE DIEM, cafe, Bar

VUKOV MOST, Nikšić +382 (0) 40 257131

CASA MIA, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

XANADU, Zelenika +382 (0) 31 684666

CASPER, Budva

ZAMAK POBORE, Budva +382 (0) 33 464601

CASTELLA, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

ZIYA, Podgorica +382 (0) 67 229000

CASTELLO DI BOKA, Stoliv +382 (0) 32 306260

ZLATIBOR MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

CASTELLO, Bar +382 (0) 30 350501

ZLATNIK, Beograd +381 (0) 11 3167511

CESARE, café-bar, Kotor

ŽABLJAK, Žabljak +382 (0) 77 400190

COPACABANA, Ulcinj

WIND ROSE RESORT 4*, Bar

CRUSH, Porto Montenegro, +382 (0)67 260614

CUBA, cafe bar, Petrovac

BG CITY HOTEL, Beograd +381 (0) 11 6686805

KRALJEVI ČARDACI SPA, Kopaonik +381 (0) 36 428558

BIANCA RESORT&SPA, Kolašin +382(0) 20 863000

LAGUNA HOTEL & RESTORAN, Podgorica +382 (0) 67 614777

BOJATOURS, Podgorica +382 (0) 20 621153

LA ROCHE HOTEL, Tivat +382 (0) 32 662 881

BUDVANSKA RIVIJERA HG, Budva ,+382 (0) 33 451640

LAZURE HOTEL &MARINA, Herceg Novi +382 (0) 69 360570

CASA DEL MARE, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

MAJESTIC, Budva, +382 (0 )68 012940

CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCESE, Podgorica, +382 (0) 67 875202

MARSHAL, Nikšić +382 (0) 67 065065

CRYSTAL, Petrovac +382 (0) 33 422100

MB TURIST, Žabljak +382 (0) 52 361601

BOŽIĆ, Inđija +381 (0) 21 6420414

MD, Bar +382 (0) 30 305124

BRILE, Kolašin +382 (0) 20 865021

MONTE CRISTO, Kotor, +382 (0) 32 322458

ČILE, Kolašin +382 (0) 20 865039

MIR, Zlatibor, +381 (0)69 5205001

DANICA, Petrovac +382 (0) 33 46204

MONTENGRO STARS HOTEL GROUP, Budva +382 (0) 33 773777

DELFIN, Bijela +382 (0) 31 683093

ONOGOŠT, Nikšić +382 (0) 40 243608

DUKLEY GARDENS, Budva +382 (0) 69 170000

PALAS, Mojkovac +382 (0) 69 031385

DURMITOR, Žabljak +382 (0) 52 360206

PALAZZO RADOMIRI, Kotor +382 (0) 32 333172

EMINENT, Podgorica +382 (0) 20 664545

PALMON BAY, Igalo +382 (0) 31 332442

FORZA LUX, Kotor +382 (0) 33 333500

PERJANIK, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

FRANCA, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

PODGORICA, Podgorica +382 (0) 20 402500

FRANCA, Bar +382 (0) 30 55 920

PRINCESS, Bar +382 (0) 30 300100

FRANCA, Pljevlja +382 (0) 77 300067

RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622-623

HAUS FREIBURG, Ulcinj +382 (0) 30 403008

REGENT PORTO MONTENEGRO, Tivat 382 (67) 28 27 86

116 CAFFE MONTENEGRO

UGOSTITELJSKI OBJEKTI 21 MNE URBAN BISTRO, Podgorica +382 (0) 69 888222 A CLUB RESTAURANT, Budva, + 382 (0) 68 111122 ALMARA BEACH CLUB, Oblatno, Tivat AL POSTO GIUSTO, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 AMFORA, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658 AMICI, kafeterija, Nikšić ARENA, cafe bar, Bečići ASTORIA RESTORANI ATRIUM, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 BAHUS,

rest. - vinoteka, Podgorica BAJOVA KULA, Kotor BAR BAY CLUB, Bar +382 (0) 68 444485 BARAKUDA, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 BASTION, restoran, Kotor BB, restoran, Bar BLANCHE, restoran, Pržno BLUE RIVER TARA KOMPLEKS, Plužine, Šćepan Polje + 382 (0) 67 404303 BOCASA (BEACH & RESTAURANT), Kamenari, + 382 (0) 67 600973 BONELA GREEN BAZAR, Podgorica, +382 (0) 68 024646 BONITA, pizzeria, Kotor BONSAI FRESH MARKET&BAR, Podgorica, +382 (0) 67 170681 BYBLOS I SHISHA LOUNGE, Podgorica +382 (0) 67 311 342 ROYAL, cafe bar i plaža, Bar

ČAROLIJA, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 ČUDNA ŠUMA, cafe bar, Žabljak ĆATOVIĆA MLINI, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 DE GUSTIBUS, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 DIAMOND, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 DOMINUS, cafe bar, Petrovac DONNA KOD NIKOLE, restoran, Budva DUKLEY BEACH LOUNGE, Budva +382 (0) 69 160000 DURANTE, Ulcinj +382 (0) 30 373701 DURMITOR, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111

DURMITOR, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358

LAGUNA, restoran, Podgorica

PORTO, Budva

TRI ŠEŠIRA, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

ĐARDIN, restoran, Perast +382 (0) 67 221219

LUPO DI MARE, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

PORTO, restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

TROJA, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

ECO RESORT PLAVNICA, Golubovci +382 (0) 20 088044

MAINA, restoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

PORTOBELLO, cafe - bar, Kotor

TRPEZA, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

EKO KATUN, Kolašin +382 (0) 20 860150

MAREZA, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

PORTUN, restoran Nikšić

TURIST, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

ELLAS, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115

MARUŠKA KONOBA, Podgorica +382 (0) 67 259833

POSLASTIČARE FONTANA, Nikšić

VELVET COCKTAIL KLUB, Podgorica

ELIT LOUNGE RESTAURANT AND BAR, Podgorica +382 (0) 67 866222

MAYKA BY ETNO SELO MONTENEGRO, Podgorica + 382 (0) 69 486806

PREMIER, café - bar, Podgorica

VENOM, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

EMPORIO CLUB, Budva

MEDITERRANEO, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

PRESTO PIZZERIA, Podgorica +382 (67) 630-631

VERIGE 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

ETNO SELO MONTENEGRO, Brezna +382 (0) 67 209049

MOGREN I, plaža i plažni restoran, Budva

REGINA, Tivat

VIDIKOVAC, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

EVROPA, poslovni centar, Berane

MOMČILOV GRAD, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

VILA ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

FINESTRA WINE BAR & SHOP Luštica

MONTE CARLO, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

RESTORAN DOLCE VITA I PLAŽA STIJENE, Rafailovići

FOREST, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766

MONTENEGRO CAFFE PUB, Podgorica

FORZA, poslastičarnica, Kotor

MONTEFISH, Tivat, +382 (0) 32 670250

GAETA, Cetinje

MOVIDA BEACH, Tivat, +382 (0) 63 222011

GALION, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

MTV, picerija, Petrovac

GARDEN RESTORAN & PIZZERIA, Podgorica+382 (0) 67 265066

NACIONALE, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

GIARDINO, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

NAUTILUS, café - bar, restoran, Igalo

GIARDINO, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

NEVIDIO, Etno selo + 382 (0) 69 449539

GRISPOLIS, restoran, Tivat +382 (0) 69 357657

NIK GOLD PIVNICA, Budva +382 (0) 33 452815

HACIJENDA, latino bar, Budva

NK PUB, Nikšić

IBON, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

ONE RESTAURANT Porto Montenegro, +382 (0)67 486 045

IZVOR, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

O SOLE MIO, restoran - pizzeria, Budva

JADRAN - KOD KRSTA, restoran, Budva

P.C. ATRIJUM, Nikšić

JAVOR, NAC. RESTORAN PANSION, Žabljak +382 (0) 69 014385

PALADIUM AUTOMAT CLUB, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

JAVOROVAČA, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

PANINI, Petrovac

JEZERO, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

PAPILON, cafe bar, Rafailovići

K-2, picerija Nikšić

PARADISO, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

KALAMPER, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

PEOPLE’S BEACH BAR, Igalo +382 (0) 68 249239

KALAMPER, restoran, Bar

PER SEMPRE, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

KAPETANOVA KONOBA, Rafailovići

PG AKADEMIJA, rest., Podgorica +382 (0)67 661777

KARAMPANA, Kotor +382 (0) 69 045223

PIAZZA, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

KNJAŽEVA BAŠTA, restoran, Bar

PICADO KLUB, Podgorica +382 (0) 20 622226

KOLIBA, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

PINTA LOUNGE BAR, Podgorica +382 (0)20 510018

KONAK, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

PLANET, cafe bar, Bar

KRUŠO, konoba, Herceg Novi

PLAŽNI BAR QUESTO QUELLO, Sutomore, +382 (0)67 348007

KULA, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

POD MURVOM, restoran, Bečići

L’ ANGOLO, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

POLO, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

LA ESQUINA, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

PORT CLUB BOWLING, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

RIBAR, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053 RIBARSKO SELO, Žanjice RIBNICA, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600 RIČARDOVA GLAVA, restoran - plaža, Budva

VINOTEKA ENOMANIJA, Budva +382 (0) 33 453003 ZELENI GAJ, cafe bar, Budva CAFFE MOZART, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

RISAN, rest., Risan +382 (0) 32 371805

BRENDOVI, PROIZVOĐAČI

RITTER, Cetinje

ALEKSANDROVIĆ, VINARIJA, Oplenac, Srbija

RIVERSIDE RESTORAN, Nikšić, +382 (0)67 9188323

ALEKSANDRIJA, Herceg Novi

ROCKY BEACH, Utjeha, Bar

AQUA VIVA

SAILOR, restoran, Žanjice + 382 (0) 69 267220 SAMBA, restoran, Bar SAN REMO, restoran picerija, Rožaje SAVARDAK, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264 SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503 SICILIA, italij. pekara i pizzeria, Podgorica SKALA SANTA, konoba, Kotor SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900 SPORT CLUB, Podgorica

ARTCAFE, Podgorica +382 (0) 67 665511 BAMBI BAMBI - VODA “DUBOKA” BAMBOOS, Podgorica +382 (0) 69 060171 BRUNOCAFFE, Podgorica +382 (0) 67 544688 CARLSBERG SRBIJA CEDEVITA, Zagreb DALMACIJA VINO, Hrvatska DALVINA WINERY, Makedonija DON PAKY, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 EVIAN

SQUARE CAFFE, Podgorica +382 (0)68 512512

FARMAN SAPORI (ILLY CAFE), Kotor +382 (0) 32 323585

STARA VAROŠ, cafe bar, Žabljak

FREIXENET

STARI GRAD, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

FRUCTAL, Ajdovščina Slovenija

STEAKHOUSE GRILL, FISH & MEAT, restoran, Podgorica + 382 (0) 68 825956

GALIĆ, Kutjevo, Hrvatska +385 (0) 99 440 0860

SVERA, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

HABY DOO, Zagreb, Hrvatska +385 (0) 99 846 9999

TAG, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

HAUSBRANDT, +382 20 875773

TAJSON, cafe bar, Rožaje

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, +382 (0) 20 870145

TAPAS BAR LAS RAMBLAS, Bar

KIMBO CAFFE,

THE OLD FISHERMANS CLUB, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347 TRAMONTANA, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070 TRATTORIA GIARDINO, restoran, Podgorica

FRIKOM

KAMNIK, Skoplje, Makedonija KNJAZ MILOŠ LEDO MATUŠKO, VINARIJA, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

117

MANUEL CAFFE MARTEX, Cetinje MAX CORP, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 MESOPROMET, industrija mesa, Bijelo Polje MUSIĆPAK, Podgorica +382 (0) 69 072 866 NAVA RENT A CAR, Podgorica +382 (0) 67 600600 NEXT, FRESH&CO. NIVEA PERNOD RICARD Podgorica +382 (0) 20 608055 PIRELLA, Podgorica +382 (0) 20 883350 PIVARA TREBJESA D.0.0., Nikšić PLANTAŽE, Podgorica +382 (0) 20 658111 PLENKOVIĆ, VINARIJA, Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 PODRAVKA D.O.O., Podgorica +382 (0) 20 872188 PODOSTROŠKO VINO, Ostrog +382 (0) 67 898000 PRIME CONSULTING, Podgorica +382 (0) 67 000-568 RB GLOBAL, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 RONNEFELDT, +382 (0) 20 875773 ROSA SIMČIČ, VINARIJA Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200 SLATKA TAJNA, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

COMPANIA DE VINOS MONTENEGRO, Morinj, + 382 (0) 69 507708 DAR KOZMETIKA, Beograd +381 (64) 646148198 DI BAR, Budva +382 (0) 33 454104 DESTILERIJA ZARIĆ, Podgorica +382 67 175 175 DUWL D - TRADE, Podgorica +382 (0) 20 634 901 ECCOLO, Budva +382 (0) 33 454624 EFEL MOTORS, Podgorica +382 (0) 20 210910 ENIGMA COMPANY, Nikšić +382 (0) 68 830803 ES SYSTEM K BALKAN, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3SPIRITS, Podgorica, +382 (0) 20 291030 HORECA EXPO, Beograd +381 (0) 11 3447125 JELA KOMERC, Rožaje +382 (0) 51 278605 JELA PLUS, Dubrovnik +385 (0) 20 456220 LAMEX COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 247308 LIPOVAC VINARIJA, Cetinje +382 (0) 67 216766 MAPRENAT, Tivat +382 (0) 32 684510 MONTE JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 665131 MONTECCO INC, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 MONTEFINO WINE DOO, Bar +382 (0) 69 236008

SONY ERICSSON

M-G TRADE, Podgorica 382 (67) 33 35 40

SRNA, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

OFFICE CENTAR, Podgorica +382 (0) 20 626451

SUN ICE CREAMS (DONZE D.O.O), Podgorica +382 (0) 20 625791

ORBICO DOO, Cetinje +382 (0) 41 232164

TUBORG

ORIGINAL TEAM, Kruševac +381 (0) 69 3011983

ULJARA ABAZOVIĆ, Bar +382 (0) 30 361133 VERO MODA, Podgorica +382 (0) 68 001006 VODA VODA,

PG PAK, Podgorica 382 (0) 68 880211 PLUS D.O.O. , Podgorica +382 (0)20 875773

+382 (0) 31 322205

Podgorica +382 (0) 20 227484

AD CENTRO JADRAN, Bar +382 (0) 30 346341

INTERSPORT Nikšić, +382 (0) 40 449610

ALO TAXI, Podgorica 19700

Podgorica +382 (0) 20 449627

AMICA, Budva +382 (0) 67 447712 AQUA SKI, Bečići +382 (0) 69 331585 ARTE DOLCE, Budva +382 (0) 33 459259 BALLOON, Kotor +382 (0) 32 323030 BEAUTY SALON ROSE, Podgorica +382 (0) 69 111 925 BEOGRADSKI SAJAM TURIZMA, Beograd, +381 (0) 63 477430 BONESA, Bar +382 (0) 30 346250 CAPITAL PLAZA, Podgorica +382 (0) 67 023223 CACAO BEAUTY CENTER, Podgorica +382 (0)69 338898 CER STYLE, Podgorica, +382 (0) 68 834834 CEROVO, Bar +382 (0) 30 550500 COGIMAR, Ljuta-Kotor COMP - COMERC, Nikšić +382 (0) 40 218746 COMPANY “VIGO”, Kotor +382 (0) 67 544933 CONCORDIA COMMERCE, Ulcinj +382 (0) 30 411206 COSMETICS MARKET, Podgorica +382 69 301126 CRNOGORSKI TELEKOM, Podgorica 1500 CS/SALES TNT EXPRESS, Podgorica +382 (0) 20 606450

KAMINI DRAGOVIĆ, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 KAPILOGOS, Budva +382 (0) 69 219 403 KARISMA HOTELS & RESORTS K&M SISTEM, Nikšić +382 (0) 77 272 722 K2, RAFTING KLUB, Nikšić +382 (0) 40 213431 KINGS, Podgorica +382 (0) 20 624625 LF SPA , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668 LUK-TRADE, Bar +382 (0) 30 316710 LUKOIL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 219415 LUNATEX, Bijelo polje, +382 (0)69 975518 LUŠTICA BAY, www.lusticabay.com LJETOPIS AUTOMOTIVE DOO (MERCEDES-BENZ), Podgorica +382 (0) 67 660660 MAESTO LINE, Podgorica +382 (0) 67 660660 MALL OF MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 625314 MARINA SV. NIKOLA, Bar +382 (0) 30 313911 MARINA TORTE, Podgorica +382 (0) 69 021557 MERCATOR-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

DELTA CITY, Podgorica +382 (0) 68 878637

METROPOLIS, Podgorica

DIRECT MARKET CONSULTING, Podgorica +382 (0) 69 066270

MG TRADE, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

DISPLAY, Bar +382 (0) 30 316710

MIKEL F –DIAMOND CENTER, Podgorica

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE, Podgorica 19100

MONTEFISH, Tivat +382 (0) 32 675250

ESTERA, Bar +382 (0) 30 340523

MONTE SWISS, Bar +382 (0) 69 531447

EXPONAT, Kotor +382 (0) 32 302584

MONTENEGRO AIRLENS, Podgorica +382 (0) 20 664433

FOTO BONI, Podgorica +382 (0) 20 667505

MONTENEGRO BUSINESS ALLIANCE, +382 (0) 20 622728

FOTO RIVA, Podgorica +382 (0) 20 667620

MONTE VINO, Internacionalni salon vina, Podgorica, +382 (0) 67 569034

RUSTORG MONTENEGRO DOO, Bar +382 (0) 67 363585

VINARIJA VELIMIROVIĆ Danilovgrad +382 (0) 69 077180

SAO CAFE, Nikšić +382 (0) 67 270333

ZVONKO BOGDAN VINARIJA, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

ŠKORPION D.O.O., Herceg Novi +382 (0) 31 335115

TAŽEX, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

DISTRIBUTERI, ZASTUPNICI

TIME JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 664864

ATLAS MARINE, +382 (0)69 753663

VABCOM, Podgorica, +382 (0) 67 024005

BALEVIĆ TRADE, Budva +382 (0) 33 452686

VITIS D.O.O, Podgorica +382 (0) 67 494583

BAR KOD, Podgorica

VOLI MOTORS, Podgorica, +382 (0) 20 445065

BARISTTA KAFA, Nikšić +382 (0) 68 261207

WEST PIONT, Podgorica, +382 (0) 344788

BERBA, Porto Montenegro +382 (0)67 333 855

CG EX MIRAGE, Petrovac

PREDUZEĆA

HABITAT, Podgorica +382 (0) 20 228009

A.D. MARINE, Bar +382 (0) 30 313906

IMPERIJAL SHOPPING CENTAR, Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601

ABN TRADE CRNA GORA

INTERESTA,

118 CAFFE MONTENEGRO

JADRANSKI SAJAM, +382 (0) 33 410410

ĆATIĆ COMPANY, Prijepolje +381 (0) 33 771420

VLADO BEUATY BAR,

CITY MODA, Podgorica +382 (0) 20 451972

ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912

GARDAŠEVIĆ PREVOZ, Nikšić +382 (0) 40 214382 GORANOVIĆ INDUSTRIJA MESA, Nikšić, +382 (0) 77 400001 GRAFIČKI CENTAR MERCATOR, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444 GRUPPO PALAZZETTI, Itally +39 0434 922922 GUARDIAN, Budva +382 (0) 33 456040

M TEL, Kralja Nikole 27-a, Podgorica MUZIČKI CENTAR CRNE GORE, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX D.O.O., Podgorica +382 (0) 67 454545 OCTOPUS DOO, Bar +382 (0) 69 622243 OFTALENS, Podgorica +382 (0) 20 601905 OLIO PROM, Bar +382 (0) 30 342304 OPTIKA MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579

OPUS 3, Podgorica +382 (0) 20 642144

ANTIQUES STANKOVIĆ, Kotor +382 (0) 69 071819

POLY DEC, Beograd +381 (0) 11 3540650

PADELLA, Tivat +382 (0) 32 673560

ARTI HOME CENTAR, Bar

PROGRES AND CO., Nikšić +382 (0) 40 251011

PACO MONTE, Danilovgrad +382 (0) 20 810050

ATENA BOHOR, Budva +382 (0) 33 456280

PROMADURA FLOORS, Bar +382 (0) 30 316136

TURISTIČKE ORGANIZACIJE I ORGANI UPRAVE

PAK CENTAR, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066

AUDIO DREAM, Podgorica +382 (0)67 824782

PROMOTIVE, Podgorica +382 (0)20 886185

PARAH, BUDVA

AV OPREMA, Kotor +382 (0) 68 042157

RAKOČEVIĆ RADINOST, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

BC INŽENJERING, Nikšić, +382 (0) 40 252266

RAPEX, Bar +382 (0) 30 341244

CERCAMP DOO, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

RIBNICA COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 669318

ČIKOM, Podgorica +382 (0) 20 227114

ROCKY & PISTOLATO, Podgorica +382 (0) 20 642367

NACIONALANA TURISTIČKA ORGANIZACIJA, +382 (0) 77 100001

ĆILIMARA, Podgorica +382 (0) 69 549892

SANITEH D.O.O., ZAGREB +385 91 3818139

OPŠTINA BUDVA, +382 (0) 33 451451

ČISTO, Podgorica +382 (0) 67 660077

SANITEKO D.O.O., Podgorica; +382 (0) 20 643301

OPŠTINA ULCINJ, +382 (0) 30 412413

CUBICO, Podgorica +382 (0) 20 228181

SHOLLEX, Podgorica +382 (0) 20 206100

TO BAR, +382 (0) 30 311633

CUNGU & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

SPA MEDICA, Podgorica+382 (0) 67 835 565

TO BERANE, +382 (0) 51 236 664

DAKOM, Podgorica

STORKS, Podgorica +382 (0) 20 891670

TO BIJELO POLJE, +382 (0) 69 326877

DD WELNESS SOLUTIONS, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

SURFMONT, Kotor +382 (0) 32 322256

TO BUDVA, +382 (0) 33 402814

DR TRADE, Podgorica +382 (0) 20 261072

TEHNOBAR, Podgorica +382 (0) 20 262091

TO CETINJE, +382 (0) 41 230 250

EKOPLANT, Podgorica +382 (0) 20 281010

TELEMONT, Podgorica +382 (0) 20 511700

TO DANILOVGRAD, +382 (0) 20 816015

ENT - EXT, Podgorica, +382 (0) 20 260831

TERMIKO, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

TO HERCEG NOVI, +382 (0) 31 350820

ENZA HOME, SALON NAMJEŠTAJA, Podgorica, +382 (0) 69 339978

UNION DRVO, Beograd +381 (0)11 3281879

TO KOLAŠIN, +382 (0) 20 864254

FADIS, Bar +382 (0) 30 341703

VELUX, Beograd www.velux.rs

TO KOTOR, +382 (0) 32 322886

GASTRO GROUP, Podgorica, +382 (0) 69 871841

VG GROUP, Bar +382 (0) 30 341733

TO MOJKOVAC, +382 (0) 50 472428

GORENJE, Podgorica +382 (0) 20 251152

VIBACOM, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

TO NIKŠIĆ, +382 (0) 40 213262

HIGIJENA, Podgorica +382 (0) 20 272405

VOLCANO KLADIONICE

TO PLJEVLJA, +382 (0) 52 300148

PERFECT GROUP, Podgorica +382 (0) 20 205065 PINGVIN, Kotor +382 (0) 69 050529 PORTO MONTENEGRO, Tivat +382 (0) 32 674660 PRINC - MONT, Ulcinj +382 (0) 30 413202 PRIVREDNA MREŽA BALKANA, Beograd +382 (60) 30 45 600 RENAULT ALLIANCE, Cetinjski put bb, Podgorica ROKSPORT, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 ROYAL STUDIO, Podgorica +382 (0) 20 240286 SI&SI, Kotor +382 (0) 32 322060 SMART GYM-DJEČIJI FITNES CENTAR, Podgorica +382 (0) 63 843001 SMART VISION D.O.O., Beograd, Srbija +381 (0) 11 6300753 SMRČAK, Podgorica +382 (0) 20 280719 SOCIETE GENERALE MONTENEGRO, Podgorica, +382 (0) 67 252123 SOHO CITY, Bar, +382 (0) 67 002233 STUDIO SYNTHESIS, Podgorica + 382 (0) 20 228083 SYRUPS, Podgorica + 382 (0) 68 008337 TECE, Zagreb +385 91 2 8323 12 TECHOCOOLING, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 TELENOR, Podgorica 1188 TIM KOP, Podgorica +382 (0) 20 606450 VAPOR, Podgorica +382 (0) 20 262107 VOLI TRADE, Podgorica +382 (0) 20 445000 V & B INVEST, Podgorica; +382 (0) 67 322111 WOMENS WORLD, Podgorica, +382 (0) 69 868797 YC YUG, Bar +382 (0 )69 062709 VENETA PLAMEN, Podgorica, +382 (0) 69 661140 ZLATARA BALTEZ, Bar +382 (0) 67 540552 ZLATARA MIKEL F, Podgorica +382 (0) 20 230097 ZLATARA ONYX, Budva ZLATARA VERA, Niksic +382 (0) 67 890880

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145 ICECOM, Podgorica +382 (0) 20 290402 IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873 KOVING-M, Podgorica + 382 (0)20 510504 KRAFT, Podgorica +382 (0) 20 212150 LA GALLERIA, Podgorica + 382 (0) 69 206602 LA DORICA, Bar; +382 (0) 30 314135 LA MIA CASA, Podgorica +382 (0) 69 333100 LUMAR, Podgorica +382 (0) 20 218447 MI-RAI, Nikšić +382 (0) 40 256123 MONTEX ELEKTRONIKA, Podgorica +382 (0) 20 255900 MONTORA SOFTWARE, Podgorica +382 (0) 20 620003 OBJEKTA, Tivat +382 (0) 67 600603

OPREMANJE

OMNIPROMET, Bar +382 (0) 30 314340

AL GALLERY, Podgorica +382 (0) 20 225776

PLAVA DEVETKA, Herceg Novi +382 (0) 31 335999

WINTERHALTER GASTRONOM, Budva, +382 (0) 69 238451

TURISTIČKE AGENCIJE

I SREDNJIH PREDUZEĆA, +382 (0) 20 406301 ATLAS TOURS DOO, Podgorica +382 (0) 69 014 259 BARSKA PLOVIDBA AD, Bar +382 (0) 30 311300 DIREKCIJA ZA IZGRADNJU PUTEVA CG, +382 (0) 20 224493

TO PODGORICA, +382 (0) 20 673679 TO ROŽAJE, +382 (0) 51 270158 TO TIVAT, +382 (0) 32 671324

DAA MONTENEGRO D.O.O , Podgorica

TO ULCINJ, +382 (0) 30 412333

FORZA CATTARO, Kotor +382( 0) 32 304068

UPRAVA POMORSKE SIGURNOSTI, Bar +382 (0) 30 313240

ITAS TRAVEL AGENCY, Nikšić +382 (0) 40 242202

TO ŽABLJAK, +382 (0) 52 361802

LONDON BRIDGE NVO, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, MAGELAN, Novi Sad +381 (0) 21 420680 MEMENTO ME MARKETING & COMMUNICATIONS, Podgorica, +382 (0) 69 383858 MONTENEGRO HOLIDAYS, Budva +382 (0) 33 402522 MY TRAVEL, Nikšić +382 (0) 40 220021 NEVIDIO CANYONING, Nikšić +382 (0) 69 041213 PLANET TOURS, Podgorica +382 (0) 20 231008 TALASTURS, Bar +382 (0) 30 312182 UDRUŽENJE TURISTIČKIH AGENCIJA CRNE GORE

119

JEDINSTVENO U CRNOJ GORI BIRAJTE MUZIKU PO VAŠOJ ŽELJI IDEALNU UZ VAŠ AMBIJENT

120 CAFFE MONTENEGRO

Caffe Montenegro br. 157

Articles inside

Caffe Montenegro br. 157