Caffe Montenegro br. 160 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

嘀攀猀攀氀椀渀愀䴀愀氀攀愁攀戀爀⸀ ㄀㌀Ⰰ 一椀欀愁椀‫܁‬ 吀䔀䰀 ⬀㌀㠀㈀ ⠀㐀 ⤀ ㈀㄀㠀㘀㈀䘀䄀堀 ⬀㌀㠀㈀ ⠀㐀 ⤀ ㈀㄀㠀㜀㐀㘀眀眀眀⸀渀琀挀猀栀漀瀀⸀洀攀

䤀洀愀樀甀‫܁‬椀甀瘀椀搀甀搀愀樀攀刀椀戀渀椀挀愀挀漀洀洀攀爀挀攀漀搀渀攀搀愀瘀渀漀瀀漀渀漀猀渀椀稀愀猀琀甀瀀渀椀欀䌀愀爀瀀椀最愀渀椀戀爀攀渀搀愀渀愀琀攀爀椀琀漀爀椀樀椀䌀爀渀攀䜀漀爀攀Ⰰ 猀琀漀最愀樀攀甀挀椀氀樀甀瀀漀搀椀稀愀渀樀愀欀瘀愀氀椀琀攀琀愀甀最漀猀琀椀琀攀氀樀猀欀攀瀀漀渀甀搀攀椀攀搀甀欀愀挀椀樀攀氀漀欀愀氀渀漀最欀愀搀爀愀椀稀漀戀氀愀猀琀椀瀀漀ⴀ 猀氀愀猀琀椀ഁ愀爀猀琀瘀愀漀爀最愀渀椀稀漀瘀愀渀愀攀搀甀欀愀琀椀瘀渀愀瀀爀攀稀攀渀琀愀挀椀樀愀⸀ 唀昀漀欀甀猀甀瀀爀攀稀攀渀琀愀挀椀樀攀樀攀猀琀愀瘀氀樀攀渀愀甀瀀漀琀爀攀戀愀䌀䄀刀倀䤀ⴀ 䜀䤀䄀一䤀洀愀愁椀渀愀欀愀漀渀愀樀洀漀搀攀爀渀椀樀椀栀稀愀瀀爀椀瀀爀攀洀愀渀樀攀爀愀稀渀椀栀瘀爀猀琀愀猀氀愀搀漀氀攀搀愀椀搀攀稀攀爀愀琀愀⸀ 伀猀椀洀䌀愀爀瀀椀最椀愀渀椀洀愀愁椀渀愀Ⰰ 瀀爀攀搀猀琀愀瘀氀樀攀渀攀猀甀椀䤀匀䄀爀愀猀栀氀愀搀渀攀瘀椀琀爀椀渀攀⸀ 䬀漀洀瀀愀渀椀樀愀䤀匀䄀樀攀漀猀渀漀瘀愀渀愀㄀㤀㘀㌀⸀ 最漀搀椀渀攀甀䤀琀愀氀椀樀椀Ⰰ 愀漀搀愀琀氀攀搀椀猀琀爀椀戀甀椀爀愀爀愀猀栀氀愀搀渀攀漀爀洀愀渀攀椀瘀椀琀爀椀渀攀瀀漀瀀漀爀甀搀縁戀椀渀椀稀愀樀愀瘀渀攀瀀爀漀猀琀漀爀攀愁椀爀漀洀猀瘀椀樀攀琀愀⸀

䌀䄀刀倀䤀䜀䤀䄀一䤀刀䄀䤀一䈀伀圀㌀

倀刀伀䨀䔀䬀吀伀嘀䄀一䨀䔀伀倀刀䔀䴀䄀一䨀䔀䔀䐀唀䬀䄀䌀䤀䨀䄀匀䔀刀嘀䤀匀䴀伀一吀䄀紁䄀

倀爀攀稀攀渀琀愀挀椀樀攀猀甀漀搀爀縁愀渀攀㄀㄀⸀ 椀㄀㈀⸀ 愀瀀爀椀氀愀甀琀爀攀渀椀渀最挀攀渀琀爀甀刀椀戀渀椀挀攀䌀漀洀洀攀爀挀攀甀倀漀搀最漀爀椀挀椀Ⰰ 愀渀愀椀猀琀椀洀猀甀瀀爀攀搀猀琀愀瘀氀樀攀渀攀洀愀愁椀渀攀稀愀瀀爀漀椀稀瘀漀搀渀樀甀稀愀渀愀琀猀欀漀最椀猀漀昀琀猀氀愀搀漀氀攀搀愀⸀ 娀愀戀椀氀氀樀攀縁攀渀漀樀攀瘀攀氀椀欀漀椀渀琀攀爀攀猀漀瘀愀渀樀攀Ⰰ 愁琀漀椀搀攀甀瀀爀椀氀漀最 ഁ椀渀樀攀渀椀挀椀搀愀挀爀渀漀最漀爀猀欀椀甀最漀猀琀椀琀攀氀樀椀縁攀氀攀搀愀甀渀愀瀀爀椀樀攀搀攀猀瘀漀樀攀瀀漀猀氀漀瘀愀渀樀攀椀稀愀搀漀瘀漀氀樀攀渀愀樀稀愀栀琀樀攀瘀渀椀ⴀ 樀攀縁攀氀樀攀琀甀爀椀猀琀愀⸀ 一愀樀戀漀氀樀椀洀漀最甀‫܁‬椀渀愀ഁ椀渀搀愀猀攀瀀漀欀愀縁攀欀瘀愀氀椀琀攀琀瀀爀漀椀稀瘀漀搀愀樀攀欀爀漀稀縁椀瘀甀爀椀樀攀ഁ 椀搀攀洀漀渀猀琀爀愀挀椀樀甀愁琀漀樀攀椀戀椀漀挀椀氀樀瀀爀攀稀攀渀琀愀挀椀樀攀⸀ 䌀愀爀瀀椀最椀愀渀椀樀攀漀猀渀漀瘀愀渀㄀㤀㐀㘀⸀最漀搀椀渀攀椀甀戀爀稀漀樀攀瀀漀猀琀愀漀氀椀搀攀爀渀愀琀爀縁椀愁琀甀洀愀愁椀渀愀稀愀瀀爀漀椀稀瘀漀搀渀樀甀猀氀愀搀漀氀攀搀愀⸀ 吀漀欀漀洀猀瘀椀栀漀瘀椀栀最漀搀椀渀愀Ⰰ 瀀漀猀琀愀漀樀攀瀀爀攀瀀漀稀渀愀琀氀樀椀瘀瀀漀欀瘀愀氀椀琀攀琀甀甀挀椀樀攀氀漀洀猀瘀椀樀攀琀甀⸀ 一樀椀栀漀瘀愀琀攀栀渀椀ഁ欀愀瀀漀搀爀愁欀愀漀戀攀稀戀樀攀ᄁ甀樀攀爀攀稀攀爀瘀渀攀搀樀攀氀漀瘀攀Ⰰ 瀀漀瀀爀愀瘀欀攀椀猀愀瘀樀攀琀攀稀愀欀漀爀椀愁琀攀渀樀攀洀愀愁椀渀愀欀愀欀漀戀椀猀攀椀猀欀漀爀椀猀琀椀漀渀樀椀栀漀瘀瀀甀渀瀀漀ⴀ 琀攀渀挀椀樀愀氀⸀ 䤀稀愀戀攀爀攀琀攀䌀愀爀瀀椀最椀愀渀椀 ጠ 椀稀愀戀爀愀氀椀猀琀攀渀愀樀欀瘀愀氀椀琀攀琀渀椀樀椀猀氀愀搀漀氀攀搀⸀ 伀猀椀洀琀漀最愀Ⰰ 稀愀猀椀最甀爀渀漀樀攀搀愀 ‫܁‬攀嘀愀愁愀漀瀀爀攀洀愀戀椀琀椀氀愀欀愀稀愀甀瀀漀琀爀攀戀甀Ⰰ 漀琀瀀漀爀渀愀椀甀猀欀氀愀搀甀猀愀渀愀樀猀琀爀漀縁椀樀椀洀栀椀最椀樀攀渀猀欀椀洀猀琀愀渀搀愀爀搀椀洀愀⸀ 䌀愀爀瀀椀最椀愀渀椀樀攀爀愀稀瘀椀漀唀渀椀瘀攀爀稀椀琀攀琀 ഁ椀樀椀樀攀挀椀氀樀瀀漀洀漀‫܁‬椀猀瘀椀洀ꀀ瀀爀攀搀甀稀攀琀渀椀挀椀洀愀欀漀樀椀縁攀氀攀漀琀瘀漀爀椀琀椀 ∀最攀氀愀琀漀琀爀最漀瘀椀渀攀∀Ⰰ 欀愀漀椀甀渀愀瀀爀攀ᄁ攀渀樀攀稀渀愀渀樀愀漀渀椀栀欀漀樀椀瘀攀‫ ܁‬爀愀搀攀甀猀攀欀琀漀爀甀瀀漀猀氀愀猀琀椀ഁ愀爀猀琀瘀愀愀渀愀猀琀漀樀攀琀攀縁椀琀椀瀀爀攀洀愀ꀀ猀愀瘀爀愁攀渀漀洀瀀爀漀椀稀瘀漀搀甀⸀ 一愀䌀愀爀瀀椀最椀愀渀椀唀渀椀瘀攀爀稀椀琀攀琀甀樀攀昀漀欀甀猀爀愀稀瘀漀樀甀洀樀攀‫܁‬愀椀渀愀甀欀攀漀瀀爀漀椀稀瘀漀搀渀樀椀猀氀愀搀漀氀攀搀愀Ⰰ 猀瘀攀漀戀甀栀瘀愀琀渀漀洀漀猀ⴀ 瀀漀猀漀戀氀樀愀瘀愀渀樀甀ꀀ 瀀漀猀氀愀猀琀椀ഁ愀爀愀ⴀ瀀爀攀搀甀稀攀琀渀椀欀愀椀瀀爀漀洀漀挀椀樀愀ꀀ椀琀愀氀椀樀愀渀猀欀漀最ꀀ猀氀愀搀漀氀攀搀愀欀愀漀瀀爀椀爀漀搀渀攀椀甀欀甀猀渀攀栀爀愀渀攀瀀漀最漀搀渀攀稀愀猀瘀攀欀甀氀琀甀爀攀⸀

䤀匀䄀嘀䤀吀刀䤀一䄀

䰀䄀䈀伀吀刀伀一䤀䌀䠀䔀ⴀ䠀

倀䄀匀吀伀䴀䄀匀吀䔀刀堀倀䰀倀

娀攀氀攀渀椀欀愀戀戀Ⰰ㠀㄀倀漀搀最漀爀椀挀愀Ⰰ 䴀漀渀琀攀渀攀最爀漀欀漀渀琀愀欀琀琀攀氀㨀⬀㌀㠀㈀㈀㘀㘀㤀㌀㄀㠀㬀昀愀砀㨀⬀㌀㠀㈀㈀㘀㘀㤀㌀㄀㘀㔄ⴀ洀愀椀氀㨀爀椀戀渀椀挀愀䀀爀椀戀渀椀挀愀挀漀洀洀攀爀挀攀⸀挀漀洀眀眀眀⸀爀椀戀渀椀挀愀挀漀洀洀攀爀挀攀⸀挀漀洀

JU N 2019.

sadržaj 14

SASVIM LIČNO: Doći će Sunce u gumenim čizmama CAFFE MONTENEGRO NA 45. GERMANY TRAVEL MART™ (GTM ) U ORGANIZACIJI TURISTIČKE ORGANIZACIJE NJEMAČKE U VIZBADENU Pozdrav iz Njemačke sa razglednicom Vizbadena

JUN INFO

HUMA KOTOR BAY Gdje mitovi postaju stvarnost

MONTEFISH PREMIUM STORE U TIVTU Hedonističko carstvo delikatesa SKADAR, GRAD KONTRASTA Živa slika prohujalnih vjekova

SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI KAO KULTURNO ISTORIJSKO BLAGO CRNE GORE: Stećci, jedini zaštićeni crnogorski kamen

VINARIJA ALEKSANDROVIĆ: Trijumfalni iskoraci u vinarstvu

60 RESTORAN LA PIROGUE U TIVTU

Naslovna strana: PIVARA TREBJESA

Crnogorski Mediteran

66 TEQUILA FORTALEZA

32 60 72

GASTRO PREPORUKA IZ RESTORANA THE SPOT U CHEDI LUŠTICA BAY HOTELU Svjetski kuvar na pravom mjestu

76 CAFFE MONTENEGRO PREPORUČUJE 78 PETI WINE & GASTRONOMY FESTIVAL U

GRADSKOJ KAFANI HERCEG NOVI Sajam na kom se ostvaruju poslovne konekcije

80 STRANAC U CRNOJ GORI: CARINE HITCHOCK

Za mene je Crna Gora raj na Zemlji

PREZENTACIJA DIPLOMATICO RUM-A U ORGANIZACIJI G3 SPIRITS „Rediscover rum. Discover Diplomatico.“

96 VIA FERRATA

Sinergija sa prirodom

106 100 GODINA BAUHAUSA

Neprolazni umjetnički izraz

114 PUSTINJSKE NOĆI SA BEDUINIMA

Tragom zvijezde vodilje

124 CM KLUB

IMPRESUM DIREKTOR Danko Jokanović PROGRAMSKI DIREKTOR Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA Sanja Golubović DIZAJN I TEHNIČKA PRIPREMA Marta Jovićević, Ana Đurković ILUSTRACIJE Freepik FOTOGRAFIJA Vladimir Vučinić, Nenad Mandić, Dimitrije Labudović, Risto Božović, Depositphotos SARADNICI Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Irena Bajčeta, Leka Dedivanović, Vaso Knežević, Vladimir Jokanović, Sandra Vahtel, Vanja Kljajević, Marina Miketić Nikolić, Željka Kasalica, Mladen Golubović. Danijela Vukčević, Jelena Čupić, DIREKTORICA MARKETINGA Maja Andesilić ŠTAMPA Merkator Bijelo Polje ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM IZDAVAČ Copy book house KONTAKT Njegoševa 58, Podgorica, Crna Gora TEL/FAX 020/665-155 MOB 069 429 375 E-MAIL caffe.montenegro@gmail.com WEBSITE www.caffemontenegro.me

114

DOĆI će LJETO U GUMENIM čizmama Upornim ignorisanjem kiše, i tema o njoj, stavljajući branik poput kišobrana ili odavno ne viđenog milog suncobrana iznad sebe, nijesam postigla ništa. Snaga volje i sve dobre fore koje sam znala da se oduprem kišnom raspoloženju nacije su odustali. Kiša se uvukla u kožu, i neće je isušiti ni najvrelije ljeto da traje do Nove godine, ako ikad i počne. Rekla sam sebi neću pisat o kiši jer stvarno je degutantno, skroz passé i dosadno da dosadnije ne može biti. Kako da izvučem sunčanu temu? Kako? Ne mogu mantrat da je Sunce u meni i da ga sa sobom nosim, smiješan bi to bio pokušaj poricanja, kao svaka laž. Pokušavala sam da smislim sva dobra od ovoliko kiše. Ni jedan razlog nijesam našla. Znam nekolicinu ljudi koji su maltene ludi za kišom, obožavaju je, kažu super se tada osjećaju, padali su mi na um, kako su srećni ovih dana. A onda sam se pitala jesu li nesrećni kad ne pada… daždevnjaci. Tako sam ih nazvala ni krive ni dužne samo zato što vole kišu i što je ona riješila da nikad ne prestane ovog proljeća, ljeta, jeseni, zime…

16 CAFFE MONTENEGRO

A opet, za mene oni kažu - gušter. Razmišljala sam kako kišu okrenuti i u kom pravcu na šalu. Ne šali mi se, ne šali se ni ona. Samo potopa da ne bude. Ne volim ni taj kišni stajling, makar bio i onaj simpatični tipa crvene čizme, suknja na tufnice i neki šik kišobran. Nikad nijesam voljela gumene čizme i nikad ih ne nosim. I neću pa neka teku rijeke ulicama… Kišobran izgubim istog momenta kad prestane kiša, i uvjerena sam da sam rekorder po broju izgubljenih i zaboravljenih kišobrana. Okej, naučili smo u vrtiću da kiša treba da pada da trava i ostalo raste. Ali ne da prePADA. I tako u tim nekim kišnim danima sam otišla u Njemačku sa predrasudom da će biti mnogo hladno i mnogo kiše, mnogo više nego kod nas. A bilo je puno Sunca i ni kapi kiše koja me inače ispratila iz Podgorice. Tamo sam se čudila nebu koje je plavlje od našeg, a ja vjerujem da nebo niđe nije plavo…

Kad sam se vratila nebo je opet iznad Podgorice plakalo, danima nije ni prestajalo. I sve one otužne pjesme o kiši su mi padale na um… ni jedna vesela. Uglavnom te pjesme su skoro sve povezane sa suzama. A ovoliko kiše može stvarno da naćera suze na oči. A kako neće, gledam ono more, sivo. Nebo sivo. Plaže sive bez iđe ikog. Pođekoji turista sa kabanicom, bježi neđe… Kažu ovo je idealno vrijeme za spavanje. Mjesec dana sna i međedu dosta. Vrijeme je da se probudimo. Kupiću umjesto kišobrana - kupaći. Novi kupaći, ćisto da se razveselim isprobavanjem i zamišljanjem ga na plaži. Možda će mi nekad trebati. Mogu i da se šetam u njemu po stanu i upalim grijanje i jako svijetlo i jaku muziku puštim, i stavim sunčane naočari na lice, i šešir na glavu i cirkam neki hladni pjenušac, pustim na tv one meditativne snimke s plaža đe more šumi i palme se njišu… ili da pobjegnem neđe đe nema kiše i đe je Sveto Ljeto i đe neću biti luda koja izigrava ljeto i đe ću nositi svoj nov kupaći i biti normalna. Od kiše se halucinira,

DA PUSTIM NA TV ONE MEDITATIVNE SNIMKE S PLAŽA ĐE MORE ŠUMI I PALME SE NJIŠU… ILI DA POBJEGNEM NEĐE ĐE NEMA KIŠE I ĐE JE SVETO LJETO definitivno. Ipak, budimo normalni, da kiša ne bude baš zla - samo da ne bude poplava. Dok ovo pišem zadnjeg dana maja, ona ne pada, no teče s neba, i ima taj iritantni zvuk koji mislim da ću mjesecima još čuti i kad i ako ikad prestane da pada. Primijetila sam da ljudi pošto nemaju za ovo doba godine uobičajene fotke s plaža, postavljau na mreže snimke kako kuvaju, kuva se više nego ikad, možda je to dobro. Možda i nije, ako su po kiši izbor samo spavanje i hrana. A možda od oboje bude lijepe koristi… znate na šta mislim. Ima jedna dobra stvar još, ljudi koji po kiši izlaze u kafane nijesu depresivni pjevaju neke lijepe pjesme, imaju neke fine muzičke želje, prkose kiši… Tako sam jedan dan uživala u sjajnoj plej listi društvanceta za šankom paba, koje je inače bilo i jedino u kafani pa su im ispunjavane muzičke želje… I tad čujem ovo:

“Čulo se buć - bać - boć palo je sunce u Jadransko more čulo se buć bać boć. Palo je sunce pala je noć.” To je cijela pjesma. Ponavlja se taj tekst više puta i to je to. Pjesma je od grupe Daleka Obala, nijesam je nikad ranije čula, ali tako mi se dopala… I bila je smiješna i nekako prikladna… Buć, bać, boć. Palo je sunce u Jadransko more – nikako da izroni. Pala je noć, ‘oće li svanjavati. Vjerovatno sam je pogrešno shvatila, ali me nasmijala… I tako… od početne zakletve da neću pisati o kiši, čini mi se da bih mogla esej da napišem. A toliki njih je pisalo o njoj. Nijesam baš morala. A jest me iznervirala, i morala je padati kad smo domaćini Igara malih zemalja Evrope – tako VELIKIH za našu zemlju, pa makar je prestala za vrijeme ceremonije otvaranja, ali mi je žao svih tih ljudi koji su došli kod nas da ne viđeše

boja ni mora ni neba… ni ljepota koje imamo. Nadam se da im je bilo lijepo, a moglo je da je bilo sunčano sve biti ljepše… Zato bez pomoći Sunca, to jest pri odmaganju kiše domaćinima je bilo sve teže. Težak ispit. Ali eto ne bih da se ljutim na Sunce, niti da ga ljutim (ponizna sam mu do snishodljivosti) zato udaram po kiši. Sunce, zaboravi da sam pisala o kiši. Čim se pojaviš ja ću da je zaboravim. Sunce samo dođi, što prije… Kad dođeš napisaću ti Odu radosti. Samo dođi, bosonogo, ne u čizmama.

P.S. Nadam se da vas je dok ovo čitate ipak već ogrijalo junsko Sunce!

CAFFE MONTENEGRO NA 45. GERMANY TRAVEL MART™ (GTM ) U ORGANIZACIJI NJEMAČKE TURISTIČKE ZAJEDNICE U VIZBADENU

POZDRAV IZ NJEMAČKE SA RAZGLEDNICOM VIZBADENA

Wiesbaden: Kurhaus u večernjim časovima Izvor: DZT e.V. Autor: Francesco Carovillano

18 CAFFE MONTENEGRO

Njemačka turistička zajednica (DZT) je organizovanjem 45-og po redu GTM-a, najvažnijeg prodajnog događaja za njemački dolazni turizam, upisala još jedno uspješno poglavlje u istoriju GTM-a. Na 45. GTM-u koji je održan u periodu od 12. do 14. maja 2019. u Vizbadenu učestvovalo je više od 500 profesionalaca industrije turizma iz 51 zemlje iz cijelog svijeta kao i stručni novinari iz svih emitivnih tržišta među kojima sam imala čast da budem i ja iz Crne Gore TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ

RheinMein Kongresni Centar gdje je održana i pres konferncija GTM-a 2019

GRAD EVROPSKE ELITE I KULTURE KAO ŽIVOTNOG STILA Zahvaljujući pozivu Njemačke turističke zajednice koja je zajedno sa gradom Wiesbadenom bila domaćin GTM-a 2019, imala sam priliku da prisustvujem najvećem turističkom događaju u toj zemlji sa koga nosim brojne snažne doživljaje, poseban utisak o veličini raznovrsnosti neopisivo lijepe Njemačke, prekrasnom Vizbadenu… Ne izostaje moje oduševljenje time šta je Njemačka sve postigla u turizmu u posljednjoj deceniji da bi danas to bila turistička supersila koja je odmah iza Španije, dakle na drugom mjestu po broju dolazaka evropskih turista i to već devetu godinu za redom, s 87 miliona posjetilaca iz Evrope u 2018. godini. Vizbaden (Wiesbaden), glavni grad njemačke pokrajine Hessen bio je izvrstan domaćin ovogodišnjem najvećem događaju iz sfere turizma u Njemačkoj. Zahvaljujući perfektnoj organizaciji učesnici su imali pri-

Urednica časopisa Caffe Montenegro bila je gost Njemačke turističke zajednice

NJEMAČKA JE ODMAH IZA ŠPANIJE, DAKLE NA DRUGOM MJESTU PO BROJU DOLAZAKA EVROPSKIH TURISTA I TO VEĆ DEVETU GODINU ZA REDOM, S 87 MILIONA POSJETILACA IZ EVROPE U 2018. GODINI liku da detaljno upoznaju grad, kroz obilaske kulturno istorijskih spomenika, restorana, sela, vinograda, znamenitosti iz svakog njegovog segmenta postojanja: njegovih ulica, navika, tradicije… To je grad koji nazivaju gradom evropske elite, čije su ljekovite vode privlačile i stare Rimljane, grad kulture u punom smislu riječi, istinski sačuvan – sa ambijentalnim dekorom plemićkog života koji i danas u savremenom dobu nije samo dekor već i odraz održanog gospodskog života, načina i

stila življenja i ophođenja stanovnika prema gostima. Na svakom koraku grad ima priču, istoriju, znamenitost i legendu, besprijekorno je lijep i kao da je projektovan iz prošlosti i to iz najljepše faze gradnje poznate nam od kad je civilizacije na zemlji. Mnogo posjećeniji gradovi poput Berlina su vam svakako bliskiji, ali Vizbaden je ekskluziva – rekla bih. Čisti luksuz – biser njemačke kulture, arhitekture, istorije, gastronomije,

vinarstva, ekološkog ponosa… - turističko blago nadomak vinograda u dolini Rajne. No, tom gradu ću tek u nekom narednom broju časopisa Caffe Montenegro posvetiti reportažu, a koliko imam materijala za nju mogla bi biti sa više nastavaka, toliko je lijepih priča u ovom gradu, ljepote i predivnih utisaka… Nije slučajno najljepši “pozdrav iz Njemačke” ove godine poslat upravo iz Vizbadena.

UČESNICI GTM-A SU OVE GODINE NAROČITO POHVALILI PLAN, PROGRAM I ORGANIZACIJU DOGAĐAJA A POZITIVNE UTISKE SU OSTAVILI I ORGANIZOVANI OBILASCI VIZBADENA, KAO I UPOTREBA JAVNOG PREVOZA U SVRHU OČUVANJA ŽIVOTNE SREDINE prezentovalo svoju ponudu na GTM-u, 81% je učestvovalo makar po drugi put dok je preko 38% ponuđača učestvovalo više od 10 puta. Ocjena samog događaja je još bolja nego prethodne godine: 98% ponuđača je bilo zadovoljno ili veoma zadovoljno svojim učešćem (naspram prošlogodišnjih 94%); 94% se izjasnilo da želi da učestvuje i iduće godine; 85% je ocijenilo GTM kao dobru ili veoma dobru platformu za sklapanje novih poslova; 80% je ostvarilo makar 6 novih kontakata sa KAM menadžerima – od kojih je preko polovine pridobilo više od 10 novih kontakata. Učesnici su ove godine naro-

Spektakularna ceremonija otvaranja ovogodišnjeg GTM-a je održana u velelepnom zdanju Kurhaus Wiesbaden

45. GERMANY TRAVEL MART™: SNAŽAN NASTUP NJEMAČKE TURISTIČKE INDUSTRIJE Ovogodišnji 45. GTM - skup turističkih poslenika, uticajnih novinara, blogera i influensera iz cjelog svijeta imao je za cilj da predstavi Njemačku kao poželjnu destinaciju turističkim agencijama i medijima iz cijeloga svijeta. Spektakularna ceremonija otvaranja ovogodišnjeg GTM-a održana je u velelepnom zdanju Kurhaus Wiesbaden. Uz samu berzu i B2B sastanke, ovaj skup svake godine karakterišu organizovani brojni izleti, mnoštvo varijanti od kojih učesnici biraju rute po svom izboru, društvena i networking događanja kako bi se istinski i “lično” upoznali sa mogućnostima, potencijalima i ljepotama

20 CAFFE MONTENEGRO

Njemačke. Tokom edukativnog programa Njemačka turistička zajednica i njeni partneri su gostima iz cijelog sveta pružili informacije o novim trendovima, razvoju i turističkim ponudama Njemačke. Oko tri stotine predstavnika iz oblasti hotelijerstva, transporta, agencije za dolazni turizam i lokalnih i regionalnih turističkih organizacija su tokom dvodnevnog workshopa organizovanom u RheinMein Kongresnom Centru prezentovali širok dijapazon i kvalitet svojih ponuda stručnoj publici iz cijelog svijeta. Tom prilikom je, korišćenjem networking tool-a zakazano čak 18.000 termina za sastanke. Anketa koju je DZT sprovela po završetku dvodnevnog workshopa u kojoj su njemački ponuđači iz oblasti turizma imali priliku da daju svoju ocjenu događaja je pokazala da je 18% njih prvi put

OKO TRI STOTINE PREDSTAVNIKA IZ OBLASTI HOTELIJERSTVA, TRANSPORTA, AGENCIJE ZA DOLAZNI TURIZAM I LOKALNIH I REGIONALNIH TURISTIČKIH ORGANIZACIJA TOKOM DVODNEVNOG WORKSHOPA ORGANIZOVANOM U RHEINMEIN KONGRESNOM CENTRU KORIŠĆENJEM NETWORKING TOOL-A ZAKAZALI SU ČAK 18.000 TERMINA ZA SASTANKE čito pohvalili plan, program i organizaciju događaja a pozitivne utiske su ostavili i organizovani obilasci Vizbadena, kao i upotreba javnog prevoza u svrhu očuvanja životne sredine. Petra Hedorfer, predsjednica upravnog odbora Njemačke turističke zajednice, je zaključila: „Ovogodišnji GTM je još jedan u nizu pokazatelja o tome koliko menadžeri turističke industrije iz cijelog svijeta cijene i poštuju spregu efikasne organizacije sa jedne, i 45. Germany Travel Mart™ u organizaciji Njemačke turističke zajednice ličnog kontakta sa

Wiesbaden: Hessisches Staatstheater nacionalni teatar Izvor: DZT e.V. Autor: Francesco Carovillano

Na fotografiji: Petra Hedorfer - predsjednica Upravnog odbora Njemačke turističke zajednice, Simone Zagrodnik - Marketing direktorka Wiesbaden Marketing GmbH (desno), Tobias Woitendorf zamjenik direktora Tourismusverbandes Mecklenburg-Vorpommern (lijevo) Foto: Christoph Boeckheler

druge strane. Zahvaljujem se odgovornim licima grada Vizbadena, organizacionom timu Wiesbaden Marketing GmbH i HA Hessen Agentur GmbH kao i svima ostalima koji su učestvovali, na zaista profesionalnoj organizaciji. Oni su partnerima Njemačke turističke zajednice pružili odličan okvir za uspješno poslovanje.“ Martin Michel, generalni direktor kompanije Wiesbaden Marketing GmbH, dodaje: „Mi smo, u tome što smo bili domaćin GTM-a, vidjeli veliku šansu da naš grad direktno predstavimo donosiocima odluka u turističkoj industriji. Sigurni smo da će ovogodišnji GTM dati jasne podstreke i doprinose u

KOMUNIKACIJA NA SOCIAL MEDIA KANALIMA I GREEN EVENT I ove godine je, sa ciljem da prezentuje događaj što širem auditorijumu, Njemačka turistička zajednica u svoju komunikaciju uključila social media kanale, kao na primjer Twitter sa hashtag-om #gtm2019. GTM se od 2012. godine realizuje kao Green Event, pa se i ovog puta vodilo računa o aspektima ekološke održivosti. To, na primjer, uključuje podršku učesnicima u organizovanju svog prevoza na ekološki prihvatljiv način (na primjer vozom), organizaciju keteringa iz regionalnih izvora, prestanak korišćenja posuđa za jednokratnu upotrebu i uključivanje javnog prevoza u organizaciju događaja.

22 CAFFE MONTENEGRO

pozicioniranju Vizbadena kao grad kulture koji treba da bude upisan kao destinacija na mapi internacionalnog tržišta.“

ZAVRŠETAK GTM-A OBILJEŽAVA JEDNA LIJEPA TRADICIJA. NAIME, GRAD DOMAĆIN PREDAJE GTM PEHAR SVOM NASLJEDNIKU - DESTINACIJI KOJA ĆE IDUĆE GODINE BITI DOMAĆIN, ŠTO JE OVOG PUTA SAVEZNA POKRAJINA MEKLENBURG - ZAPADNA POMERANIA, GDJE ĆE SE, U GRADOVIMA ROSTOK I ŠVERIN ODRŽATI GTM 2020. U PERIODU OD 10. DO 12. MAJA. Wiesbaden: Kloster Eberbach park Izvor: Wiesbaden Marketing Gmbh Autor: nepoznat

Wiesbaden: Marktkirche Evangelistička crkva sa gradskom skupštinom Izvor: DZT e.V. Autor: Francesco Carovillano Oblast Mainz-Kastel: brod „Strandschiff“ na rijeci Rajni Izvor: DZT Autor: Francesco Carovillano

# info

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

ZAŠTIĆEN DURMITORSKI SKORUP Gastronomski delikates sa sjevera naše zemlje, čuveni durmitorski skorup još jedan je proizvod uvršten u listu zaštićenih crnogorskih proizvoda. Čuvenu “Designation of Origin” etiketu na strano tržište sada će moći ponijeti svaki tradicionalno proizveden skorup čije je porijeklo precizno utvrđeno i kontrolisano. Na taj način Crna Gora dobila je još jedan brend proizvod a ova oznaka za proizvođače značiće i strožije uslove ali i veću zaradu i ugled. Ovu oznaku mogu dobiti svi registrovani proizvođači na teritoriji Žabljaka, Šavnika i Plužina a izdavač oznake je Ministarstvo poljoprivrede. Prije ovog skorupa koji je šesti zaštićeni proizvod na listu su se upisali još i pršut sa Njeguša, pljevaljski sir, crnogorski juneći pršut, kaštradina i crnogorski pršut.

BJELASICA ULTRA TRAIL

OZNAKA DOBROG PROGRAMA

Planinski maraton “Bjelasica Ultra Trail” ove sezone upisaće svoje mjesto na turističkom kalendaru opštine Kolašin od 16. do 18. avgusta. Radi se o aktivnoj manifestaciji za profesionalce i rekreativce ali i sve ostale ljubitelje prirode. Želeći da naglase i još jednom istaknu turistički potencijal kolašinskog kraja mimo skijalište sezone, manifestaciju su smjestili na Bjelasici. Uz afirmaciju lokacije, nadaju se i afirmaciji trčanja i zdravih stilova života ali i vraćanja prirodi, koji su u svijetu odavno postali rastući trend, naročito među mlađom populacijom. Organizatori iz NVO “A New Beginning” krstili su trku dugu 58 kilometara “Veliki medvjed”, drugu od 37 kilometara “Mali medvjed” i treću od svega 9 kilometara “Family Trail”. Najduža trka donijeće učesnicima tri ITRA poena, čime je cijeloj ideji dat međunarodni karakter.

U maju je Ministarstvo kulture u saradnji za opštinama i drugim institucijama započelo kampanju “Živimo kulturu”. Cilj kampanje je prvenstveno afirmacija projekata, autora i manifestacija koji kreiraju nacionalnu kulturnu scenu a čija će realizacija u prvom redu biti od posebnog značaja za razvoj kreativnih industrija. Kampanja će teći posredstvom različitih medija - prevashodno društvenih mreža, ali i putem tematskih manifestacija na kojima će zainteresovanoj javnosti biti predstavljani planovi i rezultati procesa u cilju jačanja kulturne scene u Crnoj Gori. U maju, za proslavu Dana nezavisnosti već smo imali prilike da doživimo jedan događaj obilježen logotipom ove kampanje a kako najavljuju zanimljivo kulturno ljeto tek je pred nama. Zato ako ugledate negdje ovaj logo budite sigurni da vas očekuje dobar program!

24 CAFFE MONTENEGRO

H UM A KOTO R BAY

GDJE MITOVI POSTAJU STVARNOST

26 CAFFE MONTENEGRO

SAVRŠENO MJESTO ZA ZALJUBLJENIKE U BOKU KOTORSKU I ONE KOJI ĆE TO TEK POSTATI, HOTEL HUMA KOTOR BAY PRUŽA AUTENTIČNO ISKUSTVO SA PET ZVJEZDICA. U SRCU DOBROTE SPAJAJU SE LUKSUZAN I MODERAN SMJEŠTAJ, BESPRIJEKORNA GASTRONOMSKA PONUDA, PJEŠČANA PLAŽA – JEDINSTVENA U BOKOKOTORSKOM ZALIVU, I BLIZINA STAROG GRADA KOTORA.

ovootvoreni Huma hotel odiše arhitektonskim duhom stare Dobrote, a svjetskim putnicima nudi 89 elegantno uređenih soba i apartmana, kao i 10 privatnih vila na samoj obali. Svaka soba predstavlja malo gnijezdo luksuza koje će svojim gostima pružiti priliku za odmor

i inspiraciju kroz fantastičnu uslugu i magičan pogled na Boku Kotorsku. Deset ekskluzivnih vila nalaze se na par koraka od plaže i pružaju neometan pogled na more i zaliv. Sa privatnim baštama i savršeno dovoljno prostora za cijelu porodicu, vile pružaju najluksuznije

28 CAFFE MONTENEGRO

SA PRIVATNIM BAŠTAMA I SAVRŠENO DOVOLJNO PROSTORA ZA CIJELU PORODICU, VILE PRUŽAJU NAJLUKSUZNIJE ISKUSTVO POTPUNE PRIVATNOSTI

iskustvo potpune privatnosti. Spoj nenadmašnog osjećaja udobnosti i privatnosti, kao i svih prednosti koje donosi vrhunska opremljenost i usluga hotela sa pet zvjezdica – dva vanjska bazena, moderna Technogym teretana, konferencijska sala i fantastični Shanti Spa centar u čijem se prostoru nalazi i Kid’s Club, čine Huma hotel nepogrješivim izborom. Huma Kotor Bay, mjesto gdje mitovi postaju stvarnost, lako je dostupno i direktno sa mora. Osim što se nalazi na plovnom putu vodećih svjetskih kruzing kompanija, na samo 3 kilometra od luke Kotor, do hotela je moguće doploviti direktno. Plovila do 15 metara se privezuju na ponton, dok se iza linije kupališta nalaze 3 muringa za plovila dužine do 25 metara. Poseban užitak očekuje ljubitelje gastronomije koji vjeruju da se Mediteran

može zaista doživjeti tek uz kušanje specijaliteta pripremljenih od svježih i autentičnih namirnica. Kulinarska tradicija, iskustvo i znanje spajaju se u dva hotelska restorana, kao i u art cuisine restoranu Mudra na čijem se čelu nalazi svjetski poznat Šef kuhinje Enzo Neri. Dan u Huma hotelu počinje doručkom i savršenom šoljom espressa u Breakfast Hall-u i nastavlja se osvježenjem u Virtu beach bar-u.

SVAKA SOBA PREDSTAVLJA MALO GNIJEZDO LUKSUZA SA MAGIČNIM POGLEDOM NA BOKU KOTORSKU

U a-la-carte restoranu Tukán goste očekuju svježe pripremljeni, internacionalni specijaliteti koji, upareni sa čašom odabranog vina, predstavljaju pravi mali praznik uživanja. 23. jun je dan kada će restoran Mudra by Enzo Neri dočekati prve goste i postati prvi art cuisine gastronomski doživljaj u Crnoj Gori, na samoj obali mora, praćen magičnim zalaskom sunca.

HOTEL JE LAKO DOSTUPAN I DIREKTNO SA MORA

HUMA HOTEL odiše arhitektonskim duhom stare Dobrote, a svjetskim putnicima nudi 89 elegantno uređenih soba i apartmana, kao i 10 privatnih vila na samoj obali, dva vanjska bazena, modernu Technogym teretanu, konferencijsku salu i fantastični Shanti Spa centar u čijem se prostoru nalazi i Kid’s Club

30 CAFFE MONTENEGRO

U A-LA-CARTE RESTORANU TUKÁN GOSTE OČEKUJU INTERNACIONALNI SPECIJALITETI KOJI, UPARENI SA ČAŠOM ODABRANOG VINA, PREDSTAVLJAJU PRAVI MALI PRAZNIK UŽIVANJA

SVJETSKI POZNAT ŠEF KUHINJE ENZO NERI je na čelu art cuisine restorana Mudra koji će biti otvoren 23. juna

HUMA – RAJSKA PTICA Ako vas je zaintrigiralo ime hotela – inspiracija dolazi od rajske ptice Huma. Živjela je u carstvu drevnih legendi, uvijek u letu visoko iznad planinskih vrhova a nikada na zemlji. Njeno kraljevstvo bile su nedostižne visine, daleko od očiju svijeta.

Učiniti nešto nažao ovoj ptici, značilo je prokletstvo, a ukoliko biste bar na trenutak zapazili njenu sijenku, u životu vas je čekala sreća i prosperitet. Huma hotel je zato zamišljen kao mjesto na kojem će udobno gnijezdo i mirnu luku naći svi svjetski putnici!

Huma Kotor Bay Kontakt: info@humahotel.me +382 32 690 200

14.-15. Jun

19.00 - 23.00 Lustica Bay Promenada

selekcija lokalnih i regionalnih etiketa za najistanÄ?aniji ukus

ALEKSANDROVIÄ&#x2020;

www.vinarijaaleksandrovic.rs

M O N T E F I S H P R E MI UM STOR E U TI VTU

HEDONISTIČKO

CARSTVO DELIK ATESA

FOTOGRAFIJE: IRENA BAJČETA

Dugogodišnji uspješan rad kompanije Montefish iz Tivta rezultirao je da se njihov prodajni lanac kruniše nedavnim otvaranjem Montefish premium store-a u Tivtu (u Durmidranu). Osim njihovog zaštitnog znaka- svježe ribe iz sopstvenih ulova, u ovoj radnji se mogu naći i najkvalitetniji smrznuti programi morskih plodova ali i vrhunska vina iz cijelog svijeta- sa svih vinskih kontinenata, najfinija maslinova ulja, ekskluzivna žestoka alkoholna pića, najbolje paste, premium delicije kao što su: guščija džigerica, pačije grudi, premium cut-ovi svinjskog mesa španske Iberico svinje iz slobodnog uzgoja kao i meso Black Angus goveda, meso japanskog Wagyu goveda i čuvene jagnjeće kotlete sa Novog Zelanda… i još mnogo toga. Zavirimo na police ove radnje, u kojoj posjetioci mogu na licu mjesta degustirati sireve i pršute i uz čašu dobrog vina maksimalno da uživaju u kupovini.

34 CAFFE MONTENEGRO

CRNOGORSKA PUNOLJETNA KOMPANIJA Kompanija Montefish d.o.o. postoji već 18 godina. Svoje “punoljetstvo” je krunisala luksuznim izdanjem objekta Montefish premium store. Te davne 2001. godine kada je nastao Montefish osnovna djelatnost ove kompanije je bio ulov ribe, da bi tokom vremena proširili svoju djelatnost na proizvodnju, uvoz, izvoz, pakovanje i distribuciju svježe i zamrznute ribe i plodova mora. Vrijednim i odgovornim

radom kompanja je rasla i uvodila nove sadržaje u svoju ponudu, i izdvojila se na tržištu kao prepoznatljiv znak za kvalitet prvenstveno ribe iz sopstvenih uzgajališta na Verigama, najčistijem dijelu Boke Kotorske, jer je čista morska voda osnovni uslov za kvalitetan uzgoj ribe i školjki. Osim ulova na otvorenom moru, od 2013. godine pokrenuli su i sopstvenu proizvodnju ribe i morskih plodova. Iako je to bio veliki izazov koji zahtijeva

VRHUNSKI KVALITET PROIZVODA JE UVIJEK BIO I OSTAO IMPERATIV MONTEFISHA

mnogo vremena i ogromnu pažnju, njihova spremnost i želja da se razvijaju urodila je plodom. Danas u sopstvenim kavezima uspješno uzgajaju brancin i oradu, a na svojim plantažama školjke i mušlje, koje su zbog idealne lokacije uzgajališta izuzetnog kvaliteta. Pored svježe i zamrznute ribe (cijele ili očišćene), u ponudu su uvrštene i usoljena i marinirana riba i morski plodovi, azijski program namijenjen za suši, školjke, pečurke i maslinovo ulje, začini, čajevi, kao i ekskluzivni proizvodi poput kavijara.

VRHUNSKI KVALITET KAO IMPERATIV RAZVOJA Stalna želja za usavršavanjem i usvajanjem novih znanja, unaprijeđivanje poslovanja, kao i neprekidno ulaganje u ljudske resurse i tehnologiju garancija su Montefisha da će kupci dobiti svježe, kvalitetne i sigurne proizvode. Brzina i kvalitet usluge ove kompanije

36 CAFFE MONTENEGRO

potvrđene su HACCP (2010) sertifikatom, kao i brojnim nagradama na prehrambenim sajmovima. Takođe, u procesu su uvođenja ISO 9001 standarda koji će im omogućiti još kvalitetnije upravljanje

poslovnim procesima. To su sve razlozi zbog kojih je jasno da uspješno idu ka svom cilju - da postanu vodeća kompanija u Crnoj Gori u oblasti proizvodnje i trgovine svježom i zamrznutom ribom.

MONTEFISH PREMIUM STORE U izuzetno otmenom i elegantnom enterijeru Montefish premium store-a koji se prostire na 250 kvadratnih metara pored standardne ponude uvijek svježe i zamrznute ribe u ponudi je još i: • OKO 400 VRSTA VINA:

- crnogorska - regionalna (Srbija, Hrvatska, BiH, Makedonija) - italijanska - francuska - austrijska - portugalska • EKSKLUZIVNA ŽESTOKA ALKOHOLNA PIĆA: viski, konjak,

ruske vodke, premium rakije, japanski Sake, japanske rakije i japanska piva • ITALIJANSKA MASLINOVA ULJA, PASTE, PELATI, ZAČINI… za koje su i zastupnici • ISTARSKI TARTUFI • SLATKIŠI iz Austrije, Belgije, Italije... • KOMPLETAN ASORTIMAN PROIZVODA ZA AZIJSKU KUHINJU koji su najpopula-

rniji svuda u svijetu (Kina, Japan, Indija) • PREMIUM DELICIJE KAO ŠTO SU:

guščija džigerica, pačije grudi • PREMIUM CUT-OVI SVINJSKOG MESA ŠPANSKE IBERICO SVINJE IZ SLOBODNOG UZGOJA KAO I MESO BLACK ANGUS GOVEDA, MESO JAPANSKOG WAGYU GOVEDA I ČUVENE JAGNJEĆE KOTLETE SA NOVOG ZELANDA. • EKSKLUZIVNI SUHOMESNATI PROIZVODI IZ ŠPANIJE I ITALIJE:

čuvena španska šunka Jamon Iberico zaštićenog geografskog porijekla (Giujelo DOP) koja se proizvodi na tradicionalan način od svinja iz slobodnog uzgoja, Paleta iberico de cebo, Iberico Lomo reserva, Speck de na olta, San Danielle prosciutto DOP, Guancale affumicato • ITALIJANSKI SIREVI SA ZASTIĆENIM GEOGRAFSKIM PORIJEKLOM:

Grana Padano, Gialo Blu, Gorgonzola, Scarmoza, Monte Veronese, Pecorino i mnogi drugi.

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Spring rolls ili lagane rolnice sa povrćem ili mesom odavno su popularne i kod nas, no sada se otišlo korak dalje pa su nove rolnice prava mala umjetnička djela na tanjiru. Više nije dovoljno da su besprijekornog ukusa već moraju zadovoljavati novi vizuelni standard da bi bile privlačne. Novi trend su tanke kore od pirinčanog brašna čija je tekstura i savršena mliječna bjelina idealna za isticanje pažljivo sklopljene unutrašnjosti rolnice. „Must“ je zeleno i sočno makro bilje, jestivo cvijeće i povrće različitih boja, sječeno na razne oblike. Dodatan razlog velike popularnosti spring rolnica je činjenica da gotovo da ne postoji ograničenje za njihovu recepturu pa ih je moguće prilagoditi meniju gotovo svakog restorana.

Globalni brendovi odlučili su da preduprijede raspoloženje pred vruće ljeto kojem se nadamo sipajući šarene boje u omiljene soseve, prelive i poslastice. Kao da rainbow nije bio dovoljan, sad je tu i unicorn trend sa aplikacija na odjeći i nakita došao je pravo na tanjire pa više nije dovoljno da samo pravite šarene kolače - ako na vrhu nemate po neki šareni rog ili rep nijeste do kraja spremni za sezonu. Unikorn palačinke, sladoledi, lizalice, sitni kolači do ukrasa na pjeni od kafe, trend je postao apsolutni must sezone.

Još jedan dodatak gastro sceni grada, mala riznica dobrih ukusa u City kvartu u Podgorici čuva blaga najpopularnijih svjetskih kuhinja. Pažljiva selekcija jela tipičnih za tursku, italijansku kuhinju, biseri francuskog poslastičarstva i najbolji ambasadori crnogorske tradicionalne kuhinje našli su svoje mjesto u prijatnom ambijentu male riznice ukusa na Cetinjskom putu u Podgorici. Ovo mjesto ozbiljna je stavka za sve ljubitelje dobre hrane spremne za nove pristupe i gastro doživljaje.

Ova plavo-zelena alga doživjela je renesansu kroz posljednja istraživanja benefita po zdravlje, pa je sada moguće nabaviti u svakom marketu ili prodavnici zdrave hrane. Sve popularnija zbog praktičnog praškastog pakovanja, ova alga biće vam dobar drug ako želite da smršate, zbog velike količine nutrijenata u samo jednog kašičici, ili i poboljšate rad crijevnog trakta, zbog dobrog uticaja i podsticanja rasta prirodne flore crijeva. Brojni su benefiti spiruline - na holesterol, na rad srca i krvni sistem, metabolizam, pa su je brojni brendovi uključili u standardnu recepturu zdravih napitaka i obroka.

38 CAFFE MONTENEGRO

40 CAFFE MONTENEGRO

S KADAR, GRAD KONTRAS TA

ŽIVA SLIKA PROHUJALIH VJEKOVA Skadar je grad koji me nikad ne ostavi ravnodušnim. U njemu možete na jednom mjestu vidjeti spoj prohujalih vjekova, groteskno naslaganih jedan pored i preko drugoga. Tu su stare begovske kuće, pored kojih se uzdižu grdosije od betona i eloksirane bravarije, a u prizemljima i jednih i drugih prodaju se peciva, voće i povrće, nove i polovne cipele i garderoba, uvozna i domaća roba, hemija, boje i lakovi, lonci i ljekovi. U samom centru još uvijek možete prošetati prašnjavim sokacima, koji vijugaju između kuća i zgrada, mameći vas u neki nostalgični svijet kojeg se stariji sjećaju kroz maglu, a mladi ga znaju samo sa starih fotografija ili iz priča starijih... Upravo takav Skadar stoji na uru vremena od Podgorice i čeka da ljudi uživaju u njegovim suprotnostima.

TEKST: LEKA DEDIVANOVIĆ FOTOGRAFIJA: IRENA BAJČETA

Vremensku prognozu sam tokom maja pratio više nego li većina zemljoradnika i građevinara crnogorskih. Ne zbog toga što sam udren za rabotom, nego što je valjalo poći do Skadra i napraviti reportažu za Caffe Montenegro. No, kiša je padala danima i već sam izgubio svaku nadu da ćemo za junski broj spremiti obećanu reportažu. No, konačno se pojavio i dan bez kiše pa smo Irena Bajčeta i ja poranili bijelom Skadru na Bojani. Irena nikad nije bila u Albaniji, pa sam računao da ujedno odradimo reportažu i da joj ja usput malo približim Skadar. No, Irena je vrijedna kao pčelica pa se spremila za zadatak, i saznala mnoštvo informacijama o tome što bi trebali da vidimo i obiđemo. Iako je bio radni dan, kolona vozila sa obje strane granice je bila dugačka kao da je vikend. Pasoška kontrola je kratko trajala i mi smo nedugo zatim vozili kroz Albaniju. Irena je bila iznenađena modernom širokom cestom koja je vijugala kroz priobalna naselja. No, još veći šok bili su često sumanuti učesnici u saobraćaju. Naime, u Albaniji je sasvim normalno da vam put prepriječe zaprežna vozila, stoka, motociklisti,

vozila bez adekvatne svjetlosne signalizacije, ili policajci koji prijete visokim kaznama, ali koji će vas za kafu (mito od 5 ili više eura) puštiti da nastavite sa vožnjom. Mi smo već bili na ulazu u grad kad je Irena upitala koliko još imamo do Skadra. -Tu smo, rekoh, i idemo da malo prošetamo gradom. Irena je jedna od onih ljudi sa kojim nemate problema na terenu. Nikad ne morate da joj govorite što da fotografiše, jer ona fotka bez prestanka. To nije jedina „muka“ sa njom, jer je glavni „problem“ nastao kad mi je poslala fotografije. Toliko dobrih fotografija, toliko sjajnih portreta, uhvaćenih detalja i momenata, da je cio ovaj broj časopisa Caffe Montenegro slobodno mogao biti specijalno izdanje „Skadar 2019“. Vratile su mi se neke scene sa početka novinarskih dana kada sam sa fotoreporterima muke mučio da bi radili svoj posao. Iz sjetnih misli me prekinula Irena koja je došla da mi se pohvali sa dvadesetak sjajnih fotografija. Imao sam sreće sa mladim naraštajima, pomislih, a ona odskakuta skadarskim sokacima da uhvati neke nove detalje.

Pikturesni Skadrani Skadrani su kao iz nekog artističkog filma. Neobični, koloritni, uokvireni neobičnom scenografijom grada u kojem žive. Često dok šetam ulicama i sokacima Skadra osjetim pomiješanu

42 CAFFE MONTENEGRO

atmosferu Trinidada, Madabe, Polinjana a Mare, Molfete, Kavosa i sličnih gradova na raznim meridijanima i njihovih neobičnih žitelja. Prodavačice i prodavci sira, voća i povrća, čuvenog skadarskog duvana, ribe i mesa, proizvoda kućne radinosti, raznovrsnih džidža i džanfila,

cvijeća, nove i korištene robe, konobari, berberi, opančari i krojači. Kako ih sve nabrojati, a tek kako ih opisati. No, Irenine fotografije jednog dana će biti dopuna čuvenog Marubijevog muzeja, 3 a uz ovaj tekst izabrali smo neke najupečatljivije.

SVE JE NEOBIČNO Skadar je grad koji me nikad ne ostavi ravnodušnim. U njemu možete na jednom mjestu vidjeti spoj prohujalih vjekova, groteskno naslaganih jedan pored i preko drugoga. Tu su stare begovske kuće, pored kojih se uzdižu grdosije od betona i eloksirane bravarije, a u prizemljima i jednih i drugih prodaju se peciva, voće i povrće, nove i polovne cipele i garderoba, uvozna i domaća roba, hemija, boje i lakovi, lonci i ljekovi. Za one koji nemaju novca za poslovni prostor, tu su trotoari i ulice, na kojima se brzinski sklapaju improvizovani štandovi od gajbi i paleta. Na njima možete naći svega i svačega, a za cijenu se dogovarate. U opticaju su domaće leke, ali i euri i omiljeni dolari. Kurs je odokativan, a dogovor se lako postiže. Tradicija i vještine slavnih skadarskih trgovaca nijesu izumrle, čak ni za vrijeme diktature Envera Hodže. Skadar je grad kontrasta. Etnoloških, socioloških, ekonomskih, urbanističkih i još mnogih kojih i ne mogu da se sjetim, a svakako su prisutni u ovom gradu i njegovoj okolini. U samom centru još uvijek možete prošetati prašnjavim sokacima, koji vijugaju između kuća i zgrada, mameći vas u neki nostalgični svijet kojeg se stariji sjećaju kroz maglu, a mladi ga znaju samo sa

starih fotografija ili iz priča starijih... Upravo takav Skadar stoji na sat vremena od Podgorice i čeka da ljudi uživaju u njegovim suprotnostima. U gradu jedne pored drugih nalaze se urušene udžerice iz čijih razvaljenih pendžera probijaju pajaseni i šipražje i moderne kuće sa video nadzorom i blindiranim kapijama. Bulevarima prolaze zaprežna vozila, a uskim sokacima možete vidjeti najskuplje nove modele automobila. Pravila nema, i upravo u tome je čar ovog grada. I naravno u njegovim žiteljima.

Skadrani mnogo vole „Nikšićko pivo“, a u gradu u mnogim restoranima i kafićima služe ponos crnogorske pivarske industrije. Brendinzi pivare Trebjesa su vidljivi svuda po gradu, iako moramo priznati da albanska piva nijesu nimalo loša. U pojedinim lokalima i prodavnicama mogu se naći i vina „Plantaže“.

EGZOTIKA U KOMŠILUKU Ljudi iz Crne Gore idu hiljadama kilometara daleko, tražeći neobično i drugačije na Kubi, Bliskom ili Dalekom Istoku, u šarenim gradovima Južne Amerike ili divljinama Afrike. Neki od njih nikad nijesu bili do Skadra, a siguran sam da bi i ovdje našli dovoljno egzotike i suprotnosti od kojih, makar na kratko, zastaje dah. Za mnoge naše sunarodnike tokom posljednjih nekoliko godina Skadar je postao često izletište. Razlog tome su prilično niže cijene, pa dosta ljudi u Skadar dolazi u nabavku. Mogu se ovdje naći i proizvodi iz Italije i Grčke kojih kod nas nema, pa neko dolazi i zbog toga. No, najviše je onih koji u Skadar dolaze iz meraka. U gradu ima dosta dobrih restorana, sa cijenama nižim nego u Crnoj Gori, a sa hranom i uslugom koje se Skadrani ne mogu zastidjeti. Jedno od omiljenih mjesta gdje ljudi iz Crne Gore dolaze je riblji restoran „Rozafa“. Riba je uvijek svježa, a kuvari je pripremaju majstorski, tako da gostiju ne fali. Pored albanskog i engleskog ima i meni na crnogorskom jeziku, tako da je sporazumijevanje maksimalno

olakšano. Inače u Skadru možete naići i ljude koji znaju naš jezik, dok dosta mlađih ljudi dobro govore engleski i italijanski, pa puno problema u sporazumijevanju ne može biti. Skadrani mnogo vole „Nikšićko pivo“, a u gradu u mnogim restoranima i kafićima služe ponos crnogorske pivarske industrije. Brendinzi pivare Trebjesa su vidljivi svuda po gradu, iako moramo priznati da albanska piva nijesu nimalo loša. U pojedinim lokalima i prodavnicama mogu se naći i vina „Plantaže“. Centar grada je posljednjih godina prilično uređen, pa je tako većina ulica u starom dijelu grada popločana, sa lijepom rasvjetom, obnovljenim fasadama i mnoštvom interesantnih lokala. Skadrani dosta rade u dijelu turizma i ugostiteljstva. Ponuda je raznovrsna, pa u samom gradu možete posjetiti lokale od pabova, do wine, cocktail i lounge barova. Ista stvar je sa restoranima, pa pored nacionalne kuhinje u gradu možete pojesti dobre stekove, pice, paste i jela iz internacionalne kuhinje. Riblji restorani na Bojani su mjesto gdje možete uživati u hrani i ambijentu, kao i pogledu na prirodu.

44 CAFFE MONTENEGRO

MOST MESI Nekih pet kilometara sjeverno od Skadra u mjestu Mesi nalazi se prekrasni kameni most iz 18. vijeka. Silni skadarski vezir Kara Mahmud-paša Bušatlija sagradio je most koji spaja obale rijeke Kir. Most je dugačak 108 metara i ima 13 lukova. Nad virovima plavog Kira uzdiže se 13 metara visoki centralni luk. Ovaj most je svojevremeno povezivao grad Skadar sa Drivastom (Drisht) i Cukaljijem. Most Mesi je omiljeno mjesto za turiste koji dolaze u Skadar, i ovdje svraćaju da naprave par fotogafija. No, kako su se niz obližnji Velječik i masiv Prokletija spuštali gusti tamnosivi oblaci, turisti su se brže bolje spakovali u autobus i vratili se u Skadar. Mi smo bili revnosni na zadatku pa smo se zadržali tražeći najbolji ugao za fotografisanje. Umorni od skakutanja po stijenama, potražili smo neku kafanu sa pogledom na most, ali je nijesmo našli.

KOLAČI ZA DESETKU Ako ste ljubitelj kolača u Skadru ima dosta lokala gdje možete pojesti ukusne slatke delicije. Moj favorit je slastičara „Embeltore“, u glavnoj šetačkoj ulici, nadomak gimnazije. Svaki boravak ovdje pretvori se u testiranje unosa šećera u organizam. Ali kako odoljeti tre lećeu, urmašicama, baklavi, tulumbama, kadaifu, tespiču i drugim đakonijama rađenim po

staroj recepturi? Irena danima nakon našeg povratka priča o tulumbama, pa sam joj obećao da ćemo opet otići da utvrdimo gradivo. Kao iznenađenje sam ostavio „Il Piacere“, bajkovitu slastičaru sa božanstvenim kolačima kojih se ne bi zastidjeli ni veliki italijanski gradovi. I ona se nalazi u centru grada, pa ukoliko posjetite Skadar obavezno svratite. Nemamo što da vam preporučimo jer je sve – izvrsno!

NAJLJEPŠI POGLED NA SKADARSKU KOTLINU Skadarska tvrđava dominira okolinom. Sa nje se pruža pogled kilometrima okolo: sa sjeverne strane na masiv Prokletija, zapadno ka Jezeru i Crmnici, južno niz Bojanu i istočno ka plodnoj ravnici. Do tvrđave vodi krivudavi, uski put, tako da vodite računa ukoliko putujete automobilom. Na samom ulazu imate parking koji se ne plaća, pa vozilo možete ostaviti. Ulaz u tvrđavu se plaća dva eura. Uzvišenje na kojem je podignuta tvrđava Rozafa je još od ilirskih i rimskih vremena bilo naseljeno. Ostaci ilirskih zidina su vidljivi u blizini ulaza. U prvoj zoni nalaze se i ostaci kule iz doba zetskih vladara Balšića, venecijanske kule, kao i djelovi tvrđave dograđivani u vrijeme

46 CAFFE MONTENEGRO

silnih paša Bušatlija. Danas ostaci kula i zidina svjedoče o prohijalim vremenima i slavi jednog od najvećih utvrđenih gradova na Balkanu. U drugoj zoni tvrđave nalaze se ostaci crkve Svetog Stefana, koja je kasnije pretvorena u džamiju. U najvisočijoj, trećoj zoni, nalazi se „Kapitol“, trosprana kamena kula u kojoj je danas smješten muzej u kojem se nalaze svjedočanstva o četiri milenijuma dugoj istoriji skadarske tvrđave. Ulaz u muzej košta dva eura, a informacije možete dobiti na engleskom jeziku. U okviru objekta nalazi se i restoran i prodavnica gdje možete uzeti vodu, sokove i grickalice. Vjerovali ili ne, prodaju se i Frikom sladoledi, pa možete uživati u poznatim ukusima.

Raj za ljubitelje fotografieje U srcu šetališne zone Promenade nalazi se muzej Marubi, posvećen čuvenim skadarskim fotografima. Pjetro Marubi, talijanski politički emigrant, 1858. godine je napravio prve fotografije u Albaniji, a njegova porodica je u skoro vijek i po dugoj istoriji napravila više od 400.000 snimaka. Kolekcija porodice Marubi je

stavljena pod zaštitu UNESCO-a. Među klijentima porodice Marubi bila je i crnogorska dinastija Petrović-Njegoš. Pjetro Marubi i njegov sin Kel bili su česti gosti crnogorskog dvora i Crne Gore. U stalnoj izložbi primijetili smo tri fotografije vezane za Crnu Goru. Jedna je snimak podgoričke tvrđave iz 1880. godine, druga je momenat kada crnogorski general Jovo Bećir predaje ključeve Skadra predstavnicima velikih sila 1913.

godine, kao I fotografija komisije za razgraničenje Crne Gore i Turske na kojoj se vide dva crnogorska glavara. U muzeju se pored fotografija istorijskih događaja, poznatih ličnosti iz albanske istorije, nalaze i portreti običnih ljudi, kao i mnoštvo stvari iz zaostavštine porodice Marubi. Za sve zaljubljenike u fotografiju muzej Marubi je definitivno što vrijedi posjetiti. Cijena ulaznice je 7 eura.

NAKON OBAVLJENOG POSLA, UŽITAK U HRANI Nakon obavljenog novinarskog zadatka i trke sa kišnim oblacima sjeli smo da ručamo u restoranu „Fishart“. Ovaj restoran obožavam i godinama dolazim tu, sam ili u društvu. Hrana je fenomenalna, a atmosfera i usluga na nivou. Restoran podsjeća na moderne mediteranske restorane tako da nemate utisak da ste u Skadru. No, Irena ni tokom ručka na miruje, pa je jela prvo fotografisala, pa smo tek onda počeli da jedemo. Uživali smo i u sjajnom domaćem bijelom vinu, razmjenjujući uz zdravicu utiske sa terena. Ručak za dvoje ( čorba od morskih plodova, miješana salata za dvoje, grilovano povrće, miks morskih plodova na buzari) koštao je cijelih 20 eura, a Irena nije mogla da vjeruje da je hrana tako jeftina. Eto i finansijskog razloga koji objašnjava zašto sve više naših ljudi dolazi u Skadar. Punog stomaka i memorijskih kartica u suton smo se uputili ka Crnoj Gori. U povratu nije bilo gužve na granici, pa smo za manje od sat vremena bili svojim kućama. Nadam se da smo Irena i ja, fotografijama i pričom uspjeli da vam djelimično prenesemo atmosferu ovog grada. Ako uspijemo da vas pokrenemo i uputite se u obilazak, napravili smo sjajan posao. Ko zna, možda se i sretnemo u Skadru.

SREDNJEVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI KAO KULTURNO ISTORIJSKO BLAGO CRNE GORE:

STEĆCI

jedini zaštićeni crnogorski kamen Iako ljudima vjekovima liče na tuđe, na “grčke grobove”, stećci – nadgrobne ploče su kao kulturna baština naroda sa ovih prostora upisane na UNESCO listu svjetske baštine. Dok lokalno stanovništvo ne pokazuje veliko interesovanje da ih “upozna”, strani turisti hrle ka njima kako bi spoznali mistiku ovog posebnog kamena i priču koju kriju... TEKST: MARINA MIKETIĆ NIKOLIĆ FOTOGRAFIJE: LAZAR PEJOVIĆ

50 CAFFE MONTENEGRO

Stećci u Novakovićima

Primjer stećka, Bare Žugića

„Bože, ја Petko krstjanin, primi dušu moju. Braćo i družino molim vas ne gazite mimoidući, jer sam ja bio kao i vi, a vi ćete biti kao i ja smrtni..“, napisao je prije šest vjekova kmet Petko krstjanin na svojoj nadgrobnoj ploči-stećku, koju je radio prethodno završivši veću i ljepšu za svog gospodara vojvodu Stjepana. Uklesavši molbu bogu i narednim generacijama da mu ne skrnave grob, Petko je - kao za to vrijeme očito veoma pismen fizički radnik - uklesao i osnov da dio stećaka u Crnoj Gori, poput onih u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, od aprila 2016. godine bude na UNESCO listi svjetske baštine. U ranom djetinjstvu su me posebno zanimale mumije, grobovi, kultovi i okultno. Da ne pominjem da sam prije nego što je

52 CAFFE MONTENEGRO

trebalo u školi, u predškolskom recitovala „Na kordunu grob do groba“. Zato me je i u priči o stećcima, skoro 30 godina kasnije, najviše zanimalo sledeće: čiji su ovi stari „grčki“ nadgrobni spomenici, čije kosti u njima počivaju i zašto je njihovo nastajanje trajalo svega 150 godina? Zašto su samo pojedini stećci zavrijedili mjesto na UNESCO listi, zašto su nama tek od skora važni, odnosno zašto smo bili vjekovima rezervisani prema njihovoj vrijednosti, doživljavajući ih kao nešto tuđe? Na prvi pogled izgleda kao da je neko misteriozno pleme protutnjilo kroz ovaj prostor, ostavivši za sobom kamene tragove. No, uprkos našem slabom poznavanju stećaka i još uvijek neadekvatnoj valorizaciji u smislu kulturnog i turističkog potencijala, vidjećemo

u nastavku da su nam stećci mnogo bliže nego što se vjekovima vjerovalo. Najinteresantniji dio priče za mene je citat na stećci Petka krstjanina, nastao između 1435. do 1448. godine, kojom i počinje ovaj tekst. Ono pokazuje ljudsku težnju da za sobom nešto ostavimo, da nam se ne skrnavi mjesto na kom ćemo počivati, kao i zavidnu svijet o prolaznosti. Antropološkinja i šefica UNESCO kancelarije za Crnu Goru Milica Nikolić, kaže da je upravo ta svijest o prolaznosti jedan od razloga zašto Petkova nadgrobna ploča spada među najatraktivnije u Crnoj Gori. “Veoma je interesantno da je još u 15.vijeku kmet koji pravi nekropolu svom gospodaru ostavio takvu poruku budućim generacijama. Vrijednost stećaka je i u tome što tada prvi put na takav način

Stećci u Novakovićima

„Iz Uneska su prepoznali vrijednost stećaka kao jedinstvenog, za to vrijeme novog, kulturnog fenomena koji nije vezan za naše granice, već za 4 države sa ovih prostora“ Milica Nikolić Antroploškinja i šefica UNESCO kancelarije za Crnu Goru kultura smrti dobija svoje otjelotvorenje.. Prije toga na ovim prostorima nije bilo ovako autentičnog obilježavanja mjesta počivanja pokojnika, karakterističnog po često monolitnim kamenim blokovima na kojima su uklesane značajne simboličke poruke”, kaže Nikolić. Nego, šta je tadašnjeg čovjeka na ovim vjetrovitim i nesigurnim balkanskim prostorima nagnalo i inspirisalo da se drugačije sahranjuje, da na “kamu” ili “biljegu” – kako su tada nazivali stećke, ukleše razne simbole iz svog života? Šta se desilo pa je osvješćenje u poimanju smrti izrodilo nadgrobni spomenik kod stanovništva koje nije bilo na zavidnom nivou duhovnosti niti je imalo uslova za taj ipak luksuzni procvat? Nikolić objašnjava da je to period kada

se miješaju paganski običaji - veoma bliski našim precima toga doba, sa hrišćanstvom koje doživljava eskalaciju u srednjem vijeku. “Iako crkva prezire paganstvo kao relikt vandalske svijesti, pristaje da tu narodnu kulturu ugrađuje u hrišćanstvo da bi ono moglo da zaživi na ovim prostorima”, navodi Nikolić.

KO SU TVORCI STEĆAKA I ZA KOGA SU PRAVLJENE Vjeruje se da su stećke pravili kmetovi za svoje gospodare, okolno stanovništvo ali i za sebe i svoje siromašne porodice. U zavisnosti od veličine i bogatstva ornamentike, jasno se razlikuje ko je kakvog statusa. Bogatiji su bili sahranjivani na najljepšim predjelima, sa pločama

bogatim raznim simbolima iz života, dok je kreativnost splašnjavala ukoliko je pokojnik bio slabijeg materijalnog položaja. Na njima su se često nalazili simboli poput Mjeseca i Sunca, crteži lova na

U Crnoj Gori se nalazi preko 3.500 stećaka u okolini Pljevalja, Nikšića, Plužina, Herceg Novog, Žabljaka, Šavnika, ispod Pivskog jezera... Po dosadašnjem stepenu istraženosti u Crnoj Gori, samo njih dvanaest ima natpise 53

jelene, ptice, cvijeće, mačevi i štitovi.. sve što bi sjutra opisalo ovozemaljski život mrtvaca. Zanimljivo je i da ne počivaju kosti ispod svake stećke, nego da je zapravo riječ o ne malom broju kenotafa (simboličan grob ili spomenik podignut u pomen pokojnika čije se tijelo nalazi na drugom mjestu). Jedna od teorija, koja nije sasvim potvrđena, jeste da su stećke prvo stvarali Bogumili, odnosno vjernici Bosanske hrišćanske crkve, koja je imala značajan kulturni uticaj tih godina. Vjeruje se takođe da pod ovim neobičnim kamenjem leže sljedbenici više konfesija, zbog nehomogenosti na kojoj se nalaze. U svakom slučaju nakon sahrane, grob i nadgrobni spomenik - stećak, postajali su tačka između materijalnog i duhovnog, tj. svijeta živih i svijeta mrtvih.

Stećci Velimlje, Prigradica

STEĆCI OD “TUĐEG” GROBA DO NAŠE BAŠTINE “To je bila naša inicijativa kojom smo aplicirali ka UNESCO-u. Oni su prepoznali vrijednost jer je to jedinstven, za to vrijeme novi kulturni fenomen koji nije vezan za naše granice, već za četiri države sa ovih prostora. To je njihova glavna vrijednost. Neki nisu odoljeli zubu vremena, a većinu ljudi nisu skrnavili zbog okrenutosti ka kultu smrti i dozi strahopoštovanja”, kaže Milica Nikolić. Ipak, čini se da je ljudsko nečinjenje bilo još opasnije po stećke. U početku je to bio manjak svijesti o mjestu i značaju stećaka u odnosu na sve drugo što se uklapa u tradiciju našeg naroda, smatrajući ih reliktom arhaičnog ili stranog uticaja. U mnogim krajevima Crne Gore nekropole stećaka se pripisuju „grčkom“ stanovništvu. Mještani ne pamte ko se tu sahranjivao. Zaboravljena tradicija dovela je do toga da se ovi spomenici poimaju kao obilježja nekih drugačijih i tuđih pokojnika. Prema narodnom predanju navodno su ti „Grci“ poslije niza gladnih godina i teških zima napustili svoja ognjišta, a iza njih su ostala “grčka” groblja. Sagovornica Caffe Montenegra nam objašnjava da se zapravo ne radi o groblju Grka, već ljudi sa ovih prostora. Međutim, Nikolić kaže da su kasnije generacije stećke podsjećale na nešto “daleko i staro”, za šta im je sinonim bila Stara Grčka, te je tako nastalo “grčko groblje”.

54 CAFFE MONTENEGRO

Uvrštavanje grobova u turističku ponudu u raznim kulturama odavno je postalo veliki biznis, vrlo životna strana turizma. Milioni koje Egipat godišnje zaradi od Piramida su najpoznatiji primjer, ali svuda po svijetu groblja, nadgrobni spomenici, mauzoleji, mame turiste i posjetioce. Kod nas su nažalost stećci malo poznati i lokalnom stanovništvu i organizovanim grupama turista. Ministarstvo održivog razvoja i turizma planira da kroz razvoj kulturnog turizma uobliči ovu ponudu, ali za sada postoji samo pomak u smislu njihovog obilježavanja. MORiT i Ministarstvo kulture zajedno su u projektu postavljanja turističke signalizacije na lokacijama gdje su zaštićeni stećci. Ministarstvo kulture je finansiralo izradu projekta, pri čemu se posebno vodilo računa da znakovi budu urađeni po UNESCO standardima, dok je MORiT finansiralo izradu znakova i njihovo postavljanje. Prema informacijama sa terena, za stećke su ipak izuzetno zainteresovani strani turisti, dok kod lokalnog stanovništva kao da još ne postoji dovoljna svijest o istorijskoj i kulturnoj vrijednosti koju imamo. Dozu mistike koju stećci sa sobom nose, dobri turistički poslenici do sada bi itekako unovčili. U međuvremenu, uvijek možete posjetit stećke u lijepoj ljetnjoj šetnji, vožnji bicikli ili autom, ali samo da se ne naruši mir koji nam je u amanet ostavio Petko krstjanin.

STEĆCI POD ZAŠTITOM UNESKA BARE ŽUGIĆA

- Žabljak

Nekropola na Barama Žugića sadrži 300 stećaka, od kojih je 240 ploča. Od toga broja samo je deset masivnih ploča pravilnog oblika, dok su ostale tanje i nerijetko nepravilnog, amorfnog oblika. Nekropolu još čini 50 sanduka i deset sljemenjaka. Nejednake su veličine, nivoa obrade, ukrašenosti i očuvanosti. Ukrašeno je samo 23 od ukupnog broja. Najčešći motivi koji se tu mogu sresti su vrpce, okviri ili bordure od kosih paralela, krstovi i lukovi sa strijelama. Na osnovu dostupnih izvora i raspoložive metodologije, nekropola Žugića Bare može se datovati u period druge polovine XIV i XV vijeka. Ovo područje inače naseljavaju Drobnjaci, staro pleme, čija se oblast prostire između Šaranaca i Gornje Morače na istoku, Nikšićkog polja i župe na jugu, Pive na zapadu i rijeke Tare na

sjeveru. U sačuvanim dokumentima ime Drobnjak prvi put se pominje u dubrovačkoj arhivi 1285. godine.

GRČKO GROBLJE - Žabljak Nekropola Grčko groblje nalazi se u kontakt zoni Nacionalnog parka Durmitor, oko 200 metara sjeverozapadno od Ribljeg jezera, u zaseoku Novakovići, Opština Žabljak. Nekropola predstavlja nerazdvojni dio pejzaža Durmitora i visoravni Jezera, te je primjer izuzetnog sklada kulturne i prirodne baštine. U okolini se nalazi seoska crkva sa aktivnim grobljem i naseljeno mjesto sa tradicionalnim i novijim objektima stambene i

GRČKO GROBLJE

ekonomske arhitekture. Šire područje karakteriše prostor jezerske visoravni, masiv Durmitora i njegovi obronci. Pristup nekropoli omogućen je regionalnim putem od Žabljaka ka Njegovuđi, a prostire se na površini od oko 500 m2. Na tom prostoru registrovano je 49 stećaka od čega: 10 ploča, 27 sanduka, 12 sljemenjaka. Ukrašena su 22 primjerka.

- Plužine

Do ove nekropole koja je atraktivna ne po svojim raskošnim ornamentima već po svom sadržaju (gore pomenuti Petkov natpis) dolazi se šumskim putem dugim oko 200 metara, pješke ili terenskim vozilom. Put počinje kod posljednje kuće ispod Soko grada i vodi ka istoku. Na ulazu u šumu se račva, a lijevi krak vodi do lokaliteta. Oko nekropole je gusta listopadna šuma sa visokim drvećem, smještena na izrazito kosom terenu. Ima 16 stećaka, koji su većinom neukrašeni, izrađeni od lokalnog kamena. Boljeg kvaliteta je stećak Petka krstjanina, koji sadrži epigrafski natpis.

Sadržaj natpisa i pojedini izrazi odražavaju duboku naklonost među kmetom Petkom i njegovim vladarom Stjepanom. Zato se može pretpostaviti da je Petko bio vojvodin čovjek od povjerenja, a za Petka je vojvoda Stefan “mili” gospodin. Petko je u Sokolu dočekao prirodnu smrt, i u sokolskom podgrađu sahranjen. Nema sumnje da je Soko grad bio prijestoni grad Kosača, jer se pominje u svim poznatim poveljama iz 15 vijeka. Stjepan Kosača je od imperatora Fridriha III dobio titulu Hercega 1448. godine. Od tog vremena oblast Zahumlja naziva se Hercegovinom.

(Podaci preuzeti su iz publikacije “STEĆCI, mramori, bilizi, belezi, kami...” Ministarstva kulture i Nacionalnog muzeja Crne Gore)

VIN AR IJA AL EKS ANDROVIĆ

TRIJUMFALNI ISKORACI U VINARSTVU

Jedno od najcjenjenijih i najtraženijih vina u Srbiji posljednjih godina je Trijumf Gold, sovinjon blan iz Vinarije Aleksandrović. Trijumf Gold 2018, skreće pažnju izuzetnom perzistencijom aroma koje ubrzano pripremaju vaš mozak za već projektovanu sliku uživanja

Oni koji prate rad Vinarije Aleksandrović znaju da je to vinarija koja iz godine u godinu stalno podiže ljestvicu kvaliteta svojih vina. I to ne jednog, već praktično svih koja izlaze iz njihovog podruma. A to nije mali broj, jer u ovom trenutku imaju dvadesetak etiketa na tržištu. Svako njihovo vino koje uzmete sa police biće u rangu onih najboljih, što je poenta koja je posebno očigledna kod ovog Trijumf Golda, ali i onih iz prethodnih berbi.

58 CAFFE MONTENEGRO

Trijumf Gold 2018 već poslije prvog gutljaja deklariše se kao sovinjonski svježe i elegantno vino iz kojeg sve iskri, ali i kao vino iznenađujuće punog tijela. Božidar

Aleksandrović, vlasnik vinarije Aleksandrović, izuzetno je ponosan na novu berbu jednog od najboljih bijelih vina Srbije. - Uvijek smo ostajali kratki s Goldom jer nije bilo moguće povećati proizvodnju jer grožđe za to vino izdvajamo iz najboljih djelova vinograda, proizvodnja je do sada iznosila oko sedam hiljada boca godišnje, pri čemu treba imati na umu da takva vina nastaju samo u najboljim godinama – kaže Božidar Aleksandrović. I Vladan Nikolić, glavni enolog Vinarije

BOŽA ALEKSANDROVIĆ, vlasnik vinarije Aleksandrović

GROŽĐE ZA GOLD SE IZDVAJA IZ NAJBOLJIH DJELOVA VINOGRADA, PROIZVODNJA JE DO SADA IZNOSILA OKO SEDAM HILJADA BOCA GODIŠNJE, PRI ČEMU TREBA IMATI NA UMU DA TAKVA VINA NASTAJU SAMO U NAJBOLJIM GODINAMA

Aleksandrović, dijeli mišljenje da je u pitanju izuzetno uspješno vino čak i u okvirima visokih standarda ove vinarije. - Grožđe za Trijumf Gold izdvajamo iz najboljih djelova vinograda. Stilski, berba

intenzivni na mirisu ali nemaju ovako izraženo tijelo. Bez lažne skromnosti uvjeren sam da poslije tri-četiri mjeseca u boci možemo naš Gold da poredimo s najboljim novozelandskim sovinjonima. VLADAN NIKOLIĆ, glavni enolog Vinarije Aleksandrović

2018 dala je punije i ekstraktivnije vino u odnosu na prethodnu godinu. Ovo sada je jedan brutalan sovinjon novozelandskog tipa, s tim što su novozelandski

Uostalom, ovo u flaši predstavlja čist ručni rad iz užasno malog prinosa – kaže Nikolić. Svake godine u vinariji imaju temeljne

“Ovo vino je kruna posljednje tri berbe, uspjeli smo da proizvedemo vino koji je pečat klime i zemljišta, vino kome kumuju svježina Rudnika i večernja hladnoća – kaže Božidar Aleksandrović za svoj Trijumf Gold 2018. pripreme, analize prethodnih berbi su od velikog značaja, jer je to njihova kolekcija svih dobrih i loših stvari koje su uradili i naravno čine da sve ono što se nije pokazalo dobro eliminišu u budućem radu. Ništa se u vinarstvu ne može postići preko noći i nije problem jedne godine napraviti dobro vino, ali imati viziju

uzmete sa police biće u rangu onih najboljih, što je poenta koja je posebno očigledna kod ovog Golda, ali i onih iz prethodnih berbi – kaže Aleksandrović. Budući da su jedan od najdugovječnijih tandema u srpskom vinarstvu, pitamo ko je tu glas razuma, a ko donosi emociju? - Teško pitanje, Boža je vizionar ali i

interesu što boljih rezultata. Vlasnik vinarije se slaže sa takvim viđenjem. - Ja sam diplomirani inženjer vinogradarstva, učen i školovan kako se podižu vinogradi i gaji grožđe, Vladan je diplomirani tehnolog koji je učio kako se od grožđa proizvodi vino. Matematički gledano, mi smo te dvije priče: vinogradar Boža plus Vladan enolog, podijeljeno sa dva jednako je jedan dobar! A ko je najviše dobio od ovog tandema? Pa upravo vinarstvo, tačnije Vinarija Aleksandrović – rekao nam je Aleksandrović.

IZNENAĐENJA IZ VINARIJE ALEKSANDROVIĆ: PROKUPAC I SORTNI KABERNE SOVINJON

razvoja podruma, to mora sistematski da se radi i velikim dijelom se oslanja na prethodna iskustva. Postići kontinuitet kvaliteta i održati ga godinama i stalno ga unapređivati je cilj svih zaposlenih u vinariji Aleksandrović, a to je izuzetno teško postići jer u vinarstvu zavisi, prije svega, od prirode. Tu u startu treba imati na umu broj proizvedenih boca, jer nije isto da li proizvodite desetak hiljada ili trista hiljada. - Mislim da smo uspješna vinarija zato što nam uspijeva da održimo kvalitet svih 18 etiketa. Svako naše vino koje

60 CAFFE MONTENEGRO

top menadžer koji je svoje vizije sanjao godinama i konačno ih pretočio u praksu. Racionalan i trezven, sve jako dobro odmjerava šta i kako uraditi, a ja sam više umjetnički tip koji ima sreću da se ne bavi problemima prodaje, marketinga i slično, već sam isključivo fokusiran na proizvodnju. Mislim da je to jako važno, jer ako ste pod pritiskom različitih problema, manje ste kreativni i posvećeni, a to se direktno reflektuje na kvalitet proizvoda kojeg radite. Hiljadu puta se i posvađamo zbog različitih pristupa, ali smo i jedan i drugi svjesni da je to u

Uz brojne stare adute, Vinarija Aleksandrović već uveliko priprema i dva velika iznenađenja. U pitanju su dva sortna vina – prokupac, koji će biti prvo vino ove vinarije od neke ovdašnje sorte, a zatim i prvi njihov sortni kaberne sovinjon! Prokupac, ubran prošle godine i koji će dospjeti pred publiku krajem 2019. godine, već ovakav kakav je sada može da natjera i najozbiljnijeg skeptika da još jednom razmisli o dometima ove najpopularnije domaće sorte, siguran je Nikolić: “Sa tom sortom sam radio 20 godina i znam šta je prokupac. Mi jednostavno želimo da vratimo tu sortu, da naše vino bude stoprocentni prokupac i da pokušamo da ga predstavimo svijetu onakav kakav on zaista jeste. Ne želimo da ga kupažiramo i maskiramo sa drugim sortama. Inače, mi imamo prvi zasad prokupca sa čistim klonskim materijalom i nijesmo željeli ranije da uđemo u tu priču jer smo znali

da ako zasadimo materijal prisutan na terenu imaćemo jedan grozd ovakav, drugi onakav. Jedan sazri 10 dana ranije, drugi 15 dana kasnije, što je za rad prava katastrofa. Trenutno je u novim baricima naša prva berba i to smo uzeli one najskuplje barike, specijalno tostirane na niskim temperaturama i pripremljene za prokupac kako bi izbjegli jake tostirane note koje bi vrlo brzo dominirale ovim vinom a to ne želimo. Moram biti iskren i reći da nijesam puno očekivao od prokupca ali ono što smo dobili ove godine potpuno me je iznenadilo. Mi u Srbiji tek počinjemo da spoznajemo šta ova sorta istinski može da ponudi i mislim da će naše vino od prokupca biti veliki doprinos srpskom vinarstvu jer ćemo biti svi u prilici da po prvi put probamo vino od čistog selekcionisanog klona. Božidar Aleksandrović je rekao o prokupcu: “Vinariji Aleksandrović prokupac je potreban iz više razloga. Prvi, da vidimo šta od te sorte može da se dobije s ovakvim načinom proizvodnje gdje su dirigovani prinosi, gdje je uloženo u momenat berbe, u znanje i opremu. Malo je ko u prošlosti imao uslove da se na taj način bavi prokupcem, pa ni sami ne znamo koliki je domet te sorte. Mi ove godine prvi put imamo berbu i vino dobijeno na taj način, što je višestruko bitno i za zemlju i za nas. Prokupac još uvijek tražimo i istražujemo, ali on jeste autohtona sorta. Znate, gdje god smo se

ONI KOJI PRATE RAD VINARIJE ALEKSANDROVIĆ ZNAJU DA JE TO VINARIJA KOJA IZ GODINE U GODINU STALNO PODIŽE LJESTVICU KVALITETA SVOJIH VINA

trgovac ostvari sa vinarijom je pitanje: „Imate li nešto specifično?“ Sve u svemu, sada već pravom nizu malih i velikih vinskih čuda iz vinarije Aleksandrović kao da nema kraja. Trijum Gold 2018, baš kao i najavljena nova vina koja smo probali samo su nove stanice na tom nevjerovatnom putu uspjeha.

u svijetu pojavili, na bilo kom sajmu od Hong Konga, preko Šangaja, do zapadne Evrope i Amerike, prvi kontakt koji vinski

Novitet Vinarije Aleksandrović - Prokupac, ubran prošle godine i koji će dospjeti pred publiku krajem 2019. godine, već ovakav kakav je sada može da natjera i najozbiljnijeg skeptika da još jednom razmisli o dometima te najpopularnije domaće sorte u Srbiji

POHOVANE Poslužene sa dipom TIKVICE od jogurta i svježe nane 62 CAFFE MONTENEGRO

RESTORA N L A P I RO G U E U TI V TU

Crnogorski

MEDITERAN La Pirogue je restoran mediteranske kuhinje izvedene na crnogorski način. Srž gastronom ske ponude predstavlja “fish & meat on the grill concept”. Jelovnik je kreiran sa idejom da se iskoriste prirodni potencijali Crne Gore. Jela se pripremaju od domaćih, svježih namirnica, organskog povrća i mesa od goveda sa slobodne ispaše Durmitora i Golije. U restoranu La Pirogue gosti, prije svega mogu očekivati svježu ribu i dobar biftek

Boban Mihajilo je Šef kuhinje restorana La Pirogue. On je tokom 14 godina profesionalne karijere vodio kuhinje najboljih restorana i hotela u Crnoj Gori, Ili bio dio njihovih timova. Tom prilikom je radio i razmjenjivao

iskustva sa mnogim poznatim kuvarima, kako domaćim, tako i inostranim među kojima je Andrea Ribaldone, nosioc Mišelinove zvjezdice. Šef Boban svoje iskustvo upotpunjavao je i učešćem u mnogim nacionalnim i

inostranim takmičenjima, na kojima je uvijek bilježio zapažene rezultate. Najznačajniji uspjeh u takmičarskoj karijeri Boban je ostvario osvajanjem trećeg mjesta na Svjetskom takmičenju u pripremanju ribe i brodeta, koje se održalo

RAVIOLE Pripremljene sa

spanaćem, kozijim sirom, puterom sa orasima i prepeličjim jajetom

u gradu Fano u Italiji. Posebno su interesantna njegova učešća u brojnim TV emisijama kuvarskog karaktera, u kojima je promovisao kulinarstvo i

BIFTEK ŽILIJEN Pripremljen na indonežanski način, sa lukom i hrskavim hljebom

64 CAFFE MONTENEGRO

animirao mlade ljude da se opredijele za tu profesiju. Boban je ljubitelj Italijanske kuhinje, mediteranskog stila. Svoje kulinarske ideje trenutno sprovodi u hotelu La

Roche i restoranu Bevanda u Tivtu, gdje je uspio da napravi sklop crnogorske i italijanske kuhinje, sa dodirima modernog serviranja i što ispravnijeg tehničkog

RIBLJA PAŠTETA

pristupa namirnicama. Uz open grill concept, posebnu draž restoranu La Pirogue daju dvije terase sa sjajnim pogledom na tivatski zaliv. Dok uživaju

na terasi pored mora gosti mogu posmatrati pripremu ribe i stekova na roštilju. Osim po vrhunskoj usluzi, La Pirogue je postao prepoznatiljiv i po jedinstvenom

kolaču od maslina. Za čitaoce časopisa Caffe Montenegro Šef Boban je preporučio par jela sa menija La Pirogue kao ideju za vašu narudžbu u tom restoranu.

KOLAČ OD sa karamel sosom MASLINA

VEGANSKI OBROK

Pikantni ramen

čorba sa kokosovim mlijekom i šitake pečurkama Sastojci (za 4 osobe) • 250 g svježih japanskih rezanaca ramen. Alternativno: 250 g rezanaca mie • 500 ml kokosovog mlijeka • 150 g shiitake gljiva • 100 g klica pasulja • 1 mladi luk • 1 mali komad đumbira • 1 čen bijelog luka • 1 čili papričica • 20 g žute curry paste • 800 ml vode • 40 g kikirikija • 20 ml soja sosa • 20 g svežeg korijandra • Ulje za prženje (npr. ulje kikirikija) • 1 čajna kašičica tamnog susama Kotányi • 1 pakovanje Kotányi šafrana 1. Oljuštite bijeli luk i đumbir i sitno ih nasjeckajte. Operite mladi luk i narežite ga na tanke kolutiće. Zelene kolutiće odvojite za ukrašavanje. Grubo nasjeckajte kikiriki, isperite korijander i iskidajte listove, uklonite sjemenke iz čili papričice i sitno je nasjeckajte.

Vrijeme pripreme: 25 min. TEŽINA PRIPREME: ZA POČETNIKE

SAVJET: Ukus se po želji može zaokružiti sa par kapi ulja od susama.

2. Zagrijte malo ulja i kratko propržite bijeli luk, đumbir i bijele kolutiće mladog luka da dobiju smeđu boju. Dodajte curry pastu, pričekajte minut pa nalijte vodom. 3. Narežite pečurke na veličinu zalogaja i dodajte mješavini. Ulijte kokosovo mlijeko i dodajte ramen-rezance. Pustite da se kuvaju prema uputstvu sa pakovanja. Dodajte 1 pakovanje Kotanyi šafrana. 4. Začinite čorbu soja sosom. Prelijte u činijice i garnirajte zelenim kolutićima mladog luka, svježim čilijem, klicama pasulja, listićima korijandera, sjeckanim kikirikijem i tamnim susamom.

66 CAFFE MONTENEGRO

ŠAFRAN BIJELI LUK Šafran je gotovo dragocjen kao zlato. Ima ukus Kod nas je bijeli luk univerzalni sličan medu, začinjen, pomalo gorak i vrlo arozačin. Koristi se u gotovo svim matičan. Pravi šafran daje Vašoj hrani intenjelima, posebno zbog specifične arome. Aromu najviše daju sum- zivno svijetlo žutu boju i bogat, egzotičan ukus. porni spojevi, koji su ujedno i naj- Savršen uz rižoto, deserte, kolače, juhe, čorbe, umake, ribu. više zaslužni za njegova ljekovita svojstva (antibakterijsko, i antivirusno djelovanje). Bijeli luk je danas nezamjenljiv začin u svakoj kuhinji, ali može biti i počasni član svake kućne apoteke.

JEDINI USTUPAK MODERNIZMU KOJI DON GUILLERMO DOZVOLJAVA JE KORIŠĆENJE ELEKTRIČNOG TRAKTORA UMJESTO MAZGE. “TRAKTORI NE MOKRE PO PODU,” OBJAŠNJAVA ON. U SVEMU DRUGOM JE DESTILERIJA FORTALEZA U GRADU TEKILA (TEQUILA), MEKSIKO, TAČNO ONAKVA KAKVA JE BILA 1873. GODINE, KADA JE PRVI PUT PUŠTENA U POGON: ISTA MALA PEĆ OD CIGALA, ISTA TAHONA, ISTI MALI BAKARNI KAZANI. ŠTO JE NAJVAŽNIJE, DESTILERIJA UVIJEK IZNOVA PROIZVODI VJEROVATNO NAJBOLJU TEKILU KOJA POSTOJI.

68 CAFFE MONTENEGRO

ok tekila (tequila) ovdje u Crnoj Gori ima tendenciju slabe reputacije, a često se služi kao jeftino kratko piće za turiste, u Meksiku se služi u visokoj čaši, pijucka se kao dobar viski i, kao i rakija, predstavlja kulturnu tradiciju, što u sebi sadrži i vjekovno zanatstvo. Jedan od najznačajnijih zanatlija bio je Guillermov čukundjed Don Cenobio Sauza. On je prvi upotrijebio naziv “tequila”, a imao je odlučujuću ulogu u uspostavljanju početne DON CENOBIO SAUZA kontrole njenog kvaliteta, kao što je isključiva upotreba Weber plave agave. Tokom nekoliko sljedećih generacija ime Sauza postalo je jedno od vodećih u proizvodnji tekile sve dok Don Guillermov djed nije prodao kompaniju

1976. godine. Mladom Guillermu, koji je uvijek želio da nastavi koracima svojih predaka, bilo je slomljeno srce.

napravila tekila. Agave su stvarno velike, a piña može u vrijeme berbe dostići težinu i preko 100 kilograma.

Dok se viski pravi od žita, a brendi od grožđa, tekila se pravi od agave. Agava je velika biljka koja izgleda kao velika glava puna šiljaka. Šiljci su njeno lišće, a okružuju glavno tijelo koje se zove piña (“srce”), koje podsjeća na ananas, a koristi se da bi se

Poslije berbe se piña peče u pećnici, a zatim se cijedi, kao ogromna pomorandža. Vlakna se odstranjuju, a sok se sakuplja. Od te tačke je postupak sličan kao kod većine alkoholnih pića: fermentacija pa destilacija soka. Nakon toga se ili flašira (kao Blanco) ili stavlja u

DON GUILLERMO

DOBRA VIJEST JE DA JE FORTALEZA SADA DOSTUPNA I U CRNOJ GORI, MADA U OGRANIČENIM KOLIČINAMA. MOŽETE JE NAĆI U: AMAN SVETI STEFAN, BONACA (DOBROTA), CASPER (BUDVA), CHEDI LUŠTICA BAY, COGIMAR (LJUTA), CRUSH WINE STATION (TIVAT), DUKLEY BEACH LOUNGE (BUDVA), GALION (KOTOR) I RESTORAN ONE (TIVAT) hrastovu burad da odleži (gdje postaje Reposado ili Añejo, zavisno od toga koliko je vremena proveo u hrastovini). Kvalitet je zaista važan kada se radi o tekili, pa ako tražite kvalitet, treba da pijete samo onu tekilu koja ima etiketu “100% blue agave” (“100% od plave agave”) ili “100% de agave” (“100% od agave”). Razlog tome je što su sve druge tekile ono što se zove “mixto” (mješavina), a prave se od samo 51% agave. Ostalih 49% potiče od drugih šećera, obično šećera od šećerne trske (koji je mnogo jeftiniji). Najjeftinije tekile za kratko piće su u stvari “mixto”. Naravno da na etiketi jeftinog pića nikada neće stajati natpis “mixto”, ali neće nikada ni “100% agave”, a to je ono na šta treba da pazite. Don Guillermo je 2005. godine naslijedio prvobitno imanje njegove porodice u gradu Tekila: to nije bila velika i moderna destilerija Sauza, koja je bila prodata, već lijepa kuća okružena sa 50 hektara polja agave. Otkrio je destileriju Fortaleza smještenu u uglu imanja, a koja je već dugo vremena bila zatvorena. “Sve je još uvijek bilo isto kao što je ostavljeno kada su vrata zatvorena” primjećuje Guillermo, “kao da su radnici samo odložili svoj alat i otišli. Izgledalo je kao muzej istorijata tekile.” Guillermo se često pitao kakav ukus ima tekila napravljena na originalan način, a ova originalna destilerija

70 CAFFE MONTENEGRO

mu je dala priliku da to i otkrije. Dok se u savremenim destilerijama piña peče brzo, u autoklavama – džinovskim ekspres loncima, a zatim se koriste difuzori da bi se šećerni sok odvojio od vlakana, u destileriji Fortaleza se piña kuva na pari na staroj kamenoj pećnici. To traje najmanje 50 časova, ali se nikada ne žuri jer su rezultati fantastični: kao jagnjetina dinstana na pari umjesto da se samo baci na vrlo toplu peć.

U destileriji Fortaleza se piña nakon kuvanja gnječi kamenom koristeći veliki okrugli vulkanski kamen od dvije tone koji se naziva “tahona,” a kojeg sada vuče električni traktor. Gnječenje prirodno odvaja šećere od vlakana. S obzirom da se vlakna nikada ne iskidaju, na ovaj način se ekstrahuje daleko manja količina gorkih komponenata nego korišćenjem savremenih metoda. Kada se ekstrahuje nevjerovatno čist

šećerni sirup, sok se odlaže u starim hrastovim bačvama gdje fermentiše koristeći samo kvasce koji se prirodno javljaju (ne komercijalne kvasce). Nakon toga se dva puta destilišu u originalnim bakarnim kazanima. “Dok je naša porodica industriju tekile uvijek gurala naprijed, mi sada gledamo unazad,” kaže Don Guillermo. “Koristeći metode tradicionalnog zanatstva, naš cilj je da se napravi najbolja moguća tekila. Na taj način odajemo počast mom čukundjedu, pradjedu i djedu.” Guillermo se takođe stara o tome da njegove odležale tekile ne dospiju brzo na tržište: njegov Reposado ostaje u buradima najmanje dva puta duže nego što je zakonski propisano, a njegov Añejo obično tri puta duže. U stvari sve se u destileriji Fortaleza radi samo da bi se proizveo proizvod najvišeg kvaliteta: ručno izrađena staklena flaša, dugački čep od prirodnog pluta, ručno zatvaranje… nije zanemaren nijedan element da bi se proizvela jedna od najtraženijih tekila na svijetu. Proizvodnja na starinski način čak i pri punom kapacitetu znači da Fortaleza može proizvesti samo oko 20.000 sanduka godišnje. Uporediti je sa Patronom koji proizvodi 6 miliona sanduka godišnje.

PEĆ U KOJOJ SE PEČE PIÑA

TAHONA

Dobra vijest je da je Fortaleza sada dostupna i u Crnoj Gori, mada u ograničenim količinama. Možete je naći u: Aman Sveti Stefan, Bonaca (Dobrota),

Casper (Budva), Chedi Luštica Bay, Cogimar (Ljuta), Crush Wine Station (Tivat), Dukley Beach Lounge (Budva), Galion (Kotor) i Restoran One (Tivat).

GASTRO PREPORUKA I Z R E S TO RANA TH E SPOT U C H EDI L UŠT ICA BAY H OTELU

SVJETSKI KUVAR NA PRAVOM MJESTU Giljermo Fernandez Florez je Izvršni šef kuhinje u najboljem hotelu sa 5* u Crnoj Gori The Chedi Luštica Bay. Svoju 15-godišnju karijeru započeo je u malom španskom gradiću Leonu, gdje je uz pomoć majke prepoznao svoju strast i talenat za kuvanjem. Ubrzo se upustio u studiranje gastronomije kako bi dozvolio svojoj strasti da se dalje razvija, te ga je upravo ta odluka dovela u Barselonu gdje je započeo profesionalnu karijeru. Njegov talenat je brzo došao do izražaja:

74 CAFFE MONTENEGRO

Španski kuvar sa reprezentativnom internacionalnom karijerom Giljermo Fernandez Florez je Izvršni šef kuhinje u restoranu The Spot u Chedi Luštica Bay hotelu gdje na najbolji mogući način svoje umijeće iskazuje kroz kreativne, vizuelno dopadljive, ukusne specijalitete sa svih meridijana, dajući im svoj poseban “fine touch” koji ih čini autentičnim specijalitetima “made in Luštica bay”. Za Caffe Montenegro Giljermo Fernandez Florez je preporučio par jela, vjerujemo da će vas samo pogled na njih odvesti na Lušticu u The Spot restoran.

pa je vodio kuhinje u Francuskoj, Belgiji, Hong Kongu, prije dolaska u Crnu Goru i Lušticu Bay. Giljermo je bio i dio preopening tima, a i sada sa istom strašću koju je nosio kao dječak u Leonu, svakodnevno radi na novim remek djelima koje predstavlja gostima u restoranu The Spot u Chedi Luštica Bay hotelu. Smješten na šetalištu marine sa pogledom na horizont, The Spot restoran je cjelodnevni restoran u stilu braserije, u kome se služe svježa i zdrava

jela. Doplivajte sa plaže u toku dana i uživajte u opuštenoj atmosferi, a noću dođite u The Spot na večeru i koktele uz živu muziku i DJ-eve. Meni restorana The Spot nudi ukusna azijska jela i kari, zdrave salate, svježe meso i ribu sa roštilja, kao i barske specijalitete, uključujući hamburgere i naš klub sendvič. Visoke stolice nalaze se oko bara, gdje možete sjedjeti i uživati u stručno pripremljnoj medteranskoj kafi.

TUNA TARTAR STEK POTREBNE • 120 gr svježe tunjevine (isjeckane) NAMIRNICE: • 2 gr vasabija • 7 gr fermentisanog soja sosa • 10 gr pistaća (pečenih i smrvljenih) • 20 gr crvene rotkvice (isječene na kockice) • 10 ml ekstra djevičanskog maslinovog ulja • jedno prepeličje jaje • Po potrebi soli, bibera i Sacura mix povrća

POSTUPAK 1. Očistite tunjevinu i isijePRIPREME JELA: cite je na kockice širine 0,5 cm. Operite rotkvice i isjecite ih takođe na kockice. 2. U jednu zasebnu činiju pomiješajte tuna komadiće sa rotkvicom, soja sosom i vasabijem. 3. Dodajte ekstra

djevičansko maslinovo ulje, začinite crnim krupnim biberom i ostavite 3 minuta, da smjesa smekša. 4. Kuvajte prepeličje jaje 1 minut i 50 sekundi kako bi dobili srednje kuvano jaje i ostavite ga u hladnoj vodi.

5. Tartar sos nanesite na obode tanjira u obliku prstena, dodajte malo mljevenih pistaća, prethodno prženih. 6. Prepeličje jaje stavite na vrh i dekorišite sa biljem. 7. Servirajte sa parčadima tostiranog hljeba.

JAGNJEĆI KOTLETI U SOSU OD CRVENOG VINA POTREBNE NAMIRNICE:

POSTUPAK PRIPREME JELA:

76 CAFFE MONTENEGRO

• 300 gr jagnjetine (novozelandske) - 2 rebra • 50 gr obarenih listova brokolija • 100 gr palente • 30 ml mlijeka • 30 gr čvrste kreme • 150 gr pečenog plavog patlidžana • 1 gr kima • 150 ml crnog vina Vranac • 150 gr pilećeg bujona

1. Očistite rebra od viška masnoće. 2. Začinite meso sa solju i biberom, stavite na gril i okrećite sa svih strana dok ne dobije zlatnu boju. Ostavite sa strane. 3. U uljanu šerpu dodajte isjeckano povrće, bilje i začine. Kuvajte 5 minuta dok smjesa ne omekša i dodajte vino. Iscijedite 2/3 i dodajte bujon. Nastavite da miješate dok se ne dobije željena tekstura.

• 50 gr šargarepe (isječene na kockice) • 30 gr praziluka (sitno isjeckanog) • 15 gr bijelog luka (sitno isječenog) • 50 gr mirođije (sitno isjeckane) • 2 gr ruzmarina • 2 gr timijana • 50 gr crnog luka • 80 gr putera (isječen na kocke)

Ostavite sa strane. 4. U šerpu dodajte mlijeko i kremu, potom so, biber i muškatni oraščić. Ostavite da provri i dodajte palentu. Kuvajte dok ne omekša i dodajte na kraju 40 gr putera. 5. Ispecite patlidžan u rerni zagrijanoj na 180 °C. Kada omekša, izvadite iz rerne i ohladite, oljuštite i izmiksajte. Blendirajte sa kimom, solju, biberom i ekstra djevičanskim

maslinovim uljem. 6. Prokuvajte brokoli i grilujte kasnije da bi dobio boju. 7. Pecite jagnjetinu u rerni zagrijanoj na 180 °C sedam minuta, dok ne dobije rozu boju iznutra. 8. U sredinu tanjira sipajte palentu, malo čistog patlidžana, pečenu jagnjetinu i brokoli. 9. Finiširajte sa Vranac sosom.

ČIZKEJK POTREBNE • 500 gr kremastog sira NAMIRNICE: • 500 gr čvrste kreme • 200 gr šećera u prahu • 10 gr vanilinog šećera • 4 gr želatina • 100 gr jogurta • 200 gr putera • 400 gr plazma keksa • 50 gr grožđa • 50 gr karamelizovanih oraha

POSTUPAK Istopite puter i pomiPRIPREME JELA: ješajte sa izmrvljenim keksom kako bi napravili osnovu za čizkejk. Pospite dno svakog pojedinačnog prstena, pritisnite kako bi osnovali bazu. Da biste napravili fil pomiješajte sve sastojke, koristeći mikser sve dok ne dobije željenu teksturu. Otopite želatin u hladnoj vodi sa ledom sve dok ne omekša. Izmiksajte 50gr krema sa želatinom

i ugrijte sve dok se želatin u potpunosti ne otopi i sjedinite ga u smjesu sa sirom. Sipajte u prstenove i ostavite da se ohladi 4 sata. Postavite čizkejk na tanjir i dekorišite orasima, grožđem i cvijećem.

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Pitate se koje su boje ove sezone najtraženije bilo da je u pitanju unutrašnjost ili spoljašnjost vašeg plakara? Pantone nas svake godine obraduje novom paletom i pažljivo i brižljivo odabranim bojama a ovog ljeta kombinacija zelene koju su nazvali Pepper Stem i žute Aspen Gold, ono su za čim luduju enterijeristi i modni dizajneri. Kompleksna zelena boja budi želju da se ode u prirodu i uživa u zdravom, svježem načinu života a jarko žuta dodatno naglašava osjećaj radosti i dobrog raspoloženja. Prabajte da ih dodate u svoj život ovog ljeta i osjetite svu radost koju nose.

Poznat po velikom broju restorana i gastro barova, City kvart u Podgorici dobio je još jedan dodatak. Sole Italiano je novi gastro bar u Studentskoj 45 sa bogatim menijem baziranim na popularnim italijanskim jelima. Lijep ambijent na uglu uz malu ali prijatnu zelenu baštu, savršeno je mjesto za ispijanje espressa ujutru ili piva nakon napornog dana. Svježa pasta, pice, rižota najbolji su dio menija ove kuhinje. Uz njih, popularne, tipične poslastice panakota, kaneloni, tiramisu upotpunjuju tipično italijanski meni.

Sve veći broj hotela odlučuje se da u svoj sadržaj uključi makar nekoliko kućica na drvetu. Nevjerovatnu popularnost ovih kućica veoma je lako objasniti - dovoljno je da samo jednu noć prespavate visoko u krošnjama, sa pticama i vjetrom. Naročito popularan u Africi i Americi, koncept spavanja visoko iznad Zemlje postao globalni trend tretiran kao high-end, luksuzni način da provedete odmor. Neke od najboljih kućica na drvetu nalaze se u SAD-u, Novom Zelandu, Finskoj i Meksiku. Na Balkanu, Slovenija je prva zemlja koja se odlučila da ponudi ovo iskustvo gostima.

Šta vam prvo padne na pamet kada se pomene kornet? Sladoled je neizbježan odgovor većine. No to će se promijeniti jer su i korneti prošli kroz kreativni filter današnjice i dobili nove ukuse. Slani ili slatki, sa dodatkom začina i trava, topljenim sirom ili čokoladom, korneti su postali novi medijum za nošenje hrane - jednako slatke i slane. Sladoled više nije njegov najbolji drug, pa je jedan naizgled običan kornet sada postao kompleksni nosač prefinjenih kombinacija salata i dresinga, začinjenih mesnih zalogaja ili pažljivo sklapanih slatkih ukusa. Ovaj trend je neodoljivo zanimljiv i atraktivan pa nije ni čudo što je stari kornet počeo svoj novi „rock star“ život. 78 CAFFE MONTENEGRO

ALEKSANDROVIÄ&#x2020;

www.vinarijaaleksandrovic.rs

PETI WINE & GASTRONOMY FESTIVAL U GRADSKOJ KAFANI HERCEG NOVI

vogodišnji Wine & gastronomy festival održan je 10. i 11 maja u Gradskoj kafani u Herceg Novom. Datum održavanja se pokazao kao odličan tajming za ovakav tip sajma – taman uoči ljetnje turističke sezone. Gradska kafana u Herceg Novom je sa svojom specifičnom lokacijom i terasom koja gleda na more idealna za događaj kao što je wine & gastronomy festival i njen ambijent je ugostio ove godine veći broj izlagača u odnosu na prethodne. Naime, sajam je okupio predstavnike preko 80 regionalnih i evropskih vinskih kuća kao i gastro kompanija, za čije je proizvode kompanija NTC uvoznik - distributer za crnogorsko tržište. Bilo je dosta starih vinskih znalaca ali i priličan broj novih etiketa, pa su posjetioci uživali u degustacijama i zajedničkom komentarisanju vina, ali i hrane i drugih izloženih proizvoda za sektor ugostiteljstva. Uspostavljeno je dosta kontakata i dogovora oko saradnje što je u

80 CAFFE MONTENEGRO

SAJAM NA KOM SE OSTVARUJU POSLOVNE KONEKCIJE Na sada već tradicionalnom dvodnevnom Wine & gastronomy festivalu u Gradskoj kafani u Herceg Novom koji po peti put organizovala kompanija NTC okupio je predstavnike preko 80 regionalnih i evropskih vinskih kuća kao i gastro kompanija, za čije je proizvode kompanija NTC uvoznik - distributer za crnogorsko tržište. Sajam bilježi odličnu posjetu ciljne grupe – poslovno profesionalne klijentele koja je odraz karaktera salona namijenjenog predstavnicima HoReCa sektora jednom dijelu i svrha ovakvih događaja. - Ozbiljnim nastupom domaćih, regionalnih i vinara iz Francuske i Italije podižemo na veći stepen i širimo vinsku kulturu u Crnoj Gori. Ono što je važno je da svake godine povećavamo asortiman za u prosjeku 3-4 nove vinarije. Ove godine na tržište Crne Gore smo uvrstili

vina Fantini Farnese grupacije iz Italije: pjenušac Grand Cuvee Bianco od rijetkih bijelih sorti Italije, Fantini Calalenta

ZAPAŽENI SU BILI ŠTANDOVI PECJAK PECIVA - SMRZNUTI PROGRAM IZ HRVATSKE, AGRIFORM SIREVA IZ ITALIJE, SAN DANIJELE PRŠUTA IZ ITALIJE I PASTI I MASLINOVOG ULJA DE CECCO IZ ITALIJE, KAO I PONUDA KOMPANIJE MARI COMMERCE IZ ZADRA KOJA IMA ŠIROK ASORTIMAN RIBLJIH PROIZVODA I POZNATI SU SNABDJEVAČI SVIH HOTELSKIH LANACA U HRVATSKOJ

Dalibor Marković (Rustorg Montenegro D.O.O.) – Bar, Milena Dubljević (NTC), Tanja Nešić (NTC), Edin Tuzović, (Tuegra), Željko Uljarević (Compania de Vinos Montenegro)

Rose - kupažu Nerello Mascalese, Merloa i Cabernet sauvignona kao i sjani Edizione Cinque Autoctoni - kupaža 5 autohtonih sorti Italije iz regije Abruzzo (Primitivo, Montepulciano, Negro Amaro, Malvasia rossa, Sangiovese) – vino koje je definitivno bilo zvijezda ovog sajma - rekla je za Caffe Montenegro Milena Dubljević, sommelier NTC kompanije. Osim vinarija predstavile su se i kompanje koje se bave proizvodnjom vina, alkoholnih pića, sirupa, ugostiteljskom opremom, hemijom, pecivima… Zapaženi su bili štandovi Pecjak peciva - smrznuti program iz Hrvatske, Agriform sireva iz

OVE GODINE NA TRŽIŠTE CRNE GORE KOMPANIJA NTC JE UVRSTILA NEKOLIKO NOVITETA PJENUŠAC GRAND CUVEE BIANCO, FANTINI CALALENTA ROSE I SJANI EDIZIONE CINQUE AUTOCTONI – VINO KOJE JE DEFINITIVNO BILO ZVIJEZDA OVOG SAJMA

Italije, San Danijele pršuta iz Italije i pasti i maslinovog ulja De Cecco iz Italije, kao i ponuda kompanije Mari commerce iz Zadra koja ima širok asortiman ribljih proizvoda i poznati su snabdjevači svih hotelskih lanaca u Hrvatskoj Ono što je jako važno jeste da su i izlagači i posjetioci izrazili zadovoljstvo sajmom. Wine & gastronomy festival ne pretenduje masovnost individulanih posjetilaca upravo zbog namjene sajma, da se poveže i umreži poslovni svijet, da sajam okupi poslovne posjetioce

iz HoReCa sektora, koji bi u direktnim pregovorima mogli da dogovaraju dalju saradnju preko NTC kompanije koja je generalni zastupnik. Ideja NTC kompanije je da se u narednim godinama na Wine & gastronomy festivalu pojavljuje što više izlagača, kako bi se ponuda širila.

ZA MENE JE CRNA GORA RAJ NA ZEMLJI

82 CAFFE MONTENEGRO

STRANAC U CRNOJ GORI - Carine Hitchcock Vlasnica kompanija za građevinarstvo i prodaju nekretnina

Carine Hitchcock je iz Francuske došla u Crnu Goru prije 11 godina zamišljajući je kao obećanu zemlju. Pokazalo se da za nju to jeste zemlja po njenoj mjeri, zemlja koja joj je pružila mogućnost da uspješno radi i napreduje sa sopstvenim biznisom (gradnja i prodaja nekretnina), i da uživa u blagodetima života u Boki, u Tivtu koji je izabrala za svoj dom. Crnu Goru je upoznala istražujući njene ljepote uzduž i poprijeko zemlje, baš kao što treba svak da upozna zemlju u kojoj živi, bila mu ona prva, ili druga domovina… A Carine kaže da Crnu Goru poznaje bolje od Francuske… RAZGOVARALA: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: MARTIN KMET - WWW.MARTINKMET.COM

C.M: Kako vas je životni put iz

Francuske doveo u Crnu Goru? - Prvi put sam posjetila Crnu Goru u februaru 2008. godine tokom zime. Prvi put sam čitala o Crnoj Gori 2006. godine u časopisu “TGV”, koji se distribuira u brzom vozu između Pariza (gdje sam živjela) i Bordoa (gdje sam odrasla). Članak u časopisu je svakako promijenio moj život. Crna Gora je tada tek dobila nezavisnost, i priča o njoj se nalazila na dvije stranice (časopis je inače i sada u mojoj kancelariji u Tivtu). Tada sam pomislila da bi jednog dana Crna Gora mogla da bude dobro mjesto za odmor, pa sam je stavila na svoju listu ideja “destinacije za odmor”. Tada sam živjela u Parizu i počela sam da osjećam da to više nije pravo mjesto za mene. Trebalo mi je više prirode, slobode, mogućnosti... Crna Gora mi se non stop vraćala kao obećana zemlja. Mnogo sam istraživala od 2006. do 2008. godine i konačno sam stigla na kratkih 15 dana “izviđanja” - februara 2008. godine.

Uprkos hladnoći i arhaičnoj atmosferi, odmah sam se zaljubila u nju! Tako da 16. septembra 2008. godine putujem u jednom pravcu za Boku koja postaje moje stalno mjesto boravka od tada. C.M: Zašto ste Crnu Goru odabrali

za stalno mjesto boravka? - Od trenutka kada sam se doselila, imala sam jak osjećaj da ovdje pripadam. To je nešto što se ne može opisati riječima, to je jednostavno utisak da je ovo dom i imam takav osjećaj uvijek kada negdje odlazim i kada se vraćam. Ljepota

osjeća u Crnoj Gori i to je luksuz na koji sam se navikla i ne bih ga mijenjala ni zašta na svijetu. Kod lokalaca, takođe jako cijenim ljubaznost, velikodušnost i jednostavnost u kontaktu sa ljudima. Mnogo je lakše prići ljudima i vezati se. Na zapadu ljudi su sve više i više sumnjičavi jedni prema drugima, a to ovdje ne osjećam. C.M: Čime se sve bavite?

- Razvila sam nekoliko aktivnosti i sve su povezane sa nekretninama. Kada sam prvi put došla ovdje, kupila sam parče zemljišta na Kavaču i izgradila svoj prvi projekat « Tivat heights ». Bio je to pravi izazov za mene. Bilo je to veliko iskustvo za mene koje mi je koristilo da stvarno razumijem domaće tržište, potrebe investitora nekretnina, kao i potrebe stranaca koji su željeli da se presele u Crnu Goru za stalno, kao što sam i ja učinila. Tako da sam počela da se usavršavam za rad sa nekretninama za «boravak na godinu dana«, što

PRILIČNO FASCINANTNO JE KAKO OVA ZEMLJA IMA TAJ SPECIFIČNI “VAJB” I KAKO JE SVE U HARMONIJI SA TIM. “SAMO POLAKO”. zemlje me iznova i iznova oduševljava svakog dana i to je hrana za moju dušu. Osjećam se blagoslovenom što mogu da uživam u ovoj ljepoti svakog dana. Jedan od mojih pragmatičnih pogleda, koji bih dodala je sigurnost, koja se

je suprotno od izdavanja smještaja za odmor. Sve nekretnine koje gradimo dizajnirane su sa dobrim grijanjem, dobrom instalacijom, lijepim kuhinjama i kupatilima, sa mnogo skladišta itd. Paralelno sa izgradnjom smještajnih kapaciteta, razvila sam agenciju za duži boravak « Rentals Montenegro«, očekujući da će nekretnine koje gradimo biti iznajmljivane na duži period. Konačno, prije dvije godine pokrenuli smo novi koncept « Mini Condos » sastavljen od manjih smještajnih jedinica (prosječne površine 20m2) sa manjom galerijom koji su savršeni za mlade kupce, i pristupačne za mlade profesionalce koji rade u regionu. Pokrivamo širok spektar djelovanja – od izgradnje do izdavanja nekretnina.

11 godina i dalje otkrivam nova mjesta i iznova bivam impresionirana. Od mojih 7 zaposlenih, 5 su crnogorski državljani i svi mi kažu da bolje poznajem njihovu zemlju od njih samih, pretpostavljam da je to možda najbolji odgovor na

predjela. Sviđa mi se kako se boje mijenjaju tokom godine. Da, smatram da je Jadranska obala lijepa, naravno, ali ne toliko interesantna zato što otvoreno more ne nudi toliko različitosti kao što je to slučaj sa Bokom. Putovala sam mnogo od svoje 15-e do 30-e godine, ali od kada sam se preselila u Crnu Goru, skoro i da nijesam napuštala zemlju. Na tih par putovanja u inostranstvo mnogo mi je nedostajala Crna Gora. Često i nijesam bila toliko impresionirana mjestima koje posjetim u inostranstvu, kao što sam sa Crnom Gorom. Priznajem da moram da mijenjam dio svoje ličnosti kako bih “preživjela ovdje”. U suštini naučila sam da budem jako strpljiva, i da se ne sjekiram mnogo kada stvari idu mnogo sporije nego što očekujem. Ovdje stvari funkcionišu “polako”. Tako da sada, kada me pitaju kada će nešto biti završeno, ja često znam da se našalim i na crnogorskom jeziku sa francusko-bokeljskim akcentom

OD TRENUTKA KADA SAM SE DOSELILA, IMALA SAM JAK OSJEĆAJ DA OVDJE PRIPADAM

C.M: Kako ste upoznavali i kako upo-

znajete našu zemlju? Koliko mislite da je poznajete? - Provodim mnogo vremena u istraživanju ove prelijepe zemlje, i ipak nakon

Vaše pitanje. Takođe, mogu reći da bolje poznajem Crnu Goru od Francuske. C.M: Kako ste se navikavali na naš mentalitet i da li ste preuzeli neke naše domicilne tipične navike? Kako primjećujete taj uticaj? - Otkad sam se preselila u Crnu Goru, živjela sam samo u Tivtu i Kavaču. Boka je moje omiljeno mjesto za život, jer volim njenu klimu i različitost

MOJ „OBIČAN DAN“ POČINJE OKO 7H SA KRATKOM MEDITACIJOM. NAKON TOGA ODLAZIM NA DVOČASOVNI KURS JOGE U SPORTSKOM CENTRU PORTO MONTENEGRO ILI NA JEDAN SAT VESLANJA NA TIVATSKOJ OBALI

84 CAFFE MONTENEGRO

najdražih lokacija u Crnoj Gori kažem “možda sjutra ako Bog da”. C.M: Šta Vam nedostaje kod nas a

imali ste u Francuskoj? - Možda jedina stvar koja mi nedostaje je veliki izbor dobrih čokolada i francuska peciva. Nijesam neki obožavatelj lokalnih dezerta, ali i tu postoji ona bolja strana – lakše ostaješ u formi. C.M: Koje su najveće i osnovne razlike u načinu života u Vašoj domovini, u vašem rodnom gradu u odnosu na Crnu Goru, Tivat? - Ima dosta različitosti. One koji idu u korist Crnoj Gori su: veća sigurnost, pozitivnost ljudi, veći potencijal za stvaranjem novog biznisa kao i mnogo niže takse što dodatno pomaže u osnivanju vlastitog biznisa. A ono što ide u korist Francuske ovom poređenju, rekla bih da je to kulturološka ponuda – više je pozorišta, bioskopa, koncerata, biblioteka, umjetničkih mjesta,

GOVORIM CRNOGORSKI JEZIK OSNOVNI NIVO… KADA ME PITAJU KADA ĆE NEŠTO BITI, JA ČESTO ZNAM DA SE NAŠALIM I NA CRNOGORSKOM JEZIKU SA FRANCUSKO-BOKELJSKIM AKCENTOM KAŽEM “MOŽDA SJUTRA AKO BOG DA”

to i 1. PROKLETIJE. Sviđa mi se jer je to mjes i čini se e atičn dram jako su ine Plan . divlje dalje ično kao da se vrijeme tamo zaustavilo. Mag samo što i kao juće, rašu zast alo pom to, mjes ime govori, ali veoma atraktivno. 2. PLAŽA DOBREČ je jedno od mojih omisam ljenih mjesta. Bila sam jako tužna kada to u je da m Misli put. iti grad čula da će se tu «tajnih potpunosti nepotrebno. Znam još par poplaža « koji su i dalje netaknute, ali pret bolje. stavljam što duže ostanu u tajnosti to je im 3. VRH SUBRA NA ORJENU sa impresivn vrha do putu na enja kam od formacijama e4. TIVATSKA OBALA za jedrenje i povr meno uočavanje delfina 5. GORNJA LASTVA

više različitih restorana… C.M: Da li je crnogorski narod pristupačan i ljubazan u odnosu na strance? Jeste li naučili crnogorski jezik? - Generalno, uvijek sam smatrala

crnogorski narod izuzetno prijateljski nastrojenim. Jezik je ponekad barijera, ali ne uvijek. Sjećam se vremena kada nijesam znala ni jednu crnogorsku riječ da izgovorim, a opet sam provodila prelijepo vrijeme sa lokalnim stanovništvom

OSJEĆAM SE BLAGOSLOVENOM ŠTO MOGU DA UŽIVAM U OVOJ LJEPOTI SVAKOG DANA razmjenjujući hranu i cijenjeći jednostavnost života. Često riječi nijesu potrebne da bi razmijenili iskustva. Drago mi je da sada mogu da govorim crnogorski jezik - osnovni nivo i uvijek sam srećna kada vidim da lokalno stanovništvo stvarno cijeni trud.

stvar je da sam naučila da budem mnogo opreznija dok vozim. C.M: Kako opisujete najkraće Crnu

Goru ljudima koji je ne poznaju? - Opisala bih je krajnje jednostavno: “raj na Zemlji”

IMAM SAN DA U CRNOJ GORI RAZVIJEM JOGA SKLONIŠTE - HOLISTIČKI CENTAR, TAKO DA VELIKI DIO SVOG VREMENA PROVODIM U RAZVIJANJU OVOG VEOMA ZNAČAJNOG PROJEKTA C.M: Na šta nikako nijeste mogli da se naviknete i nikad se nećete navići? - Nikad se neću navići da gledam kako se priroda uništava smećem i mislim da nikada neću shvatiti tu naviku lokalaca da odlažu smeće gdje mu nije mjesto. Ali primarno je da se nekolike naredne generacije moraju edukovati, a druga

C.M: Šta je to što nas čini posebnim? - Crnogorski narod treba da bude zahvalan što je rođen u tako bujnoj prirodi i mora da radi sve što je u njegovoj moći da je sačuva za buduće generacije. Ukoliko nijesu živjeli u inostranstvu, oni ne shvataju koliko su srećni što mogu da žive u tako bezbjednoj atmosferi, jer je to čist luksuz. To vrijedi svih para na svijetu.

ZAPOSLENI

86 CAFFE MONTENEGRO

GORNJA LASTVA

C.M: Kako izgleda jedan Vaš „običan dan“ ovdje? - Moj „običan dan“ počinje oko 7h sa kratkom meditacijom. Nakon toga odlazim na dvočasovni kurs joge u sportskom centru Porto Montenegro ili na jedan sat veslanja na tivatskoj obali. Potom bih se pridružila svom timu u Donjoj Lastvi. Obično radimo do 15h kako bi imali dovoljno vremena u poslijepodnevnim časovima i uživali u slobodnom vremenu. Nekim danima u poslijepodnevnim časovima bih išla na jedrenje ili planinarenje. Pokušavam da meditaciju održim kao regularnu aktivnost i na kraju dana, jer je smatram esencijalnom za moj unutrašnji mir, jer posao sa nekretninama može biti jako stresan ponekad. C.M: Kako provodite slobodno vrijeme?

- U ljetnim mjesecima volim da pobjegnem u planine, od petka poslijepodne do ponedjeljka da se nadišem svježeg vazduha i pobjegnem od gužve. Zimi, pored velikog broja sportskih aktivnosti na obali, volim da provodim vrijeme sama na svoj način, čitam i radim

PROVODIM MNOGO VREMENA U ISTRAŽIVANJU OVE PRELIJEPE ZEMLJE, I IPAK NAKON 11 GODINA I DALJE OTKRIVAM NOVA MJESTA I IZNOVA BIVAM IMPRESIONIRANA. OD MOJIH 7 ZAPOSLENIH, 5 SU CRNOGORSKI DRŽAVLJANI I SVI MI KAŽU DA BOLJE POZNAJEM NJIHOVU ZEMLJU OD NJIH SAMIH.

istraživanja na teme iz metafizike, psihologije, zdravlja i alternativne medicine. Imam san da u Crnoj Gori razvijem joga sklonište - holistički centar, tako da veliki dio svog vremena provodim u razvijanju ovog veoma značajnog projekta. Takođe, poslednjih godina pišem, pretežno o ulozi emocija i na koji način emocije kreiraju naše živote. C.M: Koje pohvale ste slušali o Crnoj Gori od Vaših poznanika iz inostranstva, a na šta su se najčešće žalili? Šta im je najčudnije kod nas? - Stranci su pretežno zapanjeni ljepotom zemlje, i veoma često čujem nešto što i sama osjećam, a to je da postoji “specifičan vajb” u vezi sa Crnom Gorom. Ne može se opisati riječima, već se samo može osjetiti. Jedna od najčešćih žalbi stranaca je količina smeća koji se može vidjeti okolo. I to je istina, to je ogroman

kontrast u odnosu na ljepotu ove zemlje. C.M: Šta Vas je do sad ipak najviše fasciniralo što ste vidjeli i doživjeli kod nas? - Teško je izabrati samo jednu stvar. Mislim da sam fascinirana činjenicom da se ovdje sve dešava jako sporo. Nakon nekoliko godina u kojima je to za mene predstavljalo frustraciju, konačno sam shvatila ljepotu toga. Sada poštujem stav koji se odnosi na puštanje stvari da idu svojim tokom. Na zapadu je konstantna žurba i jako je iscrpljujuće i čini se kao da vrijeme leti. Ovdje, sve je sporije i ustvari čini se da život teče sporije i stvarno mi se sviđa taj osjećaj. Tako da je prilično fascinantno kako ova zemlja ima taj specifični “vajb ” i kako je sve u harmoniji sa tim. “Samo polako”… C.M: Jeste li gurman, šta Vi posebno

volite od naše hrane? - Pretežno jedem sirovu- biljnu hranu, tako da sam ovdje poprilično razmažena sa veoma dobrim izborom ukusnog lokalnog povrća i voća. Paradajz i krastavci imaju isti ukus kao pravi paradajz i krastavac, to je nešto što čega mogu da se sjetim iz svog djetinjstva u Francuskoj. Obožavam kupus salatu. Takođe mnogo volim lokalne smokve, koje ljeti možeš ubrati direktno sa drveta, japansku jabuku, šipak… Izbjegavam da jedem hranu životinjskog porijekla, ukoliko nije servirana na stolu kada sam pozvana u nečiji dom, zato što osjećam da nije ispravno ubijati i uzimati druga svjesna bića. Tako da mnoga crnogorska tradicionalna jela baš i ne idu uz moje prehrambene navike. Ali poštujem svačiju tradiciju i nikada neću odbiti sarmu ili dvije!

C.M: Imate li neke omiljene restorane u Crnoj Gori i gdje su i koji su to i šta volite sa njihovih menija? - Trenutno, moj omiljeni restoran je Lazzare u Meljinama, koji ima veoma profesionalnu uslugu i nudi veliki izbor kreativnih jela. Sljedeći bi bio Verige 65 u Kamenarima, zbog očaravajuće lokacije i takođe zbog dobre usluge i veoma lijepog izbora jela, uključujući vegeterijansku i vegansku kuhinju. Skoro sam otkrila restoran Bocassa, takođe u Kamenarima koji dijeli iste preference. U Tivtu, česti izbori su mi Al Posto Giusto i njihova izvrsna salata od spanaća i Big Ben u Donjoj Lastvi zbog vrhunske usluge, prelijepe lokacije i uvijek dobre muzike. Gore, ka planinama, impresionirana sam Zvonom u Plužinama, koji prave predivnu medovinu i služe odličnu hranu u neočekivanoj južnoameričkoj “Če Gevara” atmosferi.

PR EZ EN TA C I JA DIPLOM ATICO RU M -A U O R G A NIZACIJI G3 SPIRITS

rediscoverrum DIPLOMATICO Sa pomenom ruma, momentalno se ređaju i slike bučnih gusara, ogromnih brodova i bitaka koje su se desile stotinama godina ranije. No, rum je mnogo više od toga. Dinamična istorija, put koji vodi od složene proizvodnje, preko višegodišnjeg odležavanja u hrastovim buradima, do dragocjene tečnosti zlaćanih tonova i posebnog mirisa itekako je inspirativan i poseban. TEKST I FOTOGRAFIJE: IRENA BAJČETA

90 CAFFE MONTENEGRO

Brendovi koje zastupa kompanija G3 Spirits moćni su, pitki, prepoznatljivi – što je slučaj i sa čuvenim venecuelanskim Diplomatico rumom. Na prezentaciji upriličenoj povodom dolaska ovog brenda prvi put u Crnu Goru prisustvovali su, pored predstavnika iz svijeta medija, turizma i ugostiteljstva, izvršni direktor kompanije Jose Rafael Ballestros Melendez koji je prezentaciju otvorio kratkim pozdravnim govorom i regionalni menadžer Diplomatico Rum-a za EMEA tržište, Miguel Diaz, sprovođenjem prisutnih kroz kratki istorijat kompanije, upoznavanjem sa načinom proizvodnje i

interesantnom degustacijom tri vrste ruma. Ambijent restorana „Forest“ savršeno je upotpunio ovu mirisnu temu. BURNA ISTORIJA MAGIČNOG NAPITKA Istorija Diplomatico Rum-a bila je, poput svake istorije, prepuna događaja koji su ga oblikovali i doveli kompaniju do današnje finalne forme. Svaka velika priča počinje sa posebnim čovjekom, a u ovom slučaju je to Don Juan Nieto Melendez – poznatiji kao Don Juancho. Neumorni lokalni Mantuano (u prevodu „plemić“, a danas jedna od vrsta ruma nosi upravo ovo ime) istraživao je svijet i

otkrivao nova pića, metode spravljanja i kombinacije ukusa. Energičan i harizmatičan – bio je izvor inspiracije svojim poznanicima, a i kolekcionar nevjerovatnog broja različitih alkoholnih pića. Ova priča uljuljkala se u slikovito okruženje – podnožje Anda u Venecueli, gdje se danas nalazi Diplomatico destilerija okružena poljima šećerne trske, sa čistom vodom i savršenim vremenskim uslovima za proizvodnju ruma. Botukal (u prevodu „zeleni brežuljak“) je jedna od farmi na kojoj se gaji trska za proizvodnju ruma – što je i alternativno ime brenda Diplomatico u nekim zemljama.

Posebno priznanje kojim se Diplomatico može pohvaliti jeste i „Wine Star Award Spirit Brand of the year 2018“, nagrada za alkoholni brend godine

92 CAFFE MONTENEGRO

kusa iz ustacije u Poslije d eg e- a“, uslijedilo je n rang „Traditio e koktela nje tri vrst em r prip a

Vintage elementi i lice Don Juancho Melendez-a sa prozirnog stakla Planas-a otvorili su krug degustacije.

TRADITION RANGE

DIPLOMATICO DANAS Rum Diplomatico proizvodi se u Destilerias Unidas S.A. u Venecueli. Važan broj za ovu kompaniju jeste 1959. godina, kada se otvara destilerija koja danas u svijetu važi za drugu najveću i zapošljava veliki broj ljudi, a 2009. godine destilerija dobja i ISO 14001 sertifikat – potvrdu da su kompanija koja uz svu svoju obimnu proizvodnju vodi računa i o okruženju i zaštiti životne sredine. Posebno priznanje kojim se Diplomatico može pohvaliti jeste i „Wine Star Award Spirit Brand of the year 2018“, nagrada za alkoholni brednd godine koju je prvi put dobila neka destilerija ruma. „Maestros Roneros“ odnosno majstori u spravljanju ruma iz ove kompanije svakodnevno, predano i strastveno rade na stvaranju savršenog balansa ukusa i finalnog proizvoda koji prija i najzahtjevnijim nepcima, a iz Diplomatica kažu da je upravo inovacija

ključ posebnosti njihovih proizvoda. Diplomatico rumovi proizvode se od melase i „trščanog meda“, i to melasa za svjetlije rumove za čiju je fermentaciju potreban svega jedan dan, a trščani med za one tamnije i intenzivnijeg ukusa koje karakteriše fermentacija od dva dana. U ovoj destileriji zatim njeguju poseban stil destilacije pri kojoj se koriste različiti kotlovi i različite tehnike: kombinacija latinoameričkih, britanskih i američkih metoda, kako bi se dobili rumovi koji su različiti po aromi. DEGUSTACIJA TRI VRSTE RUMA Ono što nam ukazuje, prije svakog testiranja ukusa i uživanja u mirisu, na posebnost spektra proizvoda sa kojima ćemo se upoznati jeste sami dizajn ambalaže čiji je svaki detalj posebno promišljen i osmišljen. Vintage elementi i lice Don Juancho Melendez-a sa prozirnog stakla Planas-a otvorili su krug

degustacije. Planas je bijeli rum odležao do šest godina, karakteriše ga neočekivano jači ukus sa tropskim aromama – mljevena kafa i kokos koji prelaze u simfoniju voćnog i kremastog. Odmah nakon Planasa, na red je došao Mantuano u svojim tamnim zlatnim tonovima sa aromama šljive, hrasta i oraha – odležao do osam godina, savršen za koktele, ali i savršeno izbalansiran za one koji na nepcima ipak vole ukus čistog ruma. Prelivanje Reserva Exclusiva-e u boji ćilibara za veliko finale nikog nije ostavilo ravnodušnim. Destilovan u bakarnim kazanima i odležao do 12 godina u malim hrastovim buradima, sa aromama pomorandžine kore, javorovog sirupa i sladića , na nepcima ostavlja sladak ukus karamele i zavodljivi finiš. Poslije degustacije ukusa iz „Tradition range-a“, uslijedilo je pripremanje tri vrste koktela uz koje Diplomatico rumovi dolaze do izražaja u svoj svojoj punoći ukusa.

INTERVJU: JOSE RAFAEL BALLESTEROS MELENDEZ, IZVRŠNI DIREKTOR DIPLOMATICO RUM

proizvodni proces, imamo istu misiju, borimo se za savršen proizvod koji će odgovoriti na očekivanja naše publike.

CM: Vi i rum. Kako je sve počelo? -Moja porodica je godinama bila u alkoholnoj industriji – preciznije nekih 80 godina. Na početku, bavili smo se proizvodnjom lokalnog pića od agave – „Cocuy-ja“. Najveće ohrabrenje za proširenje porodičnog biznisa imao sam od oca, koji me je podstakao da istražim nove mogućnosti u alkoholnoj industriji – kada je destilerija stavljena na prodaju, ubijedio sam nekoliko prijatelja da se zajednički izborimo za nju i tako je zapravo sve počelo.

CM: Ko su vam uzori u ovoj industriji? -Sa godinama, naučio sam da nemam uzore. Vjerujem u snove i njihovo postepeno ostvarivanje. A tu su ljudi koji me svakodnevno inspirišu: moja porodica i moji partneri.

CM: Ovo je porodična kompanija – da li planirate da ispratite takav koncept do kraja? -Kada se bavite ovako specifičnim poslom, taj segment je jako važan. Oženio sam se sa 19 godina, imam troje djece koji su uključeni u porodični posao, recimo moje ćerke su članovi borda direkra Diplomatica. Potpuno smo i podjednako predani, uvodimo inovacije, radimo na poboljšanju – svakog dana i bez izuzetka. U ovaj veliki porodični biznis uključeno je zapravo nekoliko porodica, kontrolišemo sami

94 CAFFE MONTENEGRO

CM: Kako izgleda jedan Vaš radni dan? -U posljednjih nekoliko godina moji radni dani su i više nego dinamični. Provodim oko 200 dana godišnje na putovanjima – opet, kao lice ispred Diplomatica, tako da ne mogu biti upućen u svaki detalj, ali tu su vrijedni ljudi poput Migela koji olakšavaju posao. Industrija ruma je specifična i ako želimo da naš proizvod bude priznat, onda moramo raditi i na edukaciji publike koja u velikoj mjeri nije svjesna kompleksnosti proizvoda koji im nudimo. No, uspješno mijenjamo sliku o rumu i činimo ga dostupnijim i prihvaćenijim. Uz edukaciju publike, neprekidno radimo i na sebi – putovanja pružaju mnogo prilika za istraživanje različitih ukusa i upoznavanje sa novim trendovima.

Sa g odin ama nemam u , naucio sam da zore. Vje rujem u snove i n jihovo po stepeno ostvariv anje. A t u su ljudi koji me s vakodne vno insp rišu: moja porodica ii moji part neri

CM: Gdje vidite Diplomatico za 10 godina? -Krenuli smo od toga da je 2002. ona godina kada smo kupili destileriju i kada je segment premium rumova bio potpuno nepoznat, a rum je korišćen isključivo kao sastojak koktela. Zatim, da ste mi ovo pitanje postavili prije deset godina, rekao bih da želim da postanemo najbolji rum na svijetu. Sada kada smo to i postali, svjesan sam koliko se stvari brzo mijenjaju i koliko je sve sasvim nepredvidivo – a ono što osjećam danas jeste samo ogroman ponos na kompaniju, ono što postaje i kako se razvija, iz tog ponosa raste i motivacija za svaki dalji rad. CM: Zašto je Diplomatico Rum u jednom momentu nazvan Problematico? Kakva anegdota se krije iza toga? -Na samom početku proizvodnje niko nije vjerovao u brend niti mogao da predvidi šta će postati, ali mi smo vjerovali u naš proizvod i danas je

tu gdje je. Recimo, u svojim mladim godinama u Venecueli nije mogao da se proda – što je predstavljalo problem za lokalne trgovce. Kasnije je ustabilio svoj položaj na policama, pa je postao „problematico“ iz potpuno drugih razloga: ljudi su počeli da ga piju u malo većim količinama i previše se zabavljaju (smijeh). CM: Kako vam se dopala Crna Gora i da li ste probali neko od naših tradicionalnih pića – vino, rakiju...? -Nažalost – ova posjeta je jako kratka. Sletio sam u Crnu Goru prije par sati i to samo zbog prezentacije. Pored Diplomatico ruma koji smo degustirali na prezentaciji, probao sam i vaše lokalno crveno vino uz ručak. Svi komplimenti i zaista se nadam se da će moja sljedeća posjeta Crnoj Gori biti duža kako bih iskusio sve mogućnosti koje vaša predivna zemlja nudi, a sa kojima su me upoznali moji ljubazni domaćini iz G3 Spiritsa.

98 CAFFE MONTENEGRO

V IA F E RRATA

SINERGIJA SA PRIRODOM Adrenalin. Hemijska supstanca koja nas je održala u životu od trenutka postanka. Krivac koji ljudsko tijelo tjera na odbrambeni stav, provocira brzu reakciju, snažniji udarac, veći skok. Njegovi mehanizmi djelovanja u ljudskom organizmu prošli su specifičan put, iz jedne krajnosti u drugu: od najprostije borbe za opstanak, do adrenalinskog turizma – zabave modernog doba, a jedna od istaknutijih predstavnica ove vrste turizma je i Via Ferrata. TEKST: IRENA BAJČETA FOTOGRAFIJE: MONTAGNA TRAVEL MONTENEGRO

ŠTA JE VIA FERRATA Na našem podneblju relativno nov, dok kroz istoriju i više nego prisutan termin, naziv je za osiguranu planinsku stazu kojom se uz pomoć metalnih gazišta, klinova i sajli uspješno premošćavaju najizazovnije prepreke na atraktivnim planinskim predjelima. Kako je adrenalin promijenio usmjerenje, pa je od najosnovnije borbe za opstanak stigao sve do adrenalinskog turizma, tako je i Via Ferrata prvobitno služila u vojne svrhe: za snabdijevanje vojske i prebacivanje sirovina dok je bjesnio Prvi svjetski rat i to na području Dolomita. Via Ferratu i generalno koncept adrenalinskog turizma u Crnu Goru donosi Budimir Backović i njegova agencija Montagna Travel Montenegro. Inspiraciju za osmišljavanje ponude pronalazi na putovanjima kroz Alpe gdje je ovaj vid turizma cijenjen i zastupljen. Kotorska ili durmitorska varijanta – stvar je ličnih preferenci, dok svaka od ovih tura nudi poseban doživljaj različitih prirodnih bogatstava Crne Gore i momenat ubrzanog pulsa mijenja pogled na stvari i pojačava vrijednost trenutka. U početku je bila prepoznata i omiljena kod profesionalnih penjača koji su je koristili u svrhu treninga, dok se sada sve veći broj stranaca prepušta ovom uzbuđenju.

100 CAFFE MONTENEGRO

SIGURNOST PRIJE SVEGA Obje Ferrate izgradio je tim planinarskih eksperata iz Slovenije i Francuske, a staze posjeduju sve bezbjedonosne sertifikate, uz licencirane instruktore koji su uz to i gorski spasioci. Montagna u svom Via Ferrata pravilniku ima svega nekoliko ograničenja – ne preporučuje se ljudima težim od 120 kilograma i starijim od 65 godina iz zdravstvenih razloga, i osmišljavaju im se neke drugačije aktivnosti kojima mogu kvalitetno ispuniti dan u prirodi. Adrenalinski turizam jeste rezervisan za one najhrabrije, ali svi ljudi sa dozom zdravog entuzijazma i volje mogu isprobati neku od Via Ferrata staza, uz adekvatnu opremu – udobne patike sa kramponima i sportsku odjeću koja ne sputava pokret. Od podnožja, pa do vrha – učesnici su okačeni za čeličnu sajlu sa dva sigurnosna karabinera povezana za sigurnosni pojas. Suština je kretanje duž sajle i prelaženje metalnih gazišta. U svaku turu ulazi se sa detaljnim instrukcijama od strane instruktora, dok samo funkcionisanje u grupi i zajedničko napredovanje preko naizgled nesavladivih stijena djeluje motivišuće na penjača. Maksimalna koncentracija, pravilno korišćenje zaštitne opreme, komunikacija sa instruktorima osnovni su elementi uspješnog prelaska i najzahtjevnijih uspona. Posebno dragi i najhrabriji posjetioci Via Ferrate jesu djeca na čijoj se sigurnosti dodatno radi – pored dva karabinera okačena na sajlu, dijete je posebnim konopom vezano za

instruktora uz kog lako prevazilazi trenutni strah od visine i prelazi neke fizički zahtjevnije dionice. Spuštanje se realizuje markiranom stazom pored ferrate, što opet otvara drugačiju perspektivu i pogled na nove predjele. Važno je istaći i to da je svaki učesnik ture ima unaprijed plaćeno osiguranje koje Montagna Travel reguliše na godišnjem nivou.

101

KOTORSKA VIA FERRATA – KOKTEL STAROG GRADA, NESTVARNOG POGLEDA, MORA I SUNCA Prva Via Ferrata u Crnoj Gori otvorena je u maju 2018. godine i to je upravo kotorska Via Ferrata. Nalazi se na samom izlasku iz kanjona Škurde i ulasku u stari grad Kotor. Počinje na 28 metara nadmorske visine, a završetak joj je na 207 m.n.v. Kotor je epicentar primorskog turizma uz brojne posjete kruzera, pa je kao takav savršena lokacija za avanturu ovog tipa. Kotorska ferrata turistima oduzima oko 2h što ostavlja dovoljno prostora za istraživanje Starog grada i drugih aktivnosti, a kao nagrada za uloženu energiju sleduje nestvaran pogled na Bokokotorski zaliv i tvrđavu San Đovani. U toplim ljetnjim mjesecima ova ferrata se realizuje u jutarnjim ili popodnevnim časovima, kako penjače ne bi ometalo jako sunce koje se odbija o stijene i previsoke temperature.

102 CAFFE MONTENEGRO

DURMITORSKA VIA FERRATA – DODIR PLANINE, VAZDUHA I NETAKNUTE PRIRODE Durmitorska ferrata kreće od čuvenog Sedla, desetominutnom šetnjom kroz netaknute livade, sve do stijene Uvita greda, u srcu Nacionalnog parka ‘Durmitor’. Početak ferrate je na 2000 m.n.v, a završava se na 2198 m.n.v. Kotorska ferrata je fizički zahtjevnija od durmitorske, no kod ove staze potrebno je posebno voditi računa o sporijem kretanju i stalnoj hidrataciji – zbog nagle promjene nadmorske visine koja djeluje

zamarajuće na ljudsko tijelo. Pogled na vrhove durmitorskog masiva, a koji u vedrim danima dopire i do Vojnika pored Nikšića, planinski vazduh, susreti sa divokozama i drugim životinjskim vrstama specifičnim za planinska područja, odmor od gradskog haosa, zvukova, saobraćaja samo su neki od benefita ove planinske šetnje. Posjetioci se na vrhu zadrže pola sata do sat vremena, upravo s ciljem uživanja u ljepotama planine. Klima planine je klima za sebe – tako da satnica toliko i ne igra bitnu ulogu koliko trenutne vremenske prilike koje se mijenjaju brzo i nepredvidivo.

103

JELENA BACKOVIĆ, DIREKTORICA MONTAGNA TRAVEL MONTENEGRO AGENCIJE, O VIA FERRATI CM: Montagna Travel Montenegro je porodična firma. Kakvi su vaši počeci? -Montagna Travel Montenegro jeste projekat mog oca Budimira Backovića. Kao gorski spasilac i planinar – odivijek je bio zaljubljenik u prirodu, istraživao, upoznavao nove predjele, lokalno stanovništvo a zatim sva ta saznanja dijelio sa turistima. U međuvremenu – brat i ja smo uspjeli da se uklopimo u njegovu viziju i sada zajedno kreiramo nove aktivnosti uz desetak stalnih saradnika. CM: Da li se koncept agencije bazira samo na Via Ferrati ili imate kompleksniju ponudu? -Zapravo, početak Montagne je u znaku hajkinga i raftinga, kasnije se javio koncept prolaska kroz kanjone, biciklističkih i kajakaških tura, kreativnih team buildinga, pa sve do Via Ferrata tura koje postoje od prošle godine. CM: Crna Gora, more i planine, različite vremenske prilike tokom godine vjerovatno ometaju rad agencije u zimskim mjesecima. Da li ste konstantni tokom cijele godine ili agencija ima zimsku pauzu? -Vrijeme i vremenske prilike su nam zapravo i jedini ograničavajući faktori za sve aktivnosti. Durmitorska Via Ferrata nemoguća je čak i u ovim proljećnim danima, zbog velikog snijega i samim tim nepristupačnosti terena. Predviđanja su da će ove godine biti aktivna od juna do oktobra. Kotorska Via Ferrata radi tokom cijele godine – imali smo čak i novogodišnju ferratu za 1. januar, noćnu Via Ferratu za Bokešku noć

104 CAFFE MONTENEGRO

kada je cijela staza bila osvijetljena lampama sa preko 50 penjača na njoj. Kod kotorske Via Ferrate najbitniji element jeste suvo i vrijeme bez vjetra. CM: Ko su najzainteresovaniji klijenti? Da li dominiraju stranci ili se i lokalno stanovništvo probudilo? -Ipak su stranci oni koji više cijene ljepote naše prirode. Dominiraju Njemci, Rusi, Francuzi. Poslednjih godina pojavljuju se Britanci i Amerikanci. Iz godine u godinu otkrivaju se neke nove atraktivne lokacije koje momentalno postaju trendovi – sada je aktuelna Ada Bojana uz Ulcinj, Kotor, Perast, Žabljak – na svakoj od atraktivnih lokacija uspjeli smo da pronađemo neku novu, skrivenu, još atraktivniju, no nažalost naši ljudi to još uvijek ne prepoznaju. Na primjer, uspon kotorske Via Ferrate nudi sasvim posebnu dimenziju: pogled na Perast, tvrđavu San Đovani, potpuno drugačiju panoramu od one na koju smo navikli i koju svakodnevno gledamo na fotografijama, a durmitorska ferrata stvara pravu konekciju sa prirodom – osjećaj kada na vrhu legneš na netaknutu travu uz planinski vazduh ne može da se kupi nikakvim novcem.

CM: Kakve utiske dobijete poslije uspješno završene ture? -Ono što izaziva najveći ponos jesu oni ljudi koji zajedno sa nama pobijede svoje strahove – konkretno kod Via Ferrate, imali smo dosta slučajeva kada ljudi ciljano dolaze na turu kako bi se oslobodili upravo straha od visine, pomjerili svoje granice i pokazali sebi kako ipak mogu više nego što su mislili. Ti momenti na vrhu, poslije pređenog puta, uz sjaj u očima i svu njihovu radost i nevjericu zaista su neprocjenljivi. CM: Da li ste nekada imali neku neprijatnost tokom Via Ferrata tura? -Strah kod pojedinaca zna biti prisutan u manjoj ili većoj mjeri, a trenutni napadi panike se takođe dese, ali se brzo i riješe – znanjem i pristupom naših instruktora. Na nekim tačkama ferrate više ne postoji mogućnost spuštanja nazad jer spuštanje niz stazu zahtijeva mnogo veće planinarsko iskustvo i naporno je – a obično su neiskusni penjači oni koji žele da se zbog straha spuste nazad. Ukoliko se fizički umore, instruktori im sa dodatnim konopima pomognu da se izvuku uz stijene i svaki problem je rješiv. Neke veće neprijatnosti nismo imali jer sigurnosni sistem Via Ferrate jednostavno ne ostavlja prostor za ozbiljnije nezgode.

facebook stranice Montagna Travel Montenegro, putem maila ili pozivom na neki od brojeva koji su istaknuti na sajtu. CM: Da li imate u planu pravljenje još nekih staza za Via Ferratu? -Za sada su aktuelne jedna morska i jedna planinska, precizno pozicionirane da pokriju različite turističke aspekte Crne Gore. Cijeli proces kreiranja Via Ferrate je dugotrajan – za dvije postojeće ferrate trebalo je i po nekoliko godina za svu potrebnu dokumentaciju, saglasnosti opština, bezbjedonosne provjere, tako da se za sada zadržavamo na njima. Posebno je zadovoljstvo to što smo mapirali Crnu Goru prvo među svim okolnim zemljama, a zatim u Evropi i svijetu i otvorili nove opcije za poseban krug turista koji se recimo bavi isključivo ferratama pa na putu iz Italije prođe kroz Sloveniju, Hrvatsku, zadrži se i u Crnoj Gori - jer zaista možemo da ponudimo nešto posebno.

CM: Kako je regulisan broj penjača u jednoj turi? -U jednom trenutku na stazu možemo izvesti do 30 ljudi, dok imamo prijavljivanja i od strane individualaca, parova, manjih grupa. Potrebno je samo da se zainteresovani prijave na vrijeme – dva ili tri dana ranije, što mogu učiniti preko našeg sajta www.montagnatravel.me,

105

SVAKA PRILIKA JE DOBRA PRILIKA.

Kralj užitka.

100

Neprolazni UMJETNIČKI godina Bauhausa

IZRAZ

Kada kažemo široj javnosti “bauhaus” prva asocijacija je neki njemački proizvođač namještaja ili takvog nečeg… Arhitektama, umjetnicima, boljim poznavaocima njemačke kulture je jasno o čemu se radi. Ovo je tekst za širu javnost, da nema nedoumica, a ovaj pokret zaslužuje da bude poznat kao dio opšte kulture jer nas njegov uticaj i danas okružuje, i prisutan je u objektima, stvarima, procesima stvaranja, stilovima, konceptima, idejama… oko nas, a da toga možda i nijesmo svjesni

TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ

Dessau: Bauhaus – glavna zgrada • Izvor: Mette Willert • Autor: Littlemycph

ZAJEDNICA UMJETNOSTI I INDUSTRIJE Bauhaus je čuvena njemačka škola zanata i umjetnosti koju je osnovao arhitekta Walter Gropius 1919. u Veimaru. Međutim, Bauhaus je i način razmišljanja, filozofija, poseban pravac koji je ostavio trag u arhitekturi, diza-

proizvodnju radi uzajamnog poboljšanja, uvezivanja i uljepšavanja obje grane. Kao produkt tog zadatka osniva se škola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost „Bauhaus“. Ova škola uvela je novine u svijet dizajna koje su se reprodukovale

fotografije kao i teorijskog dijela o percepciji i boji. Uspjehu ove škole veoma je doprinio odnos učenika i profesora i atmosfera u kojoj su zajedno, aktivno radili. Ovakav sistem brzo je urodio plodom i raširio se po cijeloj Njemačkoj, a kasnije i po cijeloj Evropi i šire. Bauhaus se u međuvreFOKUS SVJETSKE KAMPANJE NJEMAČKE TURISTIČKE ZAJEDNICE U 2019. GODINI menu preselio u Dessau gdje PREDSTAVLJA UPRAVO STOGODIŠNJI JUBILEJ OSNIVANJA ČUVENE BAUHAUS je i 1933. godine dočekao kraj ŠKOLE U WEIMARU. RAZLIČITE AKTIVNOSTI USMJERENE SU NA PODSTICAJ TURI- svoje revolucionarne karijere. Naime, Bauhaus školu su naciSTA, LJUBITELJA KULTURE DA UŽIVAJU U AUTENTIČNOM ISKUSTVU BAUHAUSA sti označili kao centar “komuniPRATEĆI NJEGOVU ISTORIJU U ZEMLJI U KOJOJ JE SVE I POČELO. stičkog intelektualizma” i 1933. godine su je zatvorili. Uprkos jnu, uopšte umjetnosti u cijelom svijetu. u pogledu uvođenja geometrijskog idetome iz škole su se napredne ideje Ove godine Njemačka i cijeli svijet slavi ala i jednostavnosti oblika. Nijesu to bile proširile nezaustavljivo širom svijeta. 100 godina od nastanka Bauhausa. jedine inovacije, naime škola je zahtijeKao simbol njemačkog modernizma, vala multidisciplinarnost učenika koju Bauhaus je prerastao u jedan od najutiArhitekta iz Veimara, Walter Gropius jasno možemo sagledati preko širokog cajnijih umjetničkih pokreta 20. vijeka. 1919. godine je imao veliki i izazovan opsega kurseva iz: stolarstva, tkanja, Godine 1923. slogan škole postaje zadatak: povezati umjetnost i industrijsku keramičkih zanata, slikarstva, grafike, „Umjetnost u industriji“.

108 CAFFE MONTENEGRO

Dessau: Bauhaus – glavna zgrada • Izvor: Mette Willert • Autor: Littlemycph

•

BAUHAUS ZGRADU DIZAJNIRAO JE WALTER GROPIUS. ZID OD STAKLENE ZAVJESE I ČELIČNI RAMOVI SU ZAŠTITNI ZNACI MODERNIZMA 1926.

•

RIJEČ ”BAUHAUS“ BI U PREVODU MOGLA ZNAČITI KONSTRUKCIJA KUĆE ILI GRADNJA DOMA.

BAUHAUS JE MNOGO VIŠE OD STILA

FORMA U SLUŽBI FUNKCIJE

Stil Bauhausa se može objediniti pod terminom Internacionalni, baš zbog njegovog uticaja na projektovanje svuda u svijetu. Odlike tog stila su prije svega odsustvo ornamenata, koji su postojali u svim pravcima prije modernizma, pa se po prvi put pojavljuje funkcija kao najbitniji faktor za projektovanje koja je u harmoniji sa dizajnom. Racionalizam, funkcionalizam i masivna proizvodnja su bili od esencijalnog značaja kada je u pitanju sam koncept škole. „Bauhaus nije stil“, kazao je Walter Gropius. To je više pravac razmišljanja koji je uticao na arhitekturu, grafički i industrijski dizajn, slikarstvo, pa čak i na fotografiju. Poštujući to načelo studenti umjetničke škole su razvijali brojne objekte primijenjene umjetnosti, poput namještaja ili predmeta za svakodnevnu upotrebu. Pri tom je važna bila čista elegancija, umjesto zaigranosti umjetničkih linija. Mnogi prototipovi iz tih radionica su išli u serijsku proizvodnju. No, samo je manji broj njih uspio da ostvari i drugi Gropiusov cilj: cijenu za svačiji džep.

Radionica za dizajn namještaja је bila jedna od najpopularnijih u Bauhausu. Pod rukovodstvom Marsela Brojera od 1924. do 1928. ovaj studio je osmislio suštinu namještaja, često pokušavajući da dematerijalizuje konvencionalne forme. Tekstilna radionica, posebno pod rukovodstvom dizajnerke Gunte Stolzl, stvorila je apstraktne tekstile, pogodne za upotrebu u samom Bauhausu. Stolzl je podstakla eksperimentisanje sa netradicionalnim materijalima, uključujući celofan, fiberstaklo i metal. U metaloprerađivačkoj radionici – studiju dizajneri kao što su Mariane Brandt, Vilhelm Vagenfeld i Hristian Del, stvorili su moderne predmete rasvjete i namještaja. Brandt je bila prva žena koja je pohađala studije metala. Mnogi njeni dizajni su postali ikonični izrazi estetike Bauhausa kao što je na primjer skulpturalni i geometrijski srebrni i ebanonski čajnik, iako nikada nije masovno proizveden. Radionica za tipografiju, iako ne u

početku prioritet rada Bauhausa, postala je važnija pod uticajem MoholiNagi i Herberta Baiera. U Bauhausu, tipografija je zamišljena kao empirijsko sredstvo komunikacije i umjetnički izraz, sa vizuelnom jasnoćom prije svega. Istovremeno, tipografija je postala sve više povezana sa korporativnim identitetom i oglašavanjem.

POTREBE ČOVJEKA ISPRED POTREBA ZA LUKSUZOM Moto Bauhausa je bio da se potrebe čovjeka stave prije potreba za luksuzom. Time su stvorili jednostavnu formu kojom su njihovi proizvodi doveli do dizajnerske revolucije, jer kroz prethodne periode se dizajn zasnivao na potrebama i zahtjevima pojedinaca i individualizam kao takav je bio opšte zastupljen. Iako je njihova ideja bila da se dizajn i umjetnost približe svim ljudima, nijesu naišli na odobravanje od pojedinaca. Baš ovakav princip koji je bio dosta komunistički i dovodio do ravnopravnosti i izjednačavanja svih ljudi, kod individua

109

koje su željele da ostanu takve ovakav način razmišljanja nije dolazio u obzir. Baš zbog toga, nije prihvaćen ni od strane političkih neistomišljenika.

STIV DŽOBS JE JE BIO INSPIRISAN BAUHAUS FILOZOFIJOM „Dizajn nije samo ono što vidite i osjetite. Dizajn se odnosi i na ono kako nešto funkcioniše“- govorio je Stiv osnivač Applea čije uvjerenje je bilo da forma treba da prati funkciju – nije li to Bauhausovki koncept.

VELIKE IZLOŽBE POSVEĆENE BAUHAUSU ŠIROM NJEMAČKE Weimar, Dessau i Berlin su tri centralna mjesta obiljležavanja jubileja i postoje jasni razlozi za to. U periodu od 1919. do 1933. godine Univerzitet Bauhaus je postojao i širio svoj uticaj upravo na ovim mjestima. Danas se ovdje nalaze arhitektonske ikone, zdanja koja poznaje čitav svijet, Uneskova svjetska kulturna baština i izvanredne zbirke Bauhausa. To su mjesta u kojima povodom jubileja nastaju tri nova Bauhaus muzeja 21. vijeka. WEIMAR: U novom Bauhaus muzeju Weimar postavljen je 6. aprila izložbeni ciklus “Bauhaus je iz Weimara” koji stavlja osnivanje Bauhausa u pokret modernizma te baca svjetlost na uticaj osnivača Waltera Gropiusa. BERLIN: Muzej enterijera u Berlinskoj galeriji 6. septembra otvara izložbu naslovljenu “Original Bauhaus” posvećenu odnosu unikata i serije, originala i reprodukcije, gdje će posjetioci moći da vide klasike dizajna kao i današnje replike Bauhaus djela i odgovore savremenih umjetnika na ikone modernizma. DESSAU: Fondacija Bauhaus Dessau će od 8. septembra u novom Bauhaus muzeju prikazati izložbu u kojoj je Bauhaus kao polje eksperimenta za modernu kulturu praktičnog života stavljen u fokus izložbe “Bauhaus zbirka”.

110 CAFFE MONTENEGRO

Halle: Most i zamak Giebichenstein • Izvor: Mette Willert • Autor: Littlemycph

POSEBNO DOBRI PRIMJERI INDUSTRIJSKE BAŠTINE ČIJA JE MODERNISTIČKA ARHITEKTURA BILA DALEKO ISPRED SVOG VREMENA - VODENI TORANJ I MOST U HALLEU (SAALE).

HRABROST I FUNKCIONALNOST U UMJETNOSTI Bauhaus je sinonim za hrabar i funkcionalan pokret u umjetnosti, arhitekturi i dizajnu. Principe koje su stvorili su temelji svih modernističkih i savremenih pravaca u projektovanju, dizajnu i umjetnosti. Pročišćena forma, lakoća i snaga elemenata je ono čemu se i danas teži i o čemu se i danas uči na fakultetima koji su nastavili da se bave temama Bauhausa. Spajanjem umjetnosti i zanata, Bauhaus je uspio da kreira novu estetiku, koja je i danas aktuelna, pa tako komadi

Bauhaus namještaja nerijetko bivaju dio enterijera modernih domova i poslovnih prostora. Jedan od takvih komada nameštaja je i stolica Mercela Breuera koju odlikuje laka industrijska proizvodnja kao i svedena estetska ljepota što je ustvari ovaj pokret primarno htio da postigne. Ova stolica je svoju popularnost zadržala i danas. Kao i škola pa tako i pokret odlikuje multidisciplinarnost u pogledu primjene to jest bauhaus možemo manifestovati u arhitekturi (zgrade..), dekoraciji (igračke, slike, satovi,...), namještaju (stolovi, stolice, fotelje,...), odjeći, posuđu...

DOMOVI MAJSTORA - U BLIZINI BAUHAUSA WALTER GROPIUS JE DIZAJNIRAO „DOMOVE MAJSTORA” GDJE SU PROFESORI, KAO ŠTO JE MIES VAN DER ROHE I GROPIUS LIČNO, ŽIVJELI. NAMJEŠTAJ JE DIZAJNIRAO MARCEL BREUER, ČIJA JE STOLICA WASSILY I DAN-DANAS KLASIK. ČUVENI SLIKAR, PAUL KLEE JE BIJELI ENTERIJER SVOGA DOMA ZAMIJENIO ŽUTIM PLAFONIMA, PLAVIM ZIDOVIMA I CRVENIM VRATIMA.

Dessau: Dom majstora • Izvor: Mette Willert • Autor: Littlemycph

111

Halle: Vodotoranj • Izvor: Mette Willert • Autor: Littlemycph

NEKA POZNATA IMENA BAUHAUSA Bauhaus kao i svaki revolucionarni pokret izrodio je i ostavio iza sebe mnoštvo umjetnika iz raznih oblasti. Najpoznatiji su: Valter Gropijus (arhitektura), Vasilij Kandivski (slikarstvo), Josef Albers (teoretičar umjetnosti), Mies van der Rohe (arhitektura) i Paul Klee, Josef i Anni Albers najpoznatiji umjetnički par Bauhausa…

Halle: Vodotoranj - južna strana Izvor: Mette Willert Autor: Littlemycph

BAUHAUS ŽURKE - Bauhausove žurke bile su poznate po dobrom provodu ali na tim žurkama studenti i nastavnici polagali su u scenografiju i ambijent, a ta tradicija je nastavljena u Desau gdje se svake godine održava čuveni Bauhaus Party, a sljedeće godine Ljetnji festival umjetnosti u Vajmaru biće takođe posvećen Bauhausu.

Dessau: Kornhouse restoran • Izvor: Mette Willert • Autor: Littlemycph

Halle: Katolička crkva „Zur heiligsten Dreieinigkeit“. 1929/30. • Arhitekta: Wilhelm Ulrich • Izvor: Mette Willert Autor: Littlemycph

112 CAFFE MONTENEGRO

PORED GLAVNIH KUĆA TU JE I BAUHAUSOVSKI-DIZAJNIRAN RESTORAN KORNAUS, KOJI POSLUŽUJE NE-MINIMALISTIČKU PUB-OVSKU HRANU

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407

唀猀氀甀最攀猀愀氀漀渀愀㨀

䴀愀爀椀渀愀樀攀瀀漀稀渀愀琀愀欀愀漀渀攀欀漀欀漀猀瘀漀樀瀀漀猀愀漀爀愀搀椀瀀爀漀昀攀猀椀漀渀愀氀渀漀Ⰰ 瀀攀搀愀渀琀渀漀Ⰰ 漀搀最漀瘀漀爀渀漀Ⰰ 猀愀渀愀樀戀漀氀樀椀洀洀愀琀攀爀椀樀愀ⴀ 氀椀洀愀椀戀攀稀最爀攀愁欀攀Ⰰ 瀀愀樀攀瀀爀攀瀀漀稀渀愀ⴀ 琀愀欀愀漀瀀漀甀稀搀愀渀漀椀漀洀椀氀樀攀渀漀氀椀挀攀洀渀漀最椀栀欀氀椀樀攀渀琀欀椀渀樀愀⸀ 一愀瀀爀漀昀攀猀椀漀渀愀氀椀稀洀甀Ⰰ 漀稀戀椀氀樀渀漀洀椀漀搀最漀瘀漀爀渀漀洀瀀爀椀猀琀甀瀀甀瀀漀猀氀甀琀攀洀攀氀樀椀猀瘀漀樀爀愀搀欀漀樀椀猀愀氀漀渀猀琀愀瘀氀樀愀渀愀洀樀攀ⴀ 猀琀漀渀愀樀戀漀氀樀攀洀漀最甀‫܁‬攀瀀爀攀瀀漀爀甀欀攀⸀

䈀䔀䄀唀吀夀匀䄀䰀伀一䈀夀䴀䄀刀䤀一䄀

倀䔀䐀䤀䬀䤀刀䴀䄀一䤀䬀䤀刀吀刀䄀䨀一䤀䰀䄀䬀Ⰰ 䤀娀䰀䤀嘀䄀一䨀䔀䤀一䄀䐀伀䜀刀䄀䐀一䨀䄀一伀䬀吀䤀䨀唀䐀䔀倀䤀䰀䄀䌀䤀䨀䄀匀刀䔀ခ䤀嘀䄀一䨀䔀伀䈀刀嘀䄀

吀攀氀攀昀漀渀稀愀稀愀欀愀稀椀瘀愀渀樀攀

㘀㌀㐀㠀㠀㄀㈀㠀

䈀䔀䄀唀吀夀匀䄀䰀伀一䈀夀䴀䄀刀䤀一䄀唀氀椀挀愀匀攀爀搀愀爀愀䨀漀氀愀倀椀氀攀琀椀‫܁‬愀䰀愀洀攀氀愀䌀⼀倀漀搀最漀爀椀挀愀

116 CAFFE MONTENEGRO

PUSTINJSKE N OĆI SA BE DUINI M A

TRAGOM

ZVIJEZDE VODILJE Beduini sa kojima sam se družio u Jordanu pričali su mi da oni koji znaju da prate zvijezde i čitaju njihove poruke lako nađu oazu u srcu pustinje. Za njih oaza nije bila samo utočište od oluje i pustinjskih vjetrova, sunca i ćudljivih ljudi, već i izvor na kojem se duša i tijelo napajaju... “Ako ne znaš da gledaš u nebo lako zalutaš i prateći pogrešne zvijezde stigneš u neka bespuća”, pričali su mi beduini uz oganj dok smo posmatrali nebo nad pustinjom Wadi Rum. Obećao sam da ću se vratiti da još jednom noćim pod zvijezdama, ali u pećinama nadomak Petre. Da održim datu riječ i provjerim da li će se i beduini držati svog obećanja!

TEKST: LEKA DEDIVANOVIĆ FOTOGRAFIJA: ANA MARTINA KEKEZ

Kažu da je zvjezdano nebo nad pustinjom najljepše. Milioni treperavih tačkica prosutih po nebeskom svodu i svi mi koji među njima tražimo neku svoju. Da nam bude vodilja u dugim, besanim noćima na putovanjima širom kugle zemaljske. Uvijek sam tražio Sirijus, najsjajniju i najveću, da mi pokaže put. Ka domu ili da me odvede daleko od njega. Zvjezdano nebo je mapa ispisana za one koji umiju da čitaju. Mnogi u njima ne samo da traže put, već i čitaju sudbinu.

Beduini sa kojima sam se družio u Jordanu pričali su mi da oni koji znaju da prate zvijezde i čitaju njihove poruke lako nađu oazu u srcu pustinje. Za njih oaza nije samo bila samo utočište od oluje i pustinjskih vjetrova, sunca i ćudljivih ljudi, već i izvor na kojem se duša i tijelo napajaju... “Ako ne znaš da gledaš u nebo lako zalutaš i prateći pogrešne zvijezde stigneš u neka bespuća”, pričali su mi beduini uz oganj dok smo posmatrali nebo nad pustinjom Wadi Rum.

Slušao sam tišinu koju je samo, s vremena na vrijeme, narušavalo bolno zavijanje pustinjskih pasa. Možda i njih mori neka pseća tuga, pa noći besane provode pjevajući neku svoju pjesmu. Noć je sporo prolazila, a ja sam se lagano ljuljao u ležaljci, uživajući u momentima velike ljepote i beskrajne smirenosti. Zahvaljivao sam svojoj srećnoj zvijezdi vodilji koju sam pratio i ispunio još jedan dječački san. Zbog njega sam i došao - u pustinju.

117

PUTEVIMA INDIJANE DŽONSA A za dječački san je zaslužan, ko bi drugi nego neustrašivi Indijana Džons, jedan od heroja mog djetinjstva. Kada sam saznao da Riznica u kojoj se u filmu navodno čuva Sveti Gral, nije scenografija već da zbilja postoji, u glavi se rodila misao da jednom tamo dođem. Godine su prolazile, ali misao nije prestajala da traži put. Nakon skoro tri decenije prateći zvijezdu vodilju stigao sam u bespuća Jordana. Ono što je nekad bila avantura dostojna Indijane Džonsa danas je vrlo dostupno i veoma jednostavno, čak i za nekog ko nikad nije putovao. Avionske karte nikad nijesu bile jeftinije, booking.com i interaktivne mape olakšavaju putovanje pa danas odlazak u Jordan i nije neki podvig dostojan mog heroja iz djetinjstva, niti nekih starih hadžija koji su obilazili Bliski istok. Na ovom putešestviju društvo mi je pravila Ana Martina Kekez, prijateljica iz Splita, zaljubljenica u putovanja i “glas razuma” zaslužna što se sa putovanja vratim na vrijeme i u komadu. Iako su naša zajednička putovanja praćena mnoštvom prepirki tipa “da li je starije jaje ili kokoška”, i raspravama o samoj destinaciji i impresijama koje nove zemlje i ljudi koje upoznajemo na nas ostavljaju, Ana je sjajan saputnik. Ona je zaslužna za fotografije koje ilustruju ovu priču. Nakon road tripa Balkanom i četvorodnevnog boravka u sniježnoj Sofiji kod naših prijatelja Marijane i Dušana, letom Ryanair-a iz bugarske prijestonice krenuli smo za Akabu. Čuvši da je alkohol u Jordanu preskup na sofijskom aerodromu smo kupili dvije boce džina i radosni krenuli za Jordan.

Dobro pripremljeni za put, još ranije smo putem interneta kupili Jordan pass koji uključuje jordansku vizu i ujedno dvodnevnu ulaznicu za Petru, pustinju Wadi Rum i još 40 najznačajnijih lokacija u Jordanu. Cijena Jordan pass-a, u zavisnosti od broja dana koji namjeravate da provedete u Petri neznatno varira. Naš savjet je da uzmete dvodnevni pass za Petru da biste na miru mogli da uživate u čarima ove božanstvene lokacije. Na aerodromu smo prilično brzo riješili proceduralne peripetije, lupili su nam pečat u pasoše i poželjeli dobrodošlicu. Aerodrom u Akabi je prilično mali, tako da nakon skeniranja kofera za tren oka izlazite van. Na parkingu nas je čekao čovjek iz rentacar agencije, uredno vozilo i nakon desetak minuta procedure oko pregleda vozila krenuli smo ka gradu. Rentacar je jeftin pa smo za sedam dana rentiranja pežoa 301 platili 176 eura. Gorivo je u Jordanu prilično jeftino, pa nam je ovo bio najbolji način da napravimo krug kroz kraljevinu Jordan.

slobodno možemo da koristimo Google mape i ostale servise za navigaciju, i komunikaciju. Viber, WhatsApp I Messenger su dostupni za slanje teksta i multimedije, ali ne možete ostvariti poziv preko njih. Nakon večere u kojoj smo probali mnoštvo jordanskih specijaliteta kuhinje bili smo svjesni da će se ovo sedmodnevno putovanje itetako odraziti na našu debljinu. Jordanska kuhinja je odlična i zaista je teško odoljeti njihovim specijalitetima, mnoštvu čudnih začina i aromama koje golicaju čula mirisa i ukusa. Humusu, falafelu, baba ganušu, šiš kekabu, šiš tauku i desetinama drugih bliskoistočnih jela zaista je teško odoljeti.

U AKABU SLETITE I - BJEŽITE Akaba je jedini grad na jordanskoj obali dugačkoj samo 26 kilometara, pa je ujedno i turistički i lučki grad, odakle se odvija kompletan pomorski saobraćaj. Na preporuku mojh prijatelja Irene Bajčete i Nikole Jankovića koji su nešto prije nas bili u Jordanu, u Akabi smo samo prespavali jer zaista nije neki grad koji nudi šta za vidjeti. Skoknuli smo do obližnjeg mobile shopa i kupili jordansku SIM karticu. Za 20 eur dobili smo karticu i 25 GB interneta što nam je omogućilo da tokom boravka u Jordanu

Na mnogim mjestima istaknute su jordanske zastave

Čudnovate geomorfološke forme inspirišu vjekovima ljude da u njima nalaze nešto poznato. Obasjane sunčevim zracima ili noću mjesečinom one dobijaju drugačiji oblike. Svi oni koji nijesu imuni na prirodne ljepote mogu ovdje da uživaju u čudesnim formama i rijetkim oblicima života. 3

118 CAFFE MONTENEGRO

CRVENA PUSTINJA Drugog dana boravka u Jordanu uputili smo se u Wadi Rum, čuvenu pustinju koja od davnina izaziva divljenje putnika iz svih krajeva svijeta. Wadi Rum se nalazi u jugoistočnom dijelu Jordana, udaljen nekih sat vremena vožnje od Akabe, putem koji je na pojedinim dionicama prilično oštećen. Jordanci koje smo srijetali solidno govore engleski jezik tako da nema problema u komunikaciji sa njima. Na ulasku u nacionalni park nas je čekao vodič Odeh, beduin koji ima agenciju za prevoz putnika džipovima i kamilama, kao i kamp u unutrašnjosti pustinje. Njegov kontakt smo dobili od prijateljice Petre Janković, na čiji pomen smo dobili bolje cijene i uslove. Cijelo naselje, pa i Odehova kuća je prilično zapušteno i neugledno, i liči na divlja naselja kod nas. Beduini su nekad živjeli od uzgoja koza, ovaca i kamila. Danas uglavnom žive od turista kojima izdaju smještaj, organizuju ture i prodaju suvenire, pokušavajući da dobiju novac na mnoštvo načina, a najviše kroz “skrivene troškove”, za čije smišljanje imaju neviđeni dar. “Pošto ste Petrini prijatelji vi ste i moji prijatelji i daću sve od sebe da vam boravak u Wadi Rumu bude nezaboravan”, kazao nam je Odeh u čijoj kući smo popili čaj čekajući njegovog bratanića da džipom dođe po nas. Zbog preporuke koju smo imali od Petre nijesmo imali “naknadnih troškova”, kojima svaki kontakt i saradnja sa beduinima obiluje. Nedugo zatim za nas je došao golobradi mladić koji nas je poveo u obilazak pustinje. Momčić je punim gasom vozio kroz pustinju, jureći za drugim džipovima koji su špartali ravnicom. Sa otvorenog dijela džipa mahali smo karavanima koji su

Tradicionalno i moderno prevozno sredstvo u pustinji

prolazili pored nas. Beduini sa kamila su nam otpozdravljali, ostajavši u oblaku prašine koja se dizala za nama. Nakon kraće vožnje stižemo do široke pjeskovite ravnice, okružene golim stijenama od crvenog pješčanika, neobičnih oblika koje su vajarsko djelo prirode. Neke od najposjećenijih lokaliteta u pustinji su Lorensov izvor i kuća, koje su prema legendi, pripadali čuvenom Lorensu od Arabije. Sa Lorensovog izvora, do kojeg je potrebno desetak minuta penjanja po stijenama, puca pogled na veliku ravnicu. Jednostavno vam zastane dah od boja pustinje, pijeska i stijena, koje zajedno grade krajolik najsličniji onom na Marsu. Upravo zbog toga su i neke scene čuvenog filma “Marsovac” snimane ovdje. Još neke od znamenitosti pustinje Wadi rum su Kzahali kanjon, Veliki i Mali luk i planina Jabel Burdah.

Uspjeli smo da nađemo i pustinjsko cvijeće, koje daje dodatan kolorit ovom pretežno crvenom i narandžastom krajoliku

Bez životinja, ljudima bi u pustinji život bio nemoguć

119

BEDUINSKA VEČERA Cjelodnevni izlet i naprestane aktivnosti su nas izmorile pa smo sa radošću dočekali večeru u kampu i priliku da se istuširamo i odmorimo. Večera od mesa, povrća i mnoštva začina priprema se na tradicionalan način tako što se hrana stavlja u tepsije, koje se onda pokrivaju i umotavaju prije nego što se zakopaju u pijesak. Mjesto gdje je zakopana hrana se pokriva žarom na koji se stalno stavljaju drva kako bi se održala toplota. Nakon nekih sat vremena hrana se otkopava, servira na tanjire i večera može da počne. Sam način pripreme svima je bio interesantan pa su svo vrijeme ostali posjetioci kampa snimali kako sve to izgleda. Ako je sam način pripreme hrane veoma interesantan, onda je njen ukus nešto što riječima ne možemo opisati. Beduinske đakonije možda izgledaju jednostavno, ali njihovom ukusu i mirisu se ne može ništa prigovoriti. Da je zaista tako potvrđuje i to što repete nije bilo za svakog, ali smo mi imali sreće da dobijemo duplu porciju. Nakon večere većina ljudi je otišla na spavanje, a Odeh

je iskoristio malo slobodnog vremena da sjedne i popriča sa nama. Razgovor sa Odehom imao je svoju metafizičku notu, a njegove riječi su mi dugo odzvanjale u ušima. Noćenje u pustinji, u apsolutnoj tišini, pod nebom punim zvijezda, kao i zalazak i izlazak sunca su nešto što ću pamtiti cijelog života. Spavao sam nešto više od tri sata, ali sam bio potpuno odmoran. Valjda sam upio tu energiju pustinje koja me pokrenula da stvari vidim drugim očima. Za 70 eura po osobi dobijate tri obroka, vožnju džipom po pustinji i spavanje u velikim šatorima u naselju. To je nešto što definitivno preporučujemo svima koji posjete Jordan. Ukoliko ponovo posjetim ovu divnu zemlju, ponovo bih boravio u Wadi Rumu, samo u produženoj verziji koja uključuje i jahanje kamila, jedno noćenje u pećinama, kao i karavansku turu pustinjom i noćenje pod zvijezdama u dubini pustinje. Nakon doručka pozdravili smo se sa Odehom i njegovim rođacima i krenuli ka Wadi Musi i najpoznatijem lokalitetu u Jordanu – čuvenoj Petri.

Slatkiši raznih boja, mirisa i ukusa Jordanci veoma vole slatkiše i majstori su u pripremi istih. Brojne slatke đakonije iz slastičara bukvalno vas pozivaju da ih probate. Najpoznatiji jordanski slatki specijaliteti su: baklava, barazak, kunava, ifindžija, mušabak, zalabija, sabih i mnogi drugi. Kolači su raznih boja i oblika, neobičnih ukusa i mirisa, a za njihovu pripremu se koriste i brojni začini, nama potpuno nepoznati. No, iako vrlo ukusni, jordanski kolači su prilično slatki, pa će vam pretjerano uživanje u njima samo donijeti stomačne probleme

Priprema jela

Abdulahovi rođaci krijući piju alkohol za vrijeme večere

Naš vodič Jasin

Čaj, mnogo čaja Omiljeni napitak beduina je veoma zaslađeni čaj koji se pije u ogromnim količinama. Čajnik je uvijek na vatri i neprestavno vam dosipaju tečnost u staklene čaše. Beduini vode računa da vam čaša nikad nije prazna, a uvrijede se ako nećete da pijete čaj sa njima. Kafa se pije znatno rjeđe, a jedan od dodataka je i začin kardamom, koji Jordanci inače stavljaju u mnoga jela, salate, peciva, pa čak i u hljeb.

120 CAFFE MONTENEGRO

PETRA - GRAD MISTERIJA Petra se nalazi na Listi svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO-a i jedna je od sedam modernih svjetskih čuda. Nadomak Petre nalazi se omanje naselje Wadi Musa, u koji smo uzeli smještaj i nakon kraćih priprema krenuli u obilazak Petre. Informativni centar dijeli Petru od gradića Wadi Musa. Na ulazu je obavezno pokazati pasoš i Jordan pass, pa nakon kraćeg zadržavanja ulazimo u zonu nacionalnog parka. Napadni beduini sa svih strana pokušavaju da vam iznajme prevoz, organizuju ture, prodaju raznovrsne proizvode ili vam nude smještaj. Poslovično strpljenje me spasilo od dosadnih prodavaca, a od kraćeg objašnjenja na kraju se svaki kontakt sa njima sveo na kratko i jasno “NO”. Ali, mještani ne shvataju ozbiljno kada ih odbijete pa idu za vama i beskrajno uporni pokušavaju da vas pridobiju uz već legendarno “This is special price only for you my friend”. Ani je to bilo beskrajno smiješno, pa je na kraju zastala u razgovoru sa jednim od vodiča. Da bih spasio situaciju zastao sam, uzeo od njega broj telefona uz obećanje da ću ga sjutra zvati da nas vodi na okolne visove. Naravno, nije mi palo na pamet da ga zovem i slušam što moj novi najbolji drug u Jordanu ima da kaže, a mojoj saputnici sam rekao da se pozabavi traženjem boljeg ugla za fotografisanje i da se okane ćakulanja sa prefiganim beduinima. Kada smo se konačno oslobodili prve linije beduinske odbrane ušli smo u planinski masiv Džabal (Jabal as Sarah)

kroz koji vodi uska, krivudava klisura Sik (Siq) nešto duža od jednog kilometra. Vodite računa da opčinjeni ljepotom ambijenta ne udarite nekog od drugih posjetilaca, ili da ne naletite na kamile, magarce i dvokolica koja prevoze turiste do unutrašnjosti Petre. Dok smo prolazili kroz ovaj uski klanac nivo adrenalina je rastao dok smo sa nestrpljenjem isčekivali da ugledamo čuvenu Riznicu. A onda nas je dočekala gomila putnika koji su čekali da ovjekovječe momenat svog boravka ispred Hazne ( Al-Khaznat Faroun) iliti Riznice. Prvog dana obišli smo cijelu Petru: od Riznice, preko rimskog amfiteatra uklesanog u stijeni, kraljevskih i običnih grobnica, rimskih hramova i slavoluka, do pećina u kojima i dan danas žive beduini. Na kraju smo stigli i do Manastira koji se nalazi na drugom kraju masiva i do kojeg treba nekih sat i po vremena hoda sa finalnim usponom uz više od 800 stepenika. Na kraju mi je duša došla u nos, ali je ostavila prostor da sva čula uživaju u nevjerovatnom prizoru. Nakon iscrpljujućeg dana prošli smo kroz Wadi Musu koja je tonula u mrak. Na ulicama nije bilo prolaznika, a u restoranima i prodavnicama uglavnom smo viđali turiste koji su došli na večeru ili da potrguju raznovrsne potrepštine. Večerali smo u jednom obližnjem restoranu u kojem smo vidjeli većinom lokalno stanovništvo. Nakon obilne večere vratili smo se u smještaj na počinak, rezimirajući utiske i praveći planove za drugi dan obilaska Petre.

Teško je ostati imun na nakit i suvenire koje prodaju beduini

Detalj iz Petre

Ovaj grandiozni spomenik uklesan je u monolitnoj stijeni i remek djelo je antičkog građevinarstva. O ljepoti ovog mjesta suvišno je trošiti riječi, a Ana se potrudila da na najbolji način ovjekovječi ovu veličanstvenu ljepotu. Petra by night se dodatno naplaćuje, ali je po utiscima ljudi sa kojima smo razgovarali vrijedna svakog eura. Nažalost, drugog dana našeg boravka počela je pustinjska oluja, pa je Petra by night otkazana, a mi ostali uskraćeni za ovaj nesvakidašnji ugođaj. Ani sam rekao da mi je to dodatni motiv da se ponovo vratim, makar nakratko, u Jordan. Riznica, najpoznatija znamenitost u Petri

121

Pustinja, koliko god paradoksalno zvučalo vrvi od života. Pored beduina koji ovdje žive tu je i veliki broj turista koji cijele godine posjećuju ovaj kraj.

BEDUINSKA UPORNOST NADVLADALA PODGORIČKO KONTRIRANJE Kada je osvanuo novi dan i donio novu nafaku uputili smo se ponovo u Petru. Provjerenom metodom ignoracije izašli smo na kraj sa mnoštvom napadnih beduina i ponovo stigli pred Riznicu. Riješio sam da malo posmatram ljude, njihovu užurbanost i površno razgledanje ove ljepote. Dok sam ja kontemplirao, odjednom se pojavila Ana koju je pratilo mnoštvo beduina koji su se nudili da nam budu vodiči kozijom stazom do vidikovca nasuprot Riznice i sa kojeg se pruža najljepši pogled na ovo zdanje. Tu sam vidio da je Đavo odnio moje meditiranje i uživanje u ljepoti krajolika, kao i da od planova za taj dan neće biti ništa. Kako bi okončao zaglušujuću graju i silno ubjeđivanje sa gomilom beduina riješio sam da krenemo sa jednim od njih ka vrhu i da se nakon nekih pola sata vratim zacrtanoj ruti. No, ispostavilo se da se ova zbrka pretvorila u najbolju jordansku avanturu koju od povratka svima prepričavam. Dok je dvadesetčetvorogodišnji vodič Jasin kao divokoza skakutao strmim obroncima, zastajući tek da Ani i meni pruži ruku na nekim kritičnim dionicama, lagano smo se pentrali ka vrhu. Nakon nekih petnaestak minuta stigli smo do odmorišta sa kojeg puca pogleda na Riznicu i obližnji klanac. To je danas mjesto na kojem većina turista dođe, napravi par obaveznih selfija i ode bez dužeg zadržavanja. No, mi smo nakon fotografisanja sjeli sa grupom vodiča i divanili dobre dvije ure. Za to vrijeme popili smo mnogo čaja, koji lokalci neprestano piju. Pored toga svako malo zapale i malo hašiša, da bi im se, kako kažu, razbistrila slika.

122 CAFFE MONTENEGRO

Većina vodiča je veoma mlada i vođenje turista kroz Petru im je jedini izvor prihoda. Uglavnom žive u Beduinskom selu i Maloj Petri, mada često ostanu da spavaju u pećinama širom Petre. Generacijama beduini žive asketskim načinom života, a nove generacije nastavljaju tradiciju. Momci su nam pričali da vole život kojim žive i razgovore sa ljudima iz cijelog svijeta. Ono što ih čudi je velika užurbanost. -Ljudi danas ne umiju da uživaju. Svakog dana ovdje dolaze hiljade turista koji uglavnom jurcaju u želji da naprave što više fotografije. Malo ko od njih zastane da duže uživa u pogledu i osjeti atmosferu koja ovdje vlada. Za takve stvari najbolje je doći rano ujutro ili ostati posljednji. Ovo mjesto ima nevjerovatnu energiju, ali mnogi koji ovdje dođu to ne umiju da osjete, priča nam Jasin.

NOVI NARAŠTAJI NASTAVLJAJU TRADICIJU Njegovo mišljenje dijele i ostali vodiči. -Mi od ovoga živimo, ali volimo naš posao. Mnogi ljudi koji dođu da posjete Petru ne vole svoj posao, ne vole svoje živote. Neki o tome otvoreno pričaju, a kod mnogih to osjetimo. Ta loša energija je veoma očigledna. Ti ljudi nijesu srećni. Njima putovanja nijesu način da spoznaju nove stvari i prošire vidike, nego bijeg od stvarnosti, kaže jedan od vodiča Dok smo mi lagano ispijali čaj pričajući sa beduinima, primijetili smo da je tokom tih dva sata ispred nas prodefilovalo više stotina turista. Samo par njih se zadržalo, a svi ostali su užurbano odlazili iako su ih beduini nudili čašicom razgovora i besplatnim čajem. Jasin nam je predložio da nam pokažu ono što izuzetno mali broj ljudi koji

posjete Petru vidi. Kada nam je ponudio da odemo kod njegovog prijatelja Abdulaha na večeru u pećini u kojoj ovaj živi odmah smo pristali. Naravno, onda je nastalo cjenkanje jer ni u ludilu sa beduinima ne pristajete ni na jednu cijenu bez dobrog natezanja.

BALKANCI UZVRAĆAJU UDARAC Ispred Riznice se napravila prava pijačna atmosfera. Za razliku od dobroćudnog Jasina kojeg smo od milošte prozvali Mali, Abdulah nam se nije dopao, pa smo ga prozvali Mutikaša. Ana i ja nijesmo pristajali na cijenu od 45 dolara po osobi, koliko je Adbulah tražio, pa smo na kraju, uz mnoštvo vike, granjanja rukama, beduinskog zaklinjanja i časnih riječi dobili cjelodnevni program za oboje za samo 40 dolara. Abdulahova pećina je bila udaljena skoro sat i po od riznice, ali svaki minut je vrijedio. Vidjeli smo ono što malo posjetilaca uopšte ima priliku da vidi i doživi. Tokom šetnje i pentranja stijenama sreli smo samo par stranaca, i ponekog beduina. Na jednom od odmorišta, dok smo pili čaj, sreli smo tri Grkinje sa Rodosa koje su krenule sa nama. No kako je vrijeme prolazilo, one su počele da se predomišljaju i na kraju su se vratile u hotel. Rekoše da idu pod tuš, da su platile hotel u kojem imaju večeru pa je glupo da im to propada… Ana i ja smo komentarisali kako je zastrašujuće to što jako mali broj ljudi želi da izađe iz zone komfora i doživi nešto nesvakidašnje. A boravak u beduinskoj pećini je to zaista bio. Dok je ostatak grupe otišao da donese namirnice Jasin i Abdulah su sa nama sjedjeli u pećini i pričali o svemu.

BEDUINI PJEVAJU O LJUBAVI I TUZI Abdulah je jedno vrijeme živio u Tuluzu, bio oženjen, ali nikad nije prihvatio zapadnjački način života. Nakon par godina se vratio u zavičaj i sada živi i radi kao vodič. Nedugo zatim stigao je njegov stariji rođak koji je donio bocu rakije od anisa. Beduini sipaju duplu dozu rakije i u čaši od 2dl dodaju vodu. Tekućina dobije neku bjeličastu boju, ali je vrlo pitka i aromatična. Tokom noći smo ispraznili bocu, nazdravljajući jedni drugima. Abdulah je uzeo neku vrstu mandoline i zapjevao, a mi smo držali ritam, slušajući tužne melodije. Upitao sam ga o čemu govore beduinske pjesme. “O ljubavi, moj prijatelju. O čemu drugo može da se pjeva sem o ljubavi i tuzi?!?” Dok je Abdulah svirao, polako su pristigli još par njegovih rođaka pa je pećinom odlijegala pjesma. Dok je Jasin pripremao večeru jedan od rođaka je donio da probamo neki jordanski specijalitet. Naime u ogromnoj lopti od pita hljeba umotano je bilo pileće meso i raznovrsno povrće koje smo rukama jeli iz tepsije na podu. U međuvremenu se ispred pećine pripremalo glavno jelo, a mi smo u pjesmi i razgovoru provodili lijepo vrijeme sa našim prijateljima beduinima. Primijetili smo da beduini često koriste ono što mi podgoričani zovemo “pecke fore”, razne rime i da ih u nedogled ponavljaju svaki put se smijući kao da je prvi put čuju. Uz to svi su oni pili dosta alkohola, pa su do kraja noći bili vidno pijani. Kada je večera konačno bila gotova svi smo posijedali na sredinu pećine i u tišini večerali. Beduinima se mora priznati gostoprimstvo i srdačnost, na čemu dosta podsjećaju na nas Balkance.

IPAK SMO PLATILI NAKNADNI TROŠAK No, ono što nam je pokvarilo cijelu sliku o ovom izletu je da su na kraju beduini tražili 30 dolara da nas prebace do grada.

Abdulah nam je pjevao beduinske pjesme

Bedunika koja svira frulu i prolaznike nudi čajem

Varijanta je bila uzmite ili ostavite, a mi nijesmo imali alternative osim da se nekih tri sata vraćamo pješke po mrklom mraku kroz vrleti Petre do grada. Doduše, oni su nam ponudili da besplatno noćimo u pećini, ali znali smo da nas ujutro čeka neki drugi vanredni trošak pa smo odlučili da na ponoć idemo kući. Beduini su nas prebacili do smještaja i naglasili da im se javimo za sve što treba. Naravno, poučeni iskustvom od te večeri, odlučili smo da što manje kontakata imamo sa ljudima kao što je Mutikaša. Novi dan je donio pješčanu oluju u Petri pa je cijeli kraj izgledao apokalipično. Ana i ja smo doručkovali, spakovali stvari i kroz neviđeno nevrijeme otišli iz Petre ka Mrtvom moru, da istražujemo druge krajeve Jordana. O Mrtvom moru, Madabi, Amanu, Džerašu i drugim lokacijama i mnoštvu utisaka sa njih pisaću nekom drugom prilikom. Nakon neđelje dana putovanja Jordanom, mnogih pređenih kilometara, mnoštva ljepote koje sam se nagledao, noći bez sna kad sam brojao

zvijezde opčinjem mirnoćom pustinje, vratio sam se rodnom domu.

S PUTA NA PUT Sa ovog putovanja donio sam još jednu potvrdu da ti dom nije tamo đe je kuća, već tamo đe si srećan. Bilo da je to u Podgorici ili nekom drugom gradu koji ima ulicu koja tako podsjeća na Njegoševu, đe sam odrastao i đe sam slušajući priče o putovanjima, ostao vječno zaljubljen u njih. To mi je pokazala moja zvijezda, koju sam pratio na putu za Jordan, i koja me, nakon hiljada pređenih kilometara, ponovo vratila tamo odakle sam krenuo. Do nekog novog putovanja, do neke nove inspiracije za putopis…

Obilazak Wadi Ruma donio nam je saznanja da ovdje ljudi žive hiljadama godina, a svjedoci tome su ostaci nabatejskog hrama, mnoštvo isklesanih beduinskih i nabatejskih figura, kao i natpisi na stijenama, koji su i dan danas ostali nerazjašnjeni.

Klanac Sik i pogled na riznicu

123

一漀瘀愀瀀漀琀瀀甀氀琀渀愀洀愀愁椀渀愀稀愀瀀爀愀渀樀攀唀䌀猀攀爀椀樀愀⸀

圀椀渀琀攀爀栀愀氀琀攀爀䜀愀猀琀爀漀渀漀洀䴀漀渀琀攀渀攀最爀漀 ⴀ 瀀爀漀昀攀猀椀漀渀愀氀渀椀猀椀猀琀攀洀椀稀愀瀀爀愀渀樀攀瀀漀猀甀ᄁ愀 ⴀ 䨀愀搀爀愀渀猀欀愀洀愀最椀猀琀爀愀氀愀刀愀搀愀渀漀瘀椀‫܁‬椀戀戀洀漀戀 ⬀㌀㠀㈀ ⠀ ⤀ 㘀㤀㌀㐀㠀㐀㐀㔀㬀 ⬀㌀㠀㈀ ⠀ ⤀ 㘀㤀㈀㌀㠀㐀㔀㄀攀ⴀ洀愀椀氀眀椀渀琀攀爀栀愀氀琀攀爀䀀琀ⴀ挀漀洀⸀洀攀

眀眀眀⸀眀椀渀琀攀爀栀愀氀琀攀爀⸀洀攀

CM klub HOTELI ADRIA, Budva, +382 (0) 33 680800 AKVAMARINE, Budva +382 (0) 69 599299 ALBATROS, Ulcinj +382 (0) 30 423263 ALLURE PALAZZI KOTOR BAY HOTEL BY KARISMA Kotor AMAN, Sveti Stefan +382 (0) 67 203444 AMBASADOR, Podgorica +382 (0) 20 272233 AMFORA, Kotor +382 (0) 32 305852 APART HOTEL PREMIER, Podgorica +382 (0) 20 406520 ARIA, Podgorica +382 (0) 20 872570 ASTORIA MONTENEGRO, AUREL, Podgorica +382 (0)78 113333 BELVI, Bečići +382 (0) 33 425100 BEST WESTERN HOTEL ŠUMADIJA, Beograd +381 (0) 11 3514255 BEST WESTERN PREMIER HOTEL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 406520 BG CITY HOTEL, Beograd +381 (0) 11 6686805

članovi CM kluba

HILTON PODGORICA, Podgorica, +382 (0) 20 443443

REGENT PORTO MONTENEGRO, Tivat 382 (67) 28 27 86

HOLEGRO, Ulcinj +382 (0) 30 423483

RIVIJERA, Petrovac +382 (0) 33 422100

HOSTEL CITY CENTER, Beograd +381 (0) 11 2644055

ŠAJO, Budva +382 (0) 33 460243

HOTEL RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622623

SAVOJO, Buljarica +382 (0)67 672044

HOTEL RESORT RUŽA VJETROVA, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

SENTIDO TARA, Bečići +382 (0) 33 404196

HTP BOKA, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

SOKOLINE, Ostrog, +382 (0) 69 011444

HTP KORALI, Bar + 382 (0) 30 313070

SPLENDID, Bečići

HTP PRIMORJE, Tivat +382 (0) 32671277

SPLENDIDO, Prčanj +382 (0) 32 301700

HUMA, Kotor +382 (0) 32 690 200

SVETI NIKOLA APARTMANI, Kotor +382 (0) 69 237288

IMANJE KNJAZ, HOTEL RESTORAN, Podgorica +382 63 234567

SVETI NIKOLA, Kotor +382 (0) 69 429109

IMPERIAL, Bar +382 (0) 30 455288

THE LONG BEACH HOTEL MONTENEGRO, Ulcinj

INSTITUT SIMO MILOŠEVIĆ, Igalo +382 (0) 31 658111

THE QUEEN OF MONTENEGRO, Bečići +382 (0) 33 662662

KALAMPER, Bar + 382 (0) 30 361281

TREBJESA, Nikšić +382 (0) 40 731144

KALAMPER HOTEL & SPA, Bar + 382 (0) 68 333833

TRE CANNE, Budva +382 (0) 69 019999

KERBER, Podgorica +382 (0) 20 405405

UDRUŽENJE HOTELIJERA I RESTORATERA CRNE GORE

KOSTAS, Podgorica +382 (0) 20 610100

UDRUŽENJE MALIH HOTELA

CAFFE DEL MARE, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

VARDAR, Kotor +382 (0) 32 325084

CARPE DIEM, cafe, Bar

VUKOV MOST, Nikšić +382 (0) 40 257131

CASA MIA, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

XANADU, Zelenika +382 (0) 31 684666

CASPER, Budva

ZAMAK POBORE, Budva +382 (0) 33 464601

CASTELLA, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

ZIYA, Podgorica +382 (0) 67 229000

CASTELLO DI BOKA, Stoliv +382 (0) 32 306260

ZLATIBOR MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

CASTELLO, Bar +382 (0) 30 350501

ZLATNIK, Beograd +381 (0) 11 3167511

CESARE, café-bar, Kotor

ŽABLJAK, Žabljak +382 (0) 77 400190

COPACABANA, Ulcinj

WIND ROSE RESORT 4*, Bar

CRUSH, Porto Montenegro, +382 (0)67 260614

CUBA, cafe bar, Petrovac

BIANCA RESORT&SPA, Kolašin +382(0) 20 863000

KRALJEVI ČARDACI SPA, Kopaonik +381 (0) 36 428558

BOJATOURS, Podgorica +382 (0) 20 621153

LAGUNA HOTEL & RESTORAN, Podgorica +382 (0) 67 614777

BUDVANSKA RIVIJERA HG, Budva ,+382 (0) 33 451640

LA ROCHE HOTEL, Tivat +382 (0) 32 662 881

CASA DEL MARE, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

LAZURE HOTEL &MARINA, Herceg Novi +382 (0) 69 360570

CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCESE, Podgorica, +382 (0) 67 875202

MAJESTIC, Budva, +382 (0 )68 012940

CRYSTAL, Petrovac +382 (0) 33 422100

MARSHAL, Nikšić +382 (0) 67 065065

BOŽIĆ, Inđija +381 (0) 21 6420414

MB TURIST, Žabljak +382 (0) 52 361601

BRILE, Kolašin +382 (0) 20 865021

MD, Bar +382 (0) 30 305124

ČILE, Kolašin +382 (0) 20 865039

MONTE CRISTO, Kotor, +382 (0) 32 322458

DANICA, Petrovac +382 (0) 33 46204

MIR, Zlatibor, +381 (0)69 5205001

DELFIN, Bijela +382 (0) 31 683093

MONTENGRO STARS HOTEL GROUP, Budva +382 (0) 33 773777

DUKLEY GARDENS, Budva +382 (0) 69 170000

ONOGOŠT, Nikšić +382 (0) 40 243608

DURMITOR, Žabljak +382 (0) 52 360206

PALAS, Mojkovac +382 (0) 69 031385

EMINENT, Podgorica +382 (0) 20 664545

PALAZZO RADOMIRI, Kotor +382 (0) 32 333172

FORZA LUX, Kotor +382 (0) 33 333500

PALMON BAY, Igalo +382 (0) 31 332442

FRANCA, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

PERJANIK, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

FRANCA, Bar +382 (0) 30 55 920

PODGORICA, Podgorica +382 (0) 20 402500

FRANCA, Pljevlja +382 (0) 77 300067

PRINCESS, Bar +382 (0) 30 300100

HAUS FREIBURG, Ulcinj +382 (0) 30 403008

RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622-623

126 CAFFE MONTENEGRO

UGOSTITELJSKI OBJEKTI 21 MNE URBAN BISTRO, Podgorica +382 (0) 69 888222 A CLUB RESTAURANT, Budva, + 382 (0) 68 111122 ALMARA BEACH CLUB, Oblatno, Tivat AL POSTO GIUSTO, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 AMFORA, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658 AMICI, kafeterija, Nikšić ARENA, cafe bar, Bečići ASTORIA RESTORANI ATRIUM,

galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 BAHUS, rest. - vinoteka, Podgorica BAJOVA KULA, Kotor BAR BAY CLUB, Bar +382 (0) 68 444485 BARAKUDA, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 BASTION, restoran, Kotor BB, restoran, Bar BLANCHE, restoran, Pržno BLUE RIVER TARA KOMPLEKS, Plužine, Šćepan Polje + 382 (0) 67 404303 BOCASA (BEACH & RESTAURANT), Kamenari, + 382 (0) 67 600973 BONELA GREEN BAZAR, Podgorica, +382 (0) 68 024646 BONITA, pizzeria, Kotor BONSAI FRESH MARKET&BAR, Podgorica, +382 (0) 67 170681 BYBLOS I SHISHA LOUNGE, Podgorica +382 (0) 67 311 342 ROYAL, cafe bar i plaža, Bar

ČAROLIJA, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 ČUDNA ŠUMA, cafe bar, Žabljak ĆATOVIĆA MLINI, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 DE GUSTIBUS, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 DIAMOND, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 DOMINUS, cafe bar, Petrovac DONNA KOD NIKOLE, restoran, Budva DUKLEY BEACH LOUNGE, Budva +382 (0) 69 160000 DURANTE, Ulcinj +382 (0) 30 373701

DURMITOR, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 DURMITOR, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 ĐARDIN, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 ECO RESORT PLAVNICA, Golubovci +382 (0) 20 088044 EKO KATUN, Kolašin +382 (0) 20 860150 ELLAS, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 ELIT LOUNGE RESTAURANT AND BAR, Podgorica +382 (0) 67 866222 EMPORIO CLUB, Budva ETNO SELO MONTENEGRO, Brezna +382 (0) 67 209049 EVROPA, poslovni centar, Berane FINESTRA WINE BAR & SHOP Luštica FOREST, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 FORZA, poslastičarnica, Kotor GAETA, Cetinje GALION, rest., Kotor +382 (0) 32 325054 GARDEN RESTORAN & PIZZERIA, Podgorica+382 (0) 67 265066 GIARDINO, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933 GIARDINO, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555 GRISPOLIS, restoran, Tivat +382 (0) 69 357657 HACIJENDA, Latino bar, Budva IBON, Cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026 IZVOR, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821 JADRAN - KOD KRSTA, restoran, Budva JAVOR, NAC. RESTORAN PANSION, Žabljak +382 (0) 69 014385 JAVOROVAČA, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701 JEZERO, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603 K-2, picerija Nikšić KALAMPER, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833 KALAMPER, restoran, Bar KAPETANOVA KONOBA, Rafailovići KARAMPANA, Kotor +382 (0) 69 045223 KNJAŽEVA BAŠTA, restoran, Bar KOLIBA, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704 KONAK, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011 KRUŠO, konoba, Herceg Novi KULA, konoba, Bar +382 (0) 30 341717 L’ ANGOLO,

rest., Podgorica +382 (0)67 416511 LA ESQUINA, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130 LAGUNA, restoran, Podgorica LUPO DI MARE, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299 MAINA, restoran, Podgorica +382 (0) 67 504990 MAREZA, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009 MARUŠKA KONOBA, Podgorica +382 (0) 67 259833 MAYKA BY ETNO SELO MONTENEGRO, Podgorica + 382 (0) 69 486806 MEDITERRANEO, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612 MOGREN I, plaža i plažni restoran, Budva MOMČILOV GRAD, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662 MONTE CARLO, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181 MONTENEGRO CAFFE PUB, Podgorica MONTEFISH, Tivat, +382 (0) 32 670250 MOVIDA BEACH, Tivat, +382 (0) 63 222011 MTV, picerija, Petrovac NACIONALE, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851 NAUTILUS, café - bar, restoran, Igalo NEVIDIO, Etno selo + 382 (0) 69 449539 NIK GOLD PIVNICA, Budva +382 (0) 33 452815 NK PUB, Nikšić ONE RESTAURANT Porto Montenegro, +382 (0)67 486 045 O SOLE MIO, restoran - pizzeria, Budva P.C. ATRIJUM, Nikšić PALADIUM AUTOMAT CLUB, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086 PANINI, Petrovac PAPILON, cafe bar, Rafailovići PARADISO, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444 PEOPLE’S BEACH BAR, Igalo +382 (0) 68 249239 PER SEMPRE, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066 PG AKADEMIJA, rest., Podgorica +382 (0)67 661777 PIAZZA, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001 PICADO KLUB, Podgorica +382 (0) 20 622226 PINTA LOUNGE BAR, Podgorica +382 (0)20 510018 PLANET, cafe bar, Bar PLAŽNI BAR QUESTO QUELLO, Sutomore, +382 (0)67 348007 POD MURVOM, restoran, Bečići

POLO, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

THE OLD FISHERMANS CLUB, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

PORT CLUB BOWLING, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

TRAMONTANA, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

PORTO, Budva

TRATTORIA GIARDINO, restoran, Podgorica

PORTO, restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

TRI ŠEŠIRA, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

PORTOBELLO, cafe - bar, Kotor

TROJA, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

PORTUN, restoran Nikšić

TRPEZA, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

POSLASTIČARE FONTANA, Nikšić

TURIST, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

PREMIER, café - bar, Podgorica

VELVET COCKTAIL KLUB, Podgorica

PRESTO PIZZERIA, Podgorica +382 (67) 630-631

VENOM, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

REGINA, Tivat

VERIGE 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

RESTORAN DOLCE VITA I PLAŽA STIJENE, Rafailovići

VIDIKOVAC, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

RIBAR, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053 RIBARSKO SELO, Žanjice RIBNICA, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600 RIČARDOVA GLAVA, restoran - plaža, Budva RISAN, rest., Risan +382 (0) 32 371805

VILA ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968 VINOTEKA ENOMANIJA, Budva +382 (0) 33 453003 ZELENI GAJ, cafe bar, Budva CAFFE MOZART, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

RITTER, Cetinje

BRENDOVI, PROIZVOĐAČI

RIVERSIDE RESTORAN, Nikšić, +382 (0)67 9188323

ALEKSANDROVIĆ, VINARIJA, Oplenac, Srbija

ROCKY BEACH, Utjeha, Bar

ALEKSANDRIJA, Herceg Novi

SAILOR, restoran, Žanjice + 382 (0) 69 267220

AQUA VIVA

SAMBA, restoran, Bar SAN REMO, restoran picerija, Rožaje SAVARDAK, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264 SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503 SICILIA, italij. pekara i pizzeria, Podgorica SKALA SANTA, konoba, Kotor SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900 SPORT CLUB, Podgorica SQUARE CAFFE, Podgorica +382 (0)68 512512

ARTCAFE, Podgorica +382 (0) 67 665511 BAMBI BAMBI - VODA “DUBOKA” BAMBOOS, Podgorica +382 (0) 69 060171 BRUNOCAFFE, Podgorica +382 (0) 67 544688 CARLSBERG SRBIJA CEDEVITA, Zagreb DALMACIJA VINO, Hrvatska DALVINA WINERY, Makedonija DON PAKY, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 EVIAN

STARA VAROŠ, cafe bar, Žabljak

FARMAN SAPORI (ILLY CAFE), Kotor +382 (0) 32 323585

STARI GRAD, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

FREIXENET

STEAKHOUSE GRILL, FISH & MEAT, restoran, Podgorica + 382 (0) 68 825956

FRUCTAL, Ajdovščina Slovenija

SVERA, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

GALIĆ, Kutjevo, Hrvatska +385 (0) 99 440 0860

TAG, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

HABY DOO, Zagreb, Hrvatska +385 (0) 99 846 9999

TAJSON, cafe bar, Rožaje

HAUSBRANDT, +382 20 875773

TAPAS BAR LAS RAMBLAS, Bar

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, +382 (0) 20 870145

FRIKOM

127

KABOLA, Hrvatska, +385 (0) 99 720 71 06

BARISTTA KAFA, Nikšić +382 (0) 68 261207

VOLI MOTORS, Podgorica, +382 (0) 20 445065

KIMBO CAFFE,

BERBA, Porto Montenegro +382 (0)67 333 855

WEST PIONT, Podgorica, +382 (0) 344788

CG EX MIRAGE, Petrovac

KAMNIK, Skoplje, Makedonija KNJAZ MILOŠ LEDO MATUŠKO, VINARIJA, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

CITY MODA, Podgorica +382 (0) 20 451972

KOMPANIJE

Bijelo Polje +382 (0) 50 430444 GRUPPO PALAZZETTI, Itally +39 0434 922922 GUARDIAN, Budva +382 (0) 33 456040 HABITAT, Podgorica +382 (0) 20 228009 IMPERIJAL SHOPPING CENTAR, Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601

COMPANIA DE VINOS MONTENEGRO, Morinj, + 382 (0) 69 507708

A.D. MARINE, Bar +382 (0) 30 313906

DAR KOZMETIKA, Beograd +381 (64) 646148198

ABN TRADE CRNA GORA +382 (0) 31 322205

DI BAR, Budva +382 (0) 33 454104

AD CENTRO JADRAN, Bar +382 (0) 30 346341

DESTILERIJA ZARIĆ, Podgorica +382 67 175 175

ALO TAXI, Podgorica 19700

DMD DELTA, Podgorica +382 (0) 67 060670

AMICA, Budva +382 (0) 67 447712

DULW D - TRADE , Podgorica +382 (0) 20 608 055

AQUA SKI, Bečići +382 (0) 69 331585

ECCOLO, Budva +382 (0) 33 454624

ARTE DOLCE, Budva +382 (0) 33 459259

EFEL MOTORS, Podgorica +382 (0) 20 210910

BALLOON, Kotor +382 (0) 32 323030

ENIGMA COMPANY, Nikšić +382 (0) 68 830803

BEAUTY SALON ROSE, Podgorica +382 (0) 69 111 925

K&M SISTEM, Nikšić +382 (0) 77 272 722

ES SYSTEM K BALKAN, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III

BEOGRADSKI SAJAM TURIZMA, Beograd, +381 (0) 63 477430

K2, RAFTING KLUB, Nikšić +382 (0) 40 213431

G3SPIRITS, Podgorica, +382 (0) 20 291030

BONESA, Bar +382 (0) 30 346250

KINGS, Podgorica +382 (0) 20 624625

HORECA EXPO, Beograd +381 (0) 11 3447125

CAPITAL PLAZA, Podgorica +382 (0) 67 023223

KOZMETIČKI SALON MARINA, Podgorica +382 (0) 63 488 128

INTER SPIRITS DOO Podgorica +382 (0) 69 041555

CACAO BEAUTY CENTER, Podgorica +382 (0)69 338898

LF SPA , Italija +39 0547 341257

JELA KOMERC, Rožaje +382 (0) 51 278605

CER STYLE, Podgorica, +382 (0) 68 834834

Hrvatska +385 98 9278668

JELA PLUS, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

CEROVO, Bar +382 (0) 30 550500

LAMEX COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 247308

COGIMAR, Ljuta-Kotor

LIPOVAC VINARIJA, Cetinje +382 (0) 67 216766

COMP - COMERC, Nikšić +382 (0) 40 218746

MAPRENAT, Tivat +382 (0) 32 684510

COMPANY “VIGO”, Kotor +382 (0) 67 544933

MONTE JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 665131

CONCORDIA COMMERCE, Ulcinj +382 (0) 30 411206

LJETOPIS AUTOMOTIVE DOO (MERCEDES-BENZ), Podgorica +382 (0) 67 660660

MONTECCO INC, Danilovgrad +382 (0) 20 883459

COSMETICS MARKET, Podgorica +382 69 301126

MAESTO LINE, Podgorica +382 (0) 67 660660

SONY ERICSSON

MONTEFINO WINE DOO, Bar +382 (0) 69 236008

CRNOGORSKI TELEKOM, Podgorica 1500

MALL OF MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 625314

SRNA, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

M-G TRADE, Podgorica 382 (67) 33 35 40

CS/SALES TNT EXPRESS, Podgorica +382 (0) 20 606450

MARINA SV. NIKOLA, Bar +382 (0) 30 313911

SUN ICE CREAMS (DONZE D.O.O), Podgorica +382 (0) 20 625791

OFFICE CENTAR, Podgorica +382 (0) 20 626451

TUBORG

ĆATIĆ COMPANY, Prijepolje +381 (0) 33 771420

ORBICO DOO, Cetinje +382 (0) 41 232164

DELTA CITY, Podgorica +382 (0) 68 878637

ORIGINAL TEAM, Kruševac +381 (0) 69 3011983

DIRECT MARKET CONSULTING, Podgorica +382 (0) 69 066270

PG PAK, Podgorica 382 (0) 68 880211

DISPLAY, Bar +382 (0) 30 316710

PLUS D.O.O. , Podgorica +382 (0)20 875773

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE, Podgorica 19100

RUSTORG MONTENEGRO DOO, Bar +382 (0) 67 363585

ESTERA, Bar +382 (0) 30 340523

SAO CAFE, Nikšić +382 (0) 67 270333

EXPONAT, Kotor +382 (0) 32 302584

ŠKORPION D.O.O., Herceg Novi +382 (0) 31 335115

DISTRIBUTERI, ZASTUPNICI

FOTO BONI, Podgorica +382 (0) 20 667505

TAŽEX, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

FOTO RIVA, Podgorica +382 (0) 20 667620

ATLAS MARINE, +382 (0)69 753663

TIME JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 664864

GARDAŠEVIĆ PREVOZ, Nikšić +382 (0) 40 214382

BALEVIĆ TRADE, Budva +382 (0) 33 452686

VABCOM, Podgorica, +382 (0) 67 024005

MONTE VINO, Internacionalni salon vina, Podgorica, +382 (0) 67 569034

GORANOVIĆ INDUSTRIJA MESA, Nikšić, +382 (0) 77 400001

BAR KOD, Podgorica

VITIS D.O.O, Podgorica +382 (0) 67 494583

M TEL, Kralja Nikole 27-a, Podgorica

GRAFIČKI CENTAR MERCATOR,

MUZIČKI CENTAR CRNE GORE,

MANUEL CAFFE MARTEX, Cetinje MAX CORP, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 MESOPROMET, industrija mesa, Bijelo Polje MUSIĆPAK, Podgorica +382 (0) 69 072 866 NAVA RENT A CAR, Podgorica +382 (0) 67 600600 NEXT, FRESH&CO. NIVEA PERNOD RICARD Podgorica +382 (0) 20 608055 PIRELLA, Podgorica +382 (0) 20 883350 PIVARA TREBJESA D.0.0., Nikšić PLANTAŽE, Podgorica +382 (0) 20 658111 PLENKOVIĆ, VINARIJA, Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 PODRAVKA D.O.O., Podgorica +382 (0) 20 872188 PODOSTROŠKO VINO, Ostrog +382 (0) 67 898000 PRIME CONSULTING, Podgorica +382 (0) 67 000-568 RB GLOBAL, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 RONNEFELDT, +382 (0) 20 875773 ROSA SIMČIČ, VINARIJA Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200 SLATKA TAJNA, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

ULJARA ABAZOVIĆ, Bar +382 (0) 30 361133 VERO MODA, Podgorica +382 (0) 68 001006 VODA VODA, VLADO BEUATY BAR, VINARIJA VELIMIROVIĆ Danilovgrad +382 (0) 69 077180 ZVONKO BOGDAN VINARIJA, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

128 CAFFE MONTENEGRO

INTERESTA, Podgorica +382 (0) 20 227484 INTERSPORT Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 JADRANSKI SAJAM, +382 (0) 33 410410 KAMINI DRAGOVIĆ, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 KAPILOGOS, Budva +382 (0) 69 219 403 KARISMA HOTELS & RESORTS

LUK-TRADE, Bar +382 (0) 30 316710 LUKOIL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 219415 LUNATEX, Bijelo polje, +382 (0)69 975518 LUŠTICA BAY, www.lusticabay.com

MARINA TORTE, Podgorica +382 (0) 69 021557 MERCATOR-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080 METROPOLIS, Podgorica MG TRADE, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540 MIKEL F –DIAMOND CENTER, Podgorica MONTEFISH, Tivat +382 (0) 32 675250 MONTE SWISS, Bar +382 (0) 69 531447 MONTENEGRO AIRLENS, Podgorica +382 (0) 20 664433 MONTENEGRO BUSINESS ALLIANCE, +382 (0) 20 622728

Podgorica +382 (0) 68 535362 MX D.O.O., Podgorica +382 (0) 67 454545 OCTOPUS DOO, Bar +382 (0) 69 622243 OFTALENS, Podgorica +382 (0) 20 601905 OKI AIR TRAVEL, Podgorica +382 (0) 20 201 201 OLIO PROM, Bar +382 (0) 30 342304 OPTIKA MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 OPUS 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 PADELLA, Tivat +382 (0) 32 673560 PACO MONTE, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 PAK CENTAR, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 PARAH, BUDVA PERFECT GROUP, Podgorica +382 (0) 20 205065 PINGVIN, Kotor +382 (0) 69 050529 PORTO MONTENEGRO, Tivat +382 (0) 32 674660 PRINC - MONT, Ulcinj +382 (0) 30 413202 PRIVREDNA MREŽA BALKANA, Beograd +382 (60) 30 45 600 RENAULT ALLIANCE, Cetinjski put bb, Podgorica ROKSPORT, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 ROYAL STUDIO, Podgorica +382 (0) 20 240286 SI&SI, Kotor +382 (0) 32 322060 SMART GYM-DJEČIJI FITNES CENTAR, Podgorica +382 (0) 63 843001 SMART VISION D.O.O., Beograd, Srbija +381 (0) 11 6300753 SMRČAK, Podgorica +382 (0) 20 280719 SOCIETE GENERALE MONTENEGRO, Podgorica, +382 (0) 67 252123 SOHO CITY, Bar, +382 (0) 67 002233 STUDIO SYNTHESIS, Podgorica + 382 (0) 20 228083 SYRUPS, Podgorica + 382 (0) 68 008337 TECE, Zagreb +385 91 2 8323 12 TECHOCOOLING, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807

ZLATARA BALTEZ, Bar +382 (0) 67 540552

LUMAR, Podgorica +382 (0) 20 218447

COMMUNICATIONS, Podgorica, +382 (0) 69 383858

ZLATARA MIKEL F, Podgorica +382 (0) 20 230097

MI-RAI, Nikšić +382 (0) 40 256123

MONTENEGRO HOLIDAYS, Budva +382 (0) 33 402522

ZLATARA ONYX, Budva

MONTEX ELEKTRONIKA, Podgorica +382 (0) 20 255900

MY TRAVEL, Nikšić +382 (0) 40 220021

ZLATARA VERA, Niksic +382 (0) 67 890880

MONTORA SOFTWARE, Podgorica +382 (0) 20 620003

NEVIDIO CANYONING, Nikšić +382 (0) 69 041213

OBJEKTA, Tivat +382 (0) 67 600603

PLANET TOURS, Podgorica +382 (0) 20 231008

OPREMANJE

OMNIPROMET, Bar +382 (0) 30 314340

TALASTURS, Bar +382 (0) 30 312182

AL GALLERY, Podgorica +382 (0) 20 225776

PLAVA DEVETKA, Herceg Novi +382 (0) 31 335999

UDRUŽENJE TURISTIČKIH AGENCIJA CRNE GORE

ANTIQUES STANKOVIĆ, Kotor +382 (0) 69 071819

POLY DEC, Beograd +381 (0) 11 3540650

ARTI HOME CENTAR, Bar

PROGRES AND CO., Nikšić +382 (0) 40 251011

ATENA BOHOR, Budva +382 (0) 33 456280

PROMADURA FLOORS, Bar +382 (0) 30 316136

AUDIO DREAM, Podgorica +382 (0)67 824782

PROMOTIVE, Podgorica +382 (0)20 886185

AV OPREMA, Kotor +382 (0) 68 042157

RAKOČEVIĆ RADINOST, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

BC INŽENJERING, Nikšić, +382 (0) 40 252266

RAPEX, Bar +382 (0) 30 341244

CERCAMP DOO, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

RIBNICA COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 669318

ČIKOM, Podgorica +382 (0) 20 227114

ROCKY & PISTOLATO, Podgorica +382 (0) 20 642367

ĆILIMARA, Podgorica +382 (0) 67 051 336

NACIONALANA TURISTIČKA ORGANIZACIJA, +382 (0) 77 100001

SANITEH D.O.O., ZAGREB +385 91 3818139

ČISTO, Podgorica +382 (0) 67 660077

OPŠTINA BUDVA, +382 (0) 33 451451

SANITEKO D.O.O., Podgorica; +382 (0) 20 643301

CUBICO, Podgorica +382 (0) 20 228181

OPŠTINA ULCINJ, +382 (0) 30 412413

SHOLLEX, Podgorica +382 (0) 20 206100

CUNGU & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

TO BAR, +382 (0) 30 311633

SPA MEDICA, Podgorica+382 (0) 67 835 565

DAKOM, Podgorica

TO BERANE, +382 (0) 51 236 664

STORKS, Podgorica +382 (0) 20 891670

DD WELNESS SOLUTIONS, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

TO BIJELO POLJE, +382 (0) 69 326877

SURFMONT, Kotor +382 (0) 32 322256

DR TRADE, Podgorica +382 (0) 20 261072

TO BUDVA, +382 (0) 33 402814

TEHNOBAR, Podgorica +382 (0) 20 262091

EKOPLANT, Podgorica +382 (0) 20 281010

TO CETINJE, +382 (0) 41 230 250

TELEMONT, Podgorica +382 (0) 20 511700

ENT - EXT, Podgorica, +382 (0) 20 260831

TO DANILOVGRAD, +382 (0) 20 816015

TERMIKO, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

ENZA HOME, SALON NAMJEŠTAJA, Podgorica, +382 (0) 69 339978

TO HERCEG NOVI, +382 (0) 31 350820

UNION DRVO, Beograd +381 (0)11 3281879

FADIS, Bar +382 (0) 30 341703

TO KOLAŠIN, +382 (0) 20 864254

VELUX, Beograd www.velux.rs

GASTRO GROUP, Podgorica, +382 (0) 69 871841

TO KOTOR, +382 (0) 32 322886

VG GROUP, Bar +382 (0) 30 341733

GORENJE, Podgorica +382 (0) 20 251152

TO MOJKOVAC, +382 (0) 50 472428

VIBACOM, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

HIGIJENA, Podgorica +382 (0) 20 272405

TO NIKŠIĆ, +382 (0) 40 213262

VOLCANO KLADIONICE

TO PLJEVLJA, +382 (0) 52 300148

TELENOR, Podgorica 1188

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

TIM KOP, Podgorica +382 (0) 20 606450

ICECOM, Podgorica +382 (0) 20 290402

VAPOR, Podgorica +382 (0) 20 262107

IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873

VOLI TRADE, Podgorica +382 (0) 20 445000

KOVING-M, Podgorica + 382 (0)20 510504

V & B INVEST, Podgorica; +382 (0) 67 322111

KRAFT, Podgorica +382 (0) 20 212150

WOMENS WORLD, Podgorica, +382 (0) 69 868797

LA GALLERIA, Podgorica + 382 (0) 69 206602

YC YUG, Bar +382 (0 )69 062709

LA DORICA, Bar; +382 (0) 30 314135

VENETA PLAMEN, Podgorica, +382 (0) 69 661140

LA MIA CASA, Podgorica +382 (0) 69 333100

WINTERHALTER GASTRONOM, Budva, +382 (0) 69 238451

TURISTIČKE AGENCIJE DAA MONTENEGRO D.O.O , Podgorica FORZA CATTARO, Kotor +382( 0) 32 304068 ITAS TRAVEL AGENCY, Nikšić +382 (0) 40 242202 LONDON BRIDGE NVO, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,

TURISTIČKE ORGANIZACIJE I ORGANI UPRAVE I SREDNJIH PREDUZEĆA, +382 (0) 20 406301 ATLAS TOURS DOO, Podgorica +382 (0) 69 014 259 BARSKA PLOVIDBA AD, Bar +382 (0) 30 311300 DIREKCIJA ZA IZGRADNJU PUTEVA CG, +382 (0) 20 224493

TO PODGORICA, +382 (0) 20 673679 TO ROŽAJE, +382 (0) 51 270158 TO TIVAT, +382 (0) 32 671324 TO ULCINJ, +382 (0) 30 412333 UPRAVA POMORSKE SIGURNOSTI, Bar +382 (0) 30 313240 TO ŽABLJAK, +382 (0) 52 361802

MAGELAN, Novi Sad +381 (0) 21 420680 MEMENTO ME MARKETING &

129

Ulica Slovačka br. 65 info@cilimarapg.com 067 051 336 020 219 007

O: M PA lle, U o T AS r,Rag ed Z t E OJ erflo socia K VI ei, G , As O ND , Map ssion rs. E BR kett bse ave We Tar ra, O Ta

CILIMARA