Caffe Montenegro br. 158 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 158 / april 2019 / Crna Gora / cijena 3eura

䰀唀一䄀吀䔀堀 ఁ䄀刀态䄀䘀䤀䤀倀伀匀吀䔀䰀䨀䤀一䔀一愀愁椀 ഁ愀爀愁愀ǻ 椀瀀漀猀琀攀氀樀椀渀攀猀甀瀀漀猀琀漀樀愀渀攀一愀愁椀戀椀樀攀氀攀戀漀樀攀Ⰰ 渀攀戀氀椀樀攀搀攀Ⰰ 椀稀爀愀ᄁ攀渀椀猀甀琀欀愀渀ⴀ 樀攀洀猀愀瀀爀椀爀漀搀渀椀洀戀漀樀愀洀愀琀爀愀樀渀漀猀甀渀攀ⴀ 瀀爀漀洀樀攀渀氀樀椀瘀攀Ⰰ 渀攀縁甀琀攀Ⰰ 渀攀瀀漀瀀爀椀洀愀樀甀猀椀瘀欀愀猀琀甀戀漀樀甀椀稀愀搀爀縁愀瘀愀樀甀瀀爀瘀漀戀椀琀愀渀椀稀最氀攀搀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀䨀䄀匀吀唀䌀䤀䤀䨀伀刀䜀䄀一䤀一愀愁椀樀漀爀最愀渀椀猀甀瀀甀渀樀攀渀椀猀椀氀椀欀漀渀猀欀椀洀瀀甀渀ⴀ 樀攀渀樀攀洀Ⰰ 瀀漀猀琀愀瘀氀樀攀渀椀渀椀椀洀愀㔀㜀椀猀愀瘀爀愁攀渀漀猀欀爀漀樀攀渀椀漀搀㄀ ─ 瀀愀洀甀欀愀瀀爀甀縁椀‫܁‬攀最漀猀猀ⴀ 洀愀瘀愀愁攀最栀漀琀攀氀愀甀搀漀戀愀渀椀琀漀瀀愀漀猀愀渀⸀ 唀欀漀氀椀欀漀椀稀愀戀攀爀攀琀攀樀漀爀最愀渀渀愀 ഁ椀樀漀樀猀攀椀稀爀愀搀椀渀椀樀攀愁琀攀搀樀攀氀漀洀漀縁攀琀攀猀洀愀渀樀椀椀琀爀漀愁欀漀瘀攀攀渀攀爀最椀樀攀稀愀稀愀最爀椀樀愀瘀愀渀樀攀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀 ‫؁‬䔀䈀䄀䐀倀䤀䬀䔀伀猀椀洀瘀椀猀漀欀漀欀瘀愀氀椀琀攀琀渀攀 ‫܁‬攀戀愀搀椀渀甀搀椀洀漀瘀爀氀漀瘀愀縁渀攀甀栀漀琀攀氀椀樀攀爀猀琀瘀甀瀀椀欀攀Ⰰ 欀漀樀攀猀甀㄀ ─ 瀀愀洀甀ഁ渀攀琀欀愀渀椀渀攀Ⰰ 戀椀樀攀氀攀戀漀樀攀欀漀樀愀甀瀀椀樀愀稀渀漀樀樀攀氀愀Ⰰ 猀愀琀欀愀渀攀漀搀欀瘀愀氀椀琀攀琀渀漀最瀀愀洀甀ഁ渀漀最欀漀渀挀愀椀甀戀漀樀愀洀愀瀀爀瘀攀欀氀愀猀攀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀倀䔀态䬀䤀刀䤀椀䈀䄀䐀䔀䴀䄀一吀䤀䰀䤀䬀漀氀攀欀挀椀樀愀渀愀愁椀栀瀀攀愁欀椀爀愀漀戀甀栀瘀愀琀愀攀欀猀琀爀愀洀攀欀愀渀攀Ⰰ 甀氀琀爀愀甀瀀椀樀愀樀甀‫܁‬攀瀀攀愁欀椀爀攀欀漀樀椀漀搀愀樀甀甀甀猀愀欀氀甀欀猀甀稀愀椀愀琀洀漀猀昀攀爀甀猀瀀愀挀攀渀琀爀愀⸀ 倀攀愁欀椀爀椀椀洀愀樀瘀攀氀椀欀攀洀漀‫܁‬椀甀瀀椀樀愀渀樀愀椀搀甀最漀稀愀搀爀縁愀瘀愀樀甀猀瘀漀樀甀戀漀樀甀Ⰰ 洀攀欀漀‫܁‬甀椀漀戀氀椀欀Ⰰ 甀欀漀氀椀欀漀猀攀瀀爀椀搀爀縁愀瘀愀琀攀甀瀀甀琀猀琀愀瘀愀稀愀瀀爀愀渀樀攀椀猀甀愁攀渀樀攀⸀ 嘀椀猀漀欀攀猀琀愀渀搀愀爀搀攀欀瘀愀氀ⴀ 椀琀攀琀愀瀀漀猀樀攀搀甀樀甀椀渀愀愁椀甀搀漀戀渀椀戀愀搀攀洀愀渀ⴀ ⴀ氀椀漀搀欀漀樀椀栀椀洀愀洀漀甀瀀漀渀甀搀椀瘀攀氀椀欀椀椀爀愀稀渀漀瘀爀猀琀愀渀椀稀戀漀爀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀䠀伀吀䔀䰀匀䬀䔀倀䄀倀唀ఁ䔀唀渀愀愁攀洀愀猀漀爀爀洀愀渀甀椀洀愀洀漀漀搀欀氀愀猀椀ഁ渀椀栀 ⴀ 攀欀漀渀漀洀椀ഁ渀椀栀瀀愀瀀甀ഁ愀Ⰰ 瀀氀愀琀渀攀渀椀栀搀漀氀甀砀欀愀琀攀最漀爀椀樀攀⸀ 匀瘀攀椀栀欀愀爀愀欀琀攀爀椀愁攀瘀椀猀漀欀猀琀愀渀搀愀爀搀欀瘀愀氀椀琀攀琀愀椀甀搀漀戀渀漀猀猀⸀

䰀唀一䄀吀䔀堀䘀愀戀爀椀欀愀匀甀甀瘀愀渀戀戀Ⰰ 䈀椀樀攀氀漀倀漀氀樀攀吀爀縁渀椀挀攀渀琀愀爀䘀漀爀甀洀㈀⸀ 猀瀀爀愀琀Ⰰ 䈀椀樀攀氀漀倀漀氀樀攀 ⠀猀栀漀眀爀漀漀洀⤀ ⬀㌀㠀㈀㘀㜀㐀㤀㤀㐀㜀椀渀昀漀䀀氀甀渀愀琀攀砀⸀洀攀⼀眀眀眀⸀氀甀渀愀琀攀砀⸀洀攀

倀刀伀䘀䔀匀䤀伀一䄀䰀一䄀䠀䔀䴀䤀䨀䄀 ᠠᤠ吀䤀䔀䘀䘀䔀ᤠᤠ 娀䄀 ఁ䤀态‫؁‬䔀一䨀䔀䤀伀䐀刀紁䄀嘀䄀一䨀䔀匀嘀䤀䠀倀伀嘀刀态䤀一䄀唀䬀唀䠀䤀一䨀䤀

䠀䤀䜀䤀䔀一䔀䄀一䐀倀䄀䌀䬀䤀一䜀匀伀䰀唀吀䤀伀一

倀䜀倀䄀䬀猀栀漀眀爀漀漀洀䐀漀渀樀愀䜀漀爀椀挀愀Ⰰ 䈀攀爀猀欀椀瀀甀琀Ⰰ 倀漀搀最漀爀椀挀愀ꀀ 琀攀氀攀昀漀渀㨀㘀㠀㠀㠀㈀㄀㄀⼀攀ⴀ洀愀椀氀㨀椀渀昀漀䀀瀀最ⴀ瀀愀欀⸀挀漀洀

䠀䤀䜀䤀䔀一䔀䄀一䐀倀䄀䌀䬀䤀一䜀匀伀䰀唀吀䤀伀一

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------------------------------

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske eﬁkasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa

Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

SADRŽAJ

20 28

14 Sasvim lično: Cijela Crna Gora wellnes i spa lokacija 18

April info

70 godina Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević” Džin medicinskog turizma na Balkanu

Hotelska grupa „Budvanska rivijera“ Platforma uspješnog poslovanja

Intervju: Boris Rašković, osnivač kolašinske kompanije Water Group d.o.o. Opet je Rada sa nama – ljepša nego ikad

38 9. salon vina MonteVino 2019 Crnogorski a svjetski

Naslovna strana: HG BUDVANSKA RIVIJERA Fotografija: RADOJE JOVANOVIĆ

GAJA u Crnoj Gori

Caffe Montenegro preporučuje

Akademija piva u Podgorici Proizveli smo prvo crnogorsko barikirano pivo

Vinarija Kabola, Buje, Hrvatska Stare vrijednosti u novom ruhu

62 Caffe Montenegro preporučuje 64 Đe smo bili, dobro jeli i pili Čarobne noći u restoranu Conte

70 Kotany: clean eating: Pizza

86 102 72 KAFA ORO - savršeni italijanski espresso

Kao savršeno dobro jutro

76 Mille Baci Hiljadu poljubaca od srca 82

Intervju: Božidar Aleksandrović, vlasnik vinarije Aleksandrović Pečat šumadijskog podneblja naša vina čini drugačijim

86 Ribolovni turizam: naša velika neiskorišćena šansa Crna Gora - san svjetskih ribolovaca

94 Iskoristi dan: Prihvatilište i oporavak životinja u Gornjim Mrkama Mjesto koje vas uči da brinete o drugima 102 Porodica Mitrović Korak po korak 110 Ugostiteljsko turistička priča (djelatnost) fotografa Veljka Vujanovića Umjetnički senzibilan pristup turizmu 116 CM klub

76 ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, Podgorica, tel/fax: 020/665-155; mob: 069 429 375 caffe.montenegro@gmail.com www.caffemontenegro.me

IMPRESUM DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević / GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / DIZAJN I TEHNIČKA PRIPREMA: Marta Jovićević, Ana Đurković ILUSTRACIJE: Freepik / FOTOGRAFIJA: Vladimir Vučinić, Nenad Mandić, Dimitrije Labudović, Risto Božović, Depositphotos / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Irena Bajčeta, Vladimir Jokanović, Sandra Vahtel, Vanja Kljajević, Marina Miketić Nikolić, Željka Kasalica, Mladen Golubović. Danijela Vukčević, Jelena Čupić / DIREKTORICA MARKETINGA: Maja Andesilić ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

Nakon STRAHovitog gripa čiji virus mi je ostavio posljedice i nakon razaranja, poput zemljotresa u organizmu porušio imunitet, iznalazila sam sve načine da vratim zdravstveni balans. Nalazi su pokazivali alarmantno nizak imunitet i neophodnost za suplementima, i nakupovala sam ih, punu kesu iznijela iz apoteke i izašla kao iz marketa. Pa onda rekoh masaža, wellness & spa će mi pomoći. Ali, ne ide to tako… Znala sam šta mene “podiže” i đe je lijek svemu. Nespremna da idem daleko, a i bez potrebe jer to što mi treba imam tu blizu. Baš blizu. Trebala mi je priroda čista i netaknuta, živa. Da se nađem usred nje i upijem tu njenu snagu. Jer priroda nema taj proljećni umor, ona tad raste i buja, pulsira sva, i vode, travke, drveće i cvijeće i sve je u rastu, moći i snazi. Da mi pređe ta snaga, ta divljina jer i kad sam najsnažnija uvijek od toga ojačam. Tražiti poMOĆ od prirode meni je prirodna stvar. I od životinja, treba učiti od njih. Posmatrati i zapažati. Krenula sam nadomak kuće u Nikšiću, pored rijeke Zete, od njenog ušća u

16 CAFFE MONTENEGRO

Bistricu, uz tok ka pritokama… Ti čudesni prizori pred vratima mog doma vratili su me u djetinjstvo čiji je dnevnik velikim dijelom napisan na toj obali. Naš pas Max prilično pametniji od mene, zna tu obalu i rijeku, jer i njegovo djetinjstvo je vezano za njih. Vodimo ga tamo đe je najljepše, đe su priroda i sloboda, i vidljiva je njegova radost kad ugleda prizor plave rijeke iznad čije površine trepere grane vrba. Tu samo ptice cvrkuću i neki tihi ljudi u mislima zbore sa rijekom. Mirni ljudi sa štapom za pecanje udubljeni u dubine čekaju ribu da zagrize, iako mi se čini da ribolovcima taj mir ima prednost nad ulovom… Ozelenjele stepenaste livade iznad rijeke i miris svježe zaorane zemlje, koze koje pasu na padinama, djeca koja šetaju sa psima… boje kojima ne treba dorada, čiste boje prirode - sve je fantastično, a dovoljno daleko od naselja i kuća s obje strane rijeke. I dok po ko zna koji put u posljednje skoro dvije godine od kad imamo Maxa tuda šetam, a nakon decenija neopravdanog izostanka, misli mi iako tihe nemaju mira. Razmišljam koliko ima tih mjesta djetinjstva svih nas,

svih naših rodnih gradova u Crnoj Gori, mjesta veličanstvene ljepote koja imaju taj danas deficitarni mir, tišinu, slobodu i daju nam mogućnost uživanja u prirodi, bez ometanja. Znam da svaki grad ima te samo svoje kutke prirode, jer naši gradovi nijesu metropole, a mi smo mala čudna i čudesna zemlja. Nagrađeni smo prirodom ako se broji. A broja nema tim mjestima u svakoj opštini. O tipično seoskom dijelu zemlje da ne pričam. I koliko god da zazvuči djetinjasto ili nostalgično, nebitno mi je, opet sam se vratila u djetinjstvo kad sam obožavala da ležim na travi brojim mrave i gledam travke i cvijeće iz perspektive tog mrava. Travke su mi kao stabla, a cvjetovi kao razgranate krošnje drveća sa pupoljcima. A onda podignem pogled ka nebu i posmatram iz ležeće perspektive oblike oblaka koji se mijenja brže od treptaja oka. Pogađam na šta mi oblaci liče. Sad sam to opet uradila. Sunce, proljećno grije i tijelu je ugodno, ni previše ni premalo, grije taman… Nevjerovatno izmještanje iz stvarnosti a mislim i iz sebe. Tiha i velika strpljivost i dobrota prirode

Ležim na travi, brojim mrave i gledam travke i cvijeće iz perspektive mrava. Travke su mi kao stabla, a cvjetovi kao razgranate krošnje drveća sa pupoljcima. A onda podignem pogled ka nebu i posmatram iz ležeće perspektive oblike oblaka koji se mijenja brže od treptaja oka. Pogađam na šta mi oblaci liče. Tiha i velika strpljivost i dobrota prirode je izvor nadahnuća

Prokletije

je izvor nadahnuća. Osluškujući dubine života prirode, a ona je sam život, uranjamo u svoje senzibilitete. Iz uzburkane dubine svojih sjećanja kroz glavu mi prolazi Walt Whitman i odlomci iz njegove zbirke “Vlati trave”. Genijalni “pjesnik tijela i duše” je taj naziv dao zbirci jer je za njega trava biljka koja svjedoči o nepobjedivosti i neuništivosti života, dostupna svakome, raste bez njege – univerzalan jednostavan simbol. A ipak moderno doba je asfaltiralo travu i sve je manje na svijetu travnatih cvjetnih livada i ljudi čeznu za tim prizorima. Jer, bašta je bašta, livada ipak livada. Što priroda može nikad čovjek neće moći. Može samo da se trudi da je oponaša. Priroda je kreativna, iskrena i ubjedljiva. Takav treba da bude čovjek i biće i zdrav. Ralph Waldo Emerson američki filozof, esejista i pjesnik - sjajni optimista koji se radovao svakom danu, u svojoj čuvenoj knjizi “Priroda”, piše da je pravi ljubitelj prirode onaj čija su unutrašnja i spoljašnja čula još uvijek u međusobnom skladu, onaj koji je zadržao duh

djetinjstva čak i u dobu pune zrelosti. “U šumama, čovjek skida breme godina, kao zmija košuljicu, i koje god da je životne dobi, uvijek ponovo biva dijete. U šumama je vječita mladost” – pisao je Emerson, i to još prije 200 godina. Da li se nešto promijenilo osim što je manje šuma, a više je ljudi koji tragaju za mladošću i prirodom koja nestaje. A voda, koliko samo voda imamo… one su puls i vene prirode. E sad je opet razmišljam turistički, nije li onda skoro cijela Crna Gora jedna wellnes i spa zona za modernog čovjeka. Spa je skraćenica za “sanus per aquam”, što u prevodu sa latinskog predstavlja “zdravlje iz vode”. Pojam “wellness” je nastao kao kovanica američkih izraza “Well being” i “Fitness”, i označava zdrav koncept života. Sve to imamo mi na otvorenom i najprirodnije moguće. Mi treba da prodajemo pogled u čisto plavo nebo, ležanje na istinski zelenoj travi, hodanje kroz šumu, kupanje u rijeci, piling u moru… jer sve je to podmlađivanje, a to je ono za čim je svijet poludio - da se podmladi i bude vječito

mlad i zdrav. Mislim da je naša šansa u tome: Crna Gora - wellnes i spa zona! Sat ovdje stane i starenje prestane! Crna Gora – sigurno podmlađivanje bez botoksa! Crna Gora eliksir mladosti! Jer, i bez mnogo napora, mi možemo da prodamo takve aranžman pakete, samo da nas svijet zapazi i Bog nas je vidio! Tu moramo malo mrdnut prstom, ali se i našaliti na račun toga što su nas etiketirali kao lijene ljude i iskoristiti naše „polako“ u smislu da uspore ljudi koji brzo žive, a večina iz velikih gradova živi tako, i optimistično „sve ćemo lako“ i od toga izvući korist... Sve nam je dato kad bi umjeli. Ali, nije imati nego znati. A mi imamo “divlju prirodu” a Whitman je napisao „prava priroda je svakako samo divljina”. Crna Gora zemlja prirodnog wellnes i spa u divljini… Kako vam se čini to? Mene je oporavio samo taj i takav wellnes i spa.

ALEKSANDROVIÄ&#x2020;

T R I J U M F

G O L D

# info

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Crna Gora je destinacija koja privlači pažnju, između ostalog, i neotkrivenim rutama i lokalitetima netaknute, vanredne ljepote, mjestima koja spajaju baštinu, prirodu, gastronomiju i domaćinski duh na autentičan i jednostavan način. Takva mjesta ušuškana su duž brojnih starih puteva, danas nazvanim panoramskim. Nekoliko njih je obilježeno i promovisano kroz rad turističkih organizacija dok su drugi stvar sopstvene želje za avanturom i volje za eksperimentisanjem. April je idealno vrijeme za prolazak nekim od ovih puteva jer je to mjesec kada se priroda budi na najljepši način, kada nije suviše vruće i hladno i kada nema gužve. Predlažemo da ovog aprila pođete putevima koji vode južno - starim putem od Cetinja do Kotora i dalje cijeli krug oko Boke ili na suprotnu stranu od Virpazara, starim putem oko Ostrosa i Vladimira do Ade Bojane, Ulcinja i Starog Bara.

Tokom marta Ministarstvo održivog razvoja i turizma objavilo je strateški dokument, publikaciju “Program razvoja ruralnog turizma Crne Gore sa akcionim planom do 2021. godine” u kojoj su date definicije, istraživanje, trendovi ali i konkretni planovi i prioriteti razvoja ruralnog turizma u Crnoj Gori. Sagledavajući postojeće stanje razvoja ruralnog turizma i kroz predstavljeni trogodišnji plan aktivnosti daljem razvoju, ovaj program podržava viziju da Crna Gora u predstojećem periodu svojim brendom i autentičnošću ponude bude globalno prepoznata kao razvijena destinacija u oblasti ruralnog turizma. Ovaj dokument važan je vodič i pomoć svima onima koji imaju ideju ili plan da se počnu baviti ruralnim turizmom i vjerujemo da može biti dobra početna baza za generisanje biznis ideja i planova. Dokument je dostupan na sajtu MORT-a. CRNA GORA

M I N I S TA R S T V O O D R Ž I V O G R A Z V O J A I TURIZMA

PROGRAM RAZVOJA RURALNOG TURIZMA CRNE GORE . …………………………………………………………………………

SA AKCIONIM PLANOM DO 2021. GODINE

20 CAFFE MONTENEGRO

Nakon najave da će od 1. aprila aktivirati liniju Podgorica - Bolonja, niskobudžetna kompanija Ryanair najavila je novu liniju letova između Barselone i Podgorice. Prvi avioni letjeće ovom rutom 6. juna ove godine i to jednom sedmično, svakog četvrtka sve do 6. oktobra, nakon čega će ova linija biti aktivna dva puta sedmično, četvrtkom i subotom. Cijena leta trenutno je 49,99 eura u jednom pravcu sa svim taksama. Ovakve novosti dobra su vijest za turizam jer će sada naša zemlja biti dostupnija novom tržištu ali svakako i za naše ljude koji sada lakše i jeftinije mogu putovati do nekih od najpopularnijih evropskih destinacija.

70 godina

INSTITUTA ZA FIZIKALNU MEDICINU, REHABILITACIJU I REUMATOLOGIJU “DR SIMO MILOŠEVIĆ”

DŽIN MEDICINSKOG TURIZMA NA BALKANU

TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: INSTITUT IGALO

Ove godine Institut Igalo puni 70 godina postojanja. Ima li porodice u Crnoj Gori da nije njen član ili više njih, boravilo u ovom objektu monumentalne veličine kako u arhitektonskom, tako u smislu značaja i vrijednosti s medicinskog aspekta. “Mnoge je Institut Igalo digao na noge”, govorili su stari…

OD KUĆICE OD 40 KVADRATA DO KOMPLEKSA SMJEŠTENOG NA 23 HEKTARA Sve je počelo 1875. godine kada spisi vojnih ljekara Austrougarske monarhije pominju ljekovitost igaljske mineralne vode i blata. Potom 1910. dr Levi upućuje memorandum austrougarskoj vlasti da se u Igalu osnuje lječilište. U Višiju (Francuska) 1935. godine izvršena je

22 CAFFE MONTENEGRO

prvi put analiza ljekovitog blata iz Igala. 1949. godine je Ministarstvo zdravlja NR Crne Gore, tu u Igalu u drvenoj kućici od 40m2 otvorilo zdravstveno klimatsko lječilište, pod imenom „Jadransko prirodno lječilište“ i tad počinje da se piše istorija Instituta. Danas Institut

posjeduje 23 hektara zemlje na kojoj su 4 objekta sa 1200 kreveta… Banja je 1957. godine dobila ime „Zavod za fizioterapiju i medicinsku rehabilitaciju, Igalo“, 1976. godine prerasta u Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju, i potpisuje prve

IGALJSKO BLATO Narod je sam otkrio ljekovitost priobalnog morskog mulja - blata u Igalu ali i mineralne vode „igaljske slatine”. U prošlim vremenima mogli su se ljeti vidjeti turisti namazani blatom kako leže na obali na suncu i samoliječe se… naj-

KONTINUIRANA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU, GRAĐEVINE I KADROVE

strane ugovore za liječenje pacijenata iz Švedske i Norveške. Završetkom novog objekta 1986. otvaraju se i druga strana tržišta: Holandija, Danska, Finska, Njemačka, Rusija, koji su i danas prisutni. U Institut su prvi pacijenti iz Švedske došli 1969. godine, a već daleke 1977. godine iz daleke Australije… Objekat Druge faze ukupne površine oko 55.000 m2 pušten je 1987. godine u redovan rad. Ne treba zaboraviti da je zemljotres nanio štetu i Institutu pa je na objektu 1979. godine rađeno na otklanjanju posljedica zemljotresa.

Rastao je Institut, renovirao se, širio, modernizovao. Dječije odjeljenje je izgrađeno 1964. godine i dograđeno je i kompletirano sa 170 kreveta, a 1978. je opet renovirano, 2008. - 2009. izvršena je revitalizacija automatike sistema grijanja, hlađenja i klimatizacije i pripreme bazenske vode na II fazi Instituta, takođe je izvršena zamjena baterija za kompenzaciju reaktivne električne snage na trafostanicama Instituta, 2010. - 2011. godine je izgrađeno novo kotlovsko postrojenje, instalirane nove toplotne pumpe, izvršeno povezivanje ova dva termoenergetska sistema i obnovljena fasada na II fazi, a 2012. je izvršena sanacija kuhinje i terapijskog bloka na I fazi Instituta…

češče od reumatskih bolesti. Karakteristike tog blata ispitane su 1930. godine u laboratoriji poznatog francuskog lječilišta Viši, kada je potvrđena izuzetna ljekovitost peloida u njemu. Postupci liječenja koji sadrže i tretmane blatom su čuveni širom svijeta.

FOTOGRAFIJE IZ STARIH ALBUMA INSTITUTA

Među mnogim značajnim ličnostima iz svijeta politike Institut je posjetila i Sirimavo Bandaranaike (Predsjednica današnje Šri Lanke, tadašnjeg Cejlona)

24 CAFFE MONTENEGRO

Posjeta Institutu Predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita sa suprugom Jovankom februara 1975. godine

DANAS INSTITUT POSJEDUJE 23 HEKTARA ZEMLJE, 4 SMJEŠTAJNA OBJEKTA SA KAPACITETOM OD PREKO 1200 KREVETA

SADAŠNJE VRIJEME INSTITUTA

Uspješnost primijenjenih medicinskih programa rehabilitacije potvrđuje 42 godine rada sa Norveškom kroz državni program rehabilitacije zapaljenskog reumatizma. Institut Igalo je više puta učestvovao na međunarodnom tenderu koje raspisuje država Norveška za liječenje pacijenata u inostranstvu i u svakom je bio prvorangirani.

Institut ima zavidnu međunarodnu reputaciju lječilišta koje je ljudima sa svih meridijana za ovih dugih i VELIKIH 70 godina, koliko je prosječan ljudski vijek, pomogao da ozdrave, izliječe se, rehabilituju… ali i da odmore, ljetuju, mnogi praznici su tu proslavjeni, divne Nove godine dočekane, najveći i najljepši maskenbali su tu organizovani… Među korisnicima usluga Instituta su mnoge poznate javne ličnosti iz svijeta sporta, politike, biznisa… Duga je to istorija, jesmo li svjesni značaja našeg džina i za današnje uslove u kojima posluju savremena lječilišta među koje se i dalje svrstava? Ima Institut mnogo značajnih datuma, i mora da ih ima za 70 godina postojanja, ali ono što se svih 7 decenija nije mijenjalo, osim vrhunskih profesionalaca, poznatih doktora, sjajnog medicinskog osoblja - je njihova empatija, topli i ljudski pristup koji se rijetko gdje sreće iako bi trebao biti u stvari dio te profesionalnosti. Uz sve pohvale i epitete koje je Institut dobijao, nagrade i priznanja, uvijek je taj ljudski faktor bio istican kao najvredniji, tako je ostalo 70 godina. Mnogo značajnih stručnjaka, velikih imena iz medicine su utkali svoj rad u Institut. Danas Institut Igalo zapošljava 673 radnika. U Institutu radi: 23 ljekara specijalista, 12 ljekara specijalizanata i 12 mladih ljekara. Za potrebe

Instituta kao konsultanti i saradnici su angažovani: 6 akademika, 27 profesora univerziteta, 2 docenta i 15 primarijusa. Osim naših građana najbrojniji gosti u Institutu su već tradicionalno Norvežani.

Od ključnog značaja za nastajanje Instituta su predstavljali prirodni faktori: morski peloid, mineralna voda i klima. Institut tokom svog razvoja nije rastao samo u prostoru i smještaju već je istovremeno razvijao svoj kadar, “know how”, posebno u medicini, što ga je pozicioniralo u sam vrh evropskih rehabilitacionih centara, a samo Igalo kao prepoznatljivu destinaciju zdravstvenog turizma.

Dr Gordana Rajović

direktorica Instituta Igalo

NAJVIŠE SE PONOSIMO NAŠIM RADNICIMA

INSTITUT JE INSTITUCIJA! Institut Igalo je jedna od najvećih i najpoznatijih ustanova za fizikalnu, rehabilitacionu i preventivnu medicinu i talasoterapiju na Mediteranu za djecu i odrasle. Danas Institut posjeduje 23 hkt zemlje, 4 smještajna objekta sa kapacitetom od preko 1200 kreveta, raspoređenih u

O čemu treba prevashodno da vodi računa budući vlasnik Instituta nakon privatizacije da bi Institut imao razvoj kakav priliči tradiciji od 70 godina? - Nesumnjivo je da bi istorija i tradicija Instituta trebala da ima značajan tretman u vrjednovanju onoga što bi trebala da bude budućnost Igala. Tradicija ne treba da bude sama po sebi obavezujuća, odnosno da nekoga obavezuje samo to što traje, nego zato što je trajući potvrdila svoju misiju rehabilitujući stotine hiljada ljudi iz okruženja i inostranstva ostvarujući visoke medicinske

su Institutu veliku šansu da u teškim vremenima opstanu i ostvare dobru osnovu za dalji napredak. Investicije u nova znanja i kadrove bi dalo nove zamahe programima Instituta. Naravno uz osavremenjavanje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta. Šta je najveća potvrda kvalitetnog rada Instituta u posljednjih par godina? - Najveća potvrda kvalitetnog rada Instituta je: preko 60% povratnika-postignuti rezultati u rehabilitaciji, prvorangirano mjesto ( 3 puta

Institut Igalo ima 673 zaposlena radnika (610-na neodređeno, 63 na određeno). Njih 290 radi u medicinskom sektoru, među kojima su 36 doktora različitih specijalnosti, 3 doktora nauka, 4 magistra, 7 subspecijalista, 200 fizioterapeuta, 60 medicinskih sestara i ostalih saradnika u medicini. Za potrebe Instituta kao konsultanti i saradnici angažovano je 6 akademika, 27 profesora univerziteta, 2 docenta i 15 primarijusa. dvokrevetnim, jednokretnim sobama i apartmanima, sa većinskim pogledom na more. Zapošljava 673 radnika (610 na neodređeno, 63 na određeno). Njih 290 radi u medicinskom sektoru, među kojima su 36 doktora različitih

26 CAFFE MONTENEGRO

rezultate. Promovišući u liječenju prirodne faktore i nefarmaceutski pristup svojim radom je približila darove prirode ljudima pomažući im da riješe ili ublaže svoje zdravstvene tegobe. Taj pristup je i danas svjež i moderan i krajnje individualan prema svakom pacijentu. I drugo, radeći ostvarili smo zavidne ekonomske rezultate koji su omogućili razvoj cijelog kraja. Ogromna ulaganja u infrastrukturu, građevine i kadrove izuzetan je bilans što bi trebalo da obezbijedi dobru budućnost i novim investitorima. Akumulirano znanje i vještine dali

za redom) na evropskom tenderu raspisanom od strane Norveške, za liječenje njihovih reumatičara (1000 pacijenata godišnje koji borave po 28 dana na rehabilitaciji u Institutu). Čime se zaposleni danas najviše ponose u Institutu? - Menadžment se danas najviše ponosi svojim radnicima jer su u krajnje teškim vremenima, zahvaljujući upravo njima, sačuvali nivo, kvalitet i unaprijedili svoje znanje iz oblasti medicine. Zajedničkim radom menadžment i radnici sačuvali su cjelokupnu imovinu.

Nikola Mračević

direktor marketinga Instituta Igalo

EFIKASNO KOMBINOVANJE MODERNOG SA TRADICIONALNIM Šta biste od novina u Institutu u posljednje vrijeme naročito istakli? - Između mnogih novina, značajno je osnivanje Centra za naučno-istraživački rad (NIR), svojim inovativnim naučnim projektima iz oblasti medicine, kao i obnavljanjem medicinske opreme. To su izuzetno važni koraci u osavremenjavanju i modernizaciji rada Instituta. Od samog početka svog postojanja Institut je efikasno kombinovao moderno sa tradicionalnim kroz dobro profilisane programe medicinske rehabilitacije i medicinskog wellnessa. Institut Igalo se bavi medicinskom rehabilitacijom, preventivnom medicinom (medicinskim wellnesom) i promocijom zdravlja. Institut je specijalizovana ustanova za rehabilitaciju bolesnika sa reumatskim, neurološkim, kardio-

vaskularnim, respiratornim oboljenjima kao i za post-traumatsku ortopedsku rehabilitaciju, kod odraslih i djece. Poseban akcenat se stavlja na unapređivanju zdravlja u okviru koga se sprovode programi preventivne medicine (za gojaznost, hipertenziju, dijabetes, osteoporozu) uvođenjem zdravih stilova života. Institut je oduvijek bio važan partner gradu u njegovom razvoju. Koje aktivnosti bi iz tog dijela istakli? - Institut Igalo kao društveno odgovorna firma daje podršku zajednici kroz veliki broj projekata značajnih za grad, kao što je prostor za prva tri razreda Osnovne škole, NVO «Sunčev zračak» u prostorijama dječijeg odjeljenja, prostor za Fakultet primjenjene fizioterapije u prostoru starog E odjeljenja, sportski bazen za vaterpolo klub Jadran.

Uspješnost Instituta potvrđuju i prestižne nagrade koje je dobio između ostalih istakli bismo nagradu Ljekarske komore “Dr Branko Zogović” za najbolju medicinsku ustanovu u Crnoj Gori i nagradu za najuspješniju kompaniju u oblasti zdravstva u jugoistočnoj Evropi. specijalnosti, 3 doktora nauka, 4 magistra, 7 subspecijalista, 200 fizioterapeuta, 60 medicinskih sestara i ostalih saradnika u medicini. Medicinski programi Instituta obuhvataju 11 rehabilitacionih programa, 7 preventivnih i 9 terapijskih modaliteta. Medicinski sektor Instituta Igalo organizaciono ima: stacionarna- klinička odjeljenja, dijagnostičko – poliklinički kabineti, NIR, laboratoriju (hematologija, biohemija, mikrobiologija), terapijska odjeljenja, edukativne prostore… Institut Igalo je nastavna baza Fakulteta primjenjene fizioterapije u Igalu i završne godine Medicinskog fakulteta iz Podgorice, Univerziteta Crne Gore. Od 2018. godine Institut ima licencu od Ministarstva nauke za naučno- istraživačku djelatnost (NIR) u okviru kojeg su već u toku dva

inovativna projekta. U okviru Instituta je nedavno otvoren Centar za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga - HISPA, kao dio HISPA MNE i HISPA međunarodnog udruženja. U Institutu se održavaju edukacije kroz razne kurseve, seminare iz oblasti medicine i rehabilitacionih tehnika (Bobath koncept, manuelne tehnike, PNF, UZ-dijagnostike, EMNG-a...), kongresi i naučni sastanci, internacionalne škole i programi ECPD-a. Sve sadržaje i ponude Instituta sa cjenovnicima možete vidjeti na njihovom sajtu (www.igalospa.com) i na svaki upit ćete dobiti pravovremen i brzo detaljan odgovor. To je još jedan primjer modernog poslovanja i ozbiljnosti.

HOTELSKA GRUPA BUDVANSKA RIVIJERA

PLATFORMA USPJEŠNOG POSLOVANJA Tokom dugog niza godina „Budvanska rivijera” je brendiranjem svog turističkog proizvoda uspjela utemeljiti mjesto na turističkoj mapi Evrope, doprinijela boljoj poziciji Crne Gore kao turističke destinacije i otvorila nova tržišta

Hotelska grupa „Budvanska rivijera“ je najveća hotelska grupacija u Crnoj Gori. U njenom sastavu posluje pet hotela na nekim od najatraktivnih lokacija u Budvi: hotel „Mogren“, hotelski rizort „Slovenska plaža“, hotel „Aleksandar“ i u Petrovcu hoteli „Palas“ i „Castellastva“. Dugi niz godina ova hotelska grupa prepoznata je kao kompanija koja kontinuirano ulaže u novi kvalitet što za rezultat ima konstantan rast broja noćenja i finansijskih pokazatelja iz sezone u sezonu. Prateći svjetske trendove održivog razvoja u turizmu i hotelijerstvu, HG Budvanska rivijera uvela je integrisani sistem menadžmenta objedinivši tri međunarodna ISO standarda, i to iz oblasti menadžmenta kvaliteta (ISO 9001), upravljanja zaštitom

30 CAFFE MONTENEGRO

životne sredine (ISO 14001) i upravljanja bezbjednošću hrane (ISO 22000), pa je to trenutno jedina kompanija u Crnoj Gori koja posluje po ovom principu. Hotelskoj grupi je dodijeljen sertifikat Travelife gold - internacionalna oznaka kvaliteta u domenu poštovanja ekoloških i socijalnih principa, što sve zajedno pokazuje da kompanija posvećeno radi na postizanju visokog zadovoljstva klijenata i zaposlenih, smanjenja operativnih troškova i poštovanja principa održivog turizma. Sav taj trud naglašen je na godišnjoj dodjeli „WILD BEAUTY AWARD“ uručivanjem priznanja Hotelskoj grupi Budvanska rivijera za doprinos kvalitetu i razvoju turističke ponude Crne Gore kroz implementaciju standarda u hotelijerstvu.

hotel

Mogren

- nezaobilazna tačka turističke ponude Budve

Kada je hotel Mogren u pitanju, turistička sezona 2018. biće upamćena po brojnim novitetima. Nakon adaptacije Gradske kafane, hotel Mogren dočekao je goste u novom, redizajniranom izdanju sa unaprijeđenom gastronomskom ponudom, ali i nizom kulturnih i zabavnih dešavanja na terasi pop-up restorana „Makarul“. Muzički koncerti Zorice Kondže, klape Cambi, Vanne, grupe Kaliopi, doveli su brojne turiste i mještane na najljepšu terasu u gradu. U nastupajućoj turističkoj sezoni muzički program biće nastavljen u istom stilu. U odnosu na prethodnu počeće znatno ranije tako da već sredinom juna ljubitelji dobrog zvuka mogu očekivati prvi koncert velike regionalne zvijezde.

H O T E L S K A G R U PA 31

pop-up restoran

Makarul - sasvim nova priča na gastro sceni Crne Gore

Pop-up restoran Makarul, na prvom spratu hotela Mogren, prvi je pop-up restoran u Crnoj Gori. Koncept pop-up restorana je specifičan, prenosan i zasniva se na ideji da je restoran danas tu a sjutra može biti na ko zna kom mjestu. Pop-up restoran Makarul začetnik je novih trendova u kulinarstvu i restoraterstvu, sa fokusom na esenciju restoraterstva, a to je ono što je na tanjiru, doživljaj ukusa koji je rezultat posebnog načina pripreme hrane i pažljive selekcije namirnica. Birane, dominantno lokalne namirnice, moderni ali i inovativni

načini pripreme utemeljeni u tradiciji, generalni je pristup gastro ponudi novijeg datuma na food sceni Crne Gore. Filetirana riba, tartari i karpaći, plodovi mora, najbolji djelovi crvenog mesa, domaće lokalne tjestenine i poslastice spremljene po lokalnim receptima, temelj su ponude. Kao u svim fine dining restoranima, broj jela na meniju je ograničen jer je cilj pružiti besprijekorno iskustvo. Sam naziv restorana potiče od makarula - vrsti lokalne pašte koju su od davnina pravile generacije i generacije žena u Paštrovićima.

Hrskava hobotnica sa mediteranskim povrcem Potrebni sastojci za 2 osobe : mini kuvana hobotnica 400gr • svježi celer 200gr • šargarepa 200gr • mladi krompir 200gr • maslinovo ulje 2dl bijelo vino 0.5 dl • mediteranski začin za ribu • limun • 3 čena bijelog luka

Priprema: Od hobotnice odvojiti glavu i zub, prepoloviti tako da porcija sadrži 4 sastavljena kraka. Hobotnicu uvaljati u mješavinu kukuruznog brašna, palente, soli i suvog ruzmarina. irati u slanoj vodi do 60% te presuti u pleh za Povrće očistiti, oblikovati u kocke 2x2cm i blanš ti maslinovim uljem i bijelim vinom i peći 15 pečenje i začiniti. Preko nasložiti hobotnicu, preli na toplom tanjiru - povrće nasložiti kupolasto minuta na 200C u zagrijanoj pećnici. Servirati m od pečenja i ukrasiti maslinovim uljem. i preko posložiti krake hobotnice. Preliti soko

32 CAFFE MONTENEGRO

Gradska kafana – novi sjaj na starom mjestu

Iako prostrana i velika, bila je mala da smjesti sve one koji su htjeli da uživaju u prelijepom ambijentu, odličnoj muzici, domaćoj i internacionalnoj kuhinji.

restoran

Pjaca – jedinstveni mediteranski kutak hotelskog kompleksa Slovenska plaža Kada se pomene Budva, jedna od prvih asocijacija pored pješčanih plaža i plavog mora, svakako je hotelski rizort Slovenska plaža, koji je već preko tri decenije prisutan na crnogorskom tržištu i svojevrsni je brend hotelske grupe Budvanska rivijera u čijem sastavu posluje. U srcu ovog malog mediteranskog grada raznolikih sadržaja i njegovanih zelenih površina, nalazi se restoran Pjaca. Šarmantan ambijent ovog kutka Slovenske plaže, privući će vas već na prvi pogled a ljubazni domaćini i odlična gastronomska ponuda učiniće da postane nezaobilazno mjesto prilikom posjete Budvi. Menijem restorana Pjaca dominiraju jela mediteranske kuhinje – sitna pržena riba, domaće lignje, tuna, morski plodovi, školjke kao i domaća pašta: makarule, papardele i strozzapreti. Posebnost gastro užitku daje i poseban način serviranja jela – u Pjaci ćete određenu hranu jesti iz neobičnih šerpica, što ukupnom doživljaju daje poseban pečat i toplinu. Ono što Pjacu izdvaja od drugih restorana i čini njenu ponudu jedinstvenom, svakako su i večernje svirke omiljenog muzičara Zlopija. Kada se sve sabere, ne čudi što se u Pjaci tokom ljeta traži mjesto više i što joj se gosti uvijek rado vraćaju i biraju je kada sa dragim ljudima žele proslaviti rođendane, vjeridbe, kumstva i brojne druge životne momente. 33

hoteli

Palas & Castellastva – autentičan odmor u Petrovcu U srcu malog primorskog mjesta nadomak Budve, male uvale i ribarskog naselja Petrovac, nalaze se hoteli Palas i Castellastva. Ove hotele Budvanske rivijere karakteriše atraktivna lokacija u blizini mora, okruženost prirodnim zelenilom, komfor, gostoprimstvo i jedinstven ugođaj koji se pamti. U hotelu Palas osim standardnih hotelskih sadržaja, izdvajaju se izuzetna gastronomska ponuda pop-up restorana Makarul, moderan i savremeno opremljen wellness&spa centar sa zatvorenim i otvorenim bazenom, kao i dječija igraonica. Uz predivne zalaske sunca i pogled na ostrva Katič i Sveta Neđelja, hotel Palas pravi je izbor za odmor i predah od svakodnevnice.

34 CAFFE MONTENEGRO

Hotel Palas je takođe poznat kao idealno mjesto za vjenčanja o čemu svjedoči i prestižno priznanje „World Luxury Hotel Awards“ koje je svrstalo hotel kao TOP 1 luksuznu destinaciju za vjenčanja. Hotel je pogodan i za MICE turizam – organizaciju kongresa, seminara i drugih događaja. Hotel Castellastva, svojim modernim enterijerom u mediteranskom stilu, odiše posebnom svježinom i udobnošću. Okružen borovima i maslinjacima, prava je oaza za ugodan boravak i prijatne trenutke. Hotel je kategorisan sa 4 zvjezdice, posjeduje 171 sobu i 14 deluks apartmana, mini wellnes sa finskom saunom, parnim kupatilom i modernom teretanom. U sastavu hotela su i otvoreni bazen sa barom i dječija igraonica.

Hotel Aleksandar

Uskrsnji i majski

PRAZNICI U HOTELIMA BUDVANSKE RIVIJERE

Hotel Slovenska plaža

Atrijum, hotel Mogren

Hotel Castellastva

Hotel Palas

U susret uskršnjim i prvomajskim praznicima, HG Budvanska rivijera pripremila je specijalnu ponudu u svim hotelima po izuzetno povoljnim cijenama. Izuzetne lokacije nadomak mora i centra grada, prirodno zeleno okruženje, kompletan sadržaj prilagođen porodičnom odmoru, neke su od glavnih karakteristika hotela Aleksandar, Slovenska plaža, Mogren, Palas i Castellastva, koji uz dodatne sadržaje u potpunosti zaokružuju potrebe gostiju. Uskršnji i prvomajski praznici, idealna su prilika za boravak u nekom od ovih hotela a domaćini obećavaju kvalitetan i jedinstven doživljaj po najboljoj cijeni.

Detaljnije informacije o sveukupnoj ponudi HG Budvanska rivijera, zainteresovani mogu naći na sajtu: www.hgbudvanskarivijera.com 35

INTERVJU: Boris Rašković, osnivač kolašinske kompanije Water Group d.o.o.

OPET JE RADA SA NAMA - LJEPŠA NEGO IKAD Otvaranjem nove, moderne fabrike mineralne vode “Rada” u Bijelom Polju sa najsavremenijom tehnologijom, krajem februara ove godine, otvoreno je novo, svijetlo poglavlje istorije ovog brenda, vode visokog kvaliteta sa specifičnim mineralnim sadržajem prepoznatljivog ukusa. Zadatak fabrike je da novim generacijama koje ne pamte “Radu” iz njenog najboljeg perioda približe njenu vrijednost, a prepoznatljivim kvalitetom, novim modernim dizajnom i cjenovnim pozicioniranjem povrate lidersku poziciju na domaćem tržištu, a paralelno s tim radi se na plasiranju na druga tržišta… O izgradnji fabrike, renoviranju, planovima, razgovarala sam sa Borisom Raškovićem, osnivačem kolašinske kompanije Water Group d.o.o. koja je vlasnik fabrike “Rada“ i fabrike vode “Suza”… RAZGOVARALA: SANJA GOLUBOVIĆ FOTO: WATER GROUP D.O.O.

C.M: Šta je urađeno od maja prošle godine do danas u fabrici mineralne vode “Rada”? Koliko je kompanija uložila u to preduzeće? Kakvo je bilo zatečeno stanje u fabrici, a kakvo je ono danas? - Naša kompanija je preuzela fabriku mineralne vode RADA krajem aprila prošle godine. Odmah po preuzimanju, naše stručne ekipe iz fabrike vode SUZA zajedno sa ekspertima iz okruženja iz oblasti mineralnih voda, uradile su detaljnu analizu zatečenog stanja. Od izvorišta, cjevovoda do samog pogona zaključak je bio isti, da je potrebna temeljna rekonstrukcija kako bi se fabrika osposobila za kvalitetan i dugoročan rad. Tokom perioda od 8 mjeseci izvršena je zamjena kompletne

36 CAFFE MONTENEGRO

tehnologije na izvorištu, iskontrolisan i saniran kompletan cjevovod, pogon je u potpunosti modernizovan u skladu sa najnovijim standardima iz oblasti prehrambene industrije i instalirana je nova oprema kapaciteta 15.000 litara na sat. Time je fabrika dovedena u najmodernije moguće stanje jer je ugrađena najsavremenija tehnologija iz ove oblasti. C.M: Koliko radnika trenutno radi u fabrici? - U samoj fabrici je zapošljeno 15, u sektoru prodaje i distribucije primljeno je još 5 novih radnika, a takođe je planirano zapošljavanje još 3-5 radnika do kraja godine. Kompanija zajedno sa projektom Rade danas zapošljava ukupno 60 radnika. Kako se sistem bude razvijao

Naš zadatak je da novim generacijama koje ne pamte “Radu” iz njenog najboljeg perioda što brže približimo njenu vrijednost

tako će rasti i tim ljudi koji će učestvovati u projektu. Važno je napomenuti da svaka fabrika sa sobom nosi rast poslovanja i za druge kompanije poput raznih pružaoca usluga iz oblasti transporta i sl. i dobavljača pojedinih sirovina. C.M: Šta se sve promijenilo, a šta je ostalo isto kada je u pitanju dizajn boce, pakovanja, etikete…? A voda, da li je voda ostala ista – po pitanju kvaliteta? - Paralelno sa timovima koji su rješavali proizvodnju i tehnološki dio projekta,

angažovan je i poznati dizajnerski biro iz Beograda Design Büro. Oni su uradili analizu starog dizajna “Rade” i na inovativan način kreirali potpuno novi dizajn vodeći računa da se bojama zelenom, bijelom i žutom kao i cvijetom bijele rade dizajn poveže sa istorijskim izgledom “Rade” iz njenog najboljeg perioda – kraja 80-tih. Takođe su rađena istraživanja tržišta jer je istorijat “Rade” prožet različitim periodima i onda smo morali napraviti ozbiljan marketing plan kako da ono najbolje istaknemo i pokušamo da zaboravimo jedan neuspješan period

iz bliske prošlosti. Kompanija će u plasman krenuti sa četiri pakovanja 0,5l i 1,5l namijenjenih trgovinama, i 0,25l i 0,75l namijenjenih HOREKA tržištu. C.M: Kako vratiti povjerenje kupaca koji su voljeli mineralnu vodu Rada, koje u međuvremenu nije bilo na tržištu? Koji su to “aduti” te naše vode u odnosu na konkurentne uvozne u Crnoj Gori? - Vjerujemo da će “Rada” prirodna mineralna voda svojim kvalitetom vrlo brzo vratiti stare kupce. Naš zadatak je

U FABRICI MINERALNE VODE RADA ZAPOŠLJENO JE 15, A U SEKTORU PRODAJE I DISTRIBUCIJE PRIMLJENO JE JOŠ 5 NOVIH RADNIKA, A TAKOĐE JE PLANIRANO ZAPOŠLJAVANJE JOŠ 3-5 RADNIKA DO KRAJA GODINE

TOKOM PERIODA RENOVIRANJA U TRAJANJU OD 8 MJESECI IZVRŠENA JE ZAMJENA KOMPLETNE TEHNOLOGIJE NA IZVORIŠTU, ISKONTROLISAN I SANIRAN KOMPLETAN CJEVOVOD, POGON JE U POTPUNOSTI MODERNIZOVAN U SKLADU SA NAJNOVIJIM STANDARDIMA IZ OBLASTI PREHRAMBENE INDUSTRIJE I INSTALIRANA JE NOVA OPREMA KAPACITETA 15.000 LITARA NA SAT

da novim generacijama koje ne pamte “Radu” iz njenog najboljeg perioda što brže približimo njenu vrijednost. Mineralni sadržaj “Rade” je jedinstven, i ona je voda visokog kvaliteta koja svojim specifičnim mineralnim sadržajem daje zaista kvalitetan i prepoznatljiv ukus. C.M: A šta je ono sa čime će ta voda parirati i biti konkurencija brendovima iz te kategorije, za početak u regionu? - Trudićemo se da prije svega prepoznatljivim kvalitetom, novim modernim

38 CAFFE MONTENEGRO

dizajnom i cjenovnim pozicioniranjem povratimo lidersku poziciju na domaćem tržištu.

Mineralni sadržaj “Rade” je jedinstven, i ona je voda visokog kvaliteta koja svojim specifičnim mineralnim sadržajem daje zaista kvalitetan i prepoznatljiv ukus

C.M: Kada planirate izvoz? Kakva je vizija daljeg razvoja brenda? - Pošto je postavljena potpuno nova fabrika, ove i sljedeće godine je cilj stvaranje dobrog proizvodnog tima u fabrici koji će moći da odgovori svim izazovima u proizvodnom smislu. Paralelno sa tim kompanija razvija i svoj infrastrukturni i prodajni potencijal kako bi se dugoročni planovi ostvarili. Naš zadatak je da novim generacijama koje ne pamte “Radu” iz njenog najboljeg perioda što brže približimo njenu vrijednost, a dinamika ostvarenja ovih planova zavisiće od naše uspješnosti u uspostavljanju kvalitetnog i organizovanog sistema na svim nivoima funkcionisanja i zauzimanja mjesta na tržištu koje vjerujemo da “Radi” pripada.

9. S A L ON V I N A M ON T EV IN O 2 0 1 9

CRNOGORSKI A SVJETSKI TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: JOVANA & ĐORĐE

Kao što vinograd traži ljubav, rad, posvećenost, strast i vrijeme samo za njega, kao što se vinograd sadi u pravo vrijeme, u pravoj zemlji - kad smo zemlja i mi spremni za njega, tako je sa našim salonom vina MonteVino. Stvoren prije devet godina iz čiste bezuslovne ljubavi prema vinu, pokrenut od Udruženja sommeliera Crne Gore koji su vjerovali u svoju ideju da Crna Gora treba, može i mora da ima salon vina koji će je dostojno reprezentovati svijetu pokazao je svih prethodnih osam izdanja, ali i ove godine čini se najupečatljivije da su uspjeli u tome

KAO OTVARANJE DOBROG ŠAMPANJCA Ovogodišnji salon vina MonteVino 2019 je bio poput vrhunskog šampanjca, bukvalno je “eksplodirao” na samom otvaranju punom Kristalnom dvoranom u Hiltonu. Svi smo mjesecima unaprijed znali kad je i planirali pod obavezno u svojim planerima crvenim slovima salon vina MonteVino – 15. i 16. mart.

“TREBA MI SOBA DA PRIMI PET HILJADA LJUDI SA DIGNUTIM ČAŠAMA…”

U jednom momentu, sjećam se, da su mi iz organizacije rekli da je 2000 čaša u opticaju - sve su bile u rukama posjetilaca 40 CAFFE MONTENEGRO

Gledajući sve te ljude na MonteVinu, finu atmosferu za štandovima i gužve oko njih, vesela lica izlagača i posjetilaca koji su ulazili na salon sa osmijehom, a još veseliji izlazili, kroz glavu mi je prošao stih od Ekatarine Velike: “…treba mi soba da primi pet hiljada ljudi sa dignutim čašama…” I oba dana salona mi je prolazio taj stih kroz glavu jer je dvorana konstantno bila puna, gužva uopšte nije jenjavala. Naprotiv, salon se zatvarao

u 20.00h po programu ali do 21.00h je bilo posjetilaca, gubio se osjećaj za vrijeme, tako je uvijek kad je neđe lijepo i kad smo u dobrom društvu… U jednom momentu, sjećam se, da su mi iz organizacije rekli da je u 2000 čaša u opticaju, sve su bile u rukama posjetilaca. Otud mi je ta pjesma došla u glavu… a kad sam počela sa čašom ovu priču zadržaću se malo na tom organizacionom segmentu. Preko 7000 ljudi je posjetilo salon.

KAD SVE SAVRŠENO TEČE KAO DOBRO VINO OD NEPCA DO GRLA… Cjelokupna organizacija MonteVina, složili su se i izlagači i posjetioci bila je, bez pretjerivanja savršena. Bez greške. Stav organizatora je da ne povećava broj izlagača iako ima sugestija sa strane da treba to urade, prvenstveno zbog velikog interesovanja izlagača, ipak ostaju pri svome – samo podižu nivo

PREKO 7000 LJUDI JE POSJETILO SALON kvalitata izlagača, to jest izloženih vina. Salon je i ove godine nadmašio sve predhodne. Ljestvica je podignuta visoko.

I OVE GODINE SALON JE NADMAŠIO PREDHODNE. LJESTVICA JE PODIGNUTA VISOKO. 41

MALA VELIKA DJECA MONTEVINA Salonu su prethodile radionice na kojima se tražilo mjesto više, na kojima su ozbiljna imena radila prezentacije i degustirala se doista vrhunska vina. Ali ono što su svi primijetili između ostalog, je, da je na ovogodišnjem salonu MonteVino bio servis, čaše, led, protokol na ulazu… Sve besprijekorno bez i najmanje zamjerke - ni u jednom momentu nikom ništa nije falilo. U tom dijelu su bili angažovani i učenici škole za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić” iz Podgorice. Na mladima svijet ostaje i preko njih će definitivno ovaj salon dugo da traje. Ovo je jedan u nizu odličnih poteza Udruženja sommeliera Crne Gore, podizanja nivoa vinske kulture kroz praksu budućih ugostiteljskih radnika. Škola je imala i svoj lijepo osmišljen simpatični štand sa kvalitetnim pecivima koja su spremili takođe učenici. Kao pčelice radilice, bili su na salonu toliko vrijedni, uslužni, nasmijani, profesionalni i simpatični da nije slučajno da sam od njih počela… Realno mnogi posjetioci nijesu svjesni značaja njihovog rada koliko to jesu izlagači, a oni su bili tihi i neprimjetno završavali iskusno svoje zadatke i za svaku su pohvalu jer jednom je u godini ovakav salon kod nas. Ima budućnosti u ugostiteljstvu,

shvatila su ta djeca, a sudeći po njima biće vrijednog, radnog i zainteresovanog našeg kadra, inače sad deficitarnog u cijelom regionu - ako ostanu ovdje…

KAKVIM SVE VINIMA SU SE PUNILE ČAŠE NA MONTEVINU? I kako počeh ovu priču o salonu vina sa kraja, sa djecom koja ne piju vino, ali treba da uče o njemu kroz manifestacije, i pričom o čašama, sad da nastavim, to jest počnem sa vinom koje je poenta cijele priče. Kakvim sve vinima su se punile čaše na MonteVinu? Sa mnogo dobrim vinima svih sorti, vinima iz 125 vinarija sa oko 600 etiketa, iz 16 zemalja svijeta. Premijerno je predstavljeno 48 vina. Pokazalo se i ranijih godina da je MonteVino odlična platforma da vinari predstave nova vina, pa su to ove godine uradili u mnogo većem broju. Veći broj je bio i naših crnogorskih vinara koji su prijavili svoja vina na ocjenjivanje. Inače nastupile su 22 crnogorske vinarije, osim starih znalaca susreli smo se i sa novim ukusima i vinima Crne Gore, i prijatno se iznenadili. Ima Crna Gora veliku vinsku budućnost. Samo moramo da radimo svi na tome, svako na svom polju. Budemo li radili kao što radi Udruženje sommeliera i MonteVino, biće to fina budućnost.

VINARIJA PRIČA

Nemoguće je i u nabrajanju pomenuti u ovom osvrtu na ovogodišnje izdanje Montevino 2019 na sve vinarije na salonu, a sve su zaista dostojne pažnje i priče.

Ima Crna Gora veliku vinsku budućnost. Samo moramo da radimo svi na tome, svako na svom polju. Budemo li radili kao što radi Udruženje sommeliera i MonteVino, biće to fina budućnost. 42 CAFFE MONTENEGRO

Najbolja crnogorska vina od izlagača koji su dali svoja vina na slijepo ocjenjivanje na 9. Salonu MonteVino 2019:

1.ZLATNA DIPLOMA za crveno vino van konkurencije Baron 2017-VINARIJA ĐUKIĆ 2.VELIKA ZLATNA DIPLOMA Za biljelo vino van konkurencije GEA-VINARIJA LIPOVAC 3.ZLATNA DIPLOMA Za najbolje bijelo vino Bonazza-Tamjanika 2018 VINARIJA BRAJOVIĆ

NA MLADIMA SVIJET OSTAJE I PREKO NJIH ĆE DEFINITIVNO OVAJ SALON DUGO DA TRAJE

MLADI VINARI CRNE GORE NE PREZAJU OD NOVINA I NOVIH VINA Naviknuti, a i tradicija nalaže na crvena vina kao crnogorske favorite, na MonteVinu smo se uvjerili da naši mladi vinari nemaju prepreke ni predrasude i da imaju entuzijazam i hrabrost da se okušaju sa za nas netipičnim sortama, a to se odnosi na bijela vina od tamjanike, žilavke, autohtone sorte žižak, pa čak i smederevke. I da to nijesu

puki pokušaji nego ozbiljni pristupi i korektna vina. Vidljiv je napredak kod naših vinara po svakom pitanju. Plantaže su kao što smo navikli, imale veliki štand i uvijek dobro posjećen, a ovog puta su njihov nastup obilježili novo vino Regina, Malvazija i naročito predstavljen i Stari Podrum 2012 koji je odnio zlato na Decanteru

4.SREBRNA DIPLOMA Za najbolje bijelo vino Chardonnay 2017 VINARIJA KNEŽEVIĆ 5.BRONZANA DIPLOMA Za najbolje bijelo vino Žilavka 2018-VINARIJA DABOVIĆ 6.ZLATNA DIPLOMA Za najbolje crveno vino do 15 eura Pečalbar 2018-VINARIJA RAKČEVIĆ 7.SREBRNA DIPLOMA Za najbolje crveno vino do 15 eura Vranac 2018-VINARIJA RAKČEVIĆ 8.BRONZANA DIPLOMA Za najbolje crveno vino do 15 eura Doris 2017-VINARIJA MOLA 9.ZLATNA DIPLOMA Za najbolje crveno vino preko 15 eura Mondios 2013 VINARIJA VUJOŠEVIĆ 10.SREBRNA DIPOLOMA Za najbolje crveno vino preko 15 eura Monte Grande Limited 2015 11. BRONZANA DIPLOMA Za najbolje crveno vino preko 15 eura Tammuz-VINARIJA LIPOVAC 12. ŠAMPION SALONA VINA MONTE VINO 2019 VINARIJA RAKČEVIĆ

ŠAMPIONSKA TITULA ZA MLADENA RAKČEVIĆA

Foto: Sergej Zabijako MLADENU RAKČEVIĆU NEKADAŠNJEM RUKOMETNOM ASU A SADA APSOLUTNOM ŠAMPIONU MONTEVINA NEKA OD PRIZNANJA PREDALA JE NAŠA UREDNICA SANJA GOLUBOVIĆ

(od sorte kaberne sovinjon). Vinarija potpredsjednika Udruženja sommeliera Luke Bešića „Priča“ sa svojim vino Trag je imala zapažen nastup prošle godine, no Luka upravo jer je u organizaciji ne daje svoje vino na zvanično ocjenjivanje na salonu da ne dođe kako kaže „do sukoba interesa“ ili bilo kakve sumnje u rezultate. Ali bez sumnje njegovo vino je već našlo put do vinopija. Vinarija Priča se nalazi u Martinićima, počela je s vrancima, ali sad ima i bijelo i roze vino od sorte kaberne, dok je jedna crvena kupaža vranca i kabernea iz 2015. godine na odležavanju pa će uskoro u magnum boce – sve to nam je ispričao Lukin sin Balša koji je bio za njihovim štandom i ponosno predstavlja vinariju, odmalena ozbiljno shvatajući posao vinara. Imao je od koga i naučiti. Vina vinarije Priča stvaraju i potpisuju predsjednica Udruženja sommeliera Crne Gore Danijela Radeč i Ljubica Radan, predsjednica Vinske akademije Srbije. Vinarija “Buk” Rajkovića je kao uvijek nenametljivo nastupala ali sa raskošnom paletom ozbiljnih vina – ozbiljnog vinara.

44 CAFFE MONTENEGRO

Naime crnogorski šampion salona, vinarija Rakčević koja se okitila sa više odličja na ovom salonu ali i sa šampionskim je u vlasništvu naše rukometne legende, našeg nekadašnjeg kapitena reprezentacije, Mladena Rakčevića koji je igrao i u Srbiji, Grčkoj, Rumuniji, Makedoniji, đe je doživio vrhunac karijere igrajući za Vardar i Metalurg sa kojim je igrao u četvrtfinalu EHF Lige šampiona i đe se zbližio sa procesom stvaranja vina… On se vratio u Crnu Goru i u selu Smokovci, na đedovini zasadio 1.500 čokota na 3000 kvadrata zemlje. U Makedoniji je igrao za tim vlasnika

Foto: Sergej Zabijako

NA ŠTANDU VINARIJE MOLA

FER PLEJ VINA BIVŠIH SPORTISTA Veliku pažnju prisutnih je privuklo prisustvo teniske legende Bobe Živojinovića vlasnika novih srpskih vinarija Komuna i Vista Hill koje imaju dobra vina ali posjetiocima je naravno Boba bio zanimljiviji, ipak je on teniski as. Možda bude i vinski ali njegova karijera tenisera je ipak ono što on simboliše. Nije Boba bio jedina sportsko – vinska, nazovimo to tako, priča na salonu. Tu je bila i naša rukometna, a sad čini se stopama uspješne karijere već korača Mladen Rakčevič, nekadašnji rukometaš danas i vinar…

vinarije Stobi čiji enolog Andon Krstevski mu je otkrio mnoge tajne u spravljanju vina, pa je Mladen kog krasi borilački i pobjednički duh i disciplina sportiste i sa vinom perfekcionista: pažljivo bira grožđe i svaki korak procesa stvaranja mu je promišljen. Možda zato jer mu nije prioritet da što prije što više proizvede i proda vina i po što većoj cijeni, već želi da ostvari kvalitet koji će trajati i koji će vinski poznavaoci prepoznati. Proizveo je 3000 butelja, dio ostavio za barikiranje u buradima od francuske hrastovine… Njegov debi na MonteVinu je zaista bio uspješan: šampionska titula iz prve! Šampionsko vino mu nosi ime koje nosi uspomenu na đeda - “Pečalbar”.

BERBA

REGION I SVIJET NA MONTEVINU Kad smo kod Makedonije, Tikveš je očekivano imao zapažen nastup sa velikim brojem proizvoda kako priliči velikoj vinariji, a Kamnik i Dalvina su za svojim štandovima okupili mnogobrojne fanove vina kojih je iz godine u godinu sve više u Crnoj Gori.

NEMOGUĆE JE I U NABRAJANJU POMENUTI U OVOM OSVRTU NA OVOGODIŠNJE IZDANJE MONTEVINO 2019 NA SVE VINARIJE NA SALONU, A SVE SU ZAISTA DOSTOJNE PAŽNJE I PRIČE O NJIMA

TIKVEŠ

Hrvatska vina su se predstavila u velikom broju i sa visokokvalitenim etiketama znamenitih vinarija. Izuzetno primijećeno je bilo prisustvo Marina Markežića vlasnika vinarije Kabola iz Istre koji je lično oba dana došao da da podršku distributeru i zastupniku firmi Vitis d.o.o. iz Podgorice sa kojim su posjetioci salona i ljubitelji njegovih vina, čuvene Kabola malvazije uživo razgovarali non-stop. Od hrvatskih vinara tu je između ostalih bio i Matuško Mato Violić sa Pelješca, takođe potpora nastupu Vitis d.o.o. kao i mnogi predstavnici vinarija koje su izlagali iz te zemlje. Iz Srbije su nastupile ozbiljne i poznate perjanice srpskog vinarstva: Aleksić, Kovačević, Janko, Lastar, Cilić, Zvonko Bogdan, Virtus, Trivanović, Radovanović, Pusula. Druge su predstavili distributeri, poput kombinacije Tonković, Deurić, Despotika… Italijani, Francuzi, Slovenci, Austrijanci i mnoge druge poznate vinske nacije predstavljene su preko distributera G3 spirits, Rustorg, Berba,

VINARIJA CILIĆ

KABOLA KRAUTHAKER

VITIS

Osim hedonista, poštovalaca i ljubitelja vina, “rekreativaca” u vinskom svijetu na salonu je bilo upadljivo masovno prisustvo poznatih ugostitelja, veletrgovaca, menadžera, distributera, hotelijera iz cijele Crne Gore MAX corp, Montefino Wine, De vinos Montenegro… Bilo je tu od chablis vina, toskanaca, bordoških vina… pa do nekih sa najvrijednijim međunarodnim medaljama iz regiona. Osim hedonista, poštovalaca i ljubitelja vina, “rekreativaca” u vinskom svijetu na salonu je bilo upadljivo masovno prisustvo poznatih ugostitelja, veletrgovaca, menadžera, distributera,

hotelijera iz cijele Crne Gore. Nekima je salon bila samo zabava i opuštanje a nekima i opušten posao. U svakom slučaju salon je ispunio svoju misiju i ja čestitam ljudima iz Udruženja sommeliera, naročito predsjednici te organizacije Danijeli Radeč i potpredsjedniku Luki Bešiću, licima ovog salona. Uz sve ostale članove ističem i angažman koji je od srca sommeliera i profesora

ugostiteljstva Dejana Radonjića. MonteVino organizuje Nacionalno udruženje sommeliera Crne Gore i Vinska akademija Crne Gore pod pokroviteljstvom Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Glavnog grada i Turističke organizacije Podgorice. Danima nakon MonteVina se priča lijepo i prepričavaju se fini događaji i doživjaji sa MonteVina… nije li to najbolja potvrda uspjeha manifestacije. G3 SPIRITS

TIKVEŠ MAX CORP KAMNIK

46 CAFFE MONTENEGRO

DE VINOS MONTENEGRO

Zadovoljstvo nam je podijeliti vijest da je francuski premijer, predsjedniku Kine Xi Jinping-u, tokom svoje službene posjete Francuskoj, poklonio magnum bocu kalvadosa iz berbe Christian Drouin-a. Slično tome, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je 2011. godine ponudio po bocu kalvadosa Christian Drouin, svakom od šefova država G8 na sastanku u Dovilu (Deauville). Drago nam je što je kalvados Christian Drouin prepoznat kao simbol francuske izvrsnosti. I vi sada možete uživati u njemu u odabranim objektima u Crnoj Gori. Berba Distribucija nudi kalvados “Selection”, VSOP i XO, kao i tri različita godišta.

Gaja u Crnoj Gori

Giovanni Gaja će sljedećeg mjeseca doći u Crnu Goru da sa grupom klijenata lojalnih vinariji Gaja degustira neka od vina koja proizvodi njegova porodica. U svijetu vina je to jednako kao da Cristiano Ronaldo dolazi da sa vama igra fudbal

ao što je Cristal vrhunsko ime koje se vezuje za regiju Šampanja (Champagne), a Romanée-Conti predstavlja vrhunac proizvodnje vina u regiji Burgundija (Bourgogne), tako su i vina porodice Gaja postala najznačajnija imena među italijanskim vinima, što je posebno izraženo od 1961.

godine, kada je Giovanni-jev otac Angelo počeo da prezima vinariju. Iako kompanijom sada upravljaju Giovanni i njegove dvije sestre, Gaia i Rosanna, Angelo je i dalje glava porodice. Mnogi ga smatraju jednom od vodećih modernizatora u Italiji, koji ne samo da je sadio francuske sorte i od njih pravio kupaže, nego je i angažovao tehnike koje

su prvobitno bile tipične za Bordo (Bordeaux) ili Kaliforniju. Međutim, u drugim aspektima je sačuvao tradiciju, kao na primjer favorizovanje dugotrajne maceracije, a dopunjavao je korišćenje buradi od nove hrastovine sa većim bačvama od slavonske hrastovine, tzv. “botti”. Ove godine Gaja slavi 160-u godišnjicu. Kompaniju je osnovao Giovanni-jev pra-pra pradjed, koji se takođe zvao Giovanni, sa samo dva hektara imanja u živopisnom gradu Barbaresco u Pijemontu (Piemonte), a ta prvobitna lokacija još uvijek je sjedište kompanije. Tokom posljednjih 25 godina se fokus vinarije premiještao i proširivao, prvenstveno ka jugu, prema centru Italije. U stvari, Gaja sada proizvodi više vina u Toskani nego u Pijemontu. CA’MARCANDA VINARIJA

48 CAFFE MONTENEGRO

OVE GODINE GAJA SLAVI 160-u GODIŠNJICU Porodica Gaja je 1994. godine kupila vinograde u gradu Montalćino (Montalcino) i osnovala imanje Pieve Santa Restituta. Na imanju se pravi samo jedno vino, a to je Brunello di Montalcino, mada se u godinama odlične berbe na imanju flaširaju i dva vina Brunello iz jednog vinograda: “Rennina” i “Sugarille.”

“ca’ marcanda,” što na dijalektu kojim se govori u Pijemontu znači “kuća beskonačnih pregovora”, a to je ujedno i sadašnji naziv imanja. Dok se imanje u Pijemontu gradilo tokom pet generacija, Ca’Marcanda je za Angela Gaju bila jedinstvena prilika da sa sadnjom vinograda i gradnjom vinarije počne od same nule. Sve je

ANGELO I LUCIA GAJA SA SVOJOM DJECOM, GAIOM, GIOVANNIEM I ROSSELOM. SVAKI ČLAN PORODICE IMA SVOJU ULOGU U BIZNISU.

bilo izgrađeno tačno onako kako je on to želio sa svojih 40 godina iskustva. Prostorni raspored i projekat omogućavaju preciznost koja je potrebna da bi se napravila izuzetna vina uz samo minimalnu intervenciju. Ovo su neka od prestižnih vina sa imanja porodice Gaja u Toskani, a koja su trenutno dostupna u Crnoj Gori:

Dvije godine kasnije, dakle 1996. godine, poslije mnogo godina pregovaranja, kompanija Gaja je konačno bila u mogućnosti da kupi zemljište u gradiću Bolgheri na obali Toskane, u kojem su smještene i vinarije Guado al Tasso, Ornellaia i Sassicaia. U stvari je toliko vremena trebalo da se završe pregovori da je porodica Gaja počela da to imanje naziva PIEVE SANTA RESTITUTA

VISTAMARE CA’MARCANDA

Jedino bijelo vino koje se proizvodi u Toskani. Vinogradi imaju pogled na more (otuda i naziv). Predstavlja kupažu sorti Vermentino i Viognier. Giovanni Gaja opisuje ovo hrskavo a sočno vino kao odličan primjer da se „suprotnosti privlače.“ Vermentino uspijeva na morskom povjetarcu, a Viognier više voli toplotu, ali zajedno stvaraju nešto posebno i apsolutno delikatesno. Bogata baršunasta priroda sorte Viognier dobija izvanrednu strukturu od kisjelosti i mineralnosti sorte Vermentino.

VINA PORODICE GAJA SU JEDNA OD NAJZNAČAJNIJIH U ITALIJI

50 CAFFE MONTENEGRO

PROMIS CA’MARCANDA

Lijepo izbalansirana kupaža sorti Merlot, Syrah i Sangiovese koja predstavlja odličan uvod u crvena toskanska vina porodice Gaja. Pravog mediteranskog stila i sa svježom tapiserijom slatkih, pikatnih i herbalnih mirisa i ukusa, Promis je jedno svilenkasto i prefinjeno vino.

MAGARI CA’MARCANDA

Vinogradi za Magari su dalje od mora, bogatije tlo daje vinu intenzitet i dubinu. Magari znači „kamo sreće da“, a kupaža sorti Cabernet Franc, Cabernet Sauvignon i Petit Verdot to sigurno i pruža. Bogato ali ne preovlađujuće, vino Magari ima slojeve mirisa i ukusa zrelog i tamnog bobičastog voća sa pikantnim herbalnim akcentima.

CAMARCANDA CA’MARCANDA

Camarcanda je imenjak i perjanica imanja, a proizvodi se samo u izuzetnim godinama. Mješavina je sorti Merlot, Cabernet Sauvignon i Cabernet Franc, a grožđe se uzgaja na bijelom tlu bogatom krečnjačkom glinom, što je idealno za pravljenje vina sa potencijalom dugotrajnog odležavanja. Sa dubinom boje, ukusa i mirisa, ovo vino traži od vas da odvojite više vremena za uživanje u njegovim kompleksnim čarima.

BRUNELLO DI MONTALCINO PIEVE SANTA RESTITUTA

Srednja struktura i izbalansiranost koju karakteriše ovaj Brunello omogućavaju odličnu pitkost kombinovanu sa ozbiljnim potencijalom odležavanja. Njegov buke pokazuje slojevite note začina i balzamičnog bilja, crnih trešanja i zrelih šljiva, kao i daškom lješnika i svježih badema. Na nepcima pokazuje guste pikatne note katrana osvježene preciznim i slatkim taninima. Ova vinarija je, kao i sva imanja porodice Gaja, krajnje fokusirana na kvalitet, a ne boji se ni da berbe koje ne odgovaraju njenim visokim standardima deklasifikuje ili rasproda, kao što je to uradila 2002., 2003. i 2009. godine.

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Palačinke su vjerovatno omiljena poslastica svim generacijama i u svako doba godine. Od sada i kod nas možete probati iste ukuse koje su postale hit u regionu: Beogradu, Sarajevu, Nišu, Banja Luci… Na bulevaru Svetog Petra Cetinjskog 96 nalazi se lijepo uređen objekat sa nazivom “Milky” u kome možete probati najraznovrsnije ukuse palačinki. Proteinske, bezglutenske, čokoladne, s raznim dodacima, slane - na raspolaganju su vam desetine različitih vrsta palačinki a vjerujemo da koju god opciju da izaberete, nećete pogriješiti.

Od pokretanja, Kickstarter je zaslužan za pojavu brojnih noviteta, od proizvoda do redefinisanja načina proizvodnje u svim domenima. Jedan od skorašnjih projekata koji je naišao na veliku pažnju i podršku je OGarden Smart - mala, pametna, kružna unutrašnja bašta u kojoj istovremeno možete uzgajati i do 90 biljaka. Bašta LED rasvjetom imitira dnevno svjetlo, ima automatsko zalivanje i kompaktni dizajn koji se lako uklapa u bilo koji prostor, bilo da je u pitanju kuhinja restorana ili dom.

Danas malo koji predmet ima samo jednu namjenu a dobar dizajn zaslužan je za potpunu integraciju forme i funkcije. Posljednje otkriće koje vam donosimo je Firevase -redizajnirani aparat za gašenje požara u objektima. Proizvođač Cheil Worldwide potpuno je redefinisao izgled tradicionalnog aparata za gašenje vatre dodajući mu funkciju interesantne i lijepo dizajnirane crvene vaze koja u duplom zidu ima sredstvo za gašenje požara. U slučaju izbijanja požara sve što treba da uradite je da bacite vazu u vatru.

Tehnologija je dovela gastronomiju do neslućenih granica a jedan od proizvoda dobra je vijest za mnoge ugostitelje koji od sad u svom objektu mogu ponuditi zdrave napitke bez potrebe za zauzimanjem dodatnog prostora za skladištenje namirnica i opreme i upošljavanja dodatnog osoblja. Sa druge strane, tradicionalni flaširani sokovi često su puni šećera, pojačivača ukusa i konzervanasa. Nova alternativa su sokovi pravljeni od supersastojaka, organskog voća i povrća koji su dehidrirani u trenutku kada su nutritivni benefiti na vrhuncu i pakovani u praktična pakovanja. Za njihovo konzumiranje potrebna je samo voda, mlijeko ili jogurt.

52 CAFFE MONTENEGRO

AK ADEMIJA PIVA U P ODGORICI

PROIZVELI SMO PRVO CRNOGORSKO BARIKIRANO PIVO Inspirisani specijalnim belgijskim manastirskim pivima koja mjesecima odležavaju u buradima burbona, velika nam je čast i zadovoljstvo da vam možemo predstaviti prvo Crnogorsko barikirano pivo proizvedeno u Akademiji Piva u Podgorici.

BARIKIRANJE PIVA DATIRA OD SREDNJEG VIJEKA Barikiranje piva počinje u srednjem vijeku Barikirana piva u belgijskoj pivarskoj tradiciji imaju posebno utemeljenje u premium segmentu alkoholnih pića i čine svega 1% njihove ukupno proizvodnje. Barikiranje piva počinje u srednjem vijeku gdje se prilikom transporta piva masovno koriste posebna francuska hrastova burad koja vremenom dok pivo odležava u njima postepeno mijenjaju njegove karakteristike i arome.

54 CAFFE MONTENEGRO

IMPERIAL STOUT U našoj prvoj ediciji napravili smo poseban tip piva Imperial Stout. U pitanju je tamno pivo sa 9.8% Alc. u kojem dominiraju note karamelnog i prženog slada sa intezivnom završnicom kafe i tamne čokolade. Imperial Stout je tip piva bogate istorije, proizvedeno krajem 18 vijeka za Rusku caricu Katarinu II. Od tada pa do danas ovo pivo zauzima posebno mjesto kao premium pivo u ponudi kraft pivara širom svijeta. Pivo je napravljeno uz asistenciju renomiranih evropskih pivskih somelijera i korišćenjem specifičnih pivskih sirovina autentičnih za ovaj tip piva.

Od početka rada do danas Akademija ima za cilj da Crnu Goru pozicionira na svjetsku mapu ozbiljnih kraft proizvođača kao i da svojim skromnim doprinosom upotpuni Crnogorsku turističku privredu još jednim unikatnim lokalnim proizvodom

Posebnom predanošću i entuzijazmom naše ekipe u prethodnih godinu dana naporno smo radili da od najkvalitetnijih sirovina proizvedemo ovaj poseban tip piva i time se približimo našem cilju dostizanja najviših Evropskih standarda kvaliteta kraft piva. Zbog toga vam sa ponosom predstavljamo prvo Crnogorsko barikirano pivo i prvo pivo u našoj specijalnoj seriji barikiranih piva koja ćemo svake godine plasirati na tržište

PRVO CRNOGORSKO BARIKIRANO PIVO AKADEMIJA PIVA PROIZVODI U LIMITIRANOJ KOLIČINI I SVOJIM KVALITETOM PONOSNO SE MOŽE MJERITI S NAJBOLJIM EVROPSKIM I SVJETSKIM ODLEŽALIM PIVIMA. PROIZVOD JE FLAŠIRAN U 0.75L STAKLENOJ AMBALAŽI U KOLIČINI OD SAMO 1.000 BOCA.

56 CAFFE MONTENEGRO

NAŠE PIVO JE BARIKIRANO U BURADIMA OD FRANCUSKE HRASTOVINE Za potrebe barikiranja našeg piva korištena su burad francuskog hrasta gdje je odležvalo crno vino Montepulciano Marina Cvetić. Ovu autohtonu italijansku sortu karakterišu suvoca i blagi tanini. Korišćenjem buradi u kojem je odležavao ovaj posebni tip vina pivo je povuklo skladne arome voćnih estara i vanile koji se osjećaju na mirisu. Iza bogate kremaste pjene piva krije se složen i intezivan ukus barika koji odiše jačinom pravog Imperial Stouta! U kuvanju piva korišten je ekstrakt korijandera i cimeta koji dodatno upotpunjava bogate arome kojima pivo odise. Pivo takodje karakteriše blaga balansirana gorčina s obzirom na korišćenje plementih tipova hmelja. Odabir bureta u zavisnosti na tip alkoholnog derivata koji je u njima odležavao može varirati od burbona,vina, armagnaca, rakije itd. S obzirom na autentičnost Crnogorske kuhinje gdje se

crno vino odlično uparuje s našim tradicionalnim receptima odlučili smo se za upotrebu vinskih buradi i to specifične vinske sorte

Montepulciano. Stoga se ovo pivo i služi na temperaturi kao crno vino i u vinskim časama. Burad od francuskog hrasta s obzirom na klimu imaju brzinu rasta koja kreira ravnomjeran razmak pora u drvetu sto mu omogućava bolju komunikaciju s vanjskom sredinom i idilično povlačenje tanina iz samog barika. Ovaj proizvod je limitirane količine i svojim kvalitetom ponosno se može mjeriti s najboljim evropskim i svjetskim odležalim pivima. Proizvod je flaširan u 0.75L staklenoj ambalaži u količini od samo 1.000 boca. Od početka našeg rada do danas Akademija ima za cilj da Crnu Goru pozicionira na svjetsku mapu ozbiljnih kraft proizvođača kao i da svojim skromnim doprinosom upotpuni Crnogorsku turističku privredu još jednim unikatnim lokalnim proizvodom.

2-9 Moskovka Ulica, Podgorica

+382 67 667 755 Akademija@montecco.com

www.akademijapiva.me

VINARIJA KABOLA Buje, Hrvatska

STARE vrijednosti U NOVOM RUHU Vinarija Kabola na sjeverozapadnom kraju Istre pravi je predstavnik tradicije i duha podneblja. Prefinjeni ukusi, brižljiv odnos prema zemlji i višedecenijsko usavršavanje stvorili su novu dimenziju čuvene istarske malvazije i terana koji u ovoj vinariji priča jedinstvenim jezikom dobrote i čari kompletnog podneblja 58 CAFFE MONTENEGRO

a sjeverozapadu istarskog poluostrva, na 275 m nadmorske visine, sa pogledom na Alpe i Dolomite s jedne i bogatog zelenila netaknute prirode i prekrasne panorame mora s druge strane, ušiškani su skladni redovi vinograda i vinarija Kabola. Vinska priča porodice Markežić kojoj pripada vinarija vezuje se za daleku 1891. godinu. Vrijedne i strpljive ruke generacijama oblikuju nevjerovatnu vinsku priču, nadahnutu željom da se iz svake kapi izdvoji iskrenost i posebnost, koji su postali prepoznatljiv stil sad već brenda Kabola. “Što bi danas rekao djed Markežić koji je živio i stvarao u ovom podneblju? Teško je to reći, ali ako se na trenutak prepustimo mašti i vratimo u prošlost, ugledat ćemo njegov podrum, stare prašnjave bačve, vrijednog boškarina i njega ponosnog i sretnog što ga je ova zemlja, uz pomoć njegovog truda, obdarila dobrim vinom. Kroz život težaka uspio je prenijeti na nas sve vrijednosti koje nas vode u budućnost. To je snaga koja je potaknula našu obitelj da ustraje i da uz veliki trud i poštovanje prema tradiciji nastavi proizvoditi vina.”, kaže Marino Markežić, vlasnik vinarije. Vinogradi Kabole smješteni su na brežuljku Štancija i nešto dalje na lokaciji

60 CAFFE MONTENEGRO

Kanedolo kod Momjana. Zemlja koja hrani ove čokote uglavnom je glinena i bogata laporom što vinima daje poseban karakter. Uvjereni da pravljenje dobrog vina počinje još u vinogradu, ovdje se vodi računa o najsitnijim detaljima kako bi grožđe koje beru bilo najbolji predstavnik kraja ali i kompletnog podneblja. Zato je svaka kap vina Kabola djelić priče o posebnosti, dobroti i čarima prefinjenog istarskog kraja. Sa dugom tradicijom, od 1891. godine, ova vinarija krije uzbudljivu istoriju brižljivog odnosa prema zemlji i vinu. Decenijsko usavršavanje, učenje i istraživanje novih metoda i ukusa stvorili su novu dimenziju istarske malvazije i terana. Stara kamena kuća, klasični predstavnik kulture i tradicije Istre krije idealan hlad podzemlja u kome se pruža neophodan mir i njegu vinu koje ovdje stasava. Bilo da je u hrastovim bačvama ili amforama, koje su poseban ponos ove vinarije, posle kraće ili duže maceracije ovo vino u tim idealnim uslovima dobija svoje posebne note. Upravo tu nastaju sve etikete Kabole: Malvazija Istarska, Malvazija Unica, Malvazija Amfora, Muškat Momjanski, Pjenušac RE, Teran, Merlot, Cabernet Sauvignon, Teran Amfora, Supremo.

Poseban ponos vinarije je potpuni prelazak na ekološku proizvodnju grožđa i ekstra djevičanskog maslinovog ulja koji su postigli 2009. godine

Malvazija Istarska Vino ima lijepu zelenkasto žutu boju, kristalno je bistro i djelimično gusto. Na nosu se otvara miris cvijeta bagrema, nota svježe jabuke i korice limete te lista mente. Suvo je, dijelom toplo a dijelom mekano a sa druge strane ima finu svježinu i prijatnu mineralnost srednjeg tijela. Vino je dobro balansirano, sa izraženom intenzivnošću ukusa fine postojanosti. Vino je ukusno, harmonično i pitko a na after tasteu javlja se nota breskve.

Stari djed Markežić uspio je prenijeti na nas vrijednosti koje nas vode u budućnost. To je snaga koja je potaknula našu obitelj da ustraje i da uz veliki trud i poštovanje prema tradiciji nastavi proizvoditi vina

Vlasnik vinarije Marino Markežić

DEGUSTIRAJTE VINA Vinarija Kabola otvorena je za goste koji žele provesti dan u autentičnom ambijentu tipične stare, kamene kuće i urednog vinograda. Degustaciju vina po vašem izboru uz istarske delicije (istarski pršut, ekstra djevičansko maslinovo ulje) možete rezervisati putem vebsajta: www.kabola.hr KONTAKT: Kanedolo 90, Momjan, Buje, Hrvatska +385 52 779 208 +385 99 720 71 06 info@kabola.hr www.kabola.hr

Muškat Momjanski Vino krasi lijepa zelenkasto žuta boja, kristalno je bistro i djelomično gusto. Miris je razigran i lepršav, na prvo mirisanje dominira cvjetna nota, koju prati nota sočne nektarine, nota lichia praćena sa malo livadskog meda. Vino je poluslatko, djelomično toplo i djelomično mekano a sa druge strane ima lijepu svježinu i vrlo je ukusno sa srednjim tijelom. Ima dobru ravnotežu, intenzivnost ukusa je izražena, kao i postojanost. Vino je ukusno i harmonično, pitko a na after tasteu javlja se nota marelice.

Malvazija Unica Vino krasi lijepa slamnato žuta boja sa zlatnim rubovima, kristalno je bistro i gusto. Na prvo mirisanje javlja se nota zrele kruške, koju prati nota suve trave pa suvog badema i smokve. Vino je suvo, toplo i mekano dok sa druge strane ima dobru svježinu, tanini su blago prisutni. Vino je ukusno, mineralno sa punim tijelom u izvrsnom balansu. Ima izraženu intenzivnost ukusa i jako dobru trajnost. Vino je harmonično a na after tasteu javlja se nota maslaca i gorčina badema. 62 CAFFE MONTENEGRO

Teran Vino se odlikuje lijepom rubin crvenom bojom sa ljubičastim rubovima, bistro je i djelomično gusto. Na prvo mirisanje javlja se nota zrele trešnje i crvene ruže, potom slijedi nota kedrovine koju slijedi nota griote. Vino je suvo, djelomično toplo i mekano a sa druge strane ima izvrsnu svježinu. Vino je tanično sa hrapavim taninima a krasi ga srednje tijelo. Ima dobru ravnotežu, intenzivnost ukusa mu je izražena a ukus trajan. Vino je ukusno i harmonično sa višnjom amarenom na after tasteu.

Vino dobijeno od malvazije istarske ima lijepu zelenwkasto žutu boja, kristalno je bistro i djelimično gusto, dok čaša miruje iz nje izviru brojni i sitni mjehurići. Intenzivnost mirisa je fina a na prvo mirisanje javljaju se note breskve i kruške praćene koricom limete dok kasnije slijedi nota korice kroasana. Ovo suvo vino, dijelom je toplo i mekano a sa druge strane krasi ga izvrsna sviježina. Vino je uravnoteženo, intenzivnost ukusa je izražena a sam ukus trajan. Vino je izvrsnog kvaliteta, harmonično a after taste donosi note svježe marelice.

Malvazija Amfora Vino se odlikuje slamnato žutom bojom sa zlatnim rubovima, kristalno je bistro i gusto. Na prvo mirisanje javlja se nota kompota od dunje koju prati nota suve paprati na koju dolazi nota zvjezdanog anisa i vanile, te nota aromatičnog bilja. Vino je suvo, djelomično toplo i mekano sa druge strane ima dobru svježinu, blago prisutne tanine i izvrsnu mineralnost te puno tijelo. Vino je u odlično balansirano, intenzivnost ukusa je jako izražena a ukus traje dugo. Vino je harmonično i ukusno a na after tasteu javlja se nota maslaca i zrele breskve te gorčina badema.

ZASTUPNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU:

Pljevaljska 24, Podgorica +382 67 494 583 63

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Nescafe je pokrenuo trend u Japanu koji je naišao na dobar odijek i popularnost i van granica te zemlje pa iz kompanije razmišljaju o širenju ponude globalno. Naime, tokom decembra u svom objektu u pomodnom dijelu Tokija posluživali su kreativnu kafu čija je dekoracija inspirisana djelima velikih umjetnika. Tako ste na pjeni od kafe mogli dobiti Veliki talas Hokaida, Moneove lokvanje ili Gogovu sobu.

Celer je pod reflektorima svjetskih medija i ljubitelja zdravog života kao namirnica za koju je otkriveno da ima nevjerovatno blagotvoran uticaj na ljepotu i zdravlje. Početi dan sokom od cijeđenog celera najbolje je što možete da uradite za sebe jer ima iscjeliteljsku snagu - čisti jetru utičući blagotvorno na kožu, kosu i nokte i uopšte, hraneći imuni sistem. Ako već niste, jednostavno ga je koristiti - u čašu omiljenog smutija ili cijeđenog soka dodajte makar jedan štapić svježeg celera i zablistajte ovog proljeća!

Proizvođač Occo dosjetio se novog načina pakovanja začina koji čuva njihovu svježinu i veoma je praktičan za korištenje. Naime, svježe mljeveni začini pakuju se u aluminijumsko, blister pakovanje slično onom u koji se pakuju ljekovi. Podijeljeni u tačno odmjerene porcije, svježina začina je očuvana i u potpunosti zaštićena od spoljnih uticaja. Praktične oznake na pakovanju omogućavu jednostavno korištenje a porcije su standardizovane i uglavnom sasvim dovoljne za pripremu pojedinačnih jela.

Ljubav prema pici toliko je jaka da je inspirisala ljubitelje da osmisle i naprave portabilnu pećnicu koja je istovremeno moćna, efikasna i praktična. Ova peć može se zagrijati do 500 Celzijusa što je, ako razmislite, duplo više u odnosu na standardne kućne pećnice i idealno za savršenu picu. Ova peć radi na plin, kompaktnog je dizajna i idealno se uklapa u svaki dom ili baštu a možete je ponijeti svuda - na kampovanje ili u kuću na selu.

64 CAFFE MONTENEGRO

ĐE S MO BI L I, DO BR O JELI I PIL I

Čarobne noći u restoranu CONTE •

TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ

•

FOTOGRAFIJE: HOTEL RESTORAN CONTE

SAVREMENA PREZENTACIJA NEPROLAZNIH VRIJEDNOSTI PRIMORSKE KUŽINE

estoran Conte se već odavno pozicionirao na mapi najboljih restorana u Crnoj Gori svojom kvalitetnom kuhinjom, profesionalnim osobljem i neponovljivom pozicijom i ambijentom na obali mora i danas baroknog Perasta. Poznat po delikatnim i raritetnim ukusima, sublimirajući tradiciju, primorski šmek i savremene načine pripreme

66 CAFFE MONTENEGRO

ipak bazirane na neprolaznim vrijednostima primorske kužine Conte dopunjuje svoju gastro prezentaciju saradnjom sa vrsnim kuvarima i vinarima iz regiona.

Omiljena gastro lokacija hedonista na našem moru – restoran Conte, autentičan kao i dragulj grad Perast u kome se nalazi, opet nam je priredio avanturu za sva čula. Već četvrtu godinu za redom organizovali su „Wine & Dine“ večeru i u proljećno-ljetnju sezonu ušli su s menijem koji golica i maštu i nepca. Ovog puta na „pozornici“ Contea briljirali su poznati hrvatski kuvar i tradicionalni gost tog restorana Zlatko Marinović, uz čije kreacije su „sljubili“ svoja vina vinski znalci i profesionalci iz vinarije Galić (Kutjevo, Republika Hrvatska). Uz zvuke slavonskog tamburaškog orkestra „Žute Dunje“ koji su se sjajno uklopili uz ukuse i ambijent konobe na obali mora stvarajući praznik za sva čula, dvije večeri u Conteu su za sve ostale nezaboravne... Do sljedećeg viđenja na istom mjestu sa istim povodom.

U RESTORANU CONTE SU VJERNI TRADICIJI POMJERANJA GRANICA I USPOSTAVLJANJA NOVIH STANDARDA, INOVATIVNI I NEUMORNI U OTKRIVANJU NOVIH GASTRO SENZACIJA... Ključ bogate i posebne ponude restorana Conte je njegova pripadnost prostoru na kome se nalazi – tradicija primorskog podneblja uz fenomenalnu izvedbu koju odlikuje znalački pripremljena domaća hrana sa finesama moderne kuhinje. Conte postiže ono što je krajnji cilj svakog restorana koji stremi da bude ili je među najboljima: da se istovremeno osjećate kao da ste svratili do dragog prijatelja, i da uživate u svakom trenutku, zalogaju, noti i šumu mora, pogledu na more, ostrva Gospu od Škrpjela i Sveti Đorđe koje oku daju milinu, kao iz mora da su iskrsli, a jesu... Restoran Conte se bazira na potencijalima priobalnog dijela zemlje, nastoji da gostima pruži pravo gastronomsko iskustvo, da im ponude hranu koja je pripremljena isključivo od sastojaka koji rastu i žive na našoj zemlji, jer ni sami ne znamo koliko sreće imamo što smo tako raznoliki.

ZLATKO MARINOVIĆ kulinarski maestro svjetskog glasa je briljirao na „pozornici“ (kuhinji) restorana Conte

MOĆNO, MAGIČNO, SLASNO, STRASNO, UBJEDLJIVO I UZBUDLJIVO… No, vratimo se na dvije čarobne večeri u restoranu Conte. Prošlog mjeseca, 15. i 16. mart 2019. slavni hrvatski kuvar Zlatko Marinović zajedno sa kulinarskim timom restorana nastupao je na pozornici Conte restorana. U tom divnom „plesu za sva čula“ partner su im bila vina vinarije Galić, koje su predstavnici iz Kutjeva znalački uparili sa svih 7 sljedova hrane koliko ih je na večeri bilo. Ovo je bilo sjajno spajanje i jasan znak za sve hedoniste i istinske poznavaoce hrane i ljubitelje vina. Dosadašnji događaji ovog tipa u Conteu su već pobrali oduševljenje savremenih gastronoma pa je za obje večeri traženo mjesto više. Takvi događaji, to

jest šanse za uživanje, se ne propuštaju – znaju to iskusni hedonisti. Ovakve večeri (povremena gostovanja uspješnih kuvara i vinara iz regiona i svijeta) u Conteu se organizuju u cilju prezentacije bogatstva i autentičnosti specijaliteta sa naših prostora, ali i obogaćivanja kulturno-gastronomske ponude Boke Kotorske u vansezoni. Ljubazno i dugogodišnje zaposleno osoblje u Conteu, odličan tim u kuhinji i apsolutni entuzijazam i posvećenost vlasnika Kasalica i kreatora ove priče, čine da je ovo mjesto magičan izvor uzbudljivih gastro momenata i više nego prijatne atmosfere. Moćno i magično, slasno i strasno,

DOSADAŠNJI DOGAĐAJI OVOG TIPA U CONTEU SU VEĆ POBRALI ODUŠEVLJENJE SAVREMENIH GASTRONOMA PA JE ZA OBJE VEČERI TRAŽENO MJESTO VIŠE. TAKVI DOGAĐAJI TO JEST ŠANSE, ZA UŽIVANJE SE NE PROPUŠTAJU – ZNAJU TO ISKUSNI HEDONISTI

ubjedljivo i uzbudljivo… i još mnogo epiteta za jela koja su pristizala na stolove gostiju čije uzbuđenje je raslo sa svakim novim sljedom, a izoštrena čula su povećavala očekivanja – i dobijala odgovore na tanjiru i u čaši veće od očekivanog. Bio je to fini balans između modernih specijaliteta

internacionalne kuhinje, preko mediteranskih ukusa do ubjedljivih lokalno primorskih favorita. Na tragu modernih tendencija i savremenih kulinarskih kretanja, kreativni tim Conte restorana i za novu sezonu pripremio je niz, više nego intrigantnih kombinacija, uobličenih

NA TRAGU MODERNIH TENDENCIJA I SAVREMENIH KULINARSKIH KRETANJA, KREATIVNI TIM CONTE RESTORANA I ZA NOVU SEZONU PRIPREMIO JE NIZ, VIŠE NEGO INTRIGANTNIH KOMBINACIJA, UOBLIČENIH U INOVATIVAN AKTUELNI MENI

GALIĆ VINA - pažljivo odabrana pod budnim okom Andreja Markulina predsjednika Uprave Galić vina i uparena sa hranom, dodatno su pojačala ukus i upotpunila užitak cijeloj večeri. Predstavnici vinarije Galić

Ljubazno dugogodišnje zaposleno osoblje u Conteu, odličan tim u kuhinji i apsolutni entuzijazam i posvećenost vlasnika Kasalica i kreatora ove priče, čine da je ovo mjesto magičan izvor uzbudljivih gastro momenata i više nego prijatne atmosfere

68 CAFFE MONTENEGRO

u inovativan aktuelni meni. Moderan i sveden enterijer pruža dovoljno topline i intimnosti, a ljubazno osoblje je tu da pojasni svaki detalj i

povede na jedinstveno putovanje koje u sebi spaja ugođaj fine dininga i doživljaj autentičnog gastro eksperimenta.

ŠTA JE BILO NA MISTIČNOM MENIJU CONTEOVIH „WINE & DINE“ VEČERI Obje „Wine & Dine“ večeri gosti su imali priliku da uživaju u ovom gastro i vinski izazovnom spisku kojem se nema šta dodati, a ne bismo ništa ni po koju cijenu oduzeli jer bio je to pun osjećaj. Galić vina, pažljivo odabrana pod budnim okom Andreja Markulina predsjednika Uprave Galić vina i uparena sa hranom, dodatno su pojačala ukus i upotpunila užitak cijeloj večeri. Galić vinarija inače ima generacijsku tradiciju

proizvodnje vina porodice Galić iz Kutjeva. Godišnje proizvedu oko 300.000 boca, kvalitet im je ultimatum. Njihova vina se od prošle godine nalaze i u Crnoj Gori i već imaju svoje fanove. Dakle lista ovako izgleda (ko je propuštio neka proba sa menija restorana neki od ovih specijaliteta ovih dana jer su neka od njih uvrštena u standardni meni Contea), a mi vam donosimo fotografije i opis jela pa sami prosudite:

MOĆNO I MAGIČNO, SLASNO I STRASNO, UBJEDLJIVO I UZBUDLJIVO… I JOŠ MNOGO EPITETA ZA JELA KOJA SU PRISTIZALA NA STOLOVE GOSTIJU ČIJE UZBUĐENJE JE RASLO SA SVAKIM NOVIM SLJEDOM, A IZOŠTRENA ČULA SU POVEĆAVALA OČEKIVANJA – I DOBIJALA ODGOVORE NA TANJIRU I U ČAŠI VEĆE OD OČEKIVANOG

Pašteta od jadranskog mola i skadarske pastrmke, obogaćena morskim ježom, umakom od barskog šipka i začinskog bilja, sa zapečenim orašastim plodovima

San Žak školjka (St. Jacques školjka) u kremi od šparoga i začinskog bilja

Tjestenina s tartufima Zigante

KLJUČ BOGATE I POSEBNE PONUDE RESTORANA CONTE JE NJEGOVA PRIPADNOST PROSTORU NA KOME SE NALAZI – TRADICIJI PRIMORSKOG PODNEBLJA UZ FENOMENALNU IZVEDBU KOJU ODLIKUJE ZNALAČKI PRIPREMLJENA TRADICIONALNA HRANA SA FINESAMA MODERNE KUHINJE

Supa od morskog kamena

Brodet na način šefa

Dezert Ivana Enjingija

Jagnjeći file sa prilogom od povrća i pirea od slavonske jabuke i košpica bundeve

HOTEL I RESTORAN CONTE Stari grad, Perast • Tel: +382 (67) 257 387

www.hotelconte.me

70 CAFFE MONTENEGRO

CLEAN EATING

pizza od karfiola sa rukolom, sušenim paradajzom i artičokama

SASTOJCI (ZA 4 OSOBE)

2 velika karfiola (oko 500 g po porciji) 3 jaja 1 konzerva paradajza (oko 400 g) 1 čen bijelog luka 3 čajne kašičice origana Kotányi 1 čajna kašičica majčine dušice Kotányi 1 čajna kašičica bosiljka Kotányi 120 g ukisjeljenih srca artičoka 100 g sušenog paradajza 40 g svježe rukole 20 g pinjola Maslinovo ulje Morska so Kotányi Svježe mljeveni crni biber Kotányi

1. Operite karfiol,

2. Zagrijte rernu na 220°C (gornji i donji grijač). 3. Pomiješajte kar-

fiol sa jajima i 2 supene kašike maslinovog ulja pa začinite biberom i dvjema čajnim kašičicama origana.

n origa

mikseru izmiješajte sadržaj konzerve paradajza sa oljuštenim čenom bijelog luka, 1 čajnom kašičicom origana, 1 supenom kašikom maslinovog ulja, solju i biberom.

majčina dušica

karfiola sosom od paradajza i ponovo pecite još 10 minuta.

7. Garnirajte kore srcima artičoke, sušenim paradajzom, svježom rukolom i pinjolima, pa poprskajte maslinovim uljem. Posolite, pobiberite i poslužite.

Za začinjavanje soseva od paradajza, bolognese soseva, pizze, musake i preliva za salatu.

nom limu za pečenje istiskivanjem oblikujte smjesu od karfiola u jednu ili više okruglih ili uglastih tankih pizza. Pecite oko 15 minuta da poprimi zlatno-smeđu boju.

ilja

BOSILJAK je sa svojom aromom u kojoj se miješaju mirisi karanfilića, bibera i mente nezamjenjiv u mediteranskoj kuhinji. Posebno pažljivo sušen Kotanyi bosiljak ostaje bogat eteričnim uljima. U njima se krije snaga mirisa i ukusa, pa se kuvanjem postiže učinak kao kod svježe ubranog začinskog bilja.

72 CAFFE MONTENEGRO

4. Na papirom oblože- 5. Za sos od paradajza u 6. Premažite kore od

bos

narežite ga na velike komade i sitno isjeckajte u multipraktiku. Začinite sa 1 čajnom kašičicom soli i ostavite da stoji 10 minuta. Zamotajte u čistu krpu i istisnite što je moguće više vode. Izaći će dosta vode, pa ćete dobiti lijepu i hrskavu koricu.

Vrijeme pripreme 40 minuta Težina pripreme za kuvare iz hobija

ORIGANO je tipičan mediteran-

MAJČINA DUŠICA ima prija-

Koristite ga za pizzu, umak od paradajza, pasulj, jela od mesa i salate.

Slaže se uz meso, ribu, divljač, perad, mahunarke, krompir i gljive.

ski začin koji predstavlja divlju vrstu majorana, ali puno intenzivnijeg ukusa. KOTÁNYI origano posebno je bogat eteričnim uljima i upravo zbog toga jelima daje izrazito jak ukus.

tan i začinski ukus koji izvrsno ide uz sva mediteranska jela. Sušenu majčinu dušicu kuvajte od početka sa jelom, jer tek dužim kuvanjem aroma dolazi do punog izražaja.

KA FA O RO S AV R Š E N I I TA L I J A N S K I E S P R E S S O

KAO SAVRŠENO

DOBRO JUTRO

Kafa je prva jutarnja misao mnogih, a najbolja kafa ono čemu svi teže. Ukoliko pripadate timu srećnika koji su pronašli svoju idealnu formulu: ORO dolazi na crnogorsko tržište kao osvježenje vaše police za jutarnje rituale. Ukoliko je i dalje tražite: ORO dolazi na crnogorsko tržište sa svim svojim kvalitetima, vrstama i prefinjenim dizajnom ambalaže, spremna da postane vaš dobar početak dana. TEKST I FOTOGRAFIJE: IRENA BAJČETA

74 CAFFE MONTENEGRO

U mirisnu priču o ORO kafi uveo nas U o ORO kafi uveo nas je mirisnu Giovannipriču Roitero, barista koji joj je je Giovanni Roitero, barista kojiSada joj jeje u posvetio godine učenja i rada. posvetio godineznanja učenjamladim i rada. Sada je u misiji dijeljenja ljudima misiji dijeljenja mladim ljudima koji traže svoju znanja savršenu formulu, i tako koji traže svoju savršenu i tako je posredstvom firme Interformulu, Spirits Booze je posredstvom firme Inter Spiritssjajnu Booze boravio u Podgorici gdje je imao boravio u Podgorici gdje je imao sjajnu prezentaciju. prezentaciju. C.M: Kafa i Vi. Kako je počela vaša priča? - Moja priča u svijetu kafe počinje sa svega šesnaest godina i to dvogodišnjim radom u jednom baru u Njemačkoj, a zatim nastavlja u drugom baru u Udinama, na sjeveru Italije. Udine jesu mali grad, sa svega stotinjak hiljada stanovnika, ali je tradicija dobrog espressa veoma stara i očuvana. Imao sam sreću da se na samom početku nađem u inspirativnom okruženju, počnem saradnju sa Illy kafom – zahvaljujući Illy kafi odlazim na svoj prvi kurs za bariste. Sljedećih nekoliko godina prolazim kroz cijeli Veneto – sve vrijeme sa ulogom bariste, a zatim vraćam u Udine gdje sa prijateljem vodim svoj bar oko sedam godina. Cijeli ovaj period poslužio je da mi aparat za kafu polako ali sigurno postane druga žena.

ŠTA JE KAFA, KAKO JE TRETIRATI I ONO NAJVAŽNIJE: KAKO JE SAČUVATI – SVE TO JE MNOGO KOMPLEKSNIJA PRIČA OD OTVARANJA FLAŠE OMILJENOG SOKA, NA PRIMJER. naporno stajati za šankom po osam ili deset sati – posao bariste nije nimalo naivan. Poslednjih devet godina radim u kompaniji koja mi pruža mogućnost da svakodnevno ostvarujem svoj drugi san – podučavam mlade ljude. ORO kafa se razgranala na više strana, a ona grana kojoj dajem najviše energije jeste upravo akademija za bariste. Kafa je veoma delikatna materija. Ono što potrošač dobije u šoljici jeste finalna forma, a u stvaranju finalne forme učestvuje veliki broj ljudi. Od proizvođača, preko distributera i na kraju do samog bariste kao podjednako bitnog faktora. Šta je kafa, kako je tretirati i ono najvažnije: kako je sačuvati – sve to je mnogo kompleksnija priča od otvaranja flaše omiljenog soka, na primjer.

C.M: Svijet je stalno u pokretu, u različitim periodima robuje različitim trendovima - da li se riječ „trend“ može primijeniti i na svijet kafe? - Sve kreće od dvije vrste biljaka Arabike i Robuste, koje se zatim kultivišu i daju najrazličitije vrste kafe. Arabika je popularnija u odnosu na Robustu zbog bogatstva ukusa – u njoj možete osjetiti sve, od cvjetnih do voćnih aroma, dok suprotstavljena Robusta ima jačinu i oštrinu. Panama Geisha iz porodice Arabika apsolutno vlada scenom i najskuplja je kafa na tržištu. Rijetka je i karakteriše je poseban cvjetni slatkasti ukus. ORO kafa iz svog spektra može izdvojiti Arabica Rose, mješavinu kafa iz Gvatemale, Santosa i Etiopije. Veoma je aromatična, sa naznakama jasmina i ruže u ukusu.

C.M: Ipak, tek Vas je ORO kafa dovela u Crnu Goru, i to prvi put. - Sada imam 55 godina i polako uviđam da su to one godine kada postaje jako

sno čuveno Latte ar t, odnokafi jeste cr tanje po i prelijepa jedna posebna na vješti .

C.M: Šta je ono što ORO priču čini posebnom u odnosu na slične kompanije? - ORO kafa je prisutna na tržištu više decenija. Proizvodnja se razvijala i usavršavala: od male mašine za prženje kafe čiji je kapacitet bio svega trideset kilograma, pa sve do ovoga što je danas. Možemo se pohvaliti sa sedam različitih mješavina kafe na čijim se recepturama brižljivo radilo i koje su se godinama modifikovale da bi dobile današnji ukus. Proces proizvodnje poštuje pravila ekologije i zaštite životne sredine, a sve vrijeme i mi radimo na edukaciji i dijeljenju znanja koje smo stekli sa svim našim klijentima. Koliko god dijelili, svi i dalje učimo i posjećujemo različite kurseve, prezentacije i dostižemo neke nove nivoe znanja – opet, da bismo cijelu priču uspješno prenijeli dalje. Na primjer, prezentacija poput ove održane danas – kada pred sobom imam šank, aparat za kafu i mlade ljude koji upijaju informacije sjajno je iskustvo jer znanje nije znanje sve dok se pred publikom ne primijeni praktično. C.M: Prezenzaciju ste završili crtanjem predivnih motiva. Da li je latte art zaista umjetnost ili još jedan trend? - Latte art, odnosno čuveno crtanje po kafi jeste jedna posebna i prelijepa

76 CAFFE MONTENEGRO

vještina. Štaviše, održava se dosta svjetskih takmičenja sa tom temom. No, malo ljudi zna da se iza savršene slike i crtanja latijerom krije prvo dobra kafa, zatim dobro pripremljena kafa a onda na kraju motiv u vidu cvijeta ili lista kao kreativni izraz bariste iscrtan u nekoj od dvije tehnike: slobodnom rukom ili olovkom za latte art. Potrebno je malo talenta i malo više rada, vježbe i vještine koja se stiče iskustvom kako biste potrošaču izmamili osmijeh na lice sa nekim dobrim crtežom.

ČOVJEK MOŽE BITI SAMO ZAHVALAN KADA MU JE TAKVA UKUSNA NAVIKA ZAPRAVO I POSAO C.M: Kafa-zavisnik ili ste razdvojili posao i lične navike? - U sklopu moje profesije je i to da moram isprobati različite vrste kafe na dnevnom nivou, kafe koje dolaze iz konkurentskih kompanija, pratiti tržište i novitete - teško da mi dan prođe bez

Uz osvrt na kulturološke razlike različitih zemalja magija kafe je prisutna u različitim oblicima

minimum pet-šest šoljica espresso kafe. Koliko god da znanja imam, svakodnevno i učim. ORO kafa razdvaja svoj proizvodni proces na dva dijela: posjeduje veliku mašinu za prženje kafe namijenjenu za širu proizvodnju, dok sam ja orjentisan na malu mašinu i kreiranje posebnih vrsta kafe i ograničene količine. C.M: Da li ste probali kafu u nekom od podgoričkih kafića ili možda čak i tursku kafu koja je uobičajena na našem području? - Na žalost, nijesam – jedina kafa koju sam pio jeste upravo ORO kafa spremljena prije jutrošnje prezentacije. Što se tiče turske kafe, Italijani kao Italijani - nijesu oduševljeni. Previše je jaka, ali ima interesantan način prženja, kao i same pripreme kafe. Cezve/Ibrik je predivno takmičenje kojem sam jednom prisustvovao, a tiče se upravo pripreme crne kafe direktno iz džezve, u pijesku, sa dodavanjem posebnih začina. Sve to uz osvrt na kulturološke razlike različitih zemalja - magija kafe je prisutna u različitim oblicima.

UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU:

Doo “Inter Spirits” Podgorica

TRENING CENTAR:

Pera Šoća 2 City kvart, Podgorica

doppiocafebarpodgorica

PRODAJNA MJESTA:

BOOZE diskont pića BOOZE diskont pića Pera Šoća 2, Bul. Ivana Crnojevića City kvart, booze.diskont Podgorica

M IL L E B A CI

HILJADU POLJUBACA od SRCA Vođena ljubavlju prema zemlji iz koje dolazi i željom za slobodom i izazovima, Bojana Otaševič je, nakon 18 godina života u Rimu, napustila taj grad i posao u Ambasadi Crne Gore i posvetila se proizvodnji sladoleda na štapić. Unijela je slatku novinu na naše tržište primjenjujući iskustvo stečeno na obukama za pravljenje sladoleda u Italiji, neke „cake“ iz svijeta koji je doista proputovala, dajući im poseban šarm svojim kreativnim pristupom i ljubavlju sa kojom radi taj posao... TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: RADOJE JOVANOVIĆ

78 CAFFE MONTENEGRO

KOTORSKA RIMLJANKA U PODGORICI Bojana je Kotoranka, a osnovne i magistarske studije političkih nauka je završila na Univerzitetu La Sapienza u Rimu. Život u vječnom gradu je umnogome formirao njen senzibilitet. Kaže da Rim ima nedostatke kao i svaki grad uostalom, ali da je “vječni grad” vječni izazov pa će i vječno biti u njenom srcu jer je to grad s kojim je imala “ljubav na prvi pogled” koja ne prolazi ni nakon 18 godina. Čini mi se dok sa Bojanom pričam o sla-

MILLE BACI RADI PROIZVODNJU ITALIJANSKIH SLADOLEDA NA ŠTAPIĆU, BEZ GLUTENA, BEZ AROMA I KONZERVANSA, KOJI SU 100% PRIRODNI doledima da nam se priča prepliće sa Rimom, kao te njene dvije ljubavi. Sada Bojana u Podgorici sa neskrivenim entuzijazmom i ljubavlju pravi sladolede koji su u samom startu vrlo brzo našli svoj put do kupaca, renomiranih restorana, i lijepih lokacija u Crnoj Gori.

PROIZVODNJA SLADOLEDA NIJE SLUČAJAN IZBOR – TO JE U FAMILIJI Bojana je odrastala u kotorskoj porodici koja se bavila proizvodnjom italijanskih sladoleda još prije 3 decenije. Želja za obnavljanjem porodičnog biznisa uvijek je postojala kod nje ali životni put i posao su je odveli na druge staze. Ali nakon napuštanja Rima, i pitanja „šta dalje“ bilo je dovoljno jedno usputno skretanje pogleda na vatromet ukusa i boja u izlogu sladoledarnice da ta stara želja oživi. Ušla je unutra i nije mogla da se odluči koji sladoled – ukus da uzme, u jednom momentu se našla na poznatom firetinskom trgu sa dva sladoleda u rukama. Nakon dvije godine od tog dana, desio se njen prvi susret sa kompanijom CCF čiji je vlasnik izumio mašinu za domaću proizvodnju sladoleda na štapiću. Kompanija CCF, odnosno gospodin Sottile je prije desetak godina patentirao sasvim novi način proizvodnje ovih sladoleda zahvaljujući čuvenoj

Uvjerena da naš narod zna da prepozna kvalitet, riješila sam da pokažem i ponudim nešto novo u oblasti sladoleda. Italijansku recepturu i tehnologiju proizvodnje spojila sam sa vrhunskim domaćim sirovinama i nastao je brend Mille Baci, prvi proizvod te vrste u regionu.

„Ghiaciola“. Prve „gelatteria“ pod nazivom „Stick house“ pojavljaju se širom Italije 2005. godine, nakon čega su se proširile ne samo na starom kontinentu, već i u Sjevernoj i Srednjoj Americi, kao i na Bliskom istoku. Danas kompanija CCF sarađuje sa stotinak država svijeta, a zahvaljujući Bojani mi se možemo pohvaliti time da smo prvi u regionu koji smo implementirali ovakav način proizvodnje sladoleda.

DA LI DA KUPIM ČOKOLADU ILI SLADOLED ILI... Istoriju ledenih poslastica na štapiću, davnih 20-ih godina prošlog vijeka neki vezuju za italijansko ostrvo Sicilija dok drugi dijele mišljenje da je na ideju prvih sladoleda na stapiću došao Amerikanac Kris Nelson gledajući dječaka koji se dvoumio da li da kupi čokoladu ili sladoled.

OD VOĆNIH DO „PIJANIH“ ŠTAPIĆA I DALJE UKUSI SA IMENIMA: IBIZA, PORTOFINO, MIAMI, ROMA... KOTOR Bojana je dosta putovala, voli putovanja i mnogo na njih polaže. Takođe, prijatelji su njeno uporište. Sladoledima je dala imena tako što je zvala svoje prijatelje i oni su joj govorili ime svoje najdraže destinacije. Tako su nastali sladoledi pod imenima Ibiza, Capri, Portofino, Miami, Roma… Bojana kaže da je tako i našla način da su njeni najdraži prijatelji i kad su daleko sad tako pored nje. Htjela je ona da da ime jednom ukusu po njenom najmilijem Rimu, ali je preduhitrio prijatelj. Pa se njen sladoled zove, logično, po rodnom gradu - Kotor.

Mille Baci radi proizvodnju italijanskih sladoleda na štapiću, bez glutena, bez aroma i konzervansa, koji su 100% prirodni. Svaki štapić se radi ručno. Trenutno su u ponudi voćni sladoledi, koji su zapravo italijanski sorbeti, mliječni, alkoholni, kao i premium ukusi. Sladoledi imaju luskuzna pakovanja. Imaju i veliki izbor veganskih sladoleda. Jedinstveni koncept proizvodnje omogućava potpunu „personalizaciju“ ukusa po želji kupaca. Svaki klijent je i potencijalni inovator novih ukusa. Jednostavno možeš da zamisliš ukus koji želiš a u Mille Baci proizvodnji će ti ga proizvesti! Sam kreiraš svoj sladoled! Granice mašte ne postoje.

TRENUTNO SU U PONUDI VOĆNI SLADOLEDI, KOJI SU ZAPRAVO ITALIJANSKI SORBETI, MLIJEČNI, ALKOHOLNI, KAO I PREMIUM UKUSI. SLADOLEDI IMAJU LUSKUZNA PAKOVANJA. IMAJU I VELIKI IZBOR VEGANSKIH SLADOLEDA GDJE SE SVE MOGU KUPITI MILLE BACI SLADOLEDI Mille Baci sladoledi teško da se nekome ne mogu dopasti. Vizuelno mame, da ne znate koji prije da probate. I kad prema svojim afinitetima probate neke, opet nijeste na čisto koji vam je omiljeni ukus. Zato i nije čudo kad se Bojana našla u Italiji sa dva sladoleda u rukama... Ovako lijepi i nadasve kvalitetni ukusni sladoledi ovog ljeta „smjestiće“ se u ponude skoro svih najatraktivnijih lokacija duž našeg primorja kao što su Almara beach, La Perla, Adriatica, Porto Montenegro, Chedi hotel Lustica, plažni bar Galija, Brodetto,

80 CAFFE MONTENEGRO

Vista Vidikovac, Hotel Mediteran, caffe bar Cesare i mnogih drugih. A naše goste i naši sladoledi Mille Baci će „pozdraviti“ prije ili nakon polijetanja sa aerodroma Tivat u okviru caffe bara Negro. Da nam odlazak ili dolazak budu slađi. U Podgorici ćete uskoro imati priliku da ove sladolede, a od septembra i još neke slične poslastice, probate u okviru shopa koji će se nalaziti u sklopu male laboratorije ukusa Mille Baci gdje je sad proizvodnja, u ulici Jovana Tomaševića.

MILLE BACI RADIONICE ZA DJECU – SLADOLED KOKTELI ZA RODITELJE Mille Baci mala radionica ledenih poslastica na štapiću će uskoro jednom mjesečno da održava kreativne radionice, koje će isključivo biti namijenjene mlađim uzrastima, pa će djeca

KREIRAJ SVOJ MILLE BACI SLADOLED Svakog mjeseca se kreiraju novi ukusi u radionici, a učešće u tome mogu da uzmu i pratioci na Instagramu radionice (mille.baci.icecream) i da zajedno kreirate nove ukuse.

moći da učestvuju u stvaranju ukusa po njihovoj želji i proizvodnji sladoleda. Dok će se najmlađi zabavljati kreiranjem i dekoracijom omiljenih poslastica, za odrasle su u Mille Baci pripremili kako ih u šali zovu, «pijane štapiće»: popularni aperitivo u čaši, kao što su Aperol Spritz, Limoncello, Gin & Tonic, Mojito i mnogi drugi – na štapiću!

Svakog mjeseca Mille Baci proizvede neki novi ukus

ŠARMANTNI PREPOZNATLJIVI ŠTAND MILLE BACI SLADOLEDA

„PIJANI ŠTAPIĆI“: POPULARNI APERITIVO U ČAŠI, KAO ŠTO SU APEROL SPRITZ, LIMONCELLO, GIN & TONIC, MOJITO I MNOGI DRUGI – NA ŠTAPIĆU!

Svaki sladoled se pojedinačno radi ručno

82 CAFFE MONTENEGRO

PRVI U REGIONU Danas italijanska kompanija CCF, čiji je vlasnik izumio mašinu za domaću proizvodnju sladoleda na štapiću i koja je patentirala novi način proizvodnje tih sladoleda, raširila je taj postupak na stotinak država svijeta, a zahvaljujući Bojani mi se možemo pohvaliti time da smo prvi u regionu koji smo implementirali ovakav način proizvodnje sladoleda.

LJUBAV JE OSNOVA SVEGA PA I DOBRIH SLADOLEDA Ljubav je često motivacija da uradimo nešto, uzrok i inspiracija najljepših umjetničkih djela, ali i glavni pokretač u svakodnevnom životu. Jer upravo kada volimo ono čime se bavimo – bolji smo u tome. Tog mišljenja je i Bojana koja svu svoju slatku priču i svoje štapiće zasniva na toj poenti: “Za uspjeh nije uvijek dovoljno imati samo ljubav prema poslu i želju da se uspije, od izuzetnog značaja je da imamo nekog ko je u stanju da prepozna, osjeti, podržava na svakom koraku, kao mene duž ovog mog ledenog a slatkog puta, a ja sam i tu sreću imala, i to smatram jednom velikom privilegijom i ličnim uspjehom“ - kaže Bojana.

INTER VJU BO ŽI DAR ALE K S A N D R OV I Ć

vlasnik vinarije Aleksandrović

PEČAT ŠUMADIJSKOG PODNEBLJA NAŠA VINA ČINI DRUGAČIJIM

FOTOGRAFIJE: IVANA ČUTURA, VINARIJA ALEKSANDROVIĆ

Preko četvrt vijeka vinarija Aleksandrović iz Oplenca (Šumadija) piše noviju istoriju srpskog vinarstva. Zasnovana na tradiciji šumadijskog vanredno nadarenog podneblja i zemlje koja voli vinovu lozu ta vinarija sa znanjem koje se vjekovima taložilo u sprezi sa modernim pristupom izgradila je respektabilno ime na svjetskoj vinskoj sceni gdje redovno dobija najviša priznanja za svoja vina. Vlasnik vinarije Božidar Aleksandrović smatra da je upravo taj pečat podneblja u kom vina nastaju ono što ih čini boljim i drugačijim…

84 CAFFE MONTENEGRO

Iako se naša vina nalaze na vinskim kartama prestižnih restorana širom svijeta, od kojih su neki i restorani sa Mišelinovom zvjezdicom, naš cilj je da se još bolje pozicioniramo u budućnosti jer u tome vidimo mnogo veći značaj od same prodaje i izvoza

“…cilj nam je da naša vina dobiju prepoznatljivost na mnogim

daljim destinacijama, da se izvoze i da postanu ambasadori Srbije…

”

C.M: U predhodnoj deceniji, u Srbiji se značajno razvilo vinarstvo, kao nova poljoprivredna grana. Kako ocjenujete aktuelna kretanja na tržištu u Srbiji? - Posljednjih desetak godina Srbija je doživjela renesansu što se tiče vinogradarstva i vinarstva. Samim tim, konzumenti i ljubitelji vina su počeli da piju srpska vina, što je i normalno jer Srbija je od vajkada bila i ostala vinogradarska zemlja. S druge strane, može se reći da je kvalitet, kao i broj vina vrhunskog kvaliteta porastao. To je posebno vidljivo u poslednjih 5 godina, tako da sa sigurnošću možemo reći da je Srbija postala jedna od ravnopravnih, ako ne i u samom vrhu zemalja na Balkanu koje proizvode vrhunska vina i koje imaju kvalitet. Porastao je i nivo znanja kod ljubitelja vina, te možemo reći da srpsko vinarstvo definitivno ima budućnost. Takođe, Srbija se otvara prema svijetu, sve veći broj stranaca posjećuje našu zemlju, a upravo oni žele da probaju srpsku hranu, srpska vina i da upoznaju srpsku kulturu. Posljedica svega ovoga, nadamo se, biće i razvoj i ekspanzija vinskog turizma, što je od ogromnog značaja za dalji razvoj vinarstva u Srbiji.

SELO VINČA, PODNO OPLENCA, GDJE SE NALAZI VINARIJA ALEKSANDROVIĆ, ODUVIJEK JE BILO POZNATO PO UZGAJANJU VINOVE LOZE I PO VINARSTVU 75 hektara vinograda u okolini Oplenca, omogućuju nam da proizvodimo vina isključivo od grožđa iz sopstvenih vinograda, a samim tim ona predstavljaju pečat teroara jer u tome vidimo mnogo veći značaj od same prodaje i izvoza. Naša vina predstavljaju Šumadiju i Srbiju.

C.M: Kako biste ocijenili kvalitet srpskr vinarske industrije u odnosu na druge zemlje regiona? - Srbija je do prije desetak godina imala veoma diskutabilan kvalitet. Bilo je tu svega, bilo je dobrih vina, ali čini se da je bilo mnogo više onih vina iz masovne proizvodnje. Od kako je počelo da se investira u male, porodične vinarije, vinarstvo je postalo interesantno za investiture iz drugih branši. U tom trenutku počelo se voditi računa o kvalitetu, vinari su počeli da sade sopstvene vinograde, podižu vinarije i ulažu u savremenu opremu, dovode stručnjake i da se edukuju. To je doprinijelo da srpska vina postanu sve bolja, a danas možemo sa sigurnošću reći da imamo na desetina izuzetnih vina. Ta vina već imaju određenu težinu i spadaju u kategoriju vrhunskih vina. Posljednjih godina, kvalitet srpskih vina je na zavidnom nivou i bez problema možemo stati rame uz rame sa vinskim zemljama regiona. C.M: Vinarija Aleksandrović ima dugu i

86 CAFFE MONTENEGRO

Vinarija Aleksandrović se pozicionirala na tržištu sa jasnom vizijom u proizvodnji vina i imperativom kada je u pitanju vrhunski kvalitet. bogatu tradiciju i specifičnu vinarsku filozofiju i pristup. Šta su vaši dugoročni strateški ciljevi? - Vinarija Aleksandrović je proizvodnju vina zasnovala na porodičnoj tradiciji, a ja sam četvrta generacija proizvođača grožđa i vina. Naša vizija je da vina vinarije Aleksandrović na prvom mjestu budu obilježje ove regije u kojoj nastaju, da budu dijete ovog podneblja. S druge strane cilj nam je da ova vina dobiju prepoznatljivost na mnogim daljim destinacijama, da se izvoze i da postanu ambasadori Srbije. Iako se naša vina nalaze na vinskim kartama prestižnih restorana širom svijeta, od kojih su neki i restorani sa Mišelinovom zvjezdicom, naš cilj je da se još bolje pozicioniramo u budućnosti

C.M: Tradicionalno dobijate najviša priznanja na velikim svjetskim skupovima. Koliko vam ta činjenica pomaže u razvoju novih tržišta? - Svakako da prestižne nagrade sa najvećih svjetskih ocenjivanja mnogo znače i predstavljaju potvrdu da ovo što radimo, radimo dobro. Takođe, one su i podstrek da uvijek težimo ka novim uspjesima i kontinuitetu kvaliteta. Tačno je da naša vina dolaze iz vinski nepoznate zemlje, ali je tačno i to da postaju primijećena nakon mnogobrojnih nagrada. Polako, ali sigurno uvoznici, kao i ljubitelji, sve više obraćaju pažnju na naša vina, kao i na Šumadiju i Srbiju. Vina vinarije Aleksandrović imaju svoju specifičnost, nose taj pečat podneblja i određenu egzotiku u sebi. Nadamo se da će ta specifičnost biti sve izraženija i da ćemo zahvaljujući tome osvajati nova tržišta. C.M: Koji su najkvalitetniji, najekskluzivniji proizvodi brenda Aleksandrović? - Vinarija Aleksandrović se pozicionirala na tržištu sa jasnom vizijom u proizvodnji vina i imperativom kada je u pitanju vrhunski kvalitet. Naših 75 hektara vinograda u okolini Oplenca, omogućava nam da proizvodimo vina isključivo od grožđa iz sopstvenih vinograda, a samim tim ona predstavljaju pečat teroara. U svako od naših vina uloženo je mnogo, mnogo živog ljudskog rada kako bi se proizveo kvalitet. Svako od naših vina ima svoju specifičnost, a to koje je najbolje i najekskluzivnije, treba ostaviti da odluče poštovaoci i ljubitelji vina.

R IBO LOVNI TURIZAM NAŠA VELIKA NEISKORIŠĆENA ŠANSA

CRNA GORA:

SAN svjetskih RIBOLOVACA NEKADA JE RIBOLOV BIO POTREBA LJUDI ZA PREHRANJIVANJE, A DANAS JE TO SVE VIŠE SPORT I REKREACIJA, DRUŽENJE SA PRIRODOM I SAM BORAVAK U PRIRODNOM AMBIJENTU. TAKVI RIBOLOVCI OBIĐU I POLA SVIJETA DA DOĐU NA SVOJU RIJEKU IZ SNOVA, A NAŠA MALA CRNA GORA MOŽE DA ISPUNI SAN SVAKOG RIBOLOVCA, A EVO I KAKO...

TEKST: VASO KNEŽEVIĆ FOTOGRAFIJE: VASO KNEŽEVIĆ, SRĐAN BOŠKOVIĆ

SAN PRETVORITI U JAVU Crna Gora kao prirodni dragulj, ispresijecana kanjonima kristalno bistrih rijeka, itekako je san svakog pasioniranog

88 CAFFE MONTENEGRO

svjetskog sportskog ribolovca koji želi da boravi pored ovakvih ljepotica, nadmudrujući se sa pjegavim potočarama i lipljenima u providno čistoj vodi. Nije lako ribolovcima da love u takvim rijekama, najlakše je loviti u mutnom, ali u tome i jeste čar ovog iskonskog nadmudrivanja između onoga koji lovi i ulova.

Poznato je da je najmanje svjestan ljepote, potencijala i mogućnosti upravo onaj kome je sve to u njegovom vidokrugu i životnom okruženju. Mnogo svjesniji su oni koji to nemaju, oni koji sanjaju o tim ljepotama, i baš oni maštaju o tim destinacijama, koje su nama ispred nosa, svaki dan na javi i za

Mušičar u mjestu Jelicama, Ćehotina

CRNA GORA KAO PRIRODNI DRAGULJ, ISPRESIJECANA KANJONIMA KRISTALNO koje mi nismo ni svjesni da su nekima samo san. Ta naša java su, između ostalog, crnogorske rijeke, naročito na sjeveru Crne Gore, koji važi kao nerazvijen, ali nerazvijen zbog naše nesvjesnosti o potencijalima koji bi mogli ovaj region da postave na visoku ljestvicu atraktivnih turističkih destinacija. To je taj ribolovni turizam, ali i lovni turizam o kojem

bi možda nekom drugom prilikom. Predstaviću te bisere, koji za nas možda još uvijek ne svijetle, ali koji su tu, koji čak i zanemarujemo, koristeći više kao lokacije za deponovanje i ispuštanje svega onoga što nam ne treba, ali i o tome možda nekom drugom prilikom. Sad samo o lijepom, sa apelom da na pravi način iskoristimo naše rijeke.

BISTRIH RIJEKA, ITEKAKO JE SAN SVAKOG PASIONIRANOG SVJETSKOG SPORTSKOG RIBOLOVCA KOJI ŽELI DA BORAVI PORED OVAKVIH LJEPOTICA, NADMUDRUJUĆI SE SA PJEGAVIM POTOČARAMA I LIPLJENIMA U PROVIDNO ČISTOJ VODI

ĆEHOTINA SKRIVENA A RASKOŠNA Najsjevernija crnogorska rijeka Ćehotina, skrivena a raskošna, malo poznata i prepoznata i samim Pljevljacima, ali poznata starim njemačkim ihtiolozima iz 50-tih godina prošlog vijeka, kao prirodno mrestilište za salmonidne vrste riba, rijeka prebogata pastrmkom i lipljenom, kao i sa kraljicom ćotinskih brzaka – mladicom. Ćehotina ili

Ćehotina u Tatarovinama Ćehotina, Jelice

RIJEKA ĆEHOTINA JE PRIRODNO MRESTILIŠTE ZA SALMONIDNE VRSTE RIBA, PREBOGATA JE PASTRMKOM I LIPLJENOM, KAO I SA KRALJICOM ĆOTINSKIH BRZAKA – MLADICOM

Ćotina, kako je često Pljevljaci zovu, je glavna vodna arterija Pljevaljskog kraja. Dužine je oko 130 km, od tog 93 km na teritoriji Crne Gore, i to skoro čitav taj dio pripada pljevaljskoj opštini. Izvorište joj je ispod planine Stožer, a tok joj je usmjeren

prema sjeverozapadu dajući vodu Drini, kod Foče, gdje nastaje ona poznata narodna pjesma: “Dvije su se vode zavadile, Ćehotina i studena Drina…”. Na Ćehotini postoji akumulacija Otilovići koja je nastala iz potreba pljevaljske termoelektrane. Jezero se nalazi na 5 km uzvodno Ćehotinom od Pljevalja, a dugo je oko 11 km. Iako vještačko, uspjelo je da se uklopi u ambijent, ima dosta vijadukta i krivina, što je vrlo zanimljiva pojava u prirodi. U jezeru ima dosta bijele ribe (klen, škobalj, nerast), pa su zbog obilja hrane prisutne i krupne pastrmke potočare. Tok Ćehotine je raznolik, prepliću se kanjoni, gdje Ćotina djeluje kao prava planinska brza rijeka, i luke i livadski ambijenti, gdje djeluje kao lijena pitoma rijeka. Upravo ta raznolikost omogućuje ribolovcu atraktivnost i garantuje dobar ambijentalni doživljaj. Naročito su atraktivne lokacije nizvodno od Pljevalja gdje se ribolovac osjeća kao da se nalazi u potpunoj divljini, sa odsustvom civilizacije, sa potpunim mirom koji jedino remeti skok lipljena pred sumrak, ili jači klobuk u kraj obale od pastrmki potočara. Ćehotina u kanjonu ispod sela Rabitlje

90 CAFFE MONTENEGRO

U ANDRIJEVICI I U BERANAMA NA LIMU POSTOJE FLY FISHING REVIRI KOJI SU ATRAKCIJA SAMI ZA SEBE

Lim, Berane

LIM

IZVORNO CRNOGORSKA RIJEKA, DRINSKA DRUGARICA

Izvorno crnogorska, urezana kroz više opština na sjeveru Crne Gore – Plav, Andrijevicu, Berane i Bijelo Polje, takođe drinska drugarica - rijeka Lim, nastaje isticanjem iz Plavskog jezera, kojeg čini salmonidna ljepotica Ljuča, poznata po krupnim lipljenima kojima je to ujedno i najjužnija tačka njihovog areala u Evropi. Uzgred rečeno, Plavljani su možda i najsvjesniji ambijenta u kome žive, posmatrajući iskorišćavanje ribolovnog područja njihovog kraja u svrhu ribolovnog turizma. Oni su svoj ribolovni potencijal prepoznali još prije 10-tak godina i vrijedno rade na tome, a rezultat je da su ribolovne vode opštine Plav

postale svjetska destinacija i ostvarivanje snova mnogih sportsko-rekreativnih ribolovaca iz svijeta. Većina terena za ribolov je pretvorena u fly fishing zone, gdje je samo dozvoljeno mušičarenje po sistemu “Uhvati i pusti”. Ribolovne destinacije iz Plava su preuzele mnoge evropske turističke agencije, a njihove ribolovne vode se mogu naći u mnogim turističkim ponudama i stranim ribolovačkim časopisima. Ovaj primjer treba da slede i ostali, a razlog više za to je što većina konzumenata i interesanata za ribolovni turizam žele da oprobaju što više lokacija, da promjene više ribolovnih voda i destinacija, tj. žele da u jednoj Lim , fly fishing zona Plav

zemlji dožive više rijeka, jer ciljna grupa ribolovaca nije previše stacionarna već dinamična i traži raznovrsnost, raznolikost. Plavsko jezero je posebna atrakcija sa svojim predatorima - pastrmkom blatnjačom, mladicom i štukom, koja jedino obitava u ovom jezeru u Crnoj Gori. Takođe, i u Andrijevici i u Beranama na Limu postoje fly fishing reviri koji su atrakcija sami za sebe. “Ovu jadnu kožu u koju je krv moja obučena Kupao je Atlantski Okean, kupalo Sredozemno More, Snežne švajcarske reke, Volga i Sava namučena – Kao tvoji, rodni Lime, ničiji talasi milo mi ne žubore.”, napisao je Risto Ratković, naš književnik i diplomata, koji je očigledno bio svjestan pored kakve ljekovite rijeke je odrastao.

Lim , Plav 91

Lipljen, perj

anik

i je kad je življaj na Tar Poseban do im vitkim oj sv da lovu, ka trazi za mladica na po u ji kroz vodu ljena i tijelom stru lip ta ja i zgoneć ra bježe plijenom, ra zi ob glavom bez ji . ko ja al škob rskih bukova kraljicom ta pred ovom

Rijeka Tara, Kolašin

TARA

RIJEKA I ZA NAJZAHTJEVNIJEG SNIVAČA SNOVA

Suza Evrope, druga u svijetu po uklesanom kanjonu, premošćena najljepšim mostom, najduža crnogorska rijeka, divlja ljepotica Tara, mogla bi da zadovolji i najzahtjevnijeg snivača snova, po svom bajkovitom ambijentu i prozirnom pitkom vodom, sa mnoštvom atraktivnih pritoka i vrela, a sa vidljivim pastrmkama i lipljenima u vodi kojima ribolovci moraju prilaziti sa dubokim poštovanjem. O Tari je suvišno išta govoriti, dovoljno je gledati, pa čak se može doživljeti i samo preko fotografije. Toliko je živa, da je ni zaleđeni momenat na fotografiji ne može obuzdati. Tara obuzima svakog ribolovca. Na Tari ribolovac ne mora ni da peca, gledajući u nju i ribe u njoj on je potpuno doživljava, sjedinjuje se sa njom, utapa se u njen

Tara, Kolašin, Trebaljevo

92 CAFFE MONTENEGRO

ambijent. Poseban doživljaj na Tari je kad je mladica na lovu, kada svojim vitkim tijelom struji kroz vodu u potrazi za plijenom, razgoneći jata lipljena i škobalja

Hucho hucho

koji glavom bez obzira bježe pred ovom kraljicom tarskih bukova. Sam taj čin ostavlja bez daha svakog ribolovca, čak

Plavsko jezero

i ne pokušavajući da joj zabaci mamac. Tara se pamti i dalje sanja, za ponovni dolazak ribolovca. Tara protiče kroz kolašinsku, mojkovačku, žabljačku i pljevaljsku opštinu. Većim svojim tokom pripada Nacionalnom parku Durmitor, gdje je ona i najljepša, sa kanjonom dužine od 78 km i dubinom od 1300 mnv, koji ga posle Kolorada svrstavaju na drugom mjestu u svijetu po dubini kanjona. Međutim, ogoljeli kanjon Kolorada ne može da se poredi sa ljepotom i vegetacijom obraslog i bujnog kanjona Tare. Ako se može reći i garantovati sportskom ribolovcu da će odsanjati san na jednoj rijeci a da ne mora nijedanput da mahne štapom, onda se to misli na ovu rijeku, o kojoj je suvišno šta reći…

AKO SE MOŽE REĆI I GARANTOVATI SPORTSKOM RIBOLOVCU DA ĆE ODSANJATI SAN NA JEDNOJ RIJECI A DA NE MORA NIJEDANPUT DA MAHNE ŠTAPOM, ONDA SE TO MISLI NA TARU

Rijeka Tara, Mojkovac

MAGIJA NADMUDRIVANJA S RIBOM Nijeste ni svjesni koje zadovoljstvo se pruža kad si pored vode, sa štapom u ruci, ne misleći o teškim životnim pitanjima, nadmudruješ se sa ribom dajući šansu i njoj i sebi da budete pobjednici, družiš se sa prirodom kao sa drugom bez interesa, pritom ne uzimajući ništa od nje a bogatiji si za jedan novi doživljaj u životu koji ćeš pamtiti zauvijek po dobru… Eto, upravo to zadovoljstvo čine naše rijeke, a da mnogi toga nijesu ni svjesni.

PLAHE I BISTRE RIJEKA BUKOVICA, BIJELA, KOMARNICA Posebnost imaju i šavničke plahe i bistre rijeke, Bukovica, Bijela, Komarnica, koje nagone svakog ribolovca na akciju. Na ovim rijekama ribolovac ne može da miruje, mora da se kreće i da lovi, da se poistovjeti sa energičnim šavničkim vodama i atraktivnim kanjonskim ambijentom, zagrljenim durmitorskim i pivskim vrletima. U maloj Crnoj Gori ima velikih potencijala, ali svakako su rijeke one koje daju živost nekom kraju, a rijeka bar imamo i sa njima treba da se dičimo i

Ulov tehnikom fly fishing

94 CAFFE MONTENEGRO

NA BUKOVICI, BIJELOJ I KOMARNICI RIBOLOVAC NE MOŽE DA MIRUJE, MORA DA SE KREĆE I DA LOVI, DA SE POISTOVJETI SA ENERGIČNIM ŠAVNIČKIM VODAMA I ATRAKTIVNIM KANJONSKIM AMBIJENTOM, ZAGRLJENIM DURMITORSKIM I PIVSKIM VRLETIMA

U jezeru Otilovići ima dosta bijele ribe (klen, škobalj, nerast), pa su zbog obilja hrane prisutne i krupne pastrmke potočare

od njih je svakako ribolovni turizam. Sportsko-rekreativni ribolovci su ciljna grupa kojima nije daleko ni Sibir u cilju ostvarivanja ribolovačkih snova. Imamo potencijal, iskoristimo šansu. Slovenija je to shvatila davno prije nas, a naša zemlja je savršenija za ovaj vid turizma.

da ih valorizujemo na pravi način. Tako ćemo ravnomjerno razvijati Crnu Goru, kroz ravnomjerni razvoj turizma sa što više sadržaja, a jedan Plav postaje svjetska destinacija i ostvarivanje snova mnogih sportsko-rekreativnih ribolovaca iz svijeta. Većina terena za ribolov je pretvorena u Fly fishing zone, gdje je samo dozvoljeno mušičarenje po sistemu “Uhvati i pusti”.

Bojan Pešić sa rekordnim lipljenom od 57 cm , rijeka Ljuča

- ISKORISTI DAN PRIHVATILIŠTE I OPORAVAK ŽIVOTINJA U GORNJIM MRKAMA

Mjesto koje vas uči DA BRINETE O DRUGIMA Proljeće je stiglo ranije nego što je trebalo no malo je onih koji će se zaista buniti zbog toga. Ako vas lijepo vrijeme izvlači sa posla ranije i željni ste prirode, nadomak Podgorice u Gornjim Mrkama postoji mjesto gdje joj se možete vratiti na veoma poseban način TEKST: ANA ĐURKOVIĆ FOTOGRAFIJE: VLADIMIR VUČINIĆ

96 CAFFE MONTENEGRO

NA PUTU

Na put smo krenuli magistralnim putem ka Kolašinu. Na desetom kilometru od Podgorice, neposredno prije Bioča, bila je oznaka za skretanje lijevo, za sela Blizna i Gornje Mrke. Surovi sukob savremenog čovjeka koji živi sa mehanizacijom i do tada neukrotive prirode izašao je pred nas već posle prvih stotinjak metara seoskog puta iznad kojeg se pružaju visoki stubovi koji će uskoro nositi kilometre autoputa za brže povezivanje ionako male Crne Gore. S tim mislima o vječitom sukobu starog i novog, napretka i naslijeđa, nastavili smo dalje kroz surovi i suvi piperski kraj. Malene vrtače sa crnom zemljom koju su generacije skupljale i branile od kiša koje su je spirale naniže, nevjerovatne su oaze u nepreglednom kamenom moru svuda okolo. U daljini, Lutovačke grede presječene pravom linijom kojom prolazi pruga, nekadašnji graditeljski poduhvat gologlavih

radnika bez olakšica savremene tehnike, kao da nadgleda aktuelnu izgradnju „mlađarije“ autoputa. S tom slikom, obilježen uski put, tipičan crnogorski, vodio nas je naviše ka Gornjim Mrkama gdje se nalazi prihvatilište za životinje o kojem smo toliko puno slušali.

SKLAD NA IMANJU

Široka drvena kapija nije odavala mnogo na prvi pogled ali kada jednom otvorite vrata korak naprijed zapravo je korak u potpuno drugačiji svijet. Prostrano imanje na kojem su ozelenjeli prvi korijeni trave i procvjetale rane

džanje vrvilo je životom. Koze, jarići, svinje, patke, psi, hitri emui i cijeli odred odlučnih gusaka skupa su krenuli ka nama. Među njima vješto se probijao Miljan, naš domaćin, noseći zdjele pune svježe šargarepe i kukuruza. Iako je broj životinja među kojima se odjednom nađete nesvakidašnje iskustvo, nakon nekog vremena to postane potpuno prirodno i nadahnjujuće. Kompletna porodica Miličković u čijem je vlasništvu imanje u Gornjim Mrkama uključena je u rad sa životinjama i njihovo spasavanje: od Miljanove majke, sestara, braće, tetaka, djevojke Andrijane

Broj životinja među kojima se odjednom nađete nesvakidašnje je iskustvo koje nakon nekog vremena postane potpuno prirodno

Miljan Miličković

do najmlađe generacije - djece koja su već postala toliko iskusna da i sami vode ljude i pričaju im priče o životinjama koje su ovdje našle svoj dom. U obilazak nas je, kao i sve druge koji ovdje dođu, vodio Miljan pričajući usput nevjerovatne priče o tužnim ali i radosnim avanturama iz života ovih stanovnika Pipera. U stopu, za njima su išle gotovo sve životinje očekujući po koji zalogaj šargarepe ili salate. No i kada su zdjele bile prazne, one su ga jednako pratile, gledajući ga sa nevjetovatnim povjerenjem i čekajući svoj trenutak maženja i bliskosti. Jeleni, pauni, guske, svinje, psi, okolne ptice koje vrebaju propušteno zrno i nestašni emui koji vam samo na kratko, u trku, daju do znanja da su tu, na imanju Miličkovića žive u skladu i međusobnom uvažavanju koje se graniči sa svime što ste ikada znali ili učili o domaćim i divljim životinjama ili odnosu sa čovjekom. Ipak, životinje iz prihvatilišta nisu takve samo prema Miljanu, svoje povjerenje

98 CAFFE MONTENEGRO

i ljubav usmjeriće ka bilo kome ukoliko osjete povjerenje i dobronamjernost. „Prava stvar se zapravo dešava kada zaključamo vrata i kada smo sami sa životnjima koje slobodno idu imanjem“, kaže mi Miljan pružajući ruku prema kamili koja je baš u tom trenutku prišla da dobije svoju porciju maženja.

BORBE I POBJEDE

Za ovu porodicu, iako imaju regularne poslove u gradu, djecu koju treba školovati i obaveze koje treba obavljati,

pravi život zapravo je u Mrkama, u prihvatilištu sa životinjama za koje ih, već 14 godina, vežu nevjerovatne priče o zajedničkim borbama i pobjedama. Pored sada već stalnih stanovnika koje možete i lično upoznati već dvije godine koliko je prihvatilište otvoreno za javnost, i mnoge druge životinje boravile su ovdje. Povrijeđene, spasene iz različitih situacija uzrokovanih prirodnim ili ljudskim faktorom, mnoge od njih vraćene su natrag u prirodu. Nekoliko onih koje to više nisu bile u stanju poput jelena,

Australijske emu ptice našli su novi život u Piperima. Sve ptice ove vrste koje trenutno slobodno trče imanjem potomci su para koji su prije više od deset godina otkupili od cirkusa i dali im novi život. Uspješna briga o paru emua bila je veliki izazov zbog pomanjkanja stručne pomoći

Lama Fido otkupljena je od bosanskog cirkusa i danas vodi prilično lijep život uživajući u proljeću na imanju

Zaštićene vrste medvjed, vuk i jelen ovdje su našli dom nakon nesrećnih okolnosti koje su im zauvijek ugrozile bezbijedan povratak u divljinu

Ova tibetanska vjeverica nevjetovatno je brza i vesela. Spašena je iz pet šopa a trenutno čeka novi smještaj tj. 40m2 sopstvenog prostora

vuka, medvjeda ili egzotičnih vrsta za koje Crna Gora pa ni Balkan ili Evropa nisu prirodno stanište, ovdje su našli svoj dom i koliko-toliko konačno mir. Tako je ovo prihvatilište postalo siguran dom za sve povrijeđene životinje kojima treba trajna ili trenutna briga, dom za one koji su nesrećni primjeri ljudske pohlepe, krijumčarenja ili nezakonite eksploatacije koje se graniči sa svim moralnim i zakonskim odrednicama. „Ljudi često dolaze kod nas i ostavljaju

povrijeđene životinje“, priča mi Miljan. Trenutno, uprkos svim kritikama i kontroverzama, ovo prihvatilište jedina je nada i spas za povrijeđenje i neželjene životinje. „Izazova je mnogo jer su to često vrste o kojima se kod nas malo zna pa smo prinuđeni na razne načine tražiti pomoć od stručnjaka širom svijeta, od Australije kada su u pitanju emui do Turkistana kada su u pitanju kamile.“, objašnjava Miljan. Osim donacija pojedinaca koji posjete prihvatilište, bilo

Milutin i Budimir srećno su spašeni iz teških uslova u kojima su se našli nakon što ih je italijanski cirkus odbacio nadomak Podgorice

Ovo prihvatilište ispuniće vas čistom radošću i potrebom da brinete o drugima koja druga vrsta pomoći MIličkovićima i životinjama koje ovdje borave je izostala što je dodatan izazov za porodicu.

NEODOLJIVA PRIRODNOST

Ljubav i sklad između čovjeka i životinja ovdje je prisutna na svakom koraku. Osjećaju to i posjetioci koji ovdje dođu pa su mnogi od njih postali „stalni gosti“ prihvatilišta u Mrkama. No, i oni koji prvi put dođu brzo potpadnu pod neodoljivu prirodnost blizine životinja i ambijenta imanja. Najbrojniji su najmlađi za koje je to doživljaj o kome su sanjali. Djeca ovdje vrlo brzo zaborave na strah i spremni su pomagati u hranjenju prasića ili jarića, maziti se sa nevjerovatno kerušom Iri, gospodaricom imanja ili malim i živahnim špicevima koji ih veselo prate u stopu. Mnogi od njih odlaze sa suzama i iznuđenim obećanjima roditelja o brzom povratku. „Najveća je radost kada dođu djeca iz vrtića ili škola kojima pričamo o životinjima, njihovim potrebama, brizi i trudimo se da razvijemo empatiju i osjećaj pripadanja prirodi što je jako važno za njih.“, priča Miljan. Naš dan proveden u prihvatilištu proletio je kao tren. Sunce je polako zalazilo za brdom iznad Mrka i bilo je vrijeme da krenemo nazad. Dok smo se pozdravljali sa Miljanom, kao dobri domaćini ispratile su nas i sve životinje. Nevjerovatan osjećaj pripadnosti na rastanku tjera vas da se okrenete opet i opet da vidite da li će se emui opet pojuriti, da li će mali prasići konačno uhvatiti korak sa majkom i kako na sve to gleda bistra Iri. Ovo prihvatilište ispuniće vas čistom radošću i potrebom da brinete o drugima što nam je svima, složićete se, postala prilično zaboravljena vještina.

100 CAFFE MONTENEGRO

Iri je gospodarica imanja, krotka je i voli djecu

Najveća je radost kada dođu djeca iz vrtića ili škola kojima pričamo o životinjima, njihovim potrebama, brizi i trudimo se da razvijemo empatiju i osjećaj pripadanja prirodi što je jako važno za njih.

101

PORODICA MITROVIĆ Sotonići, Crmnica

KORAK PO KORAK

104 CAFFE MONTENEGRO

Iako u izgradnji, farma koza i imanje porodice Mitrović magično je mjesto koje donosi mir i jednostavnu životnu radost. Planovi koje imaju su veliki no oni ne žure, grade svoj san dan za danom, uživajući u svakom koraku TEKST: ANA ĐURKOVIĆ FOTOGRAFIJE: VLADIMIR VUČINIĆ

105

Staro kameno izvorište u Sotonićima

ekad se stvari jednostavno sklope, bez naročitog plana, i to uvijek budu dragocjena iskustva i doživljaji. Tako je bilo i u slučaju ove priče. Inicijalno, plan je bio posjetiti gospođu Milenu iz sela Novoselj i njenu farmu koza. No, umjesto toga Milena je preporučila mladu porodicu Mitrović koja malo po malo gradi svoj mali svijet, farmu koza u Sotonićima. Čuveni Sotonići, plodan i lijep kraj Crmnice, nalaze se na samom početku uspona starim putem preko Paštrovačke gore. Nepunih dva kilometra od raskršća gdje se novi put odvaja za tunel Sozinu, sa desne strane primijetićete ručni ispis na tabli “kozji sir”. „Tu skreni desno i samo prati put a mogu i ja da siđem da vas sačekam“, čuo se glas domaćina sa druge strane telefona. I zaista, svega par stotina metara dobre uzbrdice, na mjestu gdje se završio asfaltni put stigli smo do imanja Ljuba Mitrovića i njegove porodice. Makadam, novi nasip i probijeni putevi, zvuk lomljenja kamena, odavali su da se ovdje neumorno radi. No, u svemu tome, pažnju mi je privukao stari kameni izvor, isklesan besprekorno, onako kako se to nekad radilo - ispostaviće se simboličan uvod u priču koja slijedi. Na improvizovanoj terasi sa pogledom na rodni crmnički kraj, dočekali su me Ljubo, njegova supruga Dijana i dvije posebne djevojčice - Dunja i Nađa. Bez naročitog ustezanja koje nosi novo poznanstvo, počeli smo priču o radovima, farmi, djeci, odrastanju, nasljeđu. Kraj u kome Ljubo gradi svoj novi svijet zove se Nikolići a danas je sastavni dio

106 CAFFE MONTENEGRO

Štala sa prilazom za koze Ljubo Mitrović

Makadam, novi nasip i probijeni putevi, zvuk lomljenja kamena, odaju da se na imanju neumorno radi Sotonića. Iako znatno nepristupačniji od nešto nižeg središta sela, Nikolići imaju adut koji u savremeno doba mehanizacije i gradnje nije teško istaći u prvi plan a to je pogled na cijeli kraj - od plaveti vode Skadarskog jezera i vrhova Prokletija u dalekom zaleđu do crmničkog kraja, brda i planina koji ga dijele od mora. Ljubovih 40,000 kvadrata zemlje protežu se preko skladnih starih međa i

Savremena štala za koze

Od pozicije štale do sitnih rješenja poput brižljivo zarezanih gredica na podu i kose ploče na nivou ispod gdje se skuplja đubrivo, sve je osmišljeno tako da farma i buduća proizvodnja budu efikasne a život koza lijep

Pedeset koza sa cijelom četom malih jarića uživaju potpunu slobodu koja se čita u suživotu koji se ne može prenijeti drugačije osim direktnim doživljajem.

kaskada, nekada držanog i obrađivanog imanja. „Ovdje će biti ograđeni dio za životinje, koze i jarad, ponije, kokoške, pse... Ovdje bašta sa povrćem...Ovdje će biti restoranski dio... Tamo gore smještajne jedinice. A svuda okolo pješačka staza od nekih dva kilometra za one koji žele da šetaju“, objašnjavao mi je Ljubo prelazeći prstom preko svog imanja. Dok je pričao, u njegovim očima svi ti planovi već su bili živi, kao da su prvi gosti silazili iz bungalova na doručak, dok su drugi odlazili u jutarnju šetnju oko imanja. Ljubo u svom selu ima sve preduslove za dobar i srećan život. Nakon godina brzog života u gradu, stresa, nervoze, gužvi, odlučio se za potpuni rez. Prodao je kuću u Podgorici i sa porodicom se vratio se da živi na đedovini. Zvuči jednostavno, no ovaj rez traži posebnu odlučnost i vjeru.

Gledajući brdo malo dalje od Ljubovog imanja, klasični krš i draču Stare Crne Gore, shvatam koliku je viziju ali i dozu lude hrabrosti trebalo imati da bi se u surovu divlju stranu istesali putevi, platoi, nove površine, štala za koze, mljekara i sve ono što je danas tu a što je prije samo dvije godine, kada su počeli prvi radovi, bilo nezamislivo. „Sve ovo radim za njih dvije. Djeca moraju da jedu dobru hranu, budu u prirodi i žive sa životinjama“, kaže mi Ljubo dok gledamo kako starija Dunja i mala Nađa maze jariće koji su se ohrabrili da izađu iz štale. Rez koji su napravili Ljubo i Dijana nije bilo lak i zahtijevao je puno prilagođavanja i odricanja. No, kako kažu ništa im nije teško jer rade dobru stvar, naročito kada znaju da je njihovoj djeci dobro. Dan ovdje traje dugo a život sa

107

Ljubo donosi nestašne jariće nazad

Dunja i Nađa u Sotonićima provode srećno i zdravo djetinjstvo koje nije privilegija mnogo djece. Imaju poseban odnos prema životinjama i rado pomažu u dnevnim poslovima

Trenutno Dijana pravi kozji sir za potrebe domaćinstva a kada bude završena, plan je da u mljekari počne proizvodnju kozjeg sira, mlijeka i kisjelog mlijeka

Dunja pomaže Dijani u hranjenju jarića Trenutak kada se stado vraća do štale da majke podoje jariće magičan je spoj čovjeka i životinje koji donosi čistu radost

108 CAFFE MONTENEGRO

Dok smo obilazili krug oko imanja, Ljubo i cure su mi otkrili sve lijepe poglede, proveli me starim stazama do kućišta nekada bogatih domova stradalih u velikom zemljotresu, ispričali priče o istoriji kraja i starim načinima života koji se polako gube.

Nađa uživa u pogledu sa svog imanja

životinjama zahtijeva puno pažnje i rada. Iako ima dosta dnevnih poslova koje treba postići, Mitrovići grade farmu na efikasan i praktičan način koji će u startu olakšati rad. Od pozicije štale do sitnih rješenja poput brižljivo zarezanih gredica na podu štale i kose ploče na nivou ispod gdje se skuplja đubrivo, sve je osmišljeno tako da farma bude efikasna a život koza lijep. Ovih pedeset koza sa cijelom četom malih jarića uživaju potpunu slobodu koja se čita u suživotu koji se ne može prenijeti drugačije osim direktnim doživljajem. Trenutak kada se stado vraća do štale da majke podoje jariće magičan je spoj čovjeka i životinja koji donosi čistu radost. Već dvije godine, Ljubo gradi svoj san kamen po kamen. Bez velikih sredstava koja bi dala brz zamah, on polako i odmjereno uživa u svakom novom koraku. Otuda i osjećaj nevjerovatnog sklada i optimizma na svakom metru farme koja već sad ima obrise uspješnog porodičnog biznisa. Iako se s vremena na vrijeme čuje zvuk mješalice za beton, tucani kamen još uvijek nije dovoljno uglačan koracima a putevi i dalje svježe bijeli, to ovdje uopšte nije bitno. Sve se čini upravo onakvim kako treba da

bude kada se gradi polako i s ljubavlju, kada se planira i uživa u procesu. Dok smo prolazili krug oko imanja, Ljubo i cure su mi otkrili sve lijepe poglede, proveli me starim stazama do kućišta nekada bogatih domova stradalih u velikom zemljotresu, ispričali priče o istoriji kraja i starim načinima života koji se polako gube. Za nama su cijelo vrijeme išle i sve koze i jarići. Za trenutak, pomislila sam da su ta

stara vremena još uvijek živa, teška ali zdrava, neizvjesna ali opet sigurna. Kada smo se vratili, Nađa je izmuzla čašu mlijeka iz jedne od koza koje su bile oko nas. Gledajući izraz neizmjerne sreće na licu moje ćerke koja je tog dana kod Mitrovića prvi put ispila čašu svježeg kozjeg mlijeka, Ljubo se nasmijao i rekao mi: “Ovo su stvari koje mi daju snagu i tjeraju da radim od jutra do sjutra”.

Ovo su stvari koje mi daju snagu i tjeraju da radim od jutra do sjutra

109

JEDINSTVENO U CRNOJ GORI BIRAJTE MUZIKU PO VAŠOJ ŽELJI IDEALNU UZ VAŠ AMBIJENT

U G OSTI TELJS KO TUR I S TI ČKA P RIČ A (D JELATNOS T) FOTOGR A FA VELJKA VUJ A N OV I Ć A

Umjetnički senzibilan pristup

TURIZMU

Poznata Nikšićka porodica Vujanović šalje pozitivnu energiju tom gradu. Oni naše živote čine boljim i ljepšim i pravi su koordinatori dobrog odnosa prirode i turizma sa ljudima. Veljko Vujanović je profesionalni fotograf, veliki umjetnik, te svojim fotografijama spaja čovjeka i prirodu, učvršćuje njihov međusobni odnos koji je inače neraskidiv. Povod za ovu priču je i nedavno otvoreni Hotel Atrium koji predstavlja samo dio ugostiteljsko turističke djelatnosti kompanije Vujanović d.o.o. TEKST: KRSTINJA ZEČEVIĆ FOTOGRAFIJE: VUJANOVIĆ D.O.O.

112 CAFFE MONTENEGRO

FOTOGRAFIJA JE UMJETNOST Veljko Vujanović je nizom svojih fotografija ovjekovječio prirodu Crne Gore, svojim djelima zbližio ljude, približio nam događaje, prostore… Zabilježio je i doživio i mnoge svjetske prostore. Obilazeći svoju zemlju zapazio je mnoga mjesta koja su mu skrenula posebnu pažnju, pa im se posvetio i srcem i dušom. Tako je 2003. godine osnovao kompaniju u čijem sastavu posluju: turistička agencija Anitra sa sjedištem u Nikšiću, caffe bar Atrium sa sjedištem u Nikšiću i etno selo i kamp Grab u kanjonu Tare sa sjedištem u Šćepan Polju. Nedavno se ovom nizu pridružio i hotel Atrium.

Etno selo i kamp Grab, poznati su cijelom svijetu. Tu Vejko sa svojim timom iskusnih profesionalaca organizuje rafting i niz drugih turističkih atrakcija. Tu se odvija život pun adrenalina, zabave, odmora, kupanja, pecanja, vožnje biciklom i niza drugih aktivnosti: vožnja kajakom, planinarenje, hidrospeed

KAMP IMA OTVORENE TERASE, LIJEPE POGLEDE, PJEŠČANU PLAŽU, KUPANJE U KRISTALNO ČISTOJ VODI ETNO SELO I KAMP GRAB: KAD TE ZAUSTAVI LJEPOTA TARE Veljko je dao svoj doprinos da se prirodni dragulj Crne Gore, rijeka Tara valorizuje i učinio da se na njoj dešavaju čudesno lijepe stvari. Stvorio je turističku atrakciju etno selo i kamp Grab, poznat cijelom svijetu. Tu ga je zaustavila iskonska ljepota, kanjon najdublji u Evropi a drugi u svijetu. Rekao je sebi da od tog mjesta nema dalje i tu je sa svojim timom iskusnih profesionalaca organizovao rafting i puno drugih turističkih atrakcija, život pun adrenalina, zabave, odmora, kupanja, pecanja,

vožnje biciklom i niza drugih aktivnosti. Ljubitelji prirode i njene ljepote bave se raftingom koji spada u nesvakidašnje i opasne sportove, no tu je i vožnja kajakom, planinarenje, hidrospeed. Ima sadržaja i za mlađe i hrabrije, kao i za one koji žele mirne šetnje, pješačenje, odmor, posmatranje prirodnih ljepota. Vožnja čamcima na brzim vodama sa

mnoštvom prepreka i različitih dubina zahtijeva savremenu opremu, stručno znanje i discplinu. Tim iskusnih ljudi, obučenih za sva dešavanja na vodi je uvijek na pravom mjestu, tako se sve aktivnosti odvijaju po određenom planu na zadovoljstvo svih učesnika. Zato tu dolaze ljudi iz svih krajeva svijeta svjesni istinskog profesionalizma. Od 1972. godine Nacionalni park Durmitor je pod zaštitom UNESCO-a. Kamp Grab se nalazi na nekoliko kilometara od Nacionalnog parka. I kamp i etno selo nalaze se u zaista lijepom prostoru, okruženi prirodnim draguljima, planinama, rijekama, šumama, koje izgledaju skoro nestvarno. Kamp se nalazi na samoj obali Tare, 9 kilometara je udaljen

113

od Šćepan Polja. Kamp Grab i etno selo imaju izvanredne uslove za razvoj turizma jer tu se obavljaju sve pripreme i sastanci za organizovanje raftinga i ostalih sadržaja na vodi. Dužina raftinga iznosi i do 13 kilometara (Brštanovica - Šćepan Polje), mada može i 7 kilometara ili čak i do 50 kilometara. Postoje ture za kanue, hidrospid, kajak i sl. Kamp ima otvorene terase, lijepe poglede, pješčanu plažu, kupanje u kristalno čistoj vodi. Cilj je svakako

uživanje uz maksimalnu sigurnost. Kamp Grab i etno selo su lijepa i mirna mjesta u kojima je dostupan internet, besplatan kao i parking. Tu su i dječija igrališta, sadržaji za djecu a sve prati i odlična hrana sa tih prostora koju možemo smatrati organskom. Smještaj je organizovan u šestokrevetnim, trokrevetnim, dvokrevetnim i jednokrevetnim sobama. Tu su i bungalovi kao i savardak. Divan prirodni kutak koji je nezaboravan za sve posjetioce.

CAFE BAR ATRIUM Njegoševa ulica u Nikšiću prolazi centrom grada. U toj ulici nalazi se poslovni objekat Vujanovića koji se po mnogo toga lijepog razlikuje od drugih. Lokal je uređen tako da putniku skrene pogled po posebnoj arhitekturi, naročitom enterijeru. Café bar Atrium je prvi od svih objekata Vujanovića počeo sa radom.

AMBIJENT CAFÉ BARA ATRIUM DAJE OSJEĆAJ TOPLINE PROSTORA I IMA PRIJATNU ATMOSFERU. SVE JE UREĐENO SA POSEBNIM UKUSOM. 114 CAFFE MONTENEGRO

Ambijent bara daje osjećaj topline prostora i ima prijatnu atmosferu. Sve je uređeno sa posebnim ukusom tako da pogled često skreće na određene elemente prostora. Zaista je zadovoljstvo tu popiti kafu - osjećaj je kao da smo u svom domu. Mnoge kafe tu su mi ostale nezaboravne. Ja i moje prijateljice često smo tu razgovarale sa raznim umjetnicima jer su se tu okupljali, i tu se uvijek čulo nešto novo i nešto lijepo.

HOTEL ATRIUM NIKŠIĆ Cafe bar Atrium bio je preteča hotela Atrium, koji je otvoren krajem 2018. godine. Svi uslovi za otvaranje hotela i potreba za njegovim postojanjem u Nikšiću su postojali su odavno. Pošto kompanija veliki dio svog poslovanja obavlja na sjeveru Crna Gore, imali su želju da se sjever i Nikšić povežu jače u cilju bolje turističke valorizacije, jer Nikšić ima izuzetno turističko bogatstvo koje treba iskoristiti. Atrium je hotel sa 3 zvijezdice u strogom centru Nikšića i značajan je doprinos turističkoj ponudi grada. Očigledan je sve veći broj turističkih posjeta tom

gradu, a hotel nudi 7 smještajnih jedinica (3 dvokrevetne, 2 sobe sa francuskim ležajem, 1 delux dvokrevetna soba i 1 četvorokrevetna soba). Sve sobe su klimatizovane i sa kupatilima. Sve imaju tehničku opremu ( TV, satelitsku mrežu, sef, mini bar, besplatan internet). Sobe su opremljene radnim stolovima, garderoberom… Doručak je organizovan na bazi švedskog stola. Hotel ima dvorište sa baštenskim namještajem, sa terasom i posebnom terasom za sunčanje. Gostima se nudi mnogo sadržaja i razne aktivnosti: vožnja biciklom, planinarenje,

ATRIUM JE HOTEL SA 3 ZVIJEZDICE U STROGOM CENTRU NIKŠIĆA I ZNAČAJAN JE DOPRINOS TURISTIČKOJ PONUDI GRADA 115

Pošto kompanija Vujanović d.o.o. veliki dio svog poslovanja obavlja na sjeveru Crna Gore, imali su želju da se sjever i Nikšić povežu jače u cilju bolje turističke valorizacije i izgradili su hotel Atrium skijanje, pješačke ture, razne usluge prevoza. Sve je vrlo dobro oraganizovano, a okolina Nikšića nudi izuzetne prirodne ljepote interesantne gostima. U blizini je Vučje, tu je rijeka Zeta, okolne planine, Krupac i Slano jezero, a cijela opština puna je znamenitosti i istorijskih spomenika. Agencije sa kojima Atrijum ima ugovore dobijaju i popuste do 10% provizije. Parking je besplatan kao i usluge pranja i peglanja. Tu ćete dobiti sve informacije

116 CAFFE MONTENEGRO

o splavarenju Tarom, kampu Grab i Etno selu i kao i što vas ineteresuje o posjeti manastiru Ostrog. Caffe bar Atrium je mjesto gdje o svemu možete razgovarati, sklapati poslove, slušati dobru muziku, a onda odmarati u nekoj od hotelskih soba. Hvala svim dobrim ljudima što čine da ovaj grad bude ono što je nekad bio: grad vrijednih, obrazovanih, poštenih i gostoljubivih ljudi.

HOTEL ATRIUM NUDI 7 SMJEŠTAJNIH JEDINICA (3 DVOKREVETNE, 2 SOBE SA FRANCUSKIM LEŽAJEM, 1 DELUX DVOKREVETNA SOBA I 1 ČETVOROKREVETNA SOBA)

apr il 2019. KIC

Izložbeni hol - 19h

Izložba radova

LUTALICE

Ivane Mašanović

poneđeljak

KIC i Jazz Art

Velika sala - 20h

JAM 2019.

Džez ansambl Državnog Univerziteta u San Dijegu

utorak

Sala DODEST - 20h

NISMO SE UPOZNALI, JA SE ZOVEM JA autorke Nele Radulović

srijeda

NVO Dječije pozorište Stanković

Hod po ivici / I walk the line

petak

Nikad nisam pjevao svom ocu I never sang for my father

srijeda

(1970)

Režija Gilbert Kejts / Uloge: Melvin Daglas, Džin Hekman

četvrtak

Capote

(2005)

Režija Benet Miler / Uloge: Filip Sejmur Hofman, Klifton Kolins, Ketrin Kiner

Predstava

Tekst, režija i gluma Radojica Stanković (Šanta Panta)

Velika sala - 19h

Koncert

GUSLE U CRNOGORSKOJ TRADICIJI

petak

Učestvuju folklorni ansambli i najbolji crnogorski guslari.

American Corner

Hotel Hilton 17-19.30

Demokratski romski centar Podgorica

Izložbeni hol - 18:30

Proslava Svjetskog dana Roma

Koncert profesora povodom Dana škole

Velika sala - 19h

19.

Književno veče

poneđeljak

KIC, Jazz Art i American Corner

Sala DODEST - 20h

petak

Godišnji koncert plesnog kluba “Diva”

A Plastic Ocean

utorak

(2015)

Chasing trane

(2016)

American Corner - 19h

(2016)

22.

Režija John Scheinfeld / Uloge: Denzel Washington, Reggie Workman

PISCI VS. KRITIČARI RAZGOVOR I ČITANJA

20h

Gosti: Faruk Šehić, Robert Perišić, Barbara Delać / Moderator Vladimir Arsenić

RAZGOVOR I ČITANJA

20h

Gosti: Filip David, Rumena Bužarovska, Vladimir Arsenić Moderator Andrej Nikolaidis

PROJEKCIJA KRATKIH FILMOVA

Puna glava radosti

Velika sala - 19h

10.

srijeda

Zajednički koncert učenika Muzičke škole Bijelo Polje i Srednje muzičke škole za talente „Andre Navara“

24.

12.

četvrtak

Promocija knjige

KIC i Jazz Art

Sala DODEST - 19h

JAM 2019.

Pippo Corvino & Mahan Mirarab

15.

poneđeljak

NVO 9. decembar

Centar za kulturu Tivat, Bitef teatar Beograd, Think tank studio Novi Sad, Festival Maszk Segedin

Predstava

e-mail: kicpress@gmail.com

www.kicpodgorica.me

facebook: KICPodgorica

15.

instagram: kic_budotomovic

Nacionalni parkovi Amerike

Sala DODEST - 19h

LET'S JAM

(otvorena scena za spontano džez muziciranje) Ovaj program pruža priliku ljubiteljima džeza i mladim muzičarima da nastupe sa kvartetom Enesa Tahirovića, koji je domaćin Let’s Jam-a. Prijave za učešće možete slati na FB Jazz Art-a.

KIC i Jazz Art

JAM 2019.

Iva Kostić - Đorđijana

utorak

30. INFO - 020 664 237

24.

Publika će imati priliku da se upozna sa američkim najpoznatijim nacionalnim parkovima i zaštićenim predjelima kroz prezentaciju Madeleine Lewis i projekciju dokumentarnog filma National Park Adventures.

KIC i Jazz Art

Velika sala - 20h

poneđeljak

Tekst Milena Bogavac / Režija Kokan Mladenović / Uloge: Isidora Simijonović, Jelena Graovac, Nina Nešković / Muziku izvodi grupa Vroom

srijeda

Velika sala - 20h

ALTERNATIVNE LJEPOTE CRNE GORE

Velika sala - 21h

JAM 2019.

13.

Humanitarna izložba fotografija

JAMI DISTRIKT

Koncert

subota

Duo je specifičan po razmjeni i prožimanju zapadne i istočne kulture i muzike na kojima su talentovani mladi gitaristi sticali svoja muzička iskustva.

(19’ - 2018)

Četvrtu “Literitoriju” zatvoriće koncert regionalno popularanog benda gitariste i pjevača Nenada Marića alijas Kralj Čačka, čija muzika predstavlja mješavinu džeza, bluza, rokenrola i šansona. srijeda

24.

23.

(16’ - 2018)

KRALJ ČAČKA

American Corner - 19h

Duo gitara

Izložbeni hol - 19h

Peloid

11.

NJEGOŠ, HAOS I PREOBRAŽAJ DRUŠTVA autora Dragoljuba Šarovića petak

19h

Režija Bojan Stijović / Uloge: Stefan Bošković, Ljubomir Đurković, Jovana Vujošević Nakon projekcija biće organizovan razgovor sa scenaristima i rediteljima.

Velika sala - 19h

“Pomozimo Branu” Multimedijalna sala - 19h

utorak

Režija Branislav Milatović / Uloge: Slavko Štimac, Marko Baćović

srijeda

Humanitarni koncert

22.

4. književni festival LITERITORIJA

poneđeljak

Režija Robert Budreau / Uloge: Ethan Hawke, Carmen Ejogo

srijeda

22.

poneđeljak

KIC

Sala DODEST

Režija i glavna uloga Don Cheadle

Born to be blue

Velika sala - 18h

Projekcija filma Plastični okean u izvršnoj produkciji Leonarda Di Kaprija je priča o zagađivanju okeana plastikom, poneđeljak ali i posljedicama po zdravlje životinja i ljudi.

Filmovi novije produkcije o majstorima džeza Majlsu Dejvisu, Četu Bejkeru i Džonu Koltrejnu koji osvjetljavaju njihove životne priče na drugačiji način.

Miles ahead

Allegro 19. april 2019. godine

Dan planete Zemlje

DŽEZ NA FILMU

poneđeljak

14.

14. festival baleta Allegro

Izložba likovnih radova

Ivana Toskića

18.

četvrtak

Baletska trupa Allegro

Slobodana Boba Lalovića i Ivana Toskića Multimedijalna sala - 19h

Velika sala - 20h

Umjetnička škola za muziku i balet “Vasa Pavić”

Sajam američkih fakulteta

Predstavnici američkih univerziteta podijeliće informacije o programima i diplomama koje nude, kao i o mogućnostima i prednostima studiranja u SAD. Ulaz besplatan, uz registraciju.

poneđeljak

8. 9. 10.

(1970)

Režija Džon Frankenhajmer / Uloge: Gregori Pek, Tjuzdej Veld, Estel Persons

DA SAM NEKO KO VLADA PLANETOM (3+) Savez guslara Crne Gore

(1967)

Režija Ričard Bruks / Uloge: Robert Blejk, Skot Vilson, Džon Forsajt

utorak

Promocija knjige

Velika sala - 10h

Hladnokrvno ubistvo / In cold blood

poneđeljak

17. 18.

Sala DODEST - 20h

KNJIŽEVNOST NA FILMU VII

1. 15. 16.

Riječ je o jednom od najboljih ansambala na Zapadnoj obali (18 muzičara, širok repertoar). Dirigent orkestra je prof. Bil Jeger, direktor džez studija, a gošća je Kristin Korb, američka vokalna umjetnica i kontrabasistkinja.

KIC Revija

Projekat "Đorđijana" prve crnogorske muzičarke koja je diplomirala Muzički koledž u Bostonu sastoji se od deset izabranih džez standarda koje je aranžirala i prepjevala na crnogorski jezik. U okviru projekta učestvuju: pijanista Enes Tahirović, gitarista Andrej Lovrić, bubnjar Slaven Ljujić, basista Branko Vučetin i saksofonistkinja Teodora Tapušković.

KIC zadržava pravo izmjene programa

- KIC premijere

subota

27.

CM klub HOTELI ADRIA, Budva, +382 (0) 33 680800 AKVAMARINE, Budva +382 (0) 69 599299 ALBATROS, Ulcinj +382 (0) 30 423263 ALLURE PALAZZI KOTOR BAY HOTEL BY KARISMA Kotor AMAN, Sveti Stefan +382 (0) 67 203444 AMBASADOR, Podgorica +382 (0) 20 272233 AMFORA, Kotor +382 (0) 32 305852 APART HOTEL PREMIER, Podgorica +382 (0) 20 406520 ARIA, Podgorica +382 (0) 20 872570 ASTORIA MONTENEGRO, AUREL, Podgorica +382 (0)78 113333 BELVI, Bečići +382 (0) 33 425100 BEST WESTERN HOTEL ŠUMADIJA, Beograd +381 (0) 11 3514255 BEST WESTERN PREMIER HOTEL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 406520

članovi CM kluba

HILTON PODGORICA, Podgorica, +382 (0) 20 443443

RIVIJERA, Petrovac +382 (0) 33 422100

HOLEGRO, Ulcinj +382 (0) 30 423483

ŠAJO, Budva +382 (0) 33 460243

HOSTEL CITY CENTER, Beograd +381 (0) 11 2644055

SAVOJO, Buljarica +382 (0)67 672044

HOTEL RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622623

SENTIDO TARA, Bečići +382 (0) 33 404196

HOTEL RESORT RUŽA VJETROVA, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

SOKOLINE, Ostrog, +382 (0) 69 011444

HTP BOKA, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

SPLENDID, Bečići

HTP KORALI, Bar + 382 (0) 30 313070

SPLENDIDO, Prčanj +382 (0) 32 301700

HTP PRIMORJE, Tivat +382 (0) 32671277

SVETI NIKOLA APARTMANI, Kotor +382 (0) 69 237288

IMANJE KNJAZ, HOTEL RESTORAN, Podgorica +382 63 234567

SVETI NIKOLA, Kotor +382 (0) 69 429109

IMPERIAL, Bar +382 (0) 30 455288

THE LONG BEACH HOTEL MONTENEGRO, Ulcinj

INSTITUT SIMO MILOŠEVIĆ, Igalo +382 (0) 31 658111

THE QUEEN OF MONTENEGRO, Bečići +382 (0) 33 662662

KALAMPER, Bar + 382 (0) 30 361281

TREBJESA, Nikšić +382 (0) 40 731144

KALAMPER HOTEL & SPA, Bar + 382 (0) 68 333833

TRE CANNE, Budva +382 (0) 69 019999

KERBER, Podgorica +382 (0) 20 405405

UDRUŽENJE HOTELIJERA I RESTORATERA CRNE GORE

KOSTAS, Podgorica +382 (0) 20 610100

UDRUŽENJE MALIH HOTELA

CAFFE DEL MARE, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

VARDAR, Kotor +382 (0) 32 325084

CARPE DIEM, cafe, Bar

VUKOV MOST, Nikšić +382 (0) 40 257131

CASA MIA, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

XANADU, Zelenika +382 (0) 31 684666

CASPER, Budva

ZAMAK POBORE, Budva +382 (0) 33 464601

CASTELLA, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

ZIYA, Podgorica +382 (0) 67 229000

CASTELLO DI BOKA, Stoliv +382 (0) 32 306260

ZLATIBOR MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

CASTELLO, Bar +382 (0) 30 350501

ZLATNIK, Beograd +381 (0) 11 3167511

CESARE, café-bar, Kotor

ŽABLJAK, Žabljak +382 (0) 77 400190

COPACABANA, Ulcinj

WIND ROSE RESORT 4*, Bar

CRUSH, Porto Montenegro, +382 (0)67 260614

CUBA, cafe bar, Petrovac

BG CITY HOTEL, Beograd +381 (0) 11 6686805

KRALJEVI ČARDACI SPA, Kopaonik +381 (0) 36 428558

BIANCA RESORT&SPA, Kolašin +382(0) 20 863000

LAGUNA HOTEL & RESTORAN, Podgorica +382 (0) 67 614777

BOJATOURS, Podgorica +382 (0) 20 621153

LA ROCHE HOTEL, Tivat +382 (0) 32 662 881

BUDVANSKA RIVIJERA HG, Budva ,+382 (0) 33 451640

LAZURE HOTEL &MARINA, Herceg Novi +382 (0) 69 360570

CASA DEL MARE, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

MAJESTIC, Budva, +382 (0 )68 012940

CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCESE, Podgorica, +382 (0) 67 875202

MARSHAL, Nikšić +382 (0) 67 065065

CRYSTAL, Petrovac +382 (0) 33 422100

MB TURIST, Žabljak +382 (0) 52 361601

BOŽIĆ, Inđija +381 (0) 21 6420414

MD, Bar +382 (0) 30 305124

BRILE, Kolašin +382 (0) 20 865021

MONTE CRISTO, Kotor, +382 (0) 32 322458

ČILE, Kolašin +382 (0) 20 865039

MIR, Zlatibor, +381 (0)69 5205001

DANICA, Petrovac +382 (0) 33 46204

MONTENGRO STARS HOTEL GROUP, Budva +382 (0) 33 773777

DELFIN, Bijela +382 (0) 31 683093

ONOGOŠT, Nikšić +382 (0) 40 243608

DUKLEY GARDENS, Budva +382 (0) 69 170000

PALAS, Mojkovac +382 (0) 69 031385

DURMITOR, Žabljak +382 (0) 52 360206

PALAZZO RADOMIRI, Kotor +382 (0) 32 333172

EMINENT, Podgorica +382 (0) 20 664545

PALMON BAY, Igalo +382 (0) 31 332442

FORZA LUX, Kotor +382 (0) 33 333500

PERJANIK, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

FRANCA, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

PODGORICA, Podgorica +382 (0) 20 402500

FRANCA, Bar +382 (0) 30 55 920

PRINCESS, Bar +382 (0) 30 300100

FRANCA, Pljevlja +382 (0) 77 300067

RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622-623

HAUS FREIBURG, Ulcinj +382 (0) 30 403008

REGENT PORTO MONTENEGRO, Tivat 382 (67) 28 27 86

118 CAFFE MONTENEGRO

UGOSTITELJSKI OBJEKTI 21 MNE URBAN BISTRO, Podgorica +382 (0) 69 888222 A CLUB RESTAURANT, Budva, + 382 (0) 68 111122 ALMARA BEACH CLUB, Oblatno, Tivat AL POSTO GIUSTO, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 AMFORA, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658 AMICI, kafeterija, Nikšić ARENA, cafe bar, Bečići ASTORIA RESTORANI ATRIUM, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 BAHUS,

rest. - vinoteka, Podgorica BAJOVA KULA, Kotor BAR BAY CLUB, Bar +382 (0) 68 444485 BARAKUDA, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 BASTION, restoran, Kotor BB, restoran, Bar BLANCHE, restoran, Pržno BLUE RIVER TARA KOMPLEKS, Plužine, Šćepan Polje + 382 (0) 67 404303 BOCASA (BEACH & RESTAURANT), Kamenari, + 382 (0) 67 600973 BONELA GREEN BAZAR, Podgorica, +382 (0) 68 024646 BONITA, pizzeria, Kotor BONSAI FRESH MARKET&BAR, Podgorica, +382 (0) 67 170681 BYBLOS I SHISHA LOUNGE, Podgorica +382 (0) 67 311 342 ROYAL, cafe bar i plaža, Bar

ČAROLIJA, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 ČUDNA ŠUMA, cafe bar, Žabljak ĆATOVIĆA MLINI, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 DE GUSTIBUS, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 DIAMOND, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 DOMINUS, cafe bar, Petrovac DONNA KOD NIKOLE, restoran, Budva DUKLEY BEACH LOUNGE, Budva +382 (0) 69 160000 DURANTE, Ulcinj +382 (0) 30 373701 DURMITOR, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111

DURMITOR, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 ĐARDIN, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 ECO RESORT PLAVNICA, Golubovci +382 (0) 20 088044 EKO KATUN, Kolašin +382 (0) 20 860150 ELLAS, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 ELIT LOUNGE RESTAURANT AND BAR, Podgorica +382 (0) 67 866222 EMPORIO CLUB, Budva ETNO SELO MONTENEGRO, Brezna +382 (0) 67 209049 EVROPA, poslovni centar, Berane FINESTRA WINE BAR & SHOP Luštica FOREST, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 FORZA, poslastičarnica, Kotor GAETA, Cetinje GALION, rest., Kotor +382 (0) 32 325054 GARDEN RESTORAN & PIZZERIA, Podgorica+382 (0) 67 265066 GIARDINO, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933 GIARDINO, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555 GRISPOLIS, restoran, Tivat +382 (0) 69 357657 HACIJENDA, Latino bar, Budva IBON, Cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026 IZVOR, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821 JADRAN - KOD KRSTA, restoran, Budva JAVOR, NAC. RESTORAN PANSION, Žabljak +382 (0) 69 014385 JAVOROVAČA, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701 JEZERO, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603 K-2, picerija Nikšić KALAMPER, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833 KALAMPER, restoran, Bar KAPETANOVA KONOBA, Rafailovići KARAMPANA, Kotor +382 (0) 69 045223 KNJAŽEVA BAŠTA, restoran, Bar KOLIBA, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704 KONAK, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011 KRUŠO, konoba, Herceg Novi KULA, konoba, Bar +382 (0) 30 341717 L’ ANGOLO, rest., Podgorica +382 (0)67 416511 LA ESQUINA,

cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130 LAGUNA, restoran, Podgorica LUPO DI MARE, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299 MAINA, restoran, Podgorica +382 (0) 67 504990 MAREZA, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009 MARUŠKA KONOBA, Podgorica +382 (0) 67 259833 MAYKA BY ETNO SELO MONTENEGRO, Podgorica + 382 (0) 69 486806 MEDITERRANEO, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612 MOGREN I, plaža i plažni restoran, Budva MOMČILOV GRAD, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662 MONTE CARLO, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181 MONTENEGRO CAFFE PUB, Podgorica MONTEFISH, Tivat, +382 (0) 32 670250 MOVIDA BEACH, Tivat, +382 (0) 63 222011 MTV, picerija, Petrovac NACIONALE, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851 NAUTILUS, café - bar, restoran, Igalo NEVIDIO, Etno selo + 382 (0) 69 449539 NIK GOLD PIVNICA, Budva +382 (0) 33 452815 NK PUB, Nikšić ONE RESTAURANT Porto Montenegro, +382 (0)67 486 045 O SOLE MIO, restoran - pizzeria, Budva P.C. ATRIJUM, Nikšić PALADIUM AUTOMAT CLUB, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086 PANINI, Petrovac PAPILON, cafe bar, Rafailovići PARADISO, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444 PEOPLE’S BEACH BAR, Igalo +382 (0) 68 249239 PER SEMPRE, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066 PG AKADEMIJA, rest., Podgorica +382 (0)67 661777 PIAZZA, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001 PICADO KLUB, Podgorica +382 (0) 20 622226 PINTA LOUNGE BAR, Podgorica +382 (0)20 510018 PLANET, cafe bar, Bar PLAŽNI BAR QUESTO QUELLO, Sutomore, +382 (0)67 348007 POD MURVOM, restoran, Bečići POLO, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

PORT CLUB BOWLING, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

TRAMONTANA, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

PORTO, Budva

TRATTORIA GIARDINO, restoran, Podgorica

PORTO, restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

TRI ŠEŠIRA, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

PORTOBELLO, cafe - bar, Kotor

TROJA, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

PORTUN, restoran Nikšić

TRPEZA, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

POSLASTIČARE FONTANA, Nikšić

TURIST, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

PREMIER, café - bar, Podgorica

VELVET COCKTAIL KLUB, Podgorica

PRESTO PIZZERIA, Podgorica +382 (67) 630-631

VENOM, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

REGINA, Tivat

VERIGE 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

RESTORAN DOLCE VITA I PLAŽA STIJENE, Rafailovići

VIDIKOVAC, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

RIBAR, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053 RIBARSKO SELO, Žanjice RIBNICA, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600 RIČARDOVA GLAVA, restoran - plaža, Budva RISAN, rest., Risan +382 (0) 32 371805

VILA ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968 VINOTEKA ENOMANIJA, Budva +382 (0) 33 453003 ZELENI GAJ, cafe bar, Budva CAFFE MOZART, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

RITTER, Cetinje

BRENDOVI, PROIZVOĐAČI

RIVERSIDE RESTORAN, Nikšić, +382 (0)67 9188323

ALEKSANDROVIĆ, VINARIJA, Oplenac, Srbija

ROCKY BEACH, Utjeha, Bar

ALEKSANDRIJA, Herceg Novi

SAILOR, restoran, Žanjice + 382 (0) 69 267220

AQUA VIVA

SAMBA, restoran, Bar SAN REMO, restoran picerija, Rožaje SAVARDAK, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264 SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503 SICILIA, italij. pekara i pizzeria, Podgorica SKALA SANTA, konoba, Kotor SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900 SPORT CLUB, Podgorica SQUARE CAFFE, Podgorica +382 (0)68 512512

ARTCAFE, Podgorica +382 (0) 67 665511 BAMBI BAMBI - VODA “DUBOKA” BAMBOOS, Podgorica +382 (0) 69 060171 BRUNOCAFFE, Podgorica +382 (0) 67 544688 CARLSBERG SRBIJA CEDEVITA, Zagreb DALMACIJA VINO, Hrvatska DALVINA WINERY, Makedonija DON PAKY, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 EVIAN

STARA VAROŠ, cafe bar, Žabljak

FARMAN SAPORI (ILLY CAFE), Kotor +382 (0) 32 323585

STARI GRAD, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

FREIXENET

STEAKHOUSE GRILL, FISH & MEAT, restoran, Podgorica + 382 (0) 68 825956

FRUCTAL, Ajdovščina Slovenija

SVERA, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

GALIĆ, Kutjevo, Hrvatska +385 (0) 99 440 0860

TAG, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

HABY DOO, Zagreb, Hrvatska +385 (0) 99 846 9999

TAJSON, cafe bar, Rožaje

HAUSBRANDT, +382 20 875773

TAPAS BAR LAS RAMBLAS, Bar

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, +382 (0) 20 870145

THE OLD FISHERMANS CLUB, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

KABOLA, Hrvatska, +385 (0) 99 720 71 06

FRIKOM

119

KIMBO CAFFE, KAMNIK, Skoplje, Makedonija KNJAZ MILOŠ LEDO MATUŠKO, VINARIJA, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

BERBA, Porto Montenegro +382 (0)67 333 855

WEST PIONT, Podgorica, +382 (0) 344788

CG EX MIRAGE, Petrovac

CITY MODA, Podgorica +382 (0) 20 451972

PREDUZEĆA

Itally +39 0434 922922 GUARDIAN, Budva +382 (0) 33 456040 HABITAT, Podgorica +382 (0) 20 228009 IMPERIJAL SHOPPING CENTAR, Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601

COMPANIA DE VINOS MONTENEGRO, Morinj, + 382 (0) 69 507708

A.D. MARINE, Bar +382 (0) 30 313906

DAR KOZMETIKA, Beograd +381 (64) 646148198

ABN TRADE CRNA GORA +382 (0) 31 322205

DI BAR, Budva +382 (0) 33 454104

AD CENTRO JADRAN, Bar +382 (0) 30 346341

DESTILERIJA ZARIĆ, Podgorica +382 67 175 175

ALO TAXI, Podgorica 19700

DMD DELTA, Podgorica +382 (0) 67 060670

AMICA, Budva +382 (0) 67 447712

DUWL D - TRADE, Podgorica +382 (0) 20 634 901

AQUA SKI, Bečići +382 (0) 69 331585

ECCOLO, Budva +382 (0) 33 454624

ARTE DOLCE, Budva +382 (0) 33 459259

EFEL MOTORS, Podgorica +382 (0) 20 210910

BALLOON, Kotor +382 (0) 32 323030

ENIGMA COMPANY, Nikšić +382 (0) 68 830803

BEAUTY SALON ROSE, Podgorica +382 (0) 69 111 925

K&M SISTEM, Nikšić +382 (0) 77 272 722

ES SYSTEM K BALKAN, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III

BEOGRADSKI SAJAM TURIZMA, Beograd, +381 (0) 63 477430

K2, RAFTING KLUB, Nikšić +382 (0) 40 213431

G3SPIRITS, Podgorica, +382 (0) 20 291030

BONESA, Bar +382 (0) 30 346250

KINGS, Podgorica +382 (0) 20 624625

HORECA EXPO, Beograd +381 (0) 11 3447125

CAPITAL PLAZA, Podgorica +382 (0) 67 023223

LF SPA , Italija +39 0547 341257

INTER SPIRITS DOO Podgorica +382 (0) 69 041555

CACAO BEAUTY CENTER, Podgorica +382 (0)69 338898

Hrvatska +385 98 9278668

JELA KOMERC, Rožaje +382 (0) 51 278605

CER STYLE, Podgorica, +382 (0) 68 834834

JELA PLUS, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

CEROVO, Bar +382 (0) 30 550500

LAMEX COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 247308

COGIMAR, Ljuta-Kotor

LIPOVAC VINARIJA, Cetinje +382 (0) 67 216766

COMP - COMERC, Nikšić +382 (0) 40 218746

MAPRENAT, Tivat +382 (0) 32 684510

COMPANY “VIGO”, Kotor +382 (0) 67 544933

LJETOPIS AUTOMOTIVE DOO (MERCEDES-BENZ), Podgorica +382 (0) 67 660660

MONTE JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 665131

CONCORDIA COMMERCE, Ulcinj +382 (0) 30 411206

MAESTO LINE, Podgorica +382 (0) 67 660660

MONTECCO INC, Danilovgrad +382 (0) 20 883459

COSMETICS MARKET, Podgorica +382 69 301126

MALL OF MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 625314

SONY ERICSSON

MONTEFINO WINE DOO, Bar +382 (0) 69 236008

CRNOGORSKI TELEKOM, Podgorica 1500

MARINA SV. NIKOLA, Bar +382 (0) 30 313911

SRNA, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

M-G TRADE, Podgorica 382 (67) 33 35 40

CS/SALES TNT EXPRESS, Podgorica +382 (0) 20 606450

MARINA TORTE, Podgorica +382 (0) 69 021557

SUN ICE CREAMS (DONZE D.O.O), Podgorica +382 (0) 20 625791

OFFICE CENTAR, Podgorica +382 (0) 20 626451

TUBORG

ĆATIĆ COMPANY, Prijepolje +381 (0) 33 771420

ORBICO DOO, Cetinje +382 (0) 41 232164

DELTA CITY, Podgorica +382 (0) 68 878637

ORIGINAL TEAM, Kruševac +381 (0) 69 3011983

DIRECT MARKET CONSULTING, Podgorica +382 (0) 69 066270

PG PAK, Podgorica 382 (0) 68 880211

DISPLAY, Bar +382 (0) 30 316710

PLUS D.O.O. , Podgorica +382 (0)20 875773

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE, Podgorica 19100

RUSTORG MONTENEGRO DOO, Bar +382 (0) 67 363585

ESTERA, Bar +382 (0) 30 340523

SAO CAFE, Nikšić +382 (0) 67 270333

EXPONAT, Kotor +382 (0) 32 302584

ŠKORPION D.O.O., Herceg Novi +382 (0) 31 335115

DISTRIBUTERI, ZASTUPNICI

FOTO BONI, Podgorica +382 (0) 20 667505

TAŽEX, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

FOTO RIVA, Podgorica +382 (0) 20 667620

ATLAS MARINE, +382 (0)69 753663

TIME JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 664864

MONTE VINO, Internacionalni salon vina, Podgorica, +382 (0) 67 569034

GARDAŠEVIĆ PREVOZ, Nikšić +382 (0) 40 214382

BALEVIĆ TRADE, Budva +382 (0) 33 452686

VABCOM, Podgorica, +382 (0) 67 024005

M TEL, Kralja Nikole 27-a, Podgorica

GORANOVIĆ INDUSTRIJA MESA, Nikšić, +382 (0) 77 400001

BAR KOD, Podgorica

VITIS D.O.O, Podgorica +382 (0) 67 494583

MUZIČKI CENTAR CRNE GORE, Podgorica +382 (0) 68 535362

GRAFIČKI CENTAR MERCATOR, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444

BARISTTA KAFA, Nikšić +382 (0) 68 261207

VOLI MOTORS, Podgorica, +382 (0) 20 445065

MX D.O.O., Podgorica +382 (0) 67 454545

GRUPPO PALAZZETTI,

OCTOPUS DOO,

MANUEL CAFFE MARTEX, Cetinje MAX CORP, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 MESOPROMET, industrija mesa, Bijelo Polje MUSIĆPAK, Podgorica +382 (0) 69 072 866 NAVA RENT A CAR, Podgorica +382 (0) 67 600600 NEXT, FRESH&CO. NIVEA PERNOD RICARD Podgorica +382 (0) 20 608055 PIRELLA, Podgorica +382 (0) 20 883350 PIVARA TREBJESA D.0.0., Nikšić PLANTAŽE, Podgorica +382 (0) 20 658111 PLENKOVIĆ, VINARIJA, Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 PODRAVKA D.O.O., Podgorica +382 (0) 20 872188 PODOSTROŠKO VINO, Ostrog +382 (0) 67 898000 PRIME CONSULTING, Podgorica +382 (0) 67 000-568 RB GLOBAL, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 RONNEFELDT, +382 (0) 20 875773 ROSA SIMČIČ, VINARIJA Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200 SLATKA TAJNA, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

ULJARA ABAZOVIĆ, Bar +382 (0) 30 361133 VERO MODA, Podgorica +382 (0) 68 001006 VODA VODA, VLADO BEUATY BAR, VINARIJA VELIMIROVIĆ Danilovgrad +382 (0) 69 077180 ZVONKO BOGDAN VINARIJA, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

120 CAFFE MONTENEGRO

INTERESTA, Podgorica +382 (0) 20 227484 INTERSPORT Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 JADRANSKI SAJAM, +382 (0) 33 410410 KAMINI DRAGOVIĆ, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 KAPILOGOS, Budva +382 (0) 69 219 403 KARISMA HOTELS & RESORTS

LUK-TRADE, Bar +382 (0) 30 316710 LUKOIL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 219415 LUNATEX, Bijelo polje, +382 (0)69 975518 LUŠTICA BAY, www.lusticabay.com

MERCATOR-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080 METROPOLIS, Podgorica MG TRADE, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540 MIKEL F –DIAMOND CENTER, Podgorica MONTEFISH, Tivat +382 (0) 32 675250 MONTE SWISS, Bar +382 (0) 69 531447 MONTENEGRO AIRLENS, Podgorica +382 (0) 20 664433 MONTENEGRO BUSINESS ALLIANCE, +382 (0) 20 622728

Bar +382 (0) 69 622243 OFTALENS, Podgorica +382 (0) 20 601905 OLIO PROM, Bar +382 (0) 30 342304 OPTIKA MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 OPUS 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 PADELLA, Tivat +382 (0) 32 673560 PACO MONTE, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 PAK CENTAR, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 PARAH, BUDVA PERFECT GROUP, Podgorica +382 (0) 20 205065 PINGVIN, Kotor +382 (0) 69 050529 PORTO MONTENEGRO, Tivat +382 (0) 32 674660 PRINC - MONT, Ulcinj +382 (0) 30 413202 PRIVREDNA MREŽA BALKANA, Beograd +382 (60) 30 45 600 RENAULT ALLIANCE, Cetinjski put bb, Podgorica ROKSPORT, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 ROYAL STUDIO, Podgorica +382 (0) 20 240286 SI&SI, Kotor +382 (0) 32 322060 SMART GYM-DJEČIJI FITNES CENTAR, Podgorica +382 (0) 63 843001 SMART VISION D.O.O., Beograd, Srbija +381 (0) 11 6300753 SMRČAK, Podgorica +382 (0) 20 280719 SOCIETE GENERALE MONTENEGRO, Podgorica, +382 (0) 67 252123 SOHO CITY, Bar, +382 (0) 67 002233 STUDIO SYNTHESIS, Podgorica + 382 (0) 20 228083 SYRUPS, Podgorica + 382 (0) 68 008337 TECE, Zagreb +385 91 2 8323 12 TECHOCOOLING, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807

ZLATARA VERA, Niksic +382 (0) 67 890880

MONTORA SOFTWARE, Podgorica +382 (0) 20 620003

NEVIDIO CANYONING, Nikšić +382 (0) 69 041213

OBJEKTA, Tivat +382 (0) 67 600603

PLANET TOURS, Podgorica +382 (0) 20 231008

OPREMANJE

OMNIPROMET, Bar +382 (0) 30 314340

TALASTURS, Bar +382 (0) 30 312182

AL GALLERY, Podgorica +382 (0) 20 225776

PLAVA DEVETKA, Herceg Novi +382 (0) 31 335999

UDRUŽENJE TURISTIČKIH AGENCIJA CRNE GORE

ANTIQUES STANKOVIĆ, Kotor +382 (0) 69 071819

POLY DEC, Beograd +381 (0) 11 3540650

ARTI HOME CENTAR, Bar

PROGRES AND CO., Nikšić +382 (0) 40 251011

ATENA BOHOR, Budva +382 (0) 33 456280

PROMADURA FLOORS, Bar +382 (0) 30 316136

AUDIO DREAM, Podgorica +382 (0)67 824782

PROMOTIVE, Podgorica +382 (0)20 886185

AV OPREMA, Kotor +382 (0) 68 042157

RAKOČEVIĆ RADINOST, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

BC INŽENJERING, Nikšić, +382 (0) 40 252266

RAPEX, Bar +382 (0) 30 341244

CERCAMP DOO, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

RIBNICA COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 669318

ČIKOM, Podgorica +382 (0) 20 227114

ROCKY & PISTOLATO, Podgorica +382 (0) 20 642367

ĆILIMARA, Podgorica +382 (0) 69 549892

NACIONALANA TURISTIČKA ORGANIZACIJA, +382 (0) 77 100001

SANITEH D.O.O., ZAGREB +385 91 3818139

ČISTO, Podgorica +382 (0) 67 660077

OPŠTINA BUDVA, +382 (0) 33 451451

SANITEKO D.O.O., Podgorica; +382 (0) 20 643301

CUBICO, Podgorica +382 (0) 20 228181

OPŠTINA ULCINJ, +382 (0) 30 412413

SHOLLEX, Podgorica +382 (0) 20 206100

CUNGU & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

TO BAR, +382 (0) 30 311633

SPA MEDICA, Podgorica+382 (0) 67 835 565

DAKOM, Podgorica

TO BERANE, +382 (0) 51 236 664

STORKS, Podgorica +382 (0) 20 891670

DD WELNESS SOLUTIONS, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

TO BIJELO POLJE, +382 (0) 69 326877

SURFMONT, Kotor +382 (0) 32 322256

DR TRADE, Podgorica +382 (0) 20 261072

TO BUDVA, +382 (0) 33 402814

TEHNOBAR, Podgorica +382 (0) 20 262091

EKOPLANT, Podgorica +382 (0) 20 281010

TO CETINJE, +382 (0) 41 230 250

TELEMONT, Podgorica +382 (0) 20 511700

ENT - EXT, Podgorica, +382 (0) 20 260831

TO DANILOVGRAD, +382 (0) 20 816015

TERMIKO, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

ENZA HOME, SALON NAMJEŠTAJA, Podgorica, +382 (0) 69 339978

TO HERCEG NOVI, +382 (0) 31 350820

UNION DRVO, Beograd +381 (0)11 3281879

FADIS, Bar +382 (0) 30 341703

TO KOLAŠIN, +382 (0) 20 864254

VELUX, Beograd www.velux.rs

GASTRO GROUP, Podgorica, +382 (0) 69 871841

TO KOTOR, +382 (0) 32 322886

VG GROUP, Bar +382 (0) 30 341733

GORENJE, Podgorica +382 (0) 20 251152

TO MOJKOVAC, +382 (0) 50 472428

VIBACOM, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

HIGIJENA, Podgorica +382 (0) 20 272405

TO NIKŠIĆ, +382 (0) 40 213262

VOLCANO KLADIONICE

TO PLJEVLJA, +382 (0) 52 300148

WINTERHALTER GASTRONOM, Budva, +382 (0) 69 238451

TELENOR, Podgorica 1188

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

TIM KOP, Podgorica +382 (0) 20 606450

ICECOM, Podgorica +382 (0) 20 290402

VAPOR, Podgorica +382 (0) 20 262107

IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873

VOLI TRADE, Podgorica +382 (0) 20 445000

KOVING-M, Podgorica + 382 (0)20 510504

V & B INVEST, Podgorica; +382 (0) 67 322111

KRAFT, Podgorica +382 (0) 20 212150

WOMENS WORLD, Podgorica, +382 (0) 69 868797

LA GALLERIA, Podgorica + 382 (0) 69 206602

YC YUG, Bar +382 (0 )69 062709

LA DORICA, Bar; +382 (0) 30 314135

VENETA PLAMEN, Podgorica, +382 (0) 69 661140

LA MIA CASA, Podgorica +382 (0) 69 333100

ZLATARA BALTEZ, Bar +382 (0) 67 540552

LUMAR, Podgorica +382 (0) 20 218447

MEMENTO ME MARKETING & COMMUNICATIONS, Podgorica, +382 (0) 69 383858

ZLATARA MIKEL F, Podgorica +382 (0) 20 230097

MI-RAI, Nikšić +382 (0) 40 256123

MONTENEGRO HOLIDAYS, Budva +382 (0) 33 402522

ZLATARA ONYX, Budva

MONTEX ELEKTRONIKA, Podgorica +382 (0) 20 255900

MY TRAVEL, Nikšić +382 (0) 40 220021

TURISTIČKE AGENCIJE DAA MONTENEGRO D.O.O , Podgorica FORZA CATTARO, Kotor +382( 0) 32 304068 ITAS TRAVEL AGENCY, Nikšić +382 (0) 40 242202 LONDON BRIDGE NVO, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,

TURISTIČKE ORGANIZACIJE I ORGANI UPRAVE I SREDNJIH PREDUZEĆA, +382 (0) 20 406301 ATLAS TOURS DOO, Podgorica +382 (0) 69 014 259 BARSKA PLOVIDBA AD, Bar +382 (0) 30 311300 DIREKCIJA ZA IZGRADNJU PUTEVA CG, +382 (0) 20 224493

TO PODGORICA, +382 (0) 20 673679 TO ROŽAJE, +382 (0) 51 270158 TO TIVAT, +382 (0) 32 671324 TO ULCINJ, +382 (0) 30 412333 UPRAVA POMORSKE SIGURNOSTI, Bar +382 (0) 30 313240 TO ŽABLJAK, +382 (0) 52 361802

MAGELAN, Novi Sad +381 (0) 21 420680

121

Uređenje kupatila oplemenjenim površinama od početka do kraja TECE nadopunjuje svoj širok asortiman boja i obrada različitim metalnim obradama za aktivacionu tipku za WC TECEsquare metal i tuš profil TECEdrainprofile. Boje korištene u visokokvalitetnom PVD postupku oplemenjivanja usklađene su s armaturama AXOR proizvđača hansgrohe i time daju maksimalnu sigurnost pri harmoničnom uređenju kupatila.

ELEGANCIJA U SVAKOM KUTU KUPATILA TECEsquare aktivaciona tipka za WC i TECEdrainprofile tuš profil

TECE d.o.o. • Predstavništvo Beograd • Kneza Mihaila 1-3 • 11 000 Beograd • T: +381 (0) 60 5 8323 00 • www.tece.rs TECE d.o.o. Fallerovo šetalište 16 HR-10000 Zagreb Tel.: +385 (0)1 3079 000 info@tece.hr www.tece.hrhr

IVNIK

d.o.o.

Ekskluzivni uvoznik i distributer proizvoda engleskog proizvođača

NAJMOĆNIJI METALNI SUŠAČI ZA RUKE

suše ruke od 12-14sek

PLASTIČNI SUŠAČ ZA RUKE 2100W suši ruke za 24sek

��

Orijenska bb, Podgorica mob: +382 69 027 410; +382 69 212 143; +382 69 212 205 web: www.ivnik.me e-mail: ivnikcg@gmail.com

SANITARNA KANTA 15L

generalni sponzor

sajam

automobila

motocikala i opreme 17-20. april / delta city iz ljubavi prema svom ljubimcu