Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta by Marko Habuš

B I B L I O T E K A

S R E D N J O Š K O L S K I

U D Ž B E N I C I

Aleksandra Vidoša, Iva Filipušić, Mate Maretić

ZDRAVSTVENA NJEGA ZDRAVOG DJETETA I ADOLESCENTA UDŽBENIK ZA TREĆI RAZRED MEDICINSKE ŠKOLE ZA ZANIMANJE MEDICINSKA SESTRA OPĆE NJEGE / MEDICINSKI TEHNIČAR OPĆE NJEGE

Aleksandra Vidoša, Iva Filipušić, Mate Maretić / ZDRAVSTVENA NJEGA ZDRAVOG DJETETA I ADOLESCENTA udžbenik za treći razred medicinske škole za zanimanje medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege

MEDICINSKA NAKLADA ZAGREB BIBLIOTEKA SREDNJOŠKOLSKI UDŽBENICI Aleksandra Vidoša, Iva Filipušić, Mate Maretić / ZDRAVSTVENA NJEGA ZDRAVOG DJETETA I ADOLESCENTA udžbenik za treći razred medicinske škole za zanimanje medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege

Autori: Aleksandra Vidoša, dipl. med. techn., Škola za medicinske sestre Vrapče Iva Filipušić, mag. med. techn., Škola za medicinske sestre Vrapče Mate Maretić, bacc. med. techn., Škola za medicinske sestre Vrapče

Recenzenti: prof. dr. sc. Siniša Opić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Maša Malenica, dr. med., Klinika za pedijatriju, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb Kristina Kužnik, mag. med. techn., predsjednica Pedijatrijskog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara, Klinika za pedijatriju, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem.

ISBN 978-953-176-950-1

© 2020 Medicinska naklada. Sva prava pridržana. Ova je knjiga zaštićena autorskim pravima i ne smije se ni djelomično reproducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje, fotokopirati niti prenositi u bilo kojem obliku i na bilo koji način bez pismenoga dopuštenja autora i izdavača.

Aleksandra Vidoša, Iva Filipušić, Mate Maretić

Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta

udžbenik za treći razred medicinske škole za zanimanje medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege

ZAGREB, 2020.

Suradnici prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinički psiholog i psihoterapeut, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Danijela-Lana Domitrović, mag. med. techn., Dom zdravlja Zagreb – Zapad Ivanka Firić, mag. med. techn., Stomatološka poliklinika, Zagreb Ivana Horvat, dipl. med. techn., Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb

Željka Kuljak, mag. med. techn., Škola za primalje, Zagreb Monika Lovrek Seničić, mag. med. techn., Škola za medicinske sestre, Vinogradska, Zagreb Oskar Lučev, dr. med., spec. pedijatar, Dom zdravlja Zagreb – Zapad Ella Selak Bagarić, magistra psihologije, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Sadržaj 1. Uvod u zdravstvenu njegu djeteta i adolescenta �� 1 1.1. Povijesni pregled društvene brige o djetetu ��2 1.1.1. Zdravstvena zaštita djece kroz povijest u Hrvatskoj ��3

1.2. Dokumenti koji reguliraju zaštitu i prava djece ��4 1.3. Međunarodne organizacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 1.4. Prava djeteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 1.5. Kvalitetno roditeljstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

2. Zlostavljano dijete. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 2.1. Oblici zlostavljanja i zanemarivanja djece te pojavnost �� 13 2.1.1. Tjelesno nasilje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 2.1.1.1. Tjelesno zlostavljanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 2.1.1.2. Tjelesno kažnjavanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

2.1.2. Emocionalno zlostavljanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 2.1.3. Seksualno zlostavljanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 2.1.4. Zanemarivanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

2.2. Prepoznavanje zlostavljanja i zanemarivanja djeteta �� 20 2.2.1. Toksični stres . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 2.2.2. Indikatori fizičkog zlostavljanja djece �� 21 2.2.3. Indikatori zanemarivanja djece. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 2.2.4. Indikatori emocionalnog zlostavljana djece ��22 2.2.5. Indikatori seksualnog zlostavljanja djece �� 23 2.3. Protokol o postupanju u slučaju zlostavljanja i zanemarivanja djece �� 24 2.4. Kako mladi mogu pridonijeti sprječavanju zlostavljanja djece? ��27

3. Zdravstvena zaštita djeteta ��29 3.1. Ustanove za zaštitu djece . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 3.2. Cijepljenje i provođenje (kalendara) cijepljenja �� 31 3.2.1. Zašto i čime se provodi cijepljenje? �� 32 3.2.2. Moguće neželjene reakcije na cjepiva �� 32 3.2.3. Provođenje programa obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj �� 33 3.2.3.1. Cijepljenje protiv tuberkuloze – BCG (bacil Calmette-Guerin). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 3.2.3.2. Cijepljenje protiv difterije, tetanusa, hripavca, poliomijelitisa, Haemophilusa influenzae tipa B, hepatitisa B. . . . 34 3.2.3.3. Cijepljenje protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MO-PA-RU). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 3.2.3.4. Cijepljenje protiv pneumokokne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

3.2.4. Kontraindikacije za cijepljenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 3.2.5. Kalendar kontinuiranog cijepljenja u Republici Hrvatskoj u 2019. godini ��35

3.3. Zaštita zdravlja zubi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 VII

3.3.1. Oralno zdravlje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 3.3.2. Oralna higijena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 3.3.3. Prehrana i zdravlje zubi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 3.3.4. Traume zubi u djece. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 3.3.5. Ortodontske anomalije u djece . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

3.4. Prevencija i primarna prevencija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

4. Osobitosti dječjeg organizma ��45 4.1. Trudnoća i devet mjeseci rasta prije rođenja �� 46 4.2. Podjela razvojne dobi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 4.3. Prilagodba novorođenčeta životu izvan maternice �� 48 4.3.1. Prva opskrba zdravog novorođenčeta �� 48 4.3.2. Vrijeme rezanja pupkovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 4.3.3. Tehnika podvezivanja i rezanja pupkovine �� 49 4.3.4. Primarna (prva) opskrba novorođenčeta �� 49 4.3.5. Ljestvica po Apgarovoj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 4.3.6. Novorođenački probir (screening) �� 51

4.4. Postnatalni razvoj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 4.5. Motoričko-refleksna aktivnost novorođenčeta ��57 4.6. Vitalne funkcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 4.6.1. Tjelesna temperatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 4.6.1.1. Mjerenje tjelesne temperature elektroničkim toplomjerom u uhu (na membrani timpani) (prema Standardiziranim postupcima u zdravstvenoj njezi pedijatrijske skrbi). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 4.6.1.2. Mjerenje tjelesne temperature rektalno (prema Standardiziranim postupcima u zdravstvenoj njezi pedijatrijske skrbi). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 4.6.1.3. Mjerenje tjelesne temperature između dvaju kožnih nabora (prema Standardiziranim postupcima u zdravstvenoj njezi pedijatrijske skrbi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 4.6.1.4. Fizikalne metode snizivanja povišene tjelesne temperature (prema Standardiziranim postupcima u zdravstvenoj njezi pedijatrijske skrbi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

4.6.2. Puls ili bilo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 4.6.2.1. Mjerenje pulsa (prema Standardiziranim postupcima u zdravstvenoj njezi pedijatrijske skrbi) . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

4.6.3. Disanje ili respiracija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 4.6.3.1. Mjerenje disanja (prema Standardiziranim postupcima u zdravstvenoj njezi pedijatrijske skrbi). . . . . . . . . . . . . . . 69

4.6.4. Krvni tlak. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 4.6.4.1. Mjerenje djetetova krvnog tlaka auskultacijom – tlakomjerom na pero (prema Standardiziranim postupcima u zdravstvenoj njezi pedijatrijske skrbi). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 4.6.4.2. Mjerenje krvnoga tlaka djetetu digitalnim tlakomjerom (prema Standardiziranim postupcima u zdravstvenoj njezi pedijatrijske skrbi). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72

4.7. Potrebe za vodom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

5. Psihofizički razvoj djeteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 5.1. Psihomotorički razvoj djeteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 5.2. Tjelesni razvoj djeteta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 5.3. Čimbenici koji utječu na zdravlje djeteta i adolescenta �� 81 5.4. Alkohol, nikotin i bolesti ovisnosti u djece i adolescenata �� 83 5.5. Igra i učenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 VIII

6. Higijena zdravog djeteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 6.1. Pribor i oprema za doček novorođenčeta �� 91 6.1.1. Prostor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 6.1.2. Krevet i djetetov položaj u krevetu �� 92 6.1.3. Potrebna oprema i pribor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 6.1.3.1. 6.1.3.2. 6.1.3.3. 6.1.3.4.

Pribor za djetetovo hranjenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 Odjeća i obuća za novorođenče i dojenče. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 Pribor za osobnu higijenu djeteta i toaletu pupčane ranice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 Ostala potrebna oprema. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95

6.2. Provedba djetetove osobne higijene, previjanje i oblačenje �� 95 6.2.1. Djetetova koža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95 6.2.1.1. Specifičnosti razvoja kože . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96

6.2.2. Provedba djetetove osobne higijene �� 96 6.2.2.1. Suho pranje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 6.2.2.2. Njega pupka i pupčane ranice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 6.2.2.3. Kupanje u kadici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 6.2.2.4. Njega spolovila u muške djece . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 6.2.2.5. Njega usne šupljine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 6.2.2.6. Njega noktiju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 6.2.2.7. Njega djeteta nakon prve godine života. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103

6.3. Odijevanje i previjanje djeteta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 6.3.1. Odijevanje djeteta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 6.3.2. Promjena pelena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 6.3.3. Obuća. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 6.4. Kontrola sfinktera. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 6.5. Posljedice loše njege. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 6.5.1. Tjemenica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 6.5.2. Soor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 6.5.3. Pelenski osip. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 6.5.4. Crijevni paraziti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 6.5.5. Ušljivost glave. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 6.6. Stjecanje otpornosti i usvajanje zdravih navika �� 108 6.6.1. Stečena imunost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108 6.6.2. Vanjski čimbenici koji utječu na imunost �� 108 6.6.3. Boravak na svježem i čistom zraku �� 108 6.6.4. Tjelovježba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108 6.6.5. San i odmor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109 6.7. Redovita zdravstvena skrb. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110 6.7.1. Periodični pregled. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 6.8. Uzimanje somatskih mjera (prema Standardiziranim postupcima u zdravstvenoj njezi pedijatrijske skrbi) ��111 6.8.1. Mjerenje dužine/visine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 6.8.2. Mjerenje tjelesne težine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 6.8.3. Mjerenje opsega glave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 6.8.4. Mjerenje opsega prsnog koša. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 6.8.5. Mjerenje opsega trbuha. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115

7. Prehrana zdravog djeteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 7.1. Osnovni sastojci hrane. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118 7.2. Energijske potrebe djeteta i stanje uhranjenosti �� 121 7.3. Prirodna prehrana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 7.3.1. Deset koraka do uspješnog dojenja �� 122 7.3.2. Prednosti dojenja za majku i dijete ��123 7.3.3. Laktacija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123 7.3.4. Sastav majčina mlijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124 7.3.5. Priprema za dojenje i tehnike dojenja ��125 7.3.6. Ablaktacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 7.3.7. Relaktacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 7.3.8. Izdajanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 7.3.9. Kontraindikacije za dojenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127 7.3.10. Teškoće pri dojenju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127

7.4. Umjetna prehrana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129 7.4.1. Priprema tvorničkih pripravaka za hranjenje �� 130 7.4.2. Gastroezofagealni refluks i bljuckanje �� 130 7.5. Dohrana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130 7.6. Zdrava prehrana djeteta i adolescenta ��131

8. Sigurnost djeteta i sprječavanje ozljeda �� 135 8.1. Uređenje doma prema načelima sigurnosti ��136 8.1.1. Prevencija pada. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136 8.1.2. Prevencija i zbrinjavanje opeklina �� 137 8.1.3. Prevencija utapanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138 8.1.4. Prevencija otrovanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139 8.1.5. Prevencija gušenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139

8.2. Sigurnost djeteta u automobilu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 8.3. Sigurna dječja igrališta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143 8.4. Uređenje ustanova koje skrbe o djeci na siguran način ��144 8.5. Uređenje dječjih ambulanti po načelima sigurnosti djeteta ��146 8.6. Edukacija roditelja o sprječavanju ozljeda u kući i aktivnostima slobodnog vremena 147 8.6.1. Izrada zdravstveno-edukativnog tiskanog materijala �� 147

Literatura. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151 Pojmovnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159 Kazalo pojmova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163

Predgovor Drage učenice i učenici, pred vama je udžbenik iz Zdravstvene njege zdravog djeteta i adolescenta za istoimeni predmet. Namjera nam je bila ponuditi vam alat/sredstvo pomoću kojega ćete moći postići predviđene ishode učenja kako biste mogli steći kompetencije potrebne za obavljanje svoga zanimanja. U današnjem vremenu brzih promjena i sveopće dostupnosti informacija, nastojali smo uključiti najsuvremenije spoznaje i tako vam ponuditi materijal na osnovi kojega ćete kritički promišljati i planirati svoje intervencije temeljene na dokazima. Zahvalu dugujemo suradnicima bez kojih ovaj udžbenik ne bi postigao tu razinu kvalitete koju vam želimo pružiti. Udžbenik je pisan prema strukovnome kurikulu i standardima kvalifikacije za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Sadržajno su obrađene propisane nastavne cjeline i teme, a dio nastavnih tema proširen je temama koje su izazivale interes učenika tijekom poučavanja. Udžbenik je namijenjen prvenstveno vama, učenicama i učenicima u programu medicinske sestre i medicinskog tehničara opće njege i ostalih zdravstvenih škola, ali i svima koji žele unaprijediti ili obnoviti znanje iz ovoga područja. Udžbenik sadržava osam poglavlja, a svako poglavlje počinje pregledom sadržaja i planiranim ishodima učenja. Na kraju svakoga poglavlja nalaze se pitanja za ponavljanje i provjeru ishoda. U udžbeniku se rabi izraz npr. učenik i roditelj, a koji za potrebe ovog udžbenika označava osobe oba spola. Zagreb, 2020. godine Autori

Uvod u zdravstvenu njegu djeteta i adolescenta

Ishodi učenja: zz opisati povijesni pregled društvene brige o djetetu zz analizirati

zdravstvenu zaštitu djece kroz povijest

zz analizirati

razvoj definicija zdravstvene njege kroz povijest

zz navesti

temeljne sastavnice dokumenata u brizi za djecu

zz objasniti

ulogu UNICEF-a

zz osvijestiti

važnost pridržavanja Konvencije o pravima djece

zz razlikovati zz pristupati

odgojne stilove roditeljstva

djetetu kao subjektu s pravima, a ne samo kao osobi kojoj je potrebna posebna zaštita

Sadržaj:

1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5.

Povijesni pregled društvene brige o djetetu. . . . . . 2 Dokumenti koji reguliraju zaštitu i prava djece. . . . 4 Međunarodne organizacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Prava djeteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Kvalitetno roditeljstvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

Slika 1.2. Definicije zdravstvene njege

1. Uvod u zdravstvenu njegu djeteta i adolescenta

1.4.

Prava djeteta

Slika 1.7. Prava djeteta

1.5.

Kvalitetno roditeljstvo

Roditeljstvo je težak posao koji uključuje zadovoljavanje osnovnih djetetovih potreba, poput hrane i fizičke sigurnosti, ali i emocionalnih potreba. Sve se to postiže odgojem. U prošlosti se roditeljstvo više povezivalo samo s majkom, dok je otac bio skrbitelj za obitelj. U kvalitetno roditeljstvo i odgoj djeteta trebaju podjednako biti uključena oba roditelja (slika 1.8.). Mlade majke i očevi često se osjećaju anksiozno kad je u pitanju odgoj djeteta i, dok su se prije oslanjali na 8

savjete djedova i baka, u današnje su vrijeme roditelji više okrenuti specijalistima iz područja psihologije i medicine. Postoje različiti roditeljski stilovi i strategije kao što su: autoritativni (još se naziva demokratskim i dosljednim), indiferentni (zanemarujući), popustljivi (permisivan) i autoritarni (krut i strog). Svaki od ovih stilova roditeljstva na drugačiji način utječe na razvoj djetetove ličnosti. Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta

U odgoju djece bitno je da se roditelji pridržavaju sljedećeg načina razmišljanja: zz uzimati u obzir djetetovu razvojnu spremnost zz svako dijete nije isto zz kazne nemaju prednost pred nagradama zz dijete ne vrijeđati i ne upotrebljavati ružna imena koja bi ih omalovažila i narušila i tako krhku i nesigurnu sliku o sebi zz pravila koja se postavljaju moraju biti jasna zz dobra i otvorena komunikacija važna je za odnos povjerenja s roditeljem zz djeci se dopušta da sami biraju sve do razine kada bi ih vlastiti izbor mogao fizički ili psihički ugroziti.

Odgoj djeteta podrazumijeva ljubav, toplinu, razumijevanje i podršku, ali isto tako i nadzor i kontrolu. Ako i jedno i drugo ide do krajnosti, može dovesti do potpune kontrole ili pak zanemarivanja djeteta. Za kvalitetno roditeljstvo bitan je ne samo odgoj djeteta nego i dobro planiranje obitelji. Zdravstveni radnici, a samim tim i medicinske sestre, imaju veliku ulogu u edukaciji i osposobljavanju budućih roditelja za novu, ali i jednu od najvažnijih uloga u životu. Treba uzeti u obzir i stres koji donosi roditeljstvo u današnje vrijeme modernizacije društva, kao i utjecaj medija. Medicinska je sestra osoba koju roditelji susreću prvu dolaskom iz rodilišta. Organizacija primarne zdravstvene zaštite i prevencije kroz patronažnu službu daje medicinskoj sestri autonomiju da svojim stručnim znanjem i profesionalnim odnosom pomogne roditeljima u predstojećim izazovima.

Slika 1.8. Uključenost oba roditelja u odgoj djece

1. Uvod u zdravstvenu njegu djeteta i adolescenta

Zlostavljano dijete

Ishodi učenja: zz definirati

zlostavljanje i zanemarivanje djece

zz opisati

pojedine oblike zlostavljanja i zanemarivanja djece

zz razlikovati

tjelesno zlostavljanje i tjelesno kažnjavanje

zz navesti

znakove pojedinih oblika zlostavljanja i zanemarivanja

zz definirati

toksični stres

zz povezati

traumatski događaj i razvoj PTSP-a prilikom iskustva zlostavljanja

zz opisati

transgeneracijski prijenos nasilja

zz analizirati

protokol o postupanju u slučaju zlostavljanja i zanemarivanja djece

zz osvijestiti

važnost reagiranja pri sumnji na zlostavljanje i zanemarivanje djece

Sadržaj:

2.1. 2.2. 2.3. 2.4.

Oblici zlostavljanja i zanemarivanja djece . . . . . . 13 Prepoznavanje zlostavljanja i zanemarivanja djeteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Protokol o postupanju u slučaju zlostavljanja i zanemarivanja djece . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Što mladi mogu učiniti da pridonesu sprječavanju zlostavljanja djece?. . . . . . . . . . . . . 27

Fenomen zlostavljanja i zanemarivanja djece zabilježen je u većini kultura od samog početka civilizacije, a, nažalost, prisutno je i danas, u različitim kulturama, društvima i okolinama. Definicije zlostavljanja djece imaju dvije glavne komponente: moguće štetno djelovanje te osobe odgovorne za štetu. Zanimljivo, neka istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuju kako su 80 % počinitelja zlostavljanja i zanemarivanja upravo roditelji djece. Djetinjstvo je samo po sebi socijalni konstrukt u kojemu su se razdoblja koja definiraju djetinjstvo, odnosno dob djeteta, varirala tijekom povijesti, a varira i danas, kroz različite sociokulturne skupine ljudskih društava.

PRISJETIMO SE

Potrebu za zaštitom djece koja od najranije dobi nemaju sigurno i sretno odrastanje prepoznala je Opća skupština Ujedinjenih naroda koja je 20. studenoga 1989. usvojila Konvenciju o pravima djeteta, međunarodni dokument kojim se priznaju prava djece u cijelome svijetu. Konvenciju je potpisalo i ratificiralo 196 zemalja, a Vlada Republike Hrvatske donijela je posebnu odluku kojom se smatra strankom Konvencije o pravima djeteta od dana osamostaljenja, 8. listopada 1991. Dječja prava jesu prava kojima se štite sve osobe mlađe od 18 godina.

Prema Konvenciji o pravima djeteta djeca se rađaju s temeljnim slobodama i pravima koja pripadaju svim ljudskim bićima, a, govoreći o temi nasilja, bitno je naglasiti sadržaj članka 19.1., koji glasi: „Države stranke poduzet će sve potrebne zakonodavne, upravne, socijalne i prosvjetne mjere da zaštite dijete od svakog oblika tjelesnog ili duševnog nasilja, povreda ili zloporaba, zanemarivanja ili zapuštenosti, zlostavljanja ili iskorištavanja (slika 2.1.), uključujući spolno zlostavljanje, dok se o njemu brine roditelj(i), zakonski skrbnik(ci) ili neka druga odgovorna osoba kojoj je skrb djeteta povjerena.” Slika 2.1. Djeca radnici u Bangladešu

RAZMISLI

Koja poznaješ prava djece određena Konvencijom? ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE

Milijuni mladih djevojaka u svijetu u razvoju ulaze u brak dok su još djeca. Prema UNICEF-ovim podatcima, pet zemalja s najvećim postotkom žena u dobi 20 – 24 godine koje su bile udane prije osamnaeste godine života jesu: Niger (76 %), Srednjoafrička Republika (68 %), Čad (67 %), Bangladeš (59 %) i Burkina Faso (52 %). Ako promatramo pokazatelje izražene u apsolutnim brojevima, na prvom je mjestu Indija (15 509 000 žena), potom Bangladeš (4 451 000), Nigerija (3 538 000), Brazil (3 034 000) i Etiopija (2 104 000).

Međutim, iako prava djece zacijelo postoje i određena su, mnogi ih ne poštuju i svoja neprimjerena i štetna postupanja pokušavaju opravdati na razne načine te manipuliraju djecom uvjeravajući ih da je to što im se događa sasvim u redu. Mnoga su djeca i svjesna da im se događa nešto loše, no zbog različitih razloga osjećaju strah i ne progovore, a onda ne dobiju ni zaštitu. Naime, različita istraživanja (slika 2.2.) pokazuju da čak 69 % odraslih osoba koje su kao djeca doživjele zlostavljanje to nikada i nikomu nisu otkrili u djetinjstvu.

Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta

Počinitelji mogu biti vrlo vješti u zaustavljanju djece u razotkrivanju onoga što se djeci događa. Djeca često nemaju ni vještine, a ni odraslu osobu od povjerenja u svojoj blizini kojoj bi se spontano povjerila. Veća je vjerojatnost da ćemo djecu koja su zlostavljana

2.1.

prepoznati kroz određene znakove ili njihovo ponašanje. Stoga, da bi dijete progovorilo o tome što mu se događa, treba mnogo hrabrosti, a odrasli, da bi vidjeli što proživljava, moraju biti upoznati sa simptomima i indikatorima zlostavljanja i zanemarivanja.

Oblici zlostavljanja i zanemarivanja djece

Definicija u razmatranju onoga što označuje zlostavljanje i zanemarivanje djece uvelike se i u zakonskim okvirima razlikuje od zemlje do zemlje, no pristupanje iz međunarodne perspektive donosi u prvi plan najbolji interes djeteta i djetetova prava. Kada govorimo o zlostavljanju, razlikujemo tjelesno, emocionalno

i seksualno zlostavljanje te zanemarivanje, no važno je reći kako se ovakvi pojavni oblici često preklapaju. SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) i ISPCAN (engl. International Society for Prevention of Child Abuse and Neglect) zlostavljanje djece određuju u obliku fizičkog i/ ili emocionalnog lošeg postupanja, seksualnog zlostav-

Slika 2.2. Rezultati znanstvenih istraživanja

2. Zlostavljano dijete

ZA DOMAĆU ZADAĆU

U Smjernicama za rad izvanbolničke hitne medicinske službe, koje su objavili Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za hitnu medicinu, nalazi se poglavlje o zbrinjavanju žrtava zlostavljanja. Prouči navedeno poglavlje te analiziraj postupanje i komunikaciju hitne medicinske službe u slučaju zlostavljanja. Smjernice su besplatne i javno dostupne na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Slika 2.15. Protokol o postupanju u slučaju zlostavljanja i zanemarivanja djece

Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta

Zdravstvena zaštita djeteta

Ishodi učenja: zz razlikovati

ustanove za zdravstvenu zaštitu djece

zz objasniti

ulogu cijepljenja u prevenciji obolijevanja od zaraznih bolesti

zz navesti

vrste cjepiva

zz navesti

komplikacije i kontraindikacije za pojedino

cjepivo

zz analizirati zz navesti

kalendar cijepljenja

načine i mjesta aplikacije cjepiva

zz razlikovati zz navesti

prvu, mješovitu i trajnu denticiju

redoslijed nicanja zubi

zz argumentirati zz opisati

pravila oralne higijene

zz definirati zz povezati zz navesti

važnost brige za oralno zdravlje

zubni karijes

utjecaj hrane na zdravlje zubi

ortodontske anomalije u djece

zz razlikovati

prevenciju

primarnu, sekundarnu i tercijarnu

Sadržaj: 3.1. 3.2. 3.3. 3.4.

Ustanove za zaštitu djece . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Cijepljenje i provođenje (kalendara) cijepljenja . . 31 Zaštita zdravlja zubi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Primarna prevencija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

3.3.

Zaštita zdravlja zubi

jeste li znali?

Zubi su kalcificirani organi koji se nalaze na početku probavnog trakta, u usnoj šupljini. Nicanje mliječnih zubi počinje oko šestog mjeseca života, a završava oko treće godine, kad bi dijete trebalo imati svih 20 mliječnih zubi u usnoj šupljini (slika 3.8.). Prvi zub koji niče jest donji centralni sjekutić, a zadnji je drugi kutnjak. U šestoj godini započinje razdoblje mješovite denticije, nicanjem prvoga trajnog kutnjaka. Mješovita denticija traje do otprilike 12. godine života, kad ispadne zadnji mliječni zub – očnjak. Nakon toga započinje razdoblje trajne denticije u kojoj se još očekuje nicanje drugoga trajnog kutnjaka do 13. godine i trećeg trajnog kutnjaka oko 18. godine. Ukupan broj zubi u odrasle je osobe 32 zuba. 3.3.1.

Oralno zdravlje

Oralno je zdravlje sastavni dio ukupnoga zdravlja i važno je za kvalitetu života te bitno u pravilnom rastu i razvoju djeteta. Na oralno zdravlje djece utječu: opće zdravstveno stanje, dob djeteta, način prehrane, oralna higijena, početak preventivnih mjera, socioeNAZIVI / SKUPINE sjekutići (dentes incisivi) očnjak (dens caninus)

GORNJA ČELJUST

kutnjaci (dentes molares)

kutnjaci (dentes molares) očnjak (dens caninus) sjekutići (dentes incisivi)

DONJA ČELJUST

Da treći kutnjak (popularno zvana „osmica“) ima ime (lat. dens sapiens) ili „zub mudrosti“ vezano za dob njegova nicanja, negdje nakon 18. do 20. godine života, kada bi čovjek već trebao biti odrastao pa samim time, kako se nekad smatralo, i mudar, zreo.

konomski status obitelji i drugi. Unatoč edukaciji i raširenoj dostupnosti kvalitetnih sredstava za oralnu higijenu, incidencija karijesa mliječnih zuba i dalje je u porastu, posebice takozvanoga ranog dječjeg karijesa – karijes na mliječnim zubima. Neliječeni rani dječji karijes u ranoj dobi nema samo teške posljedice za zdravlje male djece i kvalitetu njihova života nego rezultira i povećanim rizikom od karijesa trajnih zuba te lošijim oralnim zdravljem tijekom čitavog života. U svrhu očuvanja oralnog zdravlja u male djece od iznimne je važnosti rani prvi posjet liječniku dentalne medicine, odnosno posjet u vrijeme nicanja prvog zuba, a najkasnije do kraja prve godine života (slika 3.9.). Danas je poznato da je u prevenciju važno uključiti buduću majku još u vrijeme trudnoće te dijete u prvoj godini života. Svaka majka, uravnoteženom prehraNICANJE

ISPADANJE

8. – 12. mj.

6. – 7. god.

9. – 13. mj

7. – 8. god.

16. – 22. mj.

10. – 12. god.

13. – 19. mj.

9. – 11. god.

25. – 33. mj.

10. – 12. god.

23 – 31. mj.

10. – 12. god.

14. – 18. mj.

9. – 11. god.

17. – 23. mj.

9. – 12. god.

10. – 16. mj.

7. – 8. god.

6. – 10. mj.

6. – 7. god.

Slika 3.8. Mliječni zubi, naziv zubi i vrijeme nicanja

3. Zdravstvena zaštita djeteta

PRISJETIMO SE

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE enamelum (caklina)

corona dentis

dentinum

collum dentis

gingiva

radix dentis

Najveće varijacije pri nicanju zubi postoje kod trećeg kutnjaka („osmice“) koji u brojnim slučajevima ostaje trajno u kosti ili može niknuti u bilo kojem trenutku nakon 18. godine

cavitas dentis periodontium canalis radicis dentis čeljust

nom, uzimanjem prenatalnih vitamina, održavanjem svojih zuba i desni zdravima, stvara temelje za pravilan razvoj zdravih zubi u svojega djeteta. Nakon izlaska iz rodilišta patronažna medicinska sestra prvi je medicinski radnik koji dolazi u kontakt s rodiljom i to u intimi roditeljskog doma. Tu počinje educiranje roditelja od patronažnih sestara o prehrani, dojenju i oralnoj higijeni u djeteta, kao i o načinu prijenosa karijesa te važnosti pravodobnog prvog posjeta stomatologu (do kraja prve godine života). Ciljevi ranoga prvog posjeta liječniku dentalne medicine jesu psihološki, preventivni, dijagnostički i terapijski. Rani

posjet liječniku dentalne medicine ima važnu ulogu u prevenciji dentalne anksioznosti (strah od stomatoloških zahvata) u djeteta. Ranim oralnim pregledom djeteta moći će se otkriti postojanje dentalnoga plaka (zubni plak je žilavi film bakterija koji se razvija na zubima i desnima, pogotovo na njihovu spoju), početak ranoga dječjeg karijesa i postojanje različitih oralnih i dentalnih anomalija. To je također prilika za savjete roditeljima od liječnika dentalne medicine i medicinske sestre o oralnoj higijeni, vrsti prehrane, načinu hranjenja, riziku od dentalnih trauma i slično (slika 3.10.).

Slika 3.10. Upućivanje djeteta u oralnu higijenu u ordinaciji dentalne medicine

Slika 3.9. Prvi pregled djeteta u ordinaciji dentalne medicine

Nacionalni program za prevenciju i zaštitu oralnoga zdravlja uvodi i projekt Zubnih putovnica (slika 3.11.). Pri upisu u prvi razred djeca dobivaju Zubnu putovnicu koju su dužni ispuniti kod svojeg stomatologa. S ispunjenom putovnicom javljaju se liječniku školske medicine. Ovaj dokument potiče roditelje, kao i odgojno-obrazovne djelatnike u ustanovama ranog odgoja i obrazovanja na prevenciju i zaštitu oralnog zdravlja i nastanka karijesa u djece. Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta

(Ime i prezime specijalista školske medicine)

Poštovani učenici i roditelji/staratelji, redoviti posjeti doktoru dentalne medicine temelj su očuvanja oralnog zdravlja djece, te Vas molimo za razumijevanje i suradnju. Ovaj obrazac dijete/roditelj/staratelj prima od školskog liječnika ili u školi i odnosi doktoru dentalne medicine. Ispunjeni obrazac dijete/roditelj/staratelj vraća školskom liječniku kod pregleda za upis u 1. razred osnovne škole (predškolci) i kod cijepljenja protiv hepatitisa B i drugih aktivnosti (učenici 6. razreda osnovne škole). Za sve upite i komentare o izboru doktora dentalne medicine i pregledu možete se obratiti na sljedeći info telefon: 031 / 220 826 u radnom vremenu od 8 do 16 sati ili na adresu e-pošte mirta.vladetic@hzzo.hr.

ZUBNA PUTOVNICA Ime i prezime djeteta:

Spol:

Datum rođenja:

OIB:

Mliječni zubi

DENTALNI STATUS 51

63 64

Muški

Ženski

Oznake za status zubi K  Karijes

E  Izvađen zub zbog karijesa P  Zub s ispunom

Trajni zubi 17

15 14

Preventivni postupak (za vrijeme ovog posjeta je potrebno napraviti najmanje jedan preventivni postupak)

(u kućicama s označenim plohama precizno zacrniti plohe na kojima se nalazi zubni karijes ili ispun na zubu) Zdrav zub se ne označava (ostavlja se prazno)

1. Demonstracija čišćenja usta (DM120) 4. Pečatni ispun (DM102) 2. Pečaćenje fisure po zubu (DM101) 5. Profilaksa s fluorom (DM115) 3. Motiviranje djece za higijenu usta (DM119)

A. Liječenje započeto tijekom ovog posjeta

C. Liječenje započeto i završeno u ovom posjetu

B. Početak liječenja se planira kod sljedećeg posjeta

D. Liječenje nije potrebno

Sljedeći posjet (početak ili nastavak liječenja, u roku od 30 dana, a kontrolni pregled za 6 mjeseci): Datum:

Vrijeme:

Upute za doktore dentalne medicine: ispuniti velikim tiskanim slovima i zaokružiti; osim ovog popunjenog obrasca djetetu je neophodno dati termin u pisanom obliku s Vašim potpisom; ako se dijete ne odazove, molimo ponuditi roditelju ili staratelju novi termin t e l e f o n o m i l i e - p o š t o m (telefon/e-poštu roditelja molimo Vas zabilježite u ordinaciji prilikom popunjavanja ovog obrasca). Sve komentare molimo Vas javite na gore navedene kontakte. Datum pregleda:

Potpis doktora:

Slika 3.11. Zubna putovnica

jeste li znali?

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE

Zahvaćenost populacije zubnim karijesom mjeri se na temelju broja zubi s karijesom, zubi s ispunom i broja izvađenih zuba i smatra se pokazateljem koji se zove KEP (karijes, ekstrakcija, plomba) indeks.

Zubni je karijes infektivna i prenosiva bolest. Glavnu ulogu u nastanku tog tipa karijesa imaju mikrobna flora oralnog biofilma i rana kolonizacija usne šupljine streptokokom Streptococcus mutans tijekom prve i druge godine života koji se s majke prenosi na dijete. Primarna infekcija usta malog djeteta obično nastaje prijenosom spomenutog streptokoka od majke ili od druge djece u obitelji, jaslicama ili u vrtiću u dobi od 2 mjeseca do 4 godine.

Zubni je karijes najučestalija kronična bolest u djece, koja je 5 puta učestalija od astme i 14 puta učestalija od kroničnog bronhitisa.

3. Zdravstvena zaštita djeteta

Osobitosti dječjeg organizma

Ishodi učenja: zz definirati

temeljne pojmove prenatalnog i postnatalnog razvoja

zz navesti

podjelu razvojne dobi

zz objasniti

ocjenu vitalnosti prema ljestvici po Apgarovoj (Apgar-zbroj)

zz opisati

obilježja pojedinih razdoblja u dječjoj dobi

zz navesti

reflekse

zz navesti

normalne vrijednosti vitalnih funkcija s obzirom na dob

zz demonstrirati

postupke mjerenja vitalnih funkcija prema Standardiziranim postupcima u zdravstvenoj njezi pedijatrijske skrbi

zz definirati zz navesti

dehidraciju i hiperhidraciju

simptome i znakove dehidracije

Sadržaj:

4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7.

Trudnoća i devet mjeseci rasta prije rođenja. . . . 46 Podjela razvojne dobi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Prilagodba novorođenčeta životu izvan maternice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Postnatalni razvoj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 Motoričko-refleksna aktivnost novorođenčeta. . 57 Vitalne funkcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 Potrebe za vodom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

4.2.

Podjela razvojne dobi

Slika 4.2. Podjela prenatalne i postnatalne dobi

4. Osobitosti djeÄ?jeg organizma

zz zz zz zz zz

4.6.2.

pomoći djetetu pri odijevanju izmjeriti tjelesnu temperaturu 10 do 15 minuta nakon tuširanja skinuti jednokratnu pregaču i rukavice raspremiti pribor higijenski oprati ruke / utrljati antiseptik u ruke.

Puls ili bilo

Prema Standardiziranim postupcima u zdravstvenoj njezi pedijatrijske skrbi puls ili bilo je „periodično otkucavanje koje se osjeti kao dizanje i spuštanje arterije, uzrokovano je promjenama pritiska krvi pod utjecajem kontrakcija i relaksacija lijeve klijetke“. Puls ili bilo mjeri se palpacijom površinskih arterija ispod kojih se nalazi čvrsta podloga. Mjeri se najčešće na a. radialis, a može i na a. brachialis, a. temporalis, a. carotis communis, a. femoralis, a. poplitea, a. dorsalis pedis i a. tibialis posterior (slika 4.24.). U djece mlađe od dvije godine puls treba mjeriti s pomoću stetoskopa slušanjem na apikalnom području srca, na djetetovu prsištu (slika 4.23.). Za izvođenije postupka potrebno je 7 minuta. Tablica 4.4. Prosječna srčana frekvencija u djece po dobi u mirovanju DOB

SREDNJA GRANIČNA VRIJEDNOST FREKVENCIJA ZA BRADIKARDIJU

GRANIČNA FREKVENCIJA ZA TAHIKARDIJU

1. dan života

123

154

1 – 3 tjedna

148

107

182

1 – 2 mjeseca

149

121

179

3 – 5 mjeseci

141

106

186

6 – 11 mjeseci

134

109

169

1 – 2 godine

119

151

3 – 4 godine

108

137

5 – 7 godina

100

133

8 – 11 godina

130

12 – 15 godina

119

Slika 4.23. Mjerenje pulsa s pomoću stetoskopa

temporalna (a. temporalis)

karotidna (a. carotis communis) apikalni puls brahijalna (a. brachialis) ulnarna (a. ulnaris) radijalna (a. radialis)

femoralna (a. femoralis) poplitealna (a. poplitea) stražnja tibijalna (a. tibialis posterior) hrptena stopalna (a. dorzalis pedis)

Slika 4.24. Arterije

Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta

4.6.2.1.

Mjerenje pulsa (prema Standardiziranim postupcima u zdravstvenoj njezi pedijatrijske skrbi)

PRIPREMA PRIBORA zz zz

zz zz

antiseptik za ruke dezinficijens za pribor (stetoskop) za mjerenje apikalnog pulsa sat sa sekundarom ili štoperica olovka, sestrinska dokumentacija ili terminal za elektronički upis.

POTREBNA PROCJENA zz

zz zz

indikacija (potreba) za mjerenjem pulsa djetetu vremena proteklog od djetetove zadnje tjelesne aktivnosti djetetova psihofizičkog stanja čimbenika koji utječu na osobitosti pulsa (dob djeteta, tjelesna temperatura, bol, strah, stres, hipoksija, hipovolemija i sl.) prostor za intervenciju (mir, toplina).

IZVOĐENJE POSTUPKA – mjerenje pulsa ili bila palpacijom zz zz zz zz zz zz zz zz zz zz

zz zz zz zz zz

zz zz

identificirati dijete, predstaviti se djetetu i roditeljima/skrbnicima objasniti postupak na jednostavan i razumljiv način, dopustiti pitanja pričekati 10 minuta nakon djetetove zadnje tjelesne aktivnosti smjestiti dijete u udoban ležeći ili sjedeći položaj provjeriti rezultate prethodnih vrijednosti i vrijeme mjerenja ispružiti i udobno položiti djetetovu ruku na čvrstu podlogu s ispruženim dlanom higijenski oprati ruke / utrljati antiseptik u ruke odrediti mjesto palpacije pulsa na odgovarajućoj arteriji postaviti jagodice 2.,3. i 4. prsta na mjesto pulsa mjeriti puls laganim pritiskom na odabranu arteriju tijekom 60 sekundi (kod aritmija mjeriti 2 minute, a prema procjeni i dulje) brojiti otkucaje (frekvenciju) pulsa uz kontrolu na sata procijeniti ritam, punjenost, amplitudu srčanih otkucaja i elastičnost krvne žile komentirati rezultat s djetetom i roditeljima ako je primjereno (na primjeren način) pospremiti pribor u slučaju odstupanja od normalnih vrijednosti obavijestiti liječnika (nakon provjere pulsa na radijalnim arterijama obiju djetetovih ruku) higijenski oprati ruke/utrljati antiseptik u ruke dokumentirati rezultate mjerenja i provedbu postupka.

IZVOĐENJE POSTUPKA – mjerenje apikalnog pulsa zz zz zz zz

4. Osobitosti dječjeg organizma

Psihofizički razvoj djeteta

Ishodi učenja: zz opisati

psihomotorički razvoj djeteta

zz objasniti

važnost praćenja djetetova tjelesnog rasta i razvoja

zz nabrojiti

čimbenike koji utječu na zdravlje djeteta i adolescenta

zz opisati

obilježja zlouporabe sredstava ovisnosti u dječjoj i adolescentnoj dobi

zz povezati

igru i učenje te utjecaj na razvoj djeteta i adolescenta

Sadržaj:

5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5.

Psihomotorički razvoj djeteta. . . . . . . . . . . . . . . . . 76 Tjelesni razvoj djeteta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 Čimbenici koji utječu na zdravlje djeteta i adolescenta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 Alkohol, nikotin i bolesti ovisnosti u djece i adolescenata. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 Igra i učenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85

Dječji razvoj obuhvaća tjelesni, psihološki i kognitvni rast i sazrijevanje. Medicinska sestra u svojem radu susreće djecu u različitim razvojnim stadiji-

5.1.

Psihomotorički razvoj djeteta

Psihomotorika je pojam koji opisuje tjelesne motoričke aktivnosti pobuđene i kontrolirane psihičkim procesima (slika 5.1.). Tjelesni razvoj obuhvaća niz anatomskih i fizioloških promjena dječjeg organizma od začeća do zrelosti. Cjelokupni razvoj rezultat je međudjelovanja nasljeđa, okruženja, prehrane, otpornosti organizma, pojavnosti bolesti i tjelesne aktivnosti. Bitna je neurološka zrelost organizma te postoje značajne individualne razlike među djecom.

ma i u provođenju zdravstvene njege mora voditi brigu o potrebama i mogućnostima djeteta ili populacije o kojoj se brine.

Isto vrijedi i za razvoj motorike (slika 5.1.), odnosno korištenja tijelom kao sredstvom za kretanje i korištenje predmetima. Svi pokreti pri kojima dolazi do koordinacije ruku i nogu, te oka i ruke pridonose razvoju mozga (umnažanju neuralnih veza) i kasnijem usvajanju viših kognitivnih funkcija (učenja i pamćenja). Od rođenja do navršene treće godine života (pete, prema nekim autorima), mozak se najintenzivnije razvija i raste.

Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta

Motorika se može podijeliti na: krupnu motoriku; osnovne pokrete (puzanje, hodanje, trčanje, skakanje, preskakivanje, poskakivanje, penjanje), održavanje ravnoteže (držanje glave, savijanje i istezanje, okretanje, njihanje, kotrljanje, izmicanje, hodanje po gredi), baratanje predmetima (bacanje, hvatanje, udaranje, šutiranje) sitnu motoriku; usavršavanje korištenja šakom i prstima.

U sljedećim grafikama bit će prikazane odrednice dječjeg razvoja, kroz motorički razvoj, razvoj govora i socioemocionalni razvoj djeteta.

1. mjesec

2. mjesec

3. mjesec

4. mjesec

5. mjesec

6. mjesec

7. mjesec

8. mjesec

9. mjesec

10. mjesec

11. mjesec

12. mjesec

Slika 5.1. Dječji razvoj u prvoj godini

Slika 5.2. Dječji razvoj

5. Psihofizički razvoj djeteta

Higijena zdravog djeteta

Ishodi učenja: zz obrazloži

važnost upoznavanja patronažne medicinske sestre i majke prije porođaja

zz navesti

smjernice za sigurno spavanje djece

zz opisati

postupak održavanja djetetove odjeće i pelena

zz opisati

izgled novorođenčeta

zz demonstrirati

provođenje djetetove osobne higijene s obzirom na dob

zz opisati

posljedice loše njege

zz demonstrirati

postupke uzimanja djetetovih antropometrijskih mjera

Sadržaj:

6.1. 6.2. 6.3. 6.4. 6.5. 6.6. 6.7. 6.8.

Pribor i oprema za doček novorođenčeta. . . . . . . 91 Provedba djetetove osobne higijene, previjanje i oblačenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95 Odijevanje i previjanje djeteta. . . . . . . . . . . . . . . 104 Kontrola sfinktera. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 Posljedice loše njege. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 Stjecanje otpornosti i usvajanje zdravih navika. 108 Redovita zdravstvena skrb. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110 Uzimanje somatskih mjera. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111

Slika 6.8. Suho pranje

*NAPOMENA: Slike kupanja u kadici nalaze se u grafikama na str. 102, pod rednim brojavima 16-18, dok se postupak šamponiranja provodi postupcima kao što je i suho pranje.

6.2.2.2. Njega

pupka i pupčane ranice

Pupčani bataljak (slika 6.9.) najčešće otpadne za sedam do deset dana, a ranica zaraste do kraja drugog tjedna života. Toaletu pupka dovoljno je provesti jednom na dan, odnosno ako se kompresa uprlja ili navlaži urinom. Nekada se savjetovala primjena alkohola, antiseptika ili antibiotičkog praha na pupčani bataljak tijekom svake promjene pelena. Novija istraživanja pokazuju kako će bataljak prije otpasti ako ga se previše ne dira. Slika 6.9. Pupčani bataljak

6. Higijena zdravog djeteta

VAŽNO!

Zdravo dijete u prvoj godini života naraste čak oko 25 cm, a tjelesnu masu utrostruči.

6.8.3.

Mjerenje opsega glave

U prvoj je godini i iznimno brz rast mozga, koji pratimo posredno prema opsegu glave. Mjerenje opsega glave obvezan je postupak pri svakom pregledu, a mjerimo ga s pomoću traka za mjerenje opsega glave izraženog u centimetrima ili savitljivim metrom (slika 6.31.). Uz opseg glave prati se i zatvaranje i izgled fontanela. Od šesnaestog tjedna fontanele se počinju zatvarati. Male fontanele sa strane glave zatvore se do kraja prve godine, dok velika fontanela koja se nalazi iznad čela ostaje otvorena do kraja 24. mjeseca. Kod velike fontanele, osim veličine, promatramo i izgled kože koja je prekriva. Fontanela mora biti mekana i u razini kostiju.

Slika 6.31. Mjerenje opsega glave

VAŽNO!

Opseg glave novorođenčeta iznosi 33 – 36 cm, a povećava se u prosjeku 1 cm mjesečno. Nakon što dijete navrši godinu dana, opseg glave ne povećava se toliko brzo, a za cijelu godinu dobiva se oko 1 cm, primjerice, veličina glave djeteta za 1,5 godina bit će otprilike 47,8 cm za dječake i 46,8 za djevojčice.

IZVOĐENJE POSTUPKA zz zz

zz zz zz zz zz

zz zz zz zz zz zz

provjeriti prethodne vrijednosti mjerenja predstaviti se, identificirati dijete, objasniti postupak u skladu s dobi djeteta, dopustiti djetetu i roditeljima/skrbnicima postavljanje pitanja higijenski oprati ruke / utrljati antiseptik u ruke dezinficirati površinu na kojoj će dijete ležati dezinficirati savitljivi krojački metar poleći dijete na površinu nježno odignuti djetetovu glavu od podloge, provući metar ispod glave tako da bude na zatiljnoj kosti (zatiljna kvrga) spojiti metar preko sljepoočne do čeone kosti očitati vrijednost i upisati je u dokumentaciju smjestiti dijete u udoban položaj dezinficirati metar i podlogu higijenski oprati ruke / utrljati antiseptik u ruke veće dijete pri mjerenju uspravno stoji na podu, a položaj metra tijekom mjerenja opsega isti je kao što je prethodno opisano zabilježiti dobivene podatke u sestrinsku dokumentaciju.

6.8.4.

Mjerenje opsega prsnog koša

Opseg prsnog koša u novorođenčeta iznosi od 32 do 34 cm. S godinu dana iznosi prosječno 46 cm i izjednačuje se s opsegom glave. Opseg prsa mjeri se s pomoću savitljivog metra tako da se postavi u razinu mamila (slika 6.32.).

Slika 6.32. Mjerenje opsega prsnog koša

114

Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta

IZVOĐENJE POSTUPKA zz zz

zz zz zz zz

zz zz zz

zz zz zz zz zz

provjeriti prethodne vrijednosti mjerenja predstaviti se, identificirati dijete, objasniti postupak u skladu s dobi djeteta, dopustiti djetetu i roditeljima/skrbnicima postavljanje pitanja higijenski oprati ruke / utrljati antiseptik u ruke svući djetetovu odjeću dezinficirati savitljiv krojački metar dezinficirati mjesto gdje će dijete ležati, staviti pamučnu pelenu ili staničevinu poleći dijete nježno odignuti dijete od podloge staviti metar ispod leđa u visini torakalnih kralježaka spojiti metar na sternumu ili neposredno ispod pazuha ili iznad crte bradavica očitati vrijednost i upisati je u dokumentaciju smjestiti dijete u udoban položaj dezinficirati podlogu i metar higijenski oprati ruke / utrljati antiseptik u ruke veće dijete pri mjerenju uspravno stoji na podu, a položaj metra tijekom mjerenja opsega isti je kao što je prethodno opisano.

Slika 6.33. Mjerenje opsega trbuha

IZVOĐENJE POSTUPKA zz zz

zz zz zz zz zz zz

6.8.5.

Mjerenje opsega trbuha zz

Opseg novorođenčetova trbuha iznosi u prosjeku 30 – 32 cm i mjeri se savitljivim metrom u razini pupka (slika 6.33.).

zz zz

6. Higijena zdravog djeteta

provjeriti prethodne vrijednosti mjerenja predstaviti se, identificirati dijete, objasniti postupak u skladu s dobi djeteta, dopustiti djetetu i roditeljima/skrbnicima postavljanje pitanja higijenski oprati ruke / utrljati antiseptik u ruke svući djetetovu odjeću dezinficirati savitljiv krojački metar dezinficirati mjesto gdje će dijete ležati poleći dijete na radnu površinu pri mjerenju opsega trbuha podignuti dijete te staviti krojački metar tako da dodiruje lumbalne kralješke, spojiti metar u području iznad pupka, očitati vrijednost i upisati je u dokumentaciju podignuti i odjenuti malo dijete dezinficirati podlogu i metar higijenski oprati ruke / utrljati antiseptik u ruke veće dijete pri mjerenju uspravno stoji na podu, a položaj metra tijekom mjerenja opsega isti je kao što je prethodno opisano.

115

Prehrana zdravog djeteta

Ishodi učenja: zz objasniti

osobitosti prirodne i umjetne prehrane

zz argumentirati

rast i razvoj

zz procijeniti

stanje uhranjenosti djeteta

zz interpretirati zz analizirati zz odabrati

dojenja

deset koraka do uspješnog dojenja

prednosti dojenja za majku i dijete

pravilan položaj i pravilnu tehniku

zz imenovati zz složiti

važnost pravilne prehrane za

kontraindikacije i poteškoće pri dojenju

sezonski kalendar dohrane za dojenče

zz pripremiti

pet obroka za dijete po tanjuru zdrave prehrane

zz demonstrirati zz primijeniti

tehnike izdajanja dojke

zdravu prehranu djeteta i adolescenta

Sadržaj:

7.1. Osnovni sastojci hrane. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118 7.2. Energijske potrebe djeteta i stanje uhranjenosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 7.3. Prirodna prehrana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 7.4. Umjetna prehrana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129 7.5. Dohrana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130 7.6. Zdrava prehrana djeteta i adolescenta. . . . . . . . . 131

117

7.3.5.

Priprema za dojenje i tehnike dojenja

U vrijeme dojenja dovoljno je održavati higijenu tijela kao i inače, tuširanjem jedanput na dan. Dojke ne treba prati prije svakog podoja, a nikako se ne smiju trljati ili masirati alkoholom, kremama ili nekim drugim pripravcima. Prije podoja dovoljno je oprati ruke sapunom pod tekućom vodom. Prema učestalosti podoja postoje dva tipa dojenja: dojenje na zahtjev i kontrolirano dojenje. Pri kontroliranom dojenju dijete se doji svaka 3 sata, te se podoj prekida nakon 20 minuta podoja na jednoj dojci. Ovakav način hranjenja prikladniji je za hranjenje tvorničkim pripravcima mlijeka. Zbog brze probavljivosti mlijeka, koja traje 1,5 – 2 sata bolji je izbor je dojenje na zahtjev ili neograničeno dojenje. Pri dojenju na zahtjev djetetu se nudi dojka svaki put kada ono to zatraži. Iako u početku to bude 10 – 12 puta u 24 sata, poslije se taj broj podoja smanji na 7 – 8 podoja do kraja 4. mjeseca djetetova života, te 5 – 6 podoja nakon toga. Majka može dojiti u ležećem ili sjedećem položaju. Kada doji u sjedećem položaju, dijete može držati u položaju kolijevke, unakrsne kolijevke, te u položaju s hvatom nogometne lopte koja je pogodna za dojenje blizanaca (slika 7.8.).

Majka i dijete prije dojenja moraju zauzeti udoban položaj. Dijete mora cijelim tijelom biti okrenuto prema majci tako da su mu nos i gornja usnica u razini bradavice, a usta odmah ispod bradavice. Držeći dojku C-hvatom (majka primi dojku tako da je palac iznad bradavice, a ostali prsti ispod) ili U-hvatom (majka primi dojku u obliku slova U tako da je palac s jedne strane bradavice, a ostali prsti s druge), tako da pridržava i areolu, majka može bradavicom podražiti djetetu usta kako bi ih ono što jače otvorilo. Dijete mora širom otvoriti usta, te obuhvati cijelu bradavicu i što više areole. Djetetove su usnice kod pravilnog hvata bradavice izvrnute prema van, a djetetova brada i nos dodiruju kožu dojke. Dok siše, u djeteta se vidi pomicanje ušiju i sljepoočnica, te se čuje gutanje. Ako dijete ima 5 – 6 mokrih pelena tijekom 24 sata, te je vitalno i zadovoljno, dobiva na težini, može se procijeniti da dijete dovoljno doji. Pokusno dojenje nije relevantan pokazatelj podojene količine mlijeka. U pokusnom dojenju dijete se važe prije i nakon podoja, te se razlika u težini uzima kao količina posisanog mlijeka. Djeca koja se doje na zahtjev svaki put će posisati različitu količinu mlijeka. Ni stolica nije primjeren pokazatelj djetetove sitosti jer dojena djeca ne moraju imati stolicu do 7 dana. 7.3.6.

Ablaktacija

Ablaktacija ili prestanak dojenja nastupit će ako se dojka ne podražuje oko 14 dana. Ablaktacija se može provesti medikamentno bromokriptinom, u slučaju djetetove smrti ili u slučaju apsolutnih kontraindikacija za dojenje, te postupno, kako se djetetu uvodi kruta hrana u prehranu. Vrlo male količine mlijeka mogu se istisnuti iz dojke dugo nakon prestanka dojenja. 7.3.7.

Slika 7.8. Položaji pri dojenju slijeva nadesno: položaj kolijevke, položaj unakrsne kolijevke, hvat lopte, ležeći položaj

7. Prehrana zdravog djeteta

Relaktacija

Relaktacija je ponovna uspostava dojenja, stvaranja potrebne količine mlijeka, nakon što majka neko vrijeme nije dojila. Provodi se pomoću SNS sistema (slika 7.9.) za hranjenje (supplemental nursing system). Sistem se sastoji od posude u kojoj je mlijeko, te vr-

125

lo uske sonde čiji se vrh fiksira na dojku, točnije, na bradavicu. Kada dijete obuhvati bradavicu i areolu za dojenje, vrh sonde također je djetetu u ustima, dok je drugi dio sonde u posudi s mlijekom. Dijete istodobno doji, a, ako u dojci nema mlijeka, dijete je nahranjeno tvorničkim pripravkom iz posude, preko sonde. Dojenjem se dojka stimulira na stvaranje mlijeka, što će s vremenom dovesti do dovoljne laktacije, a istodobno dijete ne ostaje gladno i, što je važnije, ne hrani se bočicom, pa neće izgubiti naviku dojenja na dojci.

dojke (slika 7.10.), prema bradavicama. Zatim treba dlanovima gladiti dojke prema bradavici i lagano se nagnuti naprijed kako bi gravitacija pomogla izdajanju mlijeka (slika 7.11.). Zatim prste treba postaviti u obliku slova C (slika 7.12.) i ritmičnim pokretima izdajati mlijeko (slika 7.13.). Količina izdojenog mlijeka ne mora odgovarati količini mlijeka koje dijete pojede pri dojenju jer dojenjem dijete „povuče“ mlijeko bolje nego što to majka može izdajanjem, bilo ručnim bilo mehaničkom izdajalicom (slika 7.14.).

Slika 7.10. Ručno izdajanje – kružnim pokretima jagodice prstiju masirati oko cijele dojke

Slika 7.9. Sistem SNS za relaktaciju

7.3.8.

Izdajanje

Izdajanje se provodi zbog privremenih kontraidikacija za dojenje ili neke nemogućnosti dojenja (majka uzima lijekove koji nisu kompatibilni s dojenjem ili se odvaja od djeteta na neko vrijeme). Izdajati se može ručno ili s pomoću električne ili mehaničke izdajalice. Kao pomoć 20 minuta prije izdajanja može se intranazalno u obliku spreja primijeniti pripravak oksitocina koji će pomoći u otpuštanju mlijeka. Prije izdajanja dojke treba istuširati toplom vodom ili staviti topli oblog od ručnika na dojke, te ih nježno izmasirati. Izdajanje ne smije boljeti. Masira se najprije jagodicama prstiju kružno pokretima oko cijele 126

Slika 7.11. Ručno izdajanje – dlanovima gladiti dojku prema bradavici i lagano se nagnuti prema naprijed

Slika 7.12. Ručno izdajanje – postaviti prste u obliku slova C

Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta

mrzivaču na –19 stupnjeva oko 6 mjeseci (slika 7.15.). Zamrznuto majčino mlijeko otapa se postupno, najprije u hladnjaku, a zatim se ugrije u vodenoj kupelji (slika 7.16.). Posude za zamrzavanje majčina mlijeka trebale bi biti od čvrste plastike, sterilizirane prokuhavanjem prije uporabe.

Slika 7.13. Ručno izdajanje – ritmičkim pokretima, rotirajući prste, izdajati mlijeko

Slika 7.16. Odmrzavanje smrznutoga majčina mlijeka u vodenoj kupelji

7.3.9.

Slika 7.14. Izdajanje s pomoću mehaničke izdajalice

Izdojeno se zrelo mlijeko može ostaviti na sobnoj temperaturi do 26° C do 6 sati, no sigurnije ga je čuvati u hladnjaku na +4 stupnja 8 dana ili pohraniti u za-

Kontraindikacije za dojenje

Kontraindikacije za dojenje mogu biti prisutne i u majke i u djeteta. Neke su kontraindikacije apsolutne, što znači da majka ni u jednom trenutku neće moći ili smjeti dojiti dijete, dok su neke kontraindikacije privremene, te, kada se one otklone, majka može nastaviti dojiti dijete. 7.3.10.

Teškoće pri dojenju

Ragade ili bolne i ispucane bradavice uzrokuje nepravilan hvat bradavice pri dojenju. Dijete, umjesto da jezikom radi pritisak na korijen bradavice i areolu, sti-

jeste li znali?

Novorođenče čija majka boluje od hepatitisa B cijepi se odmah nakon rođenja u rodilištu kako bi ga majka mogla nastaviti neometano dojiti. Slika 7.15. Čuvanje majčina mlijeka u zamrzivaču

7. Prehrana zdravog djeteta

127

Sigurnost djeteta i sprječavanje ozljeda

Ishodi učenja: zz opisati

postupke usmjerene sprječavanju ozljeda u djece zz primijeniti postupke za sprječavanja pada u radu s djecom zz razlikovati lakše od težih opeklina zz primijeniti sigurnosne postupke u vrijeme djetetova kupanja zz navesti postupke prevencije otrovanja u djece zz osvijestiti važnost držanja lijekova izvan dohvata djece zz primijeniti postupke za sprječavanje gušenja u vrijeme hranjenja djece zz demonstrirati postupke odstranjivanja stranog tijela iz djetetova dišnog puta zz osvijestiti važnost uporabe autosjedalica zz navesti postupke za sprječavanje ozljeda djece na dječjem igralištu zz definirati zdravstveni odgoj

Sadržaj:

8.1. Uređenje doma prema načelima sigurnosti . . . . 136 8.2. Sigurnost djeteta u automobilu. . . . . . . . . . . . . . . 142 8.3. Sigurna dječja igrališta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143 8.4. Uređenje ustanova koje skrbe o djeci na siguran način. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144 8.5. Uređenje dječjih ambulanti po načelima sigurnosti djeteta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 8.6. Edukacija roditelja o sprječavanju ozljeda u kući i aktivnostima slobodnog vremena. . . . . . . . . . . . . 147

135

Sigurnost djeteta u automobilu

8.2.

Ozljede su vodeći uzrok smrti djece u Hrvatskoj. Djeca najčešće stradavaju u prometu, i to kao putnici u osobnim automobilima. Djetetova smrt nije jedina moguća posljedica nesreća – zbog ozljeda u prometu tijekom 2018. godine ozlijeđeno je 1446 djece.

VAŽNO!

U Republici Hrvatskoj Zakon o sigurnosti prometa na cestama uključuje obvezu uporabe dječjih autosjedalica ili pomoćnih postolja za svu djecu do visine 150 cm na sjedalima u koja su ugrađeni sigurnosni pojasovi. Iznimno, djeca visine 135 do 150 cm koja se mogu pravilno vezati sigurnosnim pojasom smiju se vezati bez pomoćnog postolja.

Slika 8.12. Djete u autosjedalici zz

142

Upute za prijevoz djeteta automobilom Najsigurnije mjesto za dijete dobi do 13 godina jest na stražnjem sjedalu. Autosjedalice koje se postavljaju suprotno smjeru vožnje dizajnirane su za djecu do 13 kg ili više. Naslon autosjedalice koja se postavlja suprotno smjeru vožnje mora biti u poluležećem položaju, u novorođenčeta oko 45º s obzirom na tlo, a do 60 % u starijega djeteta, kako bi podržao djetetovu glavu i vrat u sudaru i ravnomjerno raspodijelio sile koje djeluju na dijete dužinom trupa. Zbog nerazvijenog vrata i teške glave iznimno je važno da dijete ne prijeđe u autosjedalicu okrenutu u smjeru vožnje prije nego što je zadovoljilo sva tri od sljedećih uvjeta: •• da dijete ima barem 10 kg •• da samostalno hoda •• da je navršilo je godinu dana ili više. Autosjedalice koje se postavljaju suprotno smjeru vožnje ne smiju se nikad postaviti na prednje sjedalo opremljeno zračnim jastukom koji nije fizički isključen u ovlaštenom servisu. Dijete se u autosjedalici koja se postavlja u smjeru vožnje i ima integrirani sustav vezanja, pojasom ili štitnikom, treba prevoziti do 18 kg težine (slika 8.12.). Zakon o sigurnosti prometa na cestama dopušta mogućnost vezanja djeteta visine 135 do 150 cm izravno sigurnosnim pojasom, bez pomoćnog postolja. Za dijete je sigurnije prevoziti se u pomoćnom postolju što dulje, dok ga ne preraste. Dijete je spremno za vezanje sigurnosnim pojasom bez pomoćnog postolja tek kad može ispuniti sljedeće uvjete: •• kad je djetetova stražnjica pozicionirana uz naslon sjedala •• koljena su savijena preko ruba sjedala •• pojas priliježe nisko preko zdjelice i ispod trbuha te preko sredine prsnog koša i ramena.

Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta

8.3.

Sigurna dječja igrališta

Ozljede lokomotornog sustava u djece relativno su česta pojava. Događaju se zbog razigranosti, hiperaktivnosti i nekritičnosti u procjeni opasnosti. Prema istraživanjima provedenima u Hrvatskoj, čak 71 % ozljeda nastaje u muške djece. Ozljede se najčešće pojavljuju kao posljedica sportske igre, što upućuje na to da je potreban povećan nadzor pri izgradnji dječjih igrališta i sportskih terena.

Slika 8.13. Djeca na dječjem igralištu

toga treba paziti na brzinu i trajanje igre na vrtuljku i isto tako obratiti pozornost na dijete pri silasku s vrtuljka. Njihaljke – pri uporabi njihaljke ozljede se događaju kada se dijete nađe preblizu putanji njihaljke kojom se koriste druga djeca. Isto tako, ozljede se događaju ako osoba u pratnji prejako zanjiše dijete, što može uzrokovati pad. Pozornost treba usmjeriti na to da se dijete ne približava spravama kojima se koriste druga djeca i da su sprave prilagođene djetetovoj dobi. Sprave za penjanje – mogu uzrokovati teške i fatalne ozljede. Potrebna je velika pažnja osobe u pratnji, pogotovo ako je dijete na mreži za penjanje kroz koju može provući glavu, a to može uzrokovati gušenje. Mogući su i padovi s većih visina. Sportska igrališta (slika 8.14.)– djeca često slobodno vrijeme i bez nadzora provode na sportskim igralištima pa je zato potrebno osigurati sigurne, ispravne i na propisan način ugrađene metalne konstrukcije koje moraju biti propisano učvršćene. Također je potrebno odvojiti terene na kojima se igra loptom od onih sa spravama, jer se često događaju neočekivani udarci loptom koji mogu uzrokovati ozljede.

Na igralištu treba biti istaknut znak (piktogram) sa sljedećim informacijama: zz telefonski broj službe za hitne slučajeve zz telefonski broj osoblja za održavanje zz naziv igrališta zz adresa igrališta zz ostale važne informacije, ako je primjenjivo.

Kako spriječiti ozljede na igralištima Podloga na igralištu – na dječjem igralištu nije podobna betonska ili neravna podloga, već antistresne podloge koje apsorbiraju silu udarca nakon pada (slika 8.13.). Vrtuljak – ozljede najčešće nastaju nakon silaska s vrtuljka kada dijete može izgubiti ravnotežu i pasti. Često se događaju ozljede glave te zbog

8. Sigurnost djeteta i sprječavanje ozljeda

Slika 8.14. Djeca na sportskom igralištu

143

Ako je dijete mlađe od tri godine, pokušajte ograničiti dijete na sprave na igralištu visine manje od 1 m, u djece od 3 do 5 godina ograničite uporabu opreme koja je viša od 1,5 m, a u djece starije od 5 godina preporučena maksimalna visina opreme je 2 m od tla. Provjerite temperaturu opreme na igralištu, poput metalnih tobogana, stupova, prepreka i površina. Igrališta se mogu zagrijati na suncu i postati dovoljno vruća da izazovu opekline.

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE

Na gornjim udovima, češće su ozljede na lijevoj nadlaktici i podlaktici, a ozljede na desnoj šaci češće su nego na lijevoj. Na donjim udovima ozljede svih segmenata češće su na desnoj strani. Rezultati pokazuju da se povećava broj kirurški liječenih bolesnika. Po teritorijalnoj raspodjeli, najveći je broj slučajeva iz Primorsko-goranske županije.

PRIKAZ SLUČAJA

Na Kliniku je zaprimljeno nekoliko djece s iznimno teškim ozljedama glave i trbuha koja su se penjala na gol-stativu i na sebe srušila konstrukciju gola. Zaprimljena su u bolnicu s posljedičnim teškim gnječnim ranama glave, mozga i trbuha te su bili hitno operirani. Liječeno je mnoštvo djece koja su zadobila udarac loptom u glavu. Djeca nisu vidjela da im prijeti udarac loptom koja je doletjela kao projektil udarivivši ih nepripremljene u glavu. Često pritom, osim ozljede glave, nastaju i ozljede vratne kralježnice. Zaprimljeno je nekoliko vrlo male djece, u dobi od oko godinu i pol do 2 godine, ozlijeđene udarcem njihaljke zato što su se previše približila njihaljci na kojoj se netko ljuljao. Udarac je najčešće bio u predjelu sljepoočnice. Jedna je djevojčica, dobi od 17 mjeseci, nakon udarca njihaljkom u sljepoočnicu, zapala u komu. U posljednji joj je čas kirurškim zahvatom uklonjen veliki hematom ispod lubanjske kosti nastao nakon prijeloma, a pritiskao je mozak. Primijećeno je da djeca mogu ispasti iz njihaljke čije sjedalo nema ogradu oko djetetova struka, nego samo ravnu ploču na kojoj se sjedi i njiše, što je vrlo opasno zbog mogućnosti proklizavanja i padova. Prema navodima dr. sc. Miroslava Gjurašina, neurokirurga iz Klinike za dječje bolesti, Zagreb.

8.4.

Uređenje ustanova koje skrbe o djeci na siguran način

Prema istraživanju provedenom u Austriji na uzorku od 347 ozlijeđene djece u dječjim vrtićima, 54 % ozljeda dogodilo se izvan vrtića (dječja igrališta), dok se 46 % ozljeda dogodilo unutar dječje skupine. Većinu ozljeda, njih 76 %, čine blage, dok je 24 % težih ozljeda. Najčešće lakše ozljede bile su kontuzije, posjekline i uganuća. Od težih ozljeda najčešće su se

144

događale frakture, potresi tkiva (mozga) i iščašenja. Kao što je u prethodnim odlomcima rečeno, dječje se ozljede događaju naglo i nenadano te je zbog toga potrebna prilagodba dječjih prostora u ustanovama koje se skrbe o djeci. Jedina moguća prevencija jest pojačan nadzor nad djecom te primjereno uređen prostor u kojemu djeca borave.

Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta

147,00 kn

ISBN

9 7 8 - 9 5 3 -1 7 6 - 9 5 0 -1