Međimurske novine 1247

Čestitamo 15. kolovoza blagdan Velike Gospe Godina XXIV.

Broj 1247.

Čakovec, PETAK, 9. kolovoza 2019.

Cijena 10 kuna

str. 3

PRIMJETNA NESTAŠICA LIJEKOVA i u našim ljekarnama

Mirjana iz Gornjeg Mihaljevca: Zamjenski lijek doveo me do hitne! ISTRAŽILI SMO što sve trebate znati o kupnji drvnog ogrjeva za zimu kako ne biste ostali kratkih rukava kao neki od naših sugovornika

Teški kamioni opet u Murskom Središću

OPREZ PRI KUPNJI DRVA

Nemojte se dati preveslati! str. 4-5

SINIŠA RADIKOVIĆ o hrvatskim apsurdima zbrinjavanja otpada

Zašto i koliko Prekom poskupljuje odvoz smeća? str. 7

ZLATNIH SAVJETA ZA KUPNJU - dužina drvne klade treba biti 1 metar - moraju biti lijepo složena tako da se daju izmjeriti - izbjegavati kupovinu “naslijepo” - ne nasjedati na “odlične ponude” - ne plaćati unaprijed - zatražite pomoć onih koji znaju više o kupnji drva - kupovati od provjerenog trgovca

POLJOPRIVREDNIK Leo PODVIG čakovečkog Herman iz Ivanovca planinara Igora Rodigera

Prvi str. 12 Međimurec na najvišem vrhu Europe

str. 6

Solarnim panelima protiv skupe struje

PROBLEM PARKIRANJA u Čakovcu za vrijeme Porcijunkulova

Umjesto privremenih parkirališnih zona, pisale se kazne!

str. 10

str. 2

U TIŠINI PONIŠTEN pravilnik koji je donio prometni mir

POZOR Učestale provale u obiteljske kuće

Lopovi kvare godišnji odmor

str. 8

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 44

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

UREDNIČKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ TJEDNA u tjedan

Niti jedan koncert koji vam “poklanjanju” političari nije besplatan

ejan Kovač, nezavisni kandidat, koji je posljednji među inima istaknuo predsjedničku kandidaturu, sigurno neće postati novi hrvatski predsjednik. Međutim, ono što je poručio u prvom javnom nastupu nakon isticanja iste zajedno s HSLS-om i Darijem Hrebakom, gradonačelnikom Bjelovara, zapravo je put kojim Hrvatska treba ići ako želi vratiti povjerenje građana u institucije, demokracije i moderno proeuropsko društvo. Jedan od najuglednijih ekonomista s hrvatskom putovnicom te prvi Hrvat zaposlen na Woodrow Wilson školi javnih i međunarodnih odnosa, relativno je nepoznat hrvatskoj javnosti, međutim, njegovi članci i intervjui koje je objavljivao u hrvatskim medijima udaraju u najdublju srž hrvatskih problema. Institut predsjednika sigurno nije onaj koji operativno može riješiti naše probleme, ali što se mojeg imenjaka tiče, bilo bi itekako poželjno da ga angažira u svoje redove bilo koja od progresivnih hrvatskih Vlada, a to je gotovo nemoguće kada su u pitanju naše vodeće stranke HDZ i SDP koje i dalje imaju svoje ideje koje su uglavnom u stilu kako što duže zadržati status quo i ništa ne mijenjati ili to činiti na kapaljku. aime, najvažnija Kovačeva poruka je ona koju bi itekako trebali čuti svi u našoj zemlji, a to je da se “korupcija jedino može riješiti transparentnošću, digitalizacijom i političkom odgovornosti”. To su elementi kojih posljednjih godina nije bilo, pogotovo te političke odgovornosti. Kako možemo očekivati od građana da se bolje ponašaju ako nećemo sami služiti kao dobar primjer - kazao je Kovač na predstavljanju svoje kandidature. Ono što je spojilo Kovača i potpredsjednika HSLS-a i gradonačelnika Bjelovara Darija Hrebaka, istaknuo je, jest nastojanje da vrate transparentnost Hrvatskoj i da građanima vrate vjeru u institucije koje su zakazale posljednjih 30 godina. Naglasio je kako će tijekom mandata unutar svojih ovlasti “gurati” ono što je Hrebak kao gradonačelnik učinio u Bjelovaru – projekt koji svim građanima daje na uvid u svaki račun na koji se troši javni novac, a poručio je i da građani i mediji od svih gradonačelnika sami trebaju zahtijevati transparentniji proračun.- Reći će vam da novca nema. ovca nema, a imamo novca za Thompsonov koncert od pola milijuna kuna. Jedan njegov koncert za jedan dan ili tri aplikacije za tri grada za transparentnost

9. kolovoza 2019.

PONIŠTEN PRAVILNIK o zabrani korištenja državne ceste Mursko Središće - Šenkovec za kamione iznad 7,5 tona

Na mala vrata kamioni opet stigli u Mursko Središće Kroz granični prijelaz od 1. kolovoza dnevno opet prolazi od 30 do 300 teretnjaka

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

za cijeli život - ocijenio je Kovač koji ima isto prezime kao čakovečki gradonačelnik, ali sasvim drugačiju političku agendu koja je zapravo nasušno potrebna cijeloj našoj zemlji. ožda vam poznato zvuči ova “pjesma” i kada su naši lokalni proračuni u pitanju, u kojima uvijek ima “za kruha i igara”, ako treba platiti i šest besplatnih koncerata, ali za primjerice 100 postotno financiranje vrtića nema. Naravno, građani moraju prepoznati političke demagoge koji govore da nema jer svi ti koncerti koje nam oni daju “besplatno” uopće nisu besplatni. Oni su financirani iz našeg džepa, samo što je uski krug ljudi odlučio tko će i za koliko pjevati, umjesto da primjerice ukinu prirez i ostane više novca u svakom džepu građanina i da on sam može odlučivati na koji će koncert ići jer će si moći platiti kartu iz svog džepa. - Ako u naredne dvije godine ne napravimo nagli zaokret u našem političkom, ekonomskom i moralnom djelovanju, bojim se da nam slijedi gori scenarij nego Grčkoj. Onda nije bitno tko je privatni, tko javni sektor - poručio je Kovač u svom nastupnom obraćanju javnosti koje je bilo upravo u onom stilu u kojem pišem iz tjedna u tjedan na ovom mjestu, ali nažalost malo toga se mijenja u ovoj zemlji. ario Hrebak koji je uime HSLS-a krenuo s Dejanom Kovačem u kampanju u istu je pozvao i Matiju Posavca i nove progresivne i liberalne snage HNS-a ako takve mogu istisnuti one “trgovačke”, za koje se naš župan kune da ga ne zanimaju. U kampanji za EU izbore Posavcu je upravo nedostajao više takvih karizmatičnih ljudi, koji bez krzmanja znaju reći zbog čega Hrvatska ne može naprijed, koji ima podršku medija koji zagovaraju takav zaokret u našoj zemlji. Stoga bi bio mudar potez da pruži podršku Kovaču i Hrebaku i pridruži im se u kampanji. Ne zbog onoga što će donijeti predsjednički izbori, već zbog onoga što bi trebalo uslijediti sutra.

1. kolovoza Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture “u tišini” je poništilo nedavno donesen Pravilnik koji je znatno ograničio promet kamionima iznad 7,5 tona na pojedinim cestama, pa tako i onoj koja prolazi kroz naš najsjeverniji grad te su oni praktički nestali iz Murskog Središća. Sada je opet na snazi Odluka iz 2008. godine koja je godinama izazivala prometni kaos u tom našem gradu. Također, na nedavnom sastanku između Ministarstva infrastrukture Republike Slovenije i hrvatskog Ministarstva prometa i infrastrukture dogovoreno je vjerojatno sukladno s odlukom o poništenju pravilnika, da od 1. kolovoza prestanu vrijediti ograničenja teretnog prometa na graničnim prijelazima Dubrava Križovljanska, Trnovec i Mursko Središće za kamione registrirane u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji iznad 7,5 tona za one koji imaju utovar ili istovar u Hrvatskoj, odnosno Sloveniji. Prema tom dogovoru i dalje bi kamionski promet na ova tri granična prijelaza trebao biti znatno ograničen. Što to znači za vozače kamiona te jesu li zadovoljni takvim rješenjem, upitali smo Vladimira Jurčeca, prijevoznika iz Preloga te predsjednika udruženja prijevoznika Međimurja. - Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika nije zadovoljna takvim rješenjem jer mi predstavljamo kompletno hrvatsko prijevozništvo, a ne

samo Međimursku i Varaždinsku županiju. Ovaj način rada nije u redu s osnovnim slobodama poslovanja, niti s hrvatskim Ustavom. Kolege iz Slavonije i Podravine su isključene iz svega toga, s time nismo zadovoljni. Strašno pate, to jest imaju velike troškove i gube puno vremena - komentirao je prijevoznik Jurčec te dodao da će rujan će biti jako buran po tom pitanju. Pojedini prijevoznici su uz to 1. kolovoza dobili kazne od 2000 kuna jer je hrvatska policija kažnjavala vozače kamiona iznad 7,5 tona koji su kroz granični prijelaz Mursko Središće pokušali ući u Sloveniju jer policija nije dobila nikakvu službenu obavijest od Ministarstva prometa da su ograničenja suspendirana za navedene kamione. - To je bio jedan nesporazum za koji je krivo Ministarstvo prometa. Oni su morali 31. srpnja ili čak i prije obavijestiti MUP, odnosno granične službe, da se od 1. kolovoza za pojedine prijevoznike otvara ponovno cesta. Normalno, budući da policija to nije znala, oni su postupali po starom pravilniku i kažnjavali vozače - naglasio je ljutito Jurčec. Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak kazao nam je da nikad nije bio za potpuno zabranu kamionskog prometa. Znao je da će to i s jedne i s druge strane granice izazvati mnogo problema. - Ministar Butković očito nije mogao drugačije napraviti nego zabraniti promet za pojedine vozače kamiona. Kad je

Hoće li se na GP-u Mursko Središće ponovno pojaviti ovakvi prizori?

došlo do potpune zabrane, to je izazvalo revolt i kod slovenskih prijevoznika pa su stvari počele mijenjati i rješavati pa je došlo do toga da pojedini kamioni ponovno mogu prelaziti granicu - istaknuo je Srpak. Po statistici koju je zahtijevao Srpak od policije utvrđeno je da je u prvih tjedan dana od novog pravila kroz granični prijelaz Mursko Središće dnevno prolazi od 30 do 300 teretnjaka. Pozorno svakog dana prate situaciju te ako će biti primijećene objektivne smetnje za stanovništvo Murskog Središća, pravodobno će reagirati, kazao je gradonačelnik. Nakon svega postavlja se pitanje hoće li Mursko Središće uskoro opet biti puno kamiona? Ne bi bilo čudno da bude tako. I što sada? Prema dostupnim informacijama opet je na snazi Odluka kojom se regulira to pitanje iz 2008. godine, prema kojoj je dopušten sav promet državnom cestom Šenkovec - Mursko Središće i za teške kamione, ali uz znatna ograničenja. Međutim i tu ima caka. Nakon određenog vremena svi su zaboravili na ovu Odluku, nit-

Prijevoznik Vladimir Jurčec iz Preloga nije zadovoljan odlukom Ministarstva prometa ko nije uspostavio mehanizme kontrole provođenje iste, pa su državnu cestu i ovaj granični prijelaz počeli koristiti svi koji su stigli i došlo je do ogromnog povećanja kamionskog prometu, gužve i prometne nesigurnosti u samom gradu. Nakon što je gradonačelnik Srpak pred hrvatskom javnosti žestoko (o)branio novi Pravilnik i neko vrijeme bio mir, sada je njegovim ukidanjem, pred stanovnicima Murskog Središća, Štrukovca i drugih mjesta na ovoj cesti, izgledan novi strah od velikog prometa teških kamiona. (sh, dz, foto: Pixsell/ Vjeran Žganec Rogulja)

MARING IZ NEDELIŠĆA koji izvozi u kinesku pokrajinu Jiangsu otvara vrata drugima

Kinezi žele proširenje suradnje na mnogim poljima Delegacija od 20 ljud iz kineske pokrajine Jiangsu u posjetu je Međimurju i Međimurskoj županiji. Ovo je ujedno jedanaesta delegacija u proteklih 8 godina. U četiri godine izvoz i gospodarska suradnja Međimurja s Narodnom Republikom Kinom raste godišnjom stopom od 54 posto, istaknuo je župan Matija Posavec. Jiangsu je najgušće naseljena pokrajina u Kini koja broji 8.200.000 stanovnika. - U njihovoj suradnji sa zemljama srednje i jugoistočne Europe, Hrvatska je visoko pozicionirana, fokus je opet i ponovno na Međimurju. Svake godine raste broj proizvoda koji se izvoze prema Kini, ako je samo jedan mali kotačić upravo ova suradnja i delegacije koji dolaze ovdje mi smo

zadovoljni. Naša je uloga da se povezuju naši gospodarstvenici s kineskima. Ovo je dobar gospodarski primjer, te su domaćini direktor tvrtke Maring iz Nedelišća Dmitar Maravić sa suradnicima koji godinama uspješno posluje s tamošnjoj pokrajini Jiangsu, rekao je župan Posavec. Maring već nekoliko godina uspješno posluje u tom dijelu Kine i na tamošnje tržište izvozi razdjelnike za grijanje. Kineska delegacija kod nas će boraviti tri dana, te će u tom vremenu obilaziti kulturne, sportske sadržaje na ovom području. Konkretno se radi o posjetu međimurskim vinarima, obilasku Čakovca i Međimurja. Nakon radnog sastanka potpisano je Pismo namjere o uspostavi odnosa

Prijateljsku povelju potpisali su zamjenik gradonačelnika Zoran Vidović i Liu Guozhong viši savjetnik Ureda za vanjske poslove gradova prijatelja između grada Yanchenga i Grada Čakovca koju je potpisao Zou Yishi zamjenik direktora Stalnog odbora Narodnog kongresa Yanchenga i zamjenik gradonačelnika Zoran Vidović. - Izuzetno nam je drago što je grad Yancheng pokazao interes da se poveže s Čakovcem koji je poznat kao grad koji je otvoren i prijateljski

raspoložen prema drugima. Vjerujem da ćemo na taj način povezati Međimurje, Čakovec i Hrvatsku s kineskim pokrajima, te neće u budućnosti biti poveznica samo na kulturnom i sportskom planu, već ono što je u današnje vrijeme najvažnije na gospodarskom planu, poručio je zamjenik gradonačelnika. (Dora Vadlja, foto: Zlatko Vrzan)

9. kolovoza 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJEST(I) TJEDNA

NESTAŠICA LIJEKOVA zahvatila i međimurske ljekarne

Nemojte dopustiti da vas preveslaju kad kupujete drva

Od ljekarne do ljekarne po lijekove koji život znače

Vrijeme za kupnju onih pravih drva koja će nam garantirati ugodnu toplinu polako istječe i krajnji je rok za njihovu kupnju. Međutim, u našu redakciju stižu pozivi upozorenja da prilikom kupnje drva, koja možete kupiti na nekoliko mjestu u Međimurju, uz najveću ponudu na čakovečkom sajmu srijedom, možete ostati i kratkih rukava. Ne kaže se badava da trgovac mora biti lukav te treba znati podilaziti kupcu, koji je, naravno, uvijek u pravu. Pravi trgovac, naime, prodat će i Eskimu led. A upravo se to dešava ljudima koji kupuju drva i koji su, barem oni koji su pristali ispričati svoja iskustva, prevaru doživjeli na vlastitoj koži. Iskustva nasamarenih kupaca, ali i savjete kako da kupite drva a da vas ne preveslaju donosimo u temi broja na str. 4-5.

Zbog problema s opskrbom lijekova ponovno su stradali oni zadnji u lancu opskrbe - pacijenti, kojima zamjenski lijekovi ne odgovaraju pa se moraju snalaziti kako znaju i umiju Piše: Sanja Heric - U noći oko jedan sat sam se probudila, dobro da muž nije radio pa me odvezao na hitnu. Meni je došlo tako slabo po zamjenskim tabletama. Tlak mi je skakao, skoro me šlagiralo - ispričala nam je Mirjana Bučela iz Gornjeg Mihaljevca, samo jedna od pacijentica koja je posljednjih nekoliko mjeseci na svojoj koži osjetila probleme s nestašicom lijekova.

Zamjenski lijek doveo me do hitne

Zbog nestašice pojedinih lijekova u ljekarnama bila je primorana uzeti zamjen-

ski lijek na koji su je uputili ljekarnici. Inače za regulaciju tlaka, odnosno liječenje hipertenzije, uzima tablete Blocar, no budući da ga više nisu imali u ljekarni, dali su joj za zamjenu Ampril, s naglaskom da se lijek Blocar više ne proizvodi. Njezino tijelo nije dobro prihvatilo novi lijek te je došlo do određene reakcije. Naša sugovornica je završila u bolnici, no srećom nije bilo težih posljedica. Lijek je bio isti, ali supstance koje ga povezuju su različite od lijeka koji je prije koristila. - Ljudi jako rijetko reagiraju na taj lijek, ali ja sam bila jedna od tih koja je reagirala. Liječnica mi je strogo za-

Po kupnju Teotarda u Sloveniju Kad nema jednog lijeka, ljekarnici pacijente preusmjeravaju na zamjenske ako je to moguće, ali to komplicira stvar. Pacijente zbog toga moraju vraćati po druge recepte k svojim liječnicima, u svim slučajevima kada se zamjenski lijek po cijeni, jačini ili broju tableta ili kapsula u pakiranju ne podudara s onim koji je na receptu propisao liječnik. Najveći problem je s lijekovima kojih u dužem periodu nema na tržištu i nemaju alternativnu zamjenu za sve pacijente. Primjerice, Teotarda 200 mg. Posebni je to problem za

pacijente kojima je on jedina opcija. Sva sreća da pacijentica s kojom s razgovarali živi u pograničnom području pa se traži spas u najbližim ljekarnama u Lendavi u susjednoj Sloveniji. Za informaciju onima koji su u sličnim problemima, za podizanje lijeka u Sloveniji trebate bijeli recept svog liječnika i, naravno, novčanik. U slučaju Teotarda ne radi se o skupom lijeku. Jedno pakiranje stoji nešto manje od 5 eura. Ni kod nas taj lijek nije potpuno besplatan, nego ga doplaćujete uz dopunsko osiguranje. (BMO)

AGRESIVAN ALERGEN opet na djelu

pisala u karton da moram koristiti samo te tablete dodala je u nastavku naša sugovornica, koja je na kraju potreban lijek nabavila u Svetom Martinu na Muri. Nakon bolnica nestašica lijekova zbog problema s plaćanjem veledrogerijama stigla je i do ljekarni. Jesu li ljekarne kolateralna žrtva dugova za lijekove koje duguju bolnice, ljekarnici koje smo pitali ne znaju, ali su oni s kojima smo razgovarali kazali da doista nedostaje puno lijekova i da ima poremećaja u opskrbi te da su najveći krivac za problem proizvođači lijekova. - Primijetili smo nestašicu u zadnja dva-tri mjeseca, bilo je problema i proteklih godina, ali je ovo ljeto problem izraženiji. Do 1. srpnja trebala je biti završena serijalizacija. Da ne bi došlo do distribucije krivotvorenih lijekova na nivou Europe, svi su proizvođači bili obvezni na kutije staviti dodatni kod. Svaka kutija iz serije ima novi kod, no pokazalo se da to još uvijek nije napravljeno pa je Ministarstvo produžilo rok do prosinca - ispričala nam je jedna od vlasnica ljekarni, čiji su podaci poznati redakciji, i dodala da je i to jedan od razloga nestašice pojedinih lijekova. Ljekarne s druge strane ne mogu imati prevelike zali-

Mirjana Bučela iz Gornjeg Mihaljevca nije mogla dobiti propisani lijek Blocar, a zamjenski lijek Ampril joj je uzrokovao zdravstvene probleme he jer su ulaskom u Europsku uniju ograničene povratom lijekova, rok je pet dana. Dakle, ako pacijentu promjene terapiju, ljekarnici više ne mogu vratiti lijekove u drogerije. Zbog toga sve ljekarne nastoje imati optimalne zalihe s obzirom na broj pacijenata i potreba.

Zakržljali zdravstveni sustav

- Sve razumijemo, ali ne razumijemo nestašicu lijekova, primjerice za psihičke bolesnike. Na primjer, Haldol 2 mg. Za sad na tržištu ima 10 mg i kapi. Neki pacijenti prihvaćaju zamjenu, a neki ne. Moraju se snalaziti od ljekarne do ljekarne. Razlog nestašice pojedinih lijekova, pojašnjava nam sugovornica, može biti i registracija kod Halmeda,

Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Svaki lijek prije nego što dođe na hrvatsko tržište mora proći kroz navedenu agenciju, a problem se javlja kod brzine registracije lijekova. S druge strane, nerijetko se događa i to da liječnici nemaju ažurirane podatke o dostupnosti pojedinih lijekova. Liječnici i dalje pripisuju lijekove kojih više nema na tržištu, a pacijenti na kraju ostanu zakinuti za taj lijek lutajući i tražeći ga od ljekarne do ljekarne. Ovi navedeni primjeri najbolje pokazuju apsurde našeg zdravstva u koje svaki građanin mjesečno izdaju pozamašnu svotu za osiguranje. Nažalost, na kraju pacijenti ostaju zakinuti za lijekove koji im život znače, kao naš primjer s početka članka, a za to nitko ne odgovara.

Iz Grada Preloga pozivaju na uništavanje ambrozije Grad Prelog poziva sve vlasnike i posjednike zemljišta na provođenje mjera i aktivnosti usmjerenih na uništavanje ambrozije. Podsjećaju se svi vlasnici i posjednici zemljišta da su obvezni pridržavati se Naredbe o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.), koju je donijelo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u cilju njezina suzbijanja i sprečavanja daljnjeg širenja. Mole se svi građani da podatke o lokacijama zakorovljenih površina ambrozijom dojave u Upravu Grada ili na broj telefona 099 33 44 416 (komunalni redar). U posljednjih 20 godina ambrozija predstavlja glav-

ni korov u zemljama središnje i jugoistočne Europe. Prvenstveno je problem jer je jedan od najagresivnijih izvora alergena te kao takva predstavlja zdravstveni problem za stanovništvo. U Međimurju veliki problemi s ambrozijom kod građana obično počinju u kolovozu. Inače, svaki četvrti stanovnik planeta Zemlje pati od polenske alergije, a svaki osmi je alergičan na polen ambrozije. Ambrozija uzrokuje vrlo neugodne reakcije poput kihanja, otežanog disanja, svrbeža nosa, pojavu vodenog iscjetka i otečenost kapaka. U našim krajevima niče sredinom travnja, cvatnja započinje sredinom srpnja i traje sve do prvih mrazeva. Oprašuje se vjetrom.

Ambrozija obično raste pokraj putova i cesta, željezničke pruge, uz potoke i kanale, u zapuštenim dvorištima, vrtovima, poljoprivrednim površinama, uz rubove šuma, na svim neodržavanim površinama s dovoljno sunca. Ambroziju je najbolje suzbijati mehanički čupanjem ili košnjom u vrijeme dok su biljke male. Uoči li se ambrozija u cvatu, preporučuje se biljku odrezati i spaliti, kako se eventualno već zrelo sjeme ne bi širilo dalje te tako prenijelo ambroziju na nove površine. I sve druge jedinice lokalne samouprave pozvale su ovih dana građane da na svojim parcelama uklone ambroziju. (sh)

Podsjećaju se svi vlasnici i posjednici zemljišta da su obvezni pridržavati se Naredbe o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije

(NE) SVIĐA NAM SE

Solarni paneli za jeftiniju poljoprivrednu proizvodnju Solarni paneli poljoprivrednicima su, između ostaloga, interesantni na krovu staja, farma, skladišta. Među onima koji su se odlučili za takav vid alternativnih izvora energije je i Leo Herman, vlasnik tvrtke AGRO-EL Ivanovec, koji se bavi proizvodnjom krumpira. Trenutno pod tom kulturom ima oko 200 hektara. - Krenuo sam u dogradnju skladišta krumpira u Novom Selu Rok i dokumentacija je praktički već bila sva gotova - ispričao nam je Leo Herman. - Vidio sam natječaj za solarne panele i prijavio sam se jer imam jako visoke troškove struje. Kako kaže, s obzirom na proizvedenu količinu krumpira, skladište jednostavno ne može funkcionirati bez hlađenja, odnosno grijanja i obavezne ventilacije. Priču imamo na str. 6.

Kradljivci vrebaju kad ste na godišnjem odmoru Proteklih dana zaredale su se provale i krađe posebice u obiteljske kuće diljem Međimurja, prema izvješćima policije. Oni koji su pokradeni i razgovaraju na ovu temu imaju osjećaj kao da su provalnici čekali priliku da odu na godišnji odmor i kada je kuća prazna i(li) nezaštićena (bez alarma i videonadzora) postaje meta provalnika. Svako ljeto događa se ova priča, ali nakon što je pred neko vrijeme uhićen provalnik koji je harao Čakovcem i okolicom desetak godina, ona kao da je stala. Međutim, očito se opet nešto događa jer u epicentru odlazaka ljudi na godišnji odmor zadnjih desetak dana učestale su provale upravo u obiteljske kuće. Više o svemu na str. 8.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9. kolovoza 2019.

ISTRAŽILI SMO što sve trebate znati o kupnji drvnog ogrjeva za zimu t

Budite oprezni pri kupn da ne biste bili nasama Jesmo li sigurni u kupnju ili ćemo ispasti ovce, pitaju se kupci drva na čakovečkom sajmu

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

alendarski je tek sredina ljeta, no Međimurci se već uvelike pripremaju za najhladniji dio godine i sezonu grijanja. Jer nitko od nas se ničega ne boji više od hladnog doma naročito kad vani zavija sjeverac noseći krupne pahulje snijega. Osim toga, u zimskim mjesecima obitelj se i najviše drži kućnog ognjišta, tada se obilježavaju i najljepši blagdani u godini koji su još ljepši uz pucketanje vatre u kaminu ili bilo kakvoj drugoj pećki. Naime, kako je već poznato, zbog visoke cijene plina iz godine u godinu sve više ljudi prelazi na alternativni način grijanja, a među takvim energentima najpopularnija su drva. Istina, i drva bilježe rast cijene, no još uvijek su puno povoljnija za većinu Međimuraca, pogotovo onih koji žive u obiteljskim kućama. Osim toga, slažu se mnogi, radijator nikad ne može tako zagrijati dom kako to mogu dobra suha drva, a da se o ugođaju prave vatre i ne govori. Vrijeme za kupnju onih pravih drva koja će nam garantirati ugodnu toplinu polako istječe i krajnji je rok za njihovu kupnju.

Ponuda drva na sve strane i na svakom koraku Šumoposjednici u sječu drva idu kad stane vegetacija, a zna se da je to vrijeme od kasne jeseni do ranog proljeća. Tako posječena drva, naravno, sve su samo ne dobra za loženje jer su mokra i trebaju odstajati neko vrijeme kako bi se osušila i lijepo gorjela. Mokra drva se, kako se to popularno kaže kod nas, samo “žnjave” i dime i ne daju prijeko potrebnu toplinu. Istina, drva se mogu kupiti i u tom razdoblju, ali samo kako bi stajala za iduću sezonu grijanja i eventualno su tada i nešto jeftinija jer nema prave potražnje. A prava potražnja počinje krajem proljeća i početkom ljeta jer se zna da se tada kupuje polusuho drvo koje se do zime još stigne osušiti. Kako vrijeme prolazi, suhog drva je sve manje i u nedostatku robe vrlo lako se može desiti da se kupi tek svježe posječeno, mokro, a onda cijelu zimu - majko mila! Kupnja drva u današnje vrijeme ne bi trebala biti nikakav problem u Međimurju i šire jer ih ima u prodaji na svakom koraku. Međutim, najviše se trguje tradicionalno na čakovečkom sajmu srijedom, kao i na još nekim mjestima,

primjerice preko puta BP Formula u Nedelišću, odnosno na preloškom Jugu. Nude se i putem oglasa u novina, polijepljenim na banderama i društvenim mrežama. Čovjek samo mora znati kakvo drvo i koliko ga želi. Agacija, grab, bukva i hrast najpopularnije su vrste koje se nude ili rezane na metar ili pak ispiljene prema potrebi. Trgovci su se već toliko ispraksirali da nude drva rezana primjerice na 30 ili 33 cm za centralno grijanje ili veće kamine ili pak na 20 - 25 cm za nešto manje peći. Na vama je samo da odaberete. Isto tako, možete odabrati želite li kupiti drva od trgovaca koji svojim kamionima s punim prikolicama kruže ulicama vašeg naselja, možda potegnete do trgovca koji je kamion parkirao na prigodnim parkiralištima gdje uz drva nudi i uslugu piljenja i kalanja. Jednom riječju, stječe se dojam kako svaki drugi trgovac prodaje drva te da su ona badava. - Brus! - govore ovih dana kupci na čakovečkom sajmu raspitujući se za cijene koje se kreću od 250 za agaciju do 400 kuna za metar najtvrđe i najkvalitetnije bukve ili pak hrasta. A zna se da prosječno domaćinstvo koje

grije svoju kuću treba barem 15 metara tako da se račun za drva može popeti i do 5 - 6 tisuća kuna. Naravno, u gotovini jer tu nema odgode plaćanja, ne mogu se provući kartice, već “lovu na sunce”. I onda kad već treba iskeširati takvu svotu, želimo i robu u toj vrijednosti. Ali…

Nasamareni kupci zovu u našu redakciju

Ne kaže se badava da trgovac mora biti lukav te treba znati podilaziti kupcu, koji je, naravno, uvijek u pravu. Pravi trgovac, naime, prodat će i Eskimu led. A upravo se to dešava ljudima koji kupuju drva i koji su, barem oni koji su pristali ispričati svoja iskustva, prevaru doživjeli na vlastitoj koži. - Godinama smo se grijali na plin, no jednostavno nam je postalo to preskupo pa smo se odlučili preorijentirati na drva - ispričao nam je Ivan iz Preloga. - Izvan našeg mjesta stajali su parkirani kamioni pa sam skoknuo s posla i pogodio se s jednim trgovcem za 20 metara drva. Čovjek je bio toliko uvjerljiv i ljubazan pa sam mu dao adresu kako bi mi dopremio drva doma. I doista, kaže ogorčeni Ivan koji nas je nazvao

u redakciju, došavši doma, ispred kuće je bio cijeli kup drva narezanih na duljinu od jednog metra. Vrag mu nije dao mira pa je prilikom skladanja u dvorištu razapeo metar i umjesto 20 izmjerio je tek 17 i pol metara drva. - Ostao sam prevaren za gotovo tri metra drva, odnosno za oko 1400 kuna. Naprosto nisam mogao vjerovati kako sam se dao nasamariti. Naravno, bijesan i ljut krenuo sam potražiti prevaranta, no više ga nije bilo. Tek nakon dva-tri tjedna ga je pronašao i onda je krenulo povuci-potegni, prijetnje, vika, pokoja psovka, ali je uspio dobiti još svoj ostatak drva. Josip pak je prevaren na nešto suptilniji način. - Priče o prevarama došle su i do mene pa sam se u kupovinu drva uputio s velikom dozom opreza - ispričao nam je Josip svoj slučaj. Naoružan metrom, hodao sam oko prikolice, mjerio, motrio, računao i kad sam se uvjerio da sve štima, stisnuli smo si ruke i platio sam svojih 15 metara nešto manje od 5000 kuna. Tada mi je trgovac rekao neka ja samo idem kući, a on će doći za mnom. I došao je, kaže, ali ne odmah, već popodne uz ne-

- Ostao sam prevaren za naknadno izmjerio isporu preveslati. Bijesan i ljut k što je bilo plaćeno, no vi

NA ŠTO OBRAT

• dužina drvn • moraju biti l • izbjegavati k • ne nasjedati • ne plaćati un • zatražite pom • kupovati od

9. kolovoza 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

te na što posebno obratiti pozornost kako ne biste ostali kratkih rukava

nji drva areni

kakve isprike o privatnim poslovima. Lijepo je sve istovario, žena je skuhala kavu, popili smo pivo, napričali se i konačno se rastali. - Nakon nekoliko dana kad smo pripremili drva za rezanje, shvatio sam da drva nisu narezana na metar duljine već 90 cm. Smrklo mi se pred očima od jada, bijesa, nevolje jer uza sav oprez ipak sam ispao magarac.

Posebno pripazite kada je u pitanju “odlična ponuda”

Naivac je ispao i Franjo iz Savske Vesi, kako je rekao sam za sebe. Znao je da su drva uglavnom svuda po istoj cijeni, no ipak je nasjeo na “odličnu ponudu”. - Koliko sam puta samo čuo onu poznatu izreku: “Nisam dovoljno bogat da kupujem jeftine stvar” i opet sam nasjeo. Pomamio sam se za odličnom ponudom mješavine bukve i hrasta od 300 kuna jer trgovac navodno odlazi iz zemlje te se rješava drva pošto-poto. Drugim riječima, platio sam 20 metara, dakle 6000 kuna s time da mi je prvih deset metara dopremljeno još istog dana uz opravdanje da mu je veliki kamion u kvaru. Naravno, ostatak nikad nisam dobio kao ni “gospodina”. Svi naši sugovornici slažu se kako ima poštenih trgovaca drvima sa stalnim kupcima, ali i onih koji drva

a gotovo tri metra drva, odnosno za oko 1400 kuna, nakon što sam učenu pošiljku drva. Naprosto nisam mogao vjerovati kako sam se dao krenuo sam potražiti prodavača koji mi je prodao manju količinu nego iše ga nije bilo - ispričao je Ivan iz Preloga

O TREBA POSEBNO TITI POZORNOST

ne klade treba biti 1 metar lijepo složena tako da se daju izmjeriti kupovinu “naslijepo” i na “odlične ponude” naprijed moć onih koji znaju više o kupnji drva d provjerenog trgovca

prodaju “samo jednom” u svakom mjestu i time ruše ugled i povjerenje ljudi u sve oko sebe. A jednom prevareni čovjek puhat će uvijek i na hladno. Na još jedan i prilično čest oblik prevare upozorio nas je i Stjepan iz Brezja koji je, poučen pričama, širom otvorio oči i bio spreman na detaljan pregled. Ili je, kaže, jednostavno imao sreće. - Naravno, priče o prevarama se šire Međimurjem tim više što nam drva prodaju uglavnom trgovci iz susjednih županija koje ovdje nitko ne poznaje. Nagledao sam si drva na jednom većem kamionu. Bila su uredno složena u dva reda. I kad sam već mislio da je sve u redu, ipak mi vrag nije dao mira pa sam zavirio ispod cerade i na stražnjoj strani. I imao sam što vidjeti. Niti su bila krupna drva kao s prve strane niti pak su bila pažljivo složena, već sa šupljinama. Ako se tako radi s drvima koje se mogu posložiti u “metre” i vidjeti je li kupac prevaren, pita se Stjepan što je tek s onima koji kupuju kratko rezana drva. Njih je, naime, nemoguće točno izmjeriti pa se ni ne zna za koliko je tko prevaren. Pitali smo i naše sugovornike o računu o plaćenim i isporučenim drvima na što su nam se samo lijepo nasmijali. Prevare kupaca ne šire se samo usmenim putem već se i na pojedinim Facebook grupama mogu pročitati preporuke kod koga kupiti a kod koga ne i to imenom i prezimenom.

“Stalni kupci” nagovarali nas na kupnju drva

Nakon svega ovoga što smo čuli i sami smo krenuli u “kupnju” drva na čakovečkom sajmu, bez osnovnog poznavanja vrste drva i količine koju trebamo za našu obiteljsku kuću. Motali smo se oko kamiona s prikolicama punih drva, slušali o njihovoj kvaliteti, pouzdanosti i brzoj isporuci. Pritom, slučajno ili ne, naletjeli smo i na nekoliko stalnih kupaca koji su nas uvjeravali u istinitost riječi trgovaca. Naravno, pritom smo se i naslušali o kupcima koji samo kruže, gledaju i ne znaju što bi. - Svi bi kupili jeftinu robu i čekaju ne znam kaj - rekao nam je mladić iz Podravine nudeći nam svoja drva. - Onda dođe deseti, jedanaesti mjesec kada više nemamo suhih drva pa se opet žale na mokra drva. Badava obilazite okolo, svi mi imamo iste cijene i ista drva. Morate samo znati što želite i koliko, odnosno trebaju li vam drva za centralno ili običnu peć i ja ću vam sve nabaviti.

Danas drva ne cijepaju samo kršni drvosječe na filmu i reklamama, već ljudi svih dobi, a sve u nadi da je broj cjepanica u skladu s onime što su platili Istu priču čuli smo gotovo kod svakog kamiona s time da su neki bili i posebno nasrtljivi, praktički nas povlačeći za ruku. I ne samo da se ogovaraju kupci već i trgovci međusobno. - Vidite tam onoga kamiončića koji nudi 5 metara kratko piljenih drva - upozorio nas je naš trgovac-sugovornik. Tu nema šanse da je toliko gore jer jednostavno ta količina drva ne stane na tako malu prikolicu. Najviše tu ima oko 3 i pol metara. Čak nam je i ponudio obrazloženje za takav čin poslovanja. Naime, ljudi dolaze izdaleka i moraju si nekako pokriti troškove benzina, rezanja... Ne treba posebno spominjati kako su oko nas kružili i ljudi sa strojevima za rezanje i kalanje i to za svega 30 kuna po metru. Drugim riječima, posao s drvima i oko njih itekako cvijeta. A mi ne znamo jesmo li sigurni u našu kupnju ili ćemo ispasti ovce. Tješimo se mišlju kako na svakom kamionu piše ime i prezime trgovca, istaknut je njegov broj mobitela, nude nam vizitke pa ćemo ih lako naći. Ljubazni su i spremni na sve, samo da nam prodaju pa je i neodlučnima dosta teško odoljeti tako “dobroj ponudi”.

Kako ipak kupiti drva a da ne ostanete kratkih rukava

I sad na kraju svega čovjek ne može a da se ne zapita kako i gdje kupiti drva i pritom biti siguran da će do-

biti onoliko koliko je i platio. Prva pomisao je pilana, no, nažalost, one su prava rijetkost. A drva koja nude uglavnom su ili samo za potpalu ili pak su visokokalorična, odnosno razvijaju visoku temperaturu i brzo izgore. Dakle, osuđeni smo na privatne kupce. Pri kupnji će nam najbolje doći pomoć iskusne osobe koja poznaje drva ili koja ga kupuje godinama od provjerenog trgovca ili pak pomoć osobe koja je već bila prevarena i zna sve smicalice. Nije na odmet imati i metar kojim se mjere drva prilikom istovara i plaćanje samo isporučenog. Ne preporučuje se ni kupnja i plaćanje, onako poprijeko, odnosno od oka. Najgore je prepustiti se slijepom povjerenju i dopustiti da nam se drva dopreme dok smo primjerice na poslu. Isto tako, nije poželjno ni nasjedati na dobre ili odlične ponude po izuzetno pristupačnim cijenama jer su cijene drva uglavnom svuda iste. I posljednje pravilo, ne kupovati na neviđeno preko interneta. Dakle, kupnja drva nije posao onako usput jer se kupuje ogrjev koji će grijati našu kuću tijekom cijele zime. To je kupnja za koju treba izdvojiti pozamašnu svotu novaca, stoga joj treba posvetiti pažnju, vrijeme, ali i sav oprez. Jer kada zima stegne i živa se u termometru spusti ispod nule, bit će nam itekako žao, ali i prekasno za žaljenje zbog brzopletosti.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

I POLJOPRIVREDNICI POSEŽU za alternativnim i jeftinijim izvorima energije

9. kolovoza 2019.

Solarnim panelima protiv skupe električne struje Solarne panele za proizvodnju električne energije kojom bi se napajali sustavi za kontrolu, ventilaciju, hlađenje i grijanje ugradio bi na krov skladišta za krumpir, kaže Leo Herman očekujući uštedu i do 70 % Piše: Vlasta Vugrinec FOTO: Zlatko Vrzan Nije tajna kako međimurski poljoprivredni proizvođači, kako bi opstali na surovom tržištu, neprestano idu ukorak s razvojem tehnologije. Grade se i opremaju moderne staje i farme, hladnjače i skladišta, uvodi se kompjuterizacija i robotizacija proizvodnje a sve kako bi se pojednostavio posao i time povećala konkurentnost. Drugim riječima, roboti muzu krave, klima i ventilacijski sustavi u skladištima i hladnjačama stvaraju i održavaju optimalne uvjete za čuvanje robe regulirajući temperaturu i vlagu zraka, računala doziraju i miješaju hranu za stoku i slično. Vlasnik pak sve to može nadzirati iz udobnosti svoje fotelje u dnevnoj sobi pogledom na

ekran mobilnog telefona, laptopa, računala... Naravno, tehnologija nikad ne može do kraja zamijeniti ljudske ruke, no može im itekako olakšati i smanjiti posao pa je sve manje ljudi potrebno za rad na farmi, u staji ili poljoprivrednom gospodarstvu. U prvi mah se to činilo i prihvatljivo jer su radnici “koštali”.

Košta i tehnologija

No, ubrzo se uvidjelo da ni tehnologija nije badava. Sredstva treba dati prilikom njene kupnje i instaliranja, pa održavanja a u konačnici i svakog mjeseca kada stignu čekovi za struju, vodu, plin… Budući da uglavnom sva ta “moderna čuda” pokreće električna energija koja je postala i veliki uteg u njihovom poslovanju, po-

ljoprivrednici su se polako počeli zanimati za jeftinije, alternativne izvore energije od grijanja na drva i pelete, a u posljednje vrijeme i za solarnu energiju, odnosno solarne panele. Nedavno smo upravo u Međimurskim novinama pisali o poljoprivredniku iz Orehovice koji solarne panele koristi za navodnjavanje i koji su mu višestruko isplativiji od primjerice pogonskog goriva za traktor. Pisali smo i o biopostrojenju koje koristi pileći gnoj za proizvodnju plina. Solarni paneli poljoprivrednicima su, između ostaloga, interesantni na krovu staja, farma, skladišta. Među onima koji su se odlučili za takav vid alternativnih izvora energije je i Leo Herman, vlasnik tvrtke AGRO-EL d.o.o. Ivanovec,

S obzirom na proizvedenu količinu krumpira, skladište jednostavno ne može funkcionirati bez hlađenja, odnosno grijanja i obavezne ventilacije, a sve to guta previše struje

OBNOVA KROVIŠTA na tri međimurske osnovne škole

Najviše sam se odlučio za to jer svake godine na struju nameću neke nove namete i struja je sve skuplja. Stoga mi je onda najbolje da nju sam napravim, kaže Leo Herman

koji se bavi proizvodnjom krumpira. Trenutno pod tom kulturom ima oko 200 ha. - Krenuo sam u dogradnju skladišta krumpira u Novom Selu Rok i dokumentacija je praktički već bila sva gotova - ispričao nam je Leo Herman. - Vidio sam natječaj za solarne panele i prijavio sam se jer imam jako visoke troškove struje. Kako kaže, s obzirom na proizvedenu količinu krumpira, skladište jednostavno ne može funkcionirati bez hlađenja, odnosno grijanja i obavezne ventilacije. Javio se kao i još nekoliko naših poljoprivrednika na natječaj iz mjera 4, 6 i 7 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

čija vrijednost premašuje 21 milijun kuna. Natječaj je prošao i dobio je ugovor koji mu jamči povrat investicije od 50 %, naravno ispoštuje li sve uvjete. Solarne panele za proizvodnju električne energije kojom bi se napajali sustavi za kontrolu, ventilaciju, hlađenje i grijanje ugradio bi na krov skladišta. - Drugim riječima, najprije moram sve sam isfinancirati u iznosu od oko 100.000 eura i onda ako komisija utvrdi da je sve u redu, dobivam povrat novca. Po mojoj procjeni, to bi moglo biti negdje za dvije godine. Bez obzira dobije li povrat novca ili ne, nada se i računa na dalekosežnu isplativost investicije. Uostalom, solarne panele io-

nako je imao u planu ugraditi bez obzira na natječaj.

Uštede na struji i do 70 %

Iako mu je još dosta nejasan sam proces jer se neće raditi obračuni kilovata proizvedene struje već obračun potrošene struje koje će morati platiti a višak struje isporučiti po najnižoj cijeni, pretpostavlja HEP-u, ipak očekuje kako će mu se investicija isplatiti na duge staze. - Najviše sam se odlučio za to jer svake godine na struju nameću neke nove namete i struja je sve skuplja. Stoga mi je onda najbolje da nju sam napravim. Sa svojom elektranom od maksimalne snage 100 kw (sada ima 27 kw) očekuje uštede na troškovima struje i do 70 %.

Tvrtki Gradis radovi u Šenkovcu i Goričanu, a Kabel-montu u Domašincu Međimurska županija nastavlja s velikim investicijskim ciklusom u obrazovanju. U Maloj vijećnici potpisani su tako ugovori o izvođenju radova na rekonstrukciji krovišta na školskim zgradama u Domašincu, Šenkovcu i Goričanu. Nakon što je Osnovna škola Goričan nakon dugo vremena dobila novu školsku dvoranu, slijedi projekt obnove krovišta škole, za što je župan Međimurske županije Matija Posavec potpisao ugovor s predstavnikom izvođača radova, direktorom tvrtke Gradis iz Savske Vesi Hrvojem Lonjakom. - Po završetku te investicije raspisat ćemo natječaj za izvođača radova koji će izvršiti cjelovitu obnovu školske zgrade što je još jedan od višemilijunskih projekata u obrazovanju - najavio je župan Posavec.

Prije nekoliko mjeseci Osnovna škola Petar Zrinski Šenkovec energetskom je obnovom već dobila potpuno novi izgled, dok je najveći projekt vezan uz općinu Domašinec izgradnja školske dvorane. - Izgradnja dvorane podrazumijeva i dogradnju šest učionica s ciljem stvaranja uvjeta za jednosmjensku nastavu - kazao je župan, te uz obnovu škole u Goričanu najavio novi krug projekata energetske obnove zgrada osnovnih škola u Hodošanu, Vratišincu, Macincu, Podturnu, Donjoj Dubravi i Draškovcu te Graditeljskoj školi Čakovec. Za izvođača radova na rekonstrukciji krovišta na školskoj zgradi u Domašincu odabrana je tvrtka Kabel-mont, a ugovor je sa županom Posavcem potpisao direktor Dani-

jel Tomašek. Tvrtka Gradis zadužena je za rekonstrukciju krovišta na Osnovnoj školi Goričan, za isti je posao zadužena i na Osnovnoj školi Petar Zrinski Šenkovec. Ukupna vrijednost triju ugovora iznosi 1.169.846,19 kuna, a izvođači su složni da bi radovi trebali biti privedeni kraju do početka nove školske godine. Ravnateljica Osnovne škole Domašinec Martina Kivač Županiji je zahvalila što prepoznaje potrebu, ne samo izgradnje i rekonstrukcije već cjelokupnog ulaganja u obrazovanje. - Naša je škola već četvrtu godinu gradilište. Nakon izmjene stolarije, dobit ćemo i novi krov, a veselimo se novoj dvorani i dogradnji škole. Idejni projekti su poslani resornom ministarstvu te čekamo suglasnost da krenemo s tom investicijom - ka-

Županija je sklopila dva ugovora za obnovu krovišta škola u Goričanu i Šenkovcu zala je ravnateljica Kivač, uz koju su potpisivanju nazočili i ravnatelj OŠ Goričan Zlatko

Varošanec te predstavnica OŠ Petar Zrinski Šenkovec Zdenka Bedić, kao i zamje-

nik župana Josip Grivec te direktor MIN-a d.o.o. Ivan Vinković. (mn)

9. kolovoza 2019.

“ČESTITKA” građanima jer najbolje u Hrvatskoj odvajaju otpad - Prekom poskupljuje uslugu

Odvoz otpada od 1. rujna poskupljuje za 2 - 4 kune

Rastu troškovi odlaganja, obrade i zbrinjavanja otpada kao i troškovi goriva, servisa vozila, ali i cijena rada, pa u PREKOM-u sve to misle prebaciti na leđa svojih korisnika, odnosno kreću u povećanje cijena odvoza komunalnog otpada Lijepa “čestitka” dočekat će građane nakon što se vrate s godišnjih odmora i opet uđu u životnu kolotečinu. Iako smo daleko najbolji u odvajanju otpada, a među njima prednjače građani u jedinicama lokalne samouprave u kojima ga skuplja preloški Prekom, iz ove tvrtke stiže najava poskupljenja ove usluge. Direktor Radiković ističe da će to poskupljenje biti 2 - 4 kune po računu te da će bez obzira na isto njihova usluga još uvijek biti među jeftinijima u zemlji.

Povećanje se obrazlaže većim troškovima tvrtke Od 1. rujna ove godine Prekom povećava cijenu javne usluge sakupljanja komunalnog otpada 5,5 - 7 %, odnosno 2 - 4 kune uz jednu primopredaju miješanog komunalnog otpada mjesečno, ovisno o volumenu spremnika. Preračunato, do sada je jedan mjesečni odvoz crne kante od 60 litara te jedne smeđe kante za biološki komunalni otpad stajao 34,75 kuna, a po novom za to će trebati odvojiti 36,78 kuna. Najveće povećanje osjetit će građani sa spremnikom od 120 litara koji će umjesto dosadašnjih, 69,50 kuna, odvoz plaćati 73,56 kuna. - Nažalost, zbog rasta troškova odlaganja za pre-

- I s ovim poskupljenjem naše cijene i dalje će ostati među najnižima u okolici, ali i u cijeloj Hrvatskoj - tvrdi direktor Prekoma Siniša Radiković

ko 40 % rasta troška obrade i zbrinjavanja plastike preko 65 %, pada prihod od prodaje papira za preko 30 %, također rastu troškovi goriva, servisa vozila, zaštite na radu odnosno svi ulazni troškovi, uz to cijena rada u stalnom je porastu, bili smo primorani ići na ovaj korak, obrazložio je čin poskupljenja direktor poduzeća, Siniša Radiković.

Režu se još poneke dosadašnje povlastice Uz navedene promjene cijene, više se neće besplatno dijeliti 50 litara supstrata godišnje, dok će 1. siječnja 2020. godine doći do promjene

U Hrvatskoj postaje nonsens da se odvajanjem otpada povisuju troškovi njegovog zbrinjavanja što u konačnici plaćaju građani

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

preuzimanja glomaznog otpada tako da korisnici sa smeđim kantama i dalje mogu predati 8 m3 (glomaznog otpada i granja), ali neće više moći količinu za granje zamijeniti za glomazni otpad zbog izuzetno velikih troškova obrade. No, moći će i dalje mijenjati količinu glomaznog otpada za granje. Iz Prekoma napominju da se broj primopredaja ni jedne vrste otpada ne smanjuje, odnosno svake godine ispred svakog korisnika dolazi njihovo vozilo točno 101 puta. Ukupnu cijenu usluge, doduše, građani definiraju sami s obzirom na to da se cijena mijenja na temelju broja primopredaja miješanog komunalnog otpada. - Zajednički napori građana i nas doveli su do toga da smo u odvajanju otpada najbolji u zemlji, količine odloženog miješanog komunalnog otpada blago padaju, dok količine korisnog otpada značajno rastu, a

time se štitimo od većih udara na cijene javne usluge. Naglašavam da će i s ovim poskupljenjem naše cijene i dalje ostati među najnižima u okolici, ali i u cijeloj Hrvatskoj uz najveći opseg usluge uključene u cijenu - kaže Radiković. Fond destimulira otkup ambalaže Samo da podsjetimo, od početka ovog mjeseca Prekom više ne otkupljuje povratnu ambalaža u svom reciklažnom centru. Također, zbog gubitaka koje ostvaruje, a Fond za zaštitu okoliša, ističe Radiković, umjesto da im podigne proviziju za otkup po boci, u narednom razdoblju planiraju ga još smanjiti. Povratnu ambalažu (PVC boce i limenke sokova i piva, te staklene boce piva i vina), građani sada mogu predavati u određenim trgovačkim lancima koje se bave otkupom iste. (Vlasta Vugrinec)

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Vođenje i upravljanje kao rak-rana hrvatske politike

snovna definicija menadžmenta govori o tome da je to funkcija koja koordinira ljudske napore pri izvršavanju određenih ciljeva te da objedinjuje planiranje, organiziranje, kadroviranje, vođenje i kontroliranje. U najširem smislu menadžeri smo svi mi, svatko na neki način u svojem privatnom životu, a neki i u poslovnom. I zbog toga jesmo li svjesni da je za vođenje većih poslovnih organizacija, a kamoli cijelih poduzeća ili čak i države, potrebno imati izuzetne menadžerske sposobnosti? Cijenimo li ljude u poslu po njihovim sposobnostima koje su vidljive za dobro cijele organizacije ili samo na temelju beneficija koje dobivamo ili ne dobivamo od njih? Možemo li ovo pitanje preslikati i na pozicije najviše državne izvršne vlasti koje također imaju menadžersku ulogu? obar menadžer je većinom onaj koji je svoje znanje o rukovođenju stekao kroz iskustvo ili praksu uz vlastito ulaganje i u stručno znanje koje mu je potrebno za takvo rukovođenje. Loši menadžeri su najčešće oni koji su na pozicije došli samo političkom odlukom prije čega se nisu morali dokazati u rukovođenju. Bi li nam svima bilo bolje i bismo li imali bolje zakonske prijedloge i rješenja kada bi pojedina ministarstva vodile kompetentnije osobe ili čak timovi stručnjaka – menadžera? Sadašnja, ali i ona prošla ministarstva u hrvatskoj vladi oblikovana su najviše sukladno potrebi vladajućih da namire sve one zaslužne koji su ih doveli na vlast. A vođenje države po principu „koga sve treba namiriti” te često osmišljavanje ministarskih resora kroz koje će se namirivati interesi određenih grupacija ili skupina, ne može biti dobro za cijelu državu. Pri čemu se neposlušne i neistomišljenike uvijek želi samo ušutkati i smiriti te istovremeno marginalizirati u njihovom djelovanju. I kao što mala poduzeća često s godinama ne napreduju te zauvijek ostanu mala, pri čemu je vrlo često razlog tome nesnalaženje vlasnika-poduzetnika u vođenjem organizacije i nedostatku smisla za organizacijom većeg broja procesa i ljudi, slično je i s vođenjem države koja nikako da poraste i ekonomski ojača. konomija nikada nije u potpunosti predvidiva te na nju utječe izuzetno mnogo faktora. Današnje gospodarstvo je presloženo i s izrazitom konkurencijom i

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. promjenama, tako da znanja koja je bilo tko stekao samo u školi ili na fakultetu nisu dovoljna. teoriji kaosa leptirov učinak kaže da “ako leptir zamahne krilima u Pekingu, on može uzrokovati uragan na Floridi”, što bi značilo da smo svi bitni te da “mahanje leptirovih krila” može promijeniti slijed događaja koji bi se zbio da leptir nije mahao krilima. Ekonomija funkcionira po sličnim principima, pa je zbog toga potrebno mnogo prakse i znanja te snalaženje u specifičnim situacijama da bi se bilo uspješan poduzetnik i menadžer vlastitih poslovnih procesa, a kamoli da bi se vodilo državu.Zbog pogrešnih odluka ali i zbog nepostojanja stabilnih politika vodećih stranaka, vlade nam najčešće funkcioniraju jako loše. Populističke ideje koje nam političari uvijek vjerno serviraju neposredno pred izbore, poput onih da žele veće plaće i mirovine ili obećanja da ćemo postati jedna od najrazvijenijih zemalja Europske unije, samo su prazne riječi ako iza tih ideja ne stoje osobe koje te iste programe mogu i ostvariti. hrvatskoj politici tako nedostaju timovi stručnjaka i političara na koje će građani moći računati. Vođenje nekog sela na otoku ne znači da će osoba biti dobar ministar, a dobro liječenje građana u bolnici ne znači da će se ta osoba znati snaći u dokumentacijama i administrativnim procedurama. Ministri bi trebali biti mali lideri. Menadžeri sposobni upravljati ljudskim resursima jednako kao i povezivati unutar svojeg resora sve ideje koje su prethodno osmislile ekipe stručnjaka. Onaj dan kada se hrvatska politika na svima razinama počne voditi na ovakav način, a ne na način dobivanja glasova samo na temelju emocija glasača, možda će i doći vrijeme za promjene.

Crna Kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KRAĐE ČAKOVEC

TREND PROVALNIH KRAĐA zahvatio Međimurje - budite oprezni kad idete na godišnji

Nestao novac i vrijedan nakit Između 26. srpnja i 3. kolovoza u Čakovcu, u Novoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću gdje je ispremetao stvari te

ukrao novac i razni nakit. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuća kuna. (sh)

NEDELIŠĆE

Iz otključane kuće ukrao novac U utorak, 6. kolovoza u popodnevnim satima, u Nedelišću, u Ulici Vladimira Nazora, nepoznati počinitelj ušao je u otključanu obiteljsku kuću odakle je ukrao novac. Materijalna

šteta procjenjuje na nekoliko tisuća kuna, dok će se protiv počinitelja podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

PALOVEC

Susjeda zatekla maloljetnike u krađi U utorak, 6. kolovoza oko 11:25 u Palovcu, u Glavnoj ulici, dvije nepoznate mlađe muške osobe u dvorištu obiteljske kuće iz otvorene garaže ukrale su pumpu za bicikl. Potom su pronašli originalni ključ kojim su ušli u kuću gdje su ukrali novac i mobitel. Prilikom izlaska iz kuće, u cilju da ih zadrži do dolaska policije, pokušala ih je zaustaviti susjeda koju je jedan od počinitelja odgurnuo te su potom obojica pobjegli u nepoznatom smjeru.

U događaju ženska osoba nije zadobila ozljede, dok se materijalna šteta procjenjuje na nekoliko tisuća kuna. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da su kazneno djelo počinila dvojica maloljetnika s područja Međimurske županije. Dio predmeta oduzet je i vraćen vlasniku. Prema maloljetnim osumnjičenicima nadležnom državnom odvjetniku za mladež podnijet će se posebno izvješće. (sh)

Iz spremišta ukrao otpadno željezo Između 26. srpnja i 4. kolovoza u Palovcu, u Glavnoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, ali ništa nije ukrao.

Potom je provalio u spremište kuće odakle je ukrao otpadno željezo. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. (sh)

Nestala brusilica i ribolovni pribor U noći sa 6. na 7. kolovoza, u Palovcu, u Glavnoj ulici, nepoznati počinitelj je iz objekta u dvorištu obiteljske

9. kolovoza 2019.

kuće ukrao brusilicu, pumpu i ribolovni pribor. Materijalna šteta procjenjuje na više stotina kuna. (sh)

Lopovi nisu mirovali nijednog dana U epicentru odlazaka ljudi na godišnji odmor, zadnjih desetak dana učestale su provale upravo u obiteljske kuće Proteklih dana zaredale su se provale i krađe, posebice u obiteljske kuće diljem Međimurja, prema izvješćima policije. Oni koji su pokradeni i razgovaraju na ovu temu imaju osjećaj kao da su provalnici čekali priliku da odu na godišnji odmor i kada je kuća prazna i(li) nezaštićena (bez alarma i videonadzora), postaje meta provalnika. Svako ljeto događa se ova priča, ali nakon što je pred neko vrijeme uhićen provalnik koji je harao Čakovcem i okolicom desetak godina, ona kao da je stala.

ČAKOVEC

Međutim, očito se opet nešto događa jer u epicentru odlazaka ljudi na godišnji odmor zadnjih desetak dana učestale su provale upravo u obiteljske kuće. I dok su neke od krađa “uobičajene” poput onih u Palovcu, zaredale su i one u

obiteljske kuće u Čakovcu i Nedelišću. Policijska uprava međimurska izvijestila je da su tijekom proteklog vikenda evidentirali čak tri teške krađe te sedam krađa. U nekima su se dočepali bogatog plijena koji je iznosio

KOTORIBA

čak i nekoliko desetaka tisuća kuna, dok su u većini ipak bili slabe sreće i one se mjere u manjim iznosima do tisuću kunu. Kradljivci nisu mirovali također ni tijekom radnog tjedna, a neke od njih donosimo u nastavku. (sh, dz)

U dva dana ukradena dva bicikla

Nestala drvena građa i stabla

U noći s 3. na 4. kolovoza u Čakovcu, u Ulici Valenta Morandinija, nepoznati počinitelj je iz stalka za bicikle ukrao zaključani muški bicikl, u vrijednosti od nekoliko tisuća kuna.U srijedu, 7. kolovoza, u popodnevnim satima također u Čakovcu, kod trgovačkog

Između 30. travnja i 5. kolovoza u poljskom predjelu zvanom “Hrđavica” nedaleko od Kotoribe, nepoznati počinitelj je provalio u skladišni prostor objekta odakle je ukrao drvenu građu. Potom je u dvorištu

centra u Ulici Svetojelenska cesta, nepoznati počinitelj je iz stalka za bicikle ukrao zaključani ženski bicikl, vrijednosti više stotina kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

objekta porušio i ukrao više komada stabla. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

ISTRAŽNI ZATVOR za obiteljskog nasilnika iz Štefanca

41-godišnjak prijetio supruzi da će je ubiti

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 3. kolovoza provelo prvo ispitivanje uhićenog hrvatskog državljanina (1978.) zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela prijetnje. Postoji osnovana sumnja da je 41-godišnjak 19. srpnja 2019. u vrtu obiteljske kuće u okolici Čakovca (neslužbeno doznajemo da je u pitanju Štefanec), zaprijetio svojoj supruzi da će ju ubiti, a 24. srpnja 2019. nazvao ju mobitelom i ponovio prijetnje. Nakon što su mu 26. srpnja 2019. zbog opisanih prijetnji izrečene mjere

opreza zabrane kontaktiranja sa suprugom i zabrane uhođenja i uznemiravanja supruge, postoji osnovana sumnja da je 41-godišnjak 1. kolovoza 2019. pred trećom osobom ponovio svoje prijetnje da će ubiti suprugu i sebe. Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila je prijedlog državnog odvjetnika i odredila 41-godišnjaku istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke u postupku i zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. (sh)

Mjesto nesreće u Vukovarskoj ulici u Čakovcu

Vozačica automobila završila je u drvu obližnjeg Perivoja Zrinskih

PROMETNA NESREĆA u Čakovcu s dvije ozlijeđene osobe

Kod rotora pokosila biciklistu i završila u šumi Perivoja U četvrtak, 8. kolovoza, u Vukovarskoj ulici u Čakovcu dogodila se teška prometna nesreća. U 9:25 na kružnom toku kod Vukovarske ulice vo-

začica osobnog automobila vozilom je naletjela na vozača bicikla. Oboje su prevezeni u Županijsku bolnicu Čakovec, priopćili su na nam iz Policij-

ske uprave međimurske na naš upit. Vozačica je automobilom završila u obližnjem parku. Na teren je izašla policija koja je obavila očevid, ali do tre-

nutka završavanja novina još nam nije kazan točan uzrok nesreće te kakve su kvalifikacije ozljeda sudionika nesreće. (sh)

9. kolovoza 2019.

MEĐIMURSKA POLICIJA uvela nove preventivne mjere na našim cestama

Kartonski policajci koji “mjere brzinu” discipliniraju vozače

Kombi s kartonskim policajcima inače seli po cijelom Međimurju i praktički svakog dana osvane na drugom “kritičnom” prometnom mjestu, odnosno mjestu gdje se učestalo krše prometna pravila

U posljednje vrijeme na cesti između Čakovca i Štefanca sve se češće može vidjeti policijski kombi koji “nadzire” brzinu vožnje. Istina, to je dionica na kojoj vozači vole pritisnuti papučicu gasa i potjerati svoje vozilo do stotke pa i preko nje iako je dozvoljena brzina 80 km/h. Policijski kombi trebao bi, kažu u policiji, automatski natjerati vozače na smanjenje brzine pa makar on bio prazan, bez njihovih djelatnika kojih ionako nema dovoljno. Kako pak bi stvorili dojam da je prometni policajac ipak u vozilu, stavljene su kartonske slike, što inače upotrebljavaju policije i u nekim drugim zemljama u slične svrhe. - Sve je to u svrhu preventive - rekao nam je Radovan Gačal, glasnogovornik Policijske uprave međimurske. Ne-

mamo toliko djelatnika kojima bi se “pokrile” sve ceste na kojima se ne poštuje propisana brzina koja je uz alkohol glavni uzrok prometnih nesreća s najtežim posljedicama. Kombi s kartonskim policajcima inače seli po cijelom Međimurju i praktički svakog dana osvane na drugom “kritičnom” prometnom mjestu, odnosno mjestu gdje se učestalo krše prometna pravila. - Jedno od takvih je i čakovečki nadvožnjak - ističe glasnogovornik Gačal - gdje vozači ne poštuju privremenu signalizaciju pa su česti primjeri pretjecanje kolone dok je upaljeno crveno svjetlo na semaforu. Doduše, danas u kombiju možda i jesu lažni, kartonski policajci, no nikad se ne zna kad će u njemu osvanuti i pravi. Stoga oprez! (vv)

Policijski kombi trebao bi, kažu u policiji, automatski natjerati vozače na smanjenje brzine i to prema reakcijama s terena itekako ima učinka

SAJAM SIGURNOSTI I PREVENCIJE 2019.

Poziv za prijave zainteresiranim izlagačima Policijska uprava međimurska u suradnji s Vijećima za prevenciju Međimurske županije i Grada Čakovca organizira „Sajam sigurnosti i prevencije 2019.“. Sajam će se održati u petak 20. rujna 2019. od 10 do 16 sati na terenima SRC „Mladost“ u Čakovcu. U slučaju prognoze lošeg vremena, sajam će se održati u prostorijama sportske dvorane Graditeljske škole Čakovec. Iz policije upućuju poziv svim zainteresiranim izlagačima, dosadašnjim i

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

budućim partnerima PU međimurske, koji se u svom djelokrugu rada bave sigurnošću i prevencijom, a zajednički je cilj suzbijanje svih oblika nedopuštenih ponašanja, da na vrijeme rezerviraju svoje izlagačko mjesto. Napominju da su sudionici sajma oslobođeni plaćanja kotizacije. Svoje zahtjeve za sudjelovanjem mogu uputiti na e-mail Policijske uprave međimurske: medjimurska@ policija.hr do 26. kolovoza 2019. (vv)

Ovogodišnji Sajam sigurnosti i prevencije održava se u petak 20. rujna u Čakovcu

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Strast nije u modi K

ao dio civilnog društva, udruge građana u Hrvatskoj godišnje potroše preko šest milijardi kuna na svoje aktivnosti, od toga i 1,6 milijardi kuna javnih sredstava. Imamo preko pedeset tisuća raznih udruga u kojima je zaposleno 13 tisuća većinom mlađih osoba, s preko 35 tisuća programa. U demokratskom sustavu udruge su određeni korektiv vlastima tako da omogućuju inicijativu građanima prema njihovim potrebama, mišljenjima i sklonostima. Postoji ipak jedan znatan nesrazmjer koji mnogo govori o nama samima. Premalo je udruga koje svoje ciljeve posvećuju tehnološkom razvoju društva, ne nužno samo takozvane tehničke. Nesrazmjer između udruga koje već postoje i onih kojih nedostaje sve je veći. iječ je o izgubljenom znanju tisuća i tisuća građana koji su specijalisti i stručnjaci u svojim područjima, a koji ne mogu ostvariti svoje nazovimo ih „strastvene“ mogućnosti i želje zato što nisu osnovali udrugu i našli zainteresiranu skupinu ljudi. Naime, strast je preduvjet da bi se neko znanje uspješno razvijalo i prenosilo u skupini. Tako se za Nikolu Teslu se kaže da je bio strastveno odan svojoj znanosti.Zbog toga i u našem kraju svakim danom zauvijek ostaje izgubljeno znanje znalaca i stručnjaka, ili su mlađi i

dosadno im je jer ne mogu pronaći istomišljenike za neki zajednički projekt. Izgubljene su i mnoge neostvarene ideje jer nemaju dovoljnu podršku i društvo ne reagira na vrijeme jer jednostavno takve udruge - nisu u modi. ko je još vidio da neka međimurska skupina mladih entuzijasta pokuša razviti električnu bateriju za automobil koja će biti najbolja na svijetu, to graniči s ludošću. Usput, predviđa se da će tržište automobilskih baterija za koju godinu vrijediti 84 milijarde dolara, pa tko prvi.. Ili neki prodor u modernim biološkim znanostima, to nije moguće. Tako najčešće misli naš čovjek i – griješi, talentirani nisu samo neki drugi. vaki dan čujemo da je razvoj društva najvažniji. Da to stvarno mislimo, imali bismo u Međimurju barem stotinu razvojnih udruga, a ne samo tisuću tradicijskih. No nemamo ih, ali imamo sve druge dok država ne donosi kriterije koje bi trebala.

Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. - e-Građani : https://pretinac.gov.hr/KorisnickiPretinac/eGradani.html

Koristite elektroničku uslugu.

Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag.

Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa. Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!

www.mnovine.hr

facebook.com/MedimurskeNovine

Čakovec

9. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROBLEM PARKIRANJA u Čakovcu za vrijeme Porcijunkulova opet izbio na površinu

Umjesto privremenih parkirališnih zona, pisale se kazne! Parkiralo se posvuda, na zelenim površinama, nogostupima, sve jer nije bilo adekvatno organiziranog velikog parkinga koje je trebalo osmisliti prometno redarstvo Pišu: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan Veliki broj posjetitelja ovogodišnje manifestacije Porcijunkulovo značio je i broj automobila koji su se, pogotovo u večernjim satima, parkirali gdje god su stigli. Zelene površine, neobilježena mjesta, napravila su pravi prometni krkljanac. Prometni i komunalni redari, koji su odnedavno u pojačanom sastavu nakon novih zapošljavanja u Gradu Čakovcu, imali su pune ruke posla. Preko dana još je bilo podnošljivo, ali navečer uoči glavnih koncerata vozači su jednostavno morali snalaziti i parkirati na mjestima

na kojima su bili svjesni da bi inače dobili kaznu. No, organiziranog parkinga i pravilnog usmjeravanja prometa nije bilo. Pitali smo Grad Čakovec kako se mogao osigurati kvalitetniji pristup gradu s obzirom na masu ljudi i automobila koji su prerasli kapacitete parkinga u centru grada. - Uvijek može bolje, no što se tiče protočnosti prometa kroz grad i mimo grada, prema našim i policijskim informacijama nije bilo problema ili zastoja. I mi u Gradu i policijski službenici u više smo navrata obavještavali građane o tome da se zbog Porcijunkulova očekuje velik broj ljudi u središtu Čakovca. Također, policija

Osim parkiranja na zelenim površinama i neoznačenim područjima, automobili su se ovih šest dana redovito parkirali i ispred stambenih zgrada i time stvarali probleme stanarima. Jedna od njih je Ivona Vadlja koja stanuje u Ulici Otokara Keršovanija u samom centru grada. - Veliki problem je bio, kao i skoro svakog Porcijunkulova, da smo došli doma u večernjim satima i nismo mogli pronaći parking pred zgradom, iako redovito pla-

ćamo godišnju kartu. Na pitanje što napraviti u takvoj situaciji, komunalni redar nam je rekao da se strpimo sad ovih dana kad traje manifestacija te da se parkiramo gdje god želimo, nećemo dobiti kaznu. Po meni je to veliki apsurd jer većini ljudi je ovo bio radni tjedan, dođeš s posla umoran i onda bi se trebao parkirati ulicama dalje od zgrade samo zbog toga što je Porcijunkulovo? Sva sreća da smo usred svega otišli na more - ispričala je stanarka Ivona.

Komunalni redari kaznili su 91 vozača zbog nepropisnog parkiranja

Stanari ispred vlastite kuće morali tražiti parking na drugim mjestima Iz Grada Čakovca poslali su odgovor kako je ovaj problem poznat, bez obzira na Porcijunkulovo. - Problem da se nesavjesni vozači parkiraju u „S“ zonama parkirališta nije vezan samo uz ovu manifestaciju. Ono što možemo učiniti (to i radimo), pojačano upozoravati i kažnjavati vlasnike automobila koji parkiraju unutar stambenih zona u središtu grada. No, ovdje je riječ o prometnoj kulturi građana. (dv)

nije zabilježila prometne nezgode. S obzirom na broj ljudi kojih je iz okolnih mjesta svih šest dana dolazio u grad, promet se odvijao nesmetano. Na prilazima Gradu sa sjevera, zapada i juga ima velikih parkirališta, bilo gradskih bilo onih od trgovačkih centara. Prema informacijama koje imamo, građani su ih koristili te je u svako doba dana na njima bilo dovoljno slobodnih parkirnih mjesta - poručili su iz Grada Čakovca. Građane se osim skupljom kartom ko-

ja je stajala umjesto tri, pet kuna dodatno kažnjavalo dnevnim i prekršajnim kartama. Prema podacima koji su poslani iz Grada, komunalno i prometno redarstvo u šest dana trajanja manifestacije izdalo je 91 kaznu. - Građane se kažnjavalo samo u krajnjim slučajevima, kad su nepropisnim parkiranjem ometali normalno odvijanje prometa ili kretanje nogostupom. Izraženo je 27 takvih kazni. Zbog parkiranja na zelenim površinama, uništavanju

nasada ili zbog parkiranja u parkovima izrečeno je 64 kazni - dodali su. Većina kazni prekršajnog je tipa jer građani nisu bili adekvatno usmjereni na parking koji se mogao složiti iza bolnice ili preko puta GOC-a kod SRC-a Mladost. Time bi se uvelike smanjio ili čak zabranio promet u samom centru grada, te bi građani došli uživati u koncertima, bez dodatne kazne. Nažalost, takvima koncerti ove godine nisu baš bili “besplatni”.

Milica Magdalenić u društvu svojih kćeri Lane i Maje

MM TORTE imale su najkreativniji kutak Porcijunkulova

Retro interijer s prefinim bezvremenskim tortama i slasticama Šetajući središtem grada mnogi špiceri zastali su kako bi se fotografirali kod prave male retro oaze slastica. U ugodnom dnevnom boravku uz starinski TV prijamnik, retro foteljicu i ostalu vintage dekoraciju svoju slatku ponudu nudi izlagač MM Torte.Iza toga stoji vlasnica Milica Magdalenić koju od milja svi zovu i znaju pod nadimkom Mila. Domaće torte, kolači i slastice podsjećaju na dane djetinjstva, pa se tako rodila i ideja za uređenjem za prodajno mjesto ovog Porcijunkulova: – Za uređenje našeg promotivnog štanda nit vodilja je bila da napravimo nešto drugačije i posebno, a opet da ujedno bude lijepa atmosfera za prodaju naših

slastica, torti i kolača. Došli smo na ideju da napravimo sobu u retrostilu 50-tih godina. Svi se rado sjećamo mladosti i s nostalgijom pamtimo dane kad su naše majke i bake pekle fine kolače, za što današnje žene sve manje imaju vremena. Na izlagačko mjesto dođu i Miline kćeri, Lana i Maja, koje pomažu majci kad god stignu. Profesorice su klavira. Potporu supruzi u čaroliji izrade slastica daje i suprug, maestro Branimir Magdalenić, koji u ovom slučaju “ne dirigira”. Sa smiješkom Mila kaže: – Dok oni sviraju, ja pečem kolače. Svi obožavaju slatko. Suprug pogotovo, mada to rado ne priznaje. (Roberta Radović, foto: Zlatko Vrzan)

Zajednička fotografija svih nagrađenih izlagača

NAGRAĐENI najizlagači Porcijunkulova 2019. godine

Dragica Fegeš iz Nedelišća osvojila simpatičan biciklin! I ove je godine Turistička zajednica grada Čakovca nagrađivala najizlagače Porcijunkulova koji su dodatno obogatili manifestaciju. Biralo se u kategorijama najsimpatičnije izlagačko mjesto, najkreativnije izlagačko mjesto, najsimpatičniji izlagač i izlagačica, te

dva posebna priznanja za vrednovanje kulture i tradicije i za doprinos manifestaciji. Najsimpatičnije izlagačko mjesto na Porcijunkulovu 2019. godine imale su Štraus palačinke iz Šmarja, najkreativnije izlagačko mjesto pripalo je MM tor-

tama iz Savske Vesi, najsimpatičniji izlagač je Dragutin Jamnić iz Lepoglave, a najsimpatičnija Kristinka Marija Ćosić iz Svetog Ilije. Posebna priznanje za vrednovane kulture i tradicije pripalo je KUU Veseli Međimurci Čakovec i KERAMIKOS iz Osijeka, a za

doprinos manifestaciji dobili su Odsjek za komunalno i prometno redarstvo Grada Čakovca. Glavnu nagradu bicikl sponzorirao je Beciklin iz Preloga. Nasumičnim odabirom nagradu je osvojila Dragica Fegeš iz Nedelišća. (Dora Vadlja)

9. kolovoza 2019.

Rudolf Marciuš

Čakovec 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dinko Dominić

Valentin Novak

REKORDAN BROJ sudionika na 20. jubilarnom međunarodnom oldtimer susretu „Međimurje 2019”

Više od 350 atraktivnih povijesnih vozila obišlo Međimurje - Na susret je stiglo 12 vozila iz Austrije, imamo vozila iz Mađarske, Njemačke, Bosne i Hercegovine i Srbije, stiglo je mnogo prijatelja iz Slovenije, iz Splita, Zagreba i drugih hrvatskih gradova, čak 350 sudionika - s ponosom je kazao Franjo Belović, predsjednik Oldtimer kluba Međimurje Čakovec Piše: Roberta Radović Foto: Mario Golenko Više od dvjesto automobila i više od sto motora okupiralo je protekle subote Međimurje na 20. jubilarnom međunarodnom oldtimer susretu „Međimurje 2019”. Sve je krenulo u prijepodnevnim satima u Čakovcu izložbom i svečanim otvorenjem susreta. Otvorio ih je uz predsjednika Oldtimer kluba Međimurje Čakovec Franju Belovića i Željko Medved, predsjednik Zajednice tehničke kulture Međimurske. Svi su vozači za uspomenu dobili pehar, a vozači i suvozači i prigodnu medalju susreta. Ovu atraktivnu izložbu razgledao je i velik broj posjetitelja, a nakon „šepurenja” u

Čakovcu sudionici su krenuli na turističku i panoramsku vožnju ukupne dužine 70 kilometara na relaciji Čakovec – Šenkovec – Štrukovec – Selnica – Žabnik.

Voli „brndanje” motora

timer susretu u Čakovcu prvi je put. Na susrete motorista odlazi u Gorski kotar, Srbiju, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu sa suprugom Jelenom. U Čakovcu je predstavio motor Ducati monster 620.

Caddy za fešte

plemenite materijale krom i drvo, odnosno sibirski ariš od kojeg se inače rade brodski jarboli. Ono je otporno na sve vremenske uvjete, sunce i vjetar. Kod kuće ima oko deset starih vozila.

Razgovarali smo i s nekoliko hobista, motorista i vozača automobila, koji ponosno prezentiraju svoj žar prema povijesnim vozilima. Dinko Dominić iz Šenkovca član je Oldtimer kluba Međimurje dvije godine, ali motore voli još od djetinjstva. Kaže da ga je odmalena privlačio taj zvuk, to „brndanje” motora. Motor vozi dvadeset godina, a kod kuće ima i zanimljivu zbirku malih igračaka, motorića, njih oko 70. Na Old-

Valentin Novak iz Novog Sela Rok redoviti je sudionik ove čakovečke izložbe. Prošle godine je izbivao jer je istovremeno organiziran i Oldtimer susret u Zadru gdje je izložio svoju originalnu ideju – povijesni auto-brod. Radno vozilo Caddy pretvorio je pokretno vozilo za fešte, proslave i druženja. U stražnjem dijelu uređen je drveni šank i sjedalice. Na njemu je sam radio ručno pune tri godine. Koristio je

Rudolf Marciuš iz Savske Vesi svoj je motor kupio u Americi. Bio je licenciran za policiju i Sheriffa. Godište je 1986. iz limitirane serije. Kad je motor stigao u Hrvatsku, preuredio ga je u bojama Međimurske županije. Osim što je član Oldtimer kluba Međimurje, član je Društva Harley Davidsona Međimurje, Kluba američkih automobila i motorističke sekcije udruge IPA. Na moto vožnje odlazi i sa su-

DANI KURŠANCA obilježeni misnim slavljem i polaganjem vijenaca

Sheriff brine za kolonu

Franjo Belović prugom. Motor je jedinstven u našoj regiji i prvi put je na ovom susretu. Sheriff ima, naravno, posebnu ulogu. Obično je na kraju ili početku kolone starih vozila, tako da

ima obvezu brinuti o kretanju i vožnji sudionika susreta. Rezervne i dodatne dijelove vlasnik mora nabavljati u Americi, ali kaže da voli svoj hobi i ništa nije teško.

Spomen na poginulog branitelja Branka Kosa Na blagdan Gospe Snježne obilježava se kao Dan Kuršanca. I ovog je puta obilježen misnim slavljem, polaganjem vijenaca podno spomen-obilježja poginulom mještaninu Branku Kosu te druženjem uz glazbu, hranu i piće. Misno slavlje u kapeli Gospe Snježne predvodio je župnik Župe sv. Nikole biskupa Novo Selo na Dravi vlč. Josip Janković. Crkva, posvećena 2015. godine, izgrađena je na zemljištu mještanke Marije Horvat, koja je donirala i veliku većinu sredstava za njenu izgradnju. Vlč. Vukalović je početkom prošlog mjeseca odlukom biskupa umirovljen, a kako novi župnik dolazi krajem kolovoza, ovo mu je bila jedna

od posljednjih misa u Kuršancu u ulozi župnika. Kao i lani, nakon mise polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, odana je počast poginulom branitelju Branku Kosu, kojem je prije nekoliko godina u središtu mjesta postavljeno spomen-obilježje. Počast su odali članovi njegove obitelji, zamjenici gradonačelnika Grada Čakovca Mario Medved i Zoran Vidović, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Kuršanec Siniša Kregar, članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kuršanec te mještani. Uime Grada, mještanima je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te naravno Dan

Kuršanca čestitao zamjenik gradonačelnika Zoran Vidović. Čestitkama se pridružio i zamjenik gradonačelnika Mario Medved. On se osvrnuo na odrađeno u proteklom razdoblju, naglasivši da se područje Grada ravnomjerno razvija. Najavio je i izgradnju pješačko-biciklističke staze od Gornjeg Kuršanca do Strahoninca u sklopu čega bi se trebala urediti i oborinska odvodnja. Druženje je nastavljeno u šatoru postavljenom u središtu mjesta, a tamo su svoje radove izložile i članice Udruge „Krašovec“, koja okuplja mještanke Kuršanca i susjednih naselja tzv. dravskog bazena. (dv)

Kod spomen-obilježja branitelju i sumještaninu Branku odana je počast

Središnje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9. kolovoza 2019.

PLANINARSKI PODVIG: ČAKOVČANIN IGOR RODIGER popeo se na najviši vrh Europe, na 5642 metra nadmorske visine

Vodila me želja ako uspijem, bit ću prvi Međimurec na Elbrusu! Međunarodna ekspedicija brojila je 26 planinara. Na vrh ih je uspjelo doći tek šestero. Među njima i naš Igor koji je u srijedu 17. srpnja unatoč hladnoći od minus 19 stupnjeva i snažnom vjetru stao na vrh Elbrusa Piše: Roberta Radović Duša i um još su mu bili na Kavkazu kad smo „oči u oči” razgovarali o planinarskim putešestvijama i usponu na Elbrus. U danu kad je doputovao avionom iz Rusije i vožnje automobilom iz Beograda u Čakovec, nakon ukupno 34 sati puta, Igor je imao volje s nama planinarima podijeliti putopisnu priču. Na terasi čakovečke Gradske kavane kao dugogodišnji prijatelji planinari još jednom smo ispenjali stazu prema točki najvišeg vrha Europe. Igor "friškim" dojmovima, ja rukopisom planinarke željne iz prve ruke čuti „kak’ je bilo”.

Nakon atletike, planine

U svojih 36 godina življenja Igor je odabrao zdrav način življenja. Sport i rekreacija uvijek su bili njegov „đir”. Niz godina aktivno je

trenirao atletiku kao član AK Međimurje. Kad je zbog poslovnih obveza ponestalo dovoljno vremena za atletsku stazu, okrenuo se planinama. U svijet alpinizma i sportskog penjanja uveo ga je Zvonimir Jembrih i 2011. godine postaje član Planinarskog kluba Extrem Čakovec. Već godinu dana nakon učlanjenja osvaja s Extremima Mt Blanc 4810 mnv. Planinarski apetit s vremenom raste pa u svoju planinarsku iskaznicu Igor bilježi uspone na Triglav (2864), Grosswenediger (3666 mnv), dva uspona na Grossglockner (3798 mnv), Punta Penia - Marmolada (3343 mnv), (Gran Paradiso (4061 mnv), Balmenhorn (4167 mnv), Punta Gnifetti -Signalkuppe (4554 mnv), Breithorn (4164 mnv). U visoka brda rado odlazi osim s članovima matičnog kluba i s planinarima HPD Međimurje i PD

Kao dio priprema za Elbrus u lipnju je ostvaren i uspon na Gran Paradiso 4061 mnv

Kad si na vrhu...

- Poseban je osjećaj stati na vrh. Impresionira spoznaja da u tom trenutku nema ničega višeg od tebe. Pogled na sve strane je prekrasan. Uspon je, naravno, tek pola puta.

Treba se i sigurno vratiti. Silazak do planinarskog doma trajao je nešto više od tri sata - Igorove su riječi u kojima će se prepoznati svaki istinski planinar.

Igor je rođen i živi u Čakovcu. Električar je, a posljednjih godina odlučio je raditi u Njemačkoj kako bi mogao, između ostalog, financirati i svoje planinarske ekspedicije i izazove. Zadovoljan je poslom i zaradom u

inozemstvu, ali to ima i drugu stranu medalje. Nedostaje više slobodnog vremena i privatni život. Kući se planira vratiti za pet-šest godina. Posla mu neće uzmanjkati jer meštri su, znamo, svi - tražena roba u gradu!

Meštar od struje

Bundek. Elbrus popularna planina privlačila ga je duže vrijeme. Odlučio je ove godine tu avanturu pokloniti samom sebi za rođendan (uz 1. srpnja kada navršava 36 godina). Kao Extrem logično (smiješak), odabire agenciju Extreme Summit Team koja iz Beograda organizira ekspediciju i put za Rusiju i Kavkaz te uspon na Elbrus uz vodiča.

Prvi pokušaj prekinut zbog nevremena

Intenzivan trening za Elbrus počeo je u ožujku. Trčanje, vježbe snage, zimski usponi na Špik, Gran Paradiso, Balmenhorn, Punta Gnifetti, a bile su tu, naravno, i psihičke pripreme. Ekspedicija je krenula u ponedjeljak 8. srpnja iz Beograda s planinarima s kojima se prvi put vidio tek na startu putovanja. Svi su došli s istim ciljem i ekipa se dobro posložila iako su članovi bili iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Švedske. Prva točka bila je mjesto Treskol. Nakon toga prestaje zona hotelskog komfora. Slijedi aklimatizacijski uspon na 3300 mnv, dan odmora i odlazak žičarom do kampa Garabaši na 3847 mnv te ratrakom do planinarskog doma Diesel Hut (4157 mnv). Za svakog člana stiglo je oko 40 kg opreme, vode i hrane jer dom nema opskrbu hranom i pićem, nema veze za internet. Iako je Elbrus popularan, Rusi previše u tom kraju ne ulažu u turizam. Slijedi još jedan aklimatizacijski uspon i čekanje povoljnih vremenskih uvjeta. U domu su četiri dana čekali da se vrijeme smiri praktički u četiri zida na tvrdim krevetima. I da, bez interneta, što je mnogima teško palo. Prvi pokušaj uspona prekinut je zbog nevremena i jakog vjetra od oko 60 km/sat.

snažnom uzbrdicom gdje je, nažalost, već petero planinara odustalo zbog hladnoće. Uspinjali smo se „traverzom” ispod istočnog vrha do sedla na oko 5400 mnv. Završni uspon je ponovo strm. Tu sam već počeo osjećati simptome visinske bolesti, umor, laganu glavobolju, mučninu u želucu. Osjećao se nedostatak kisika. Za uspon treba biti i psihički jak. Misao koje me vodila do vrha bila je ako uspijem, bit ću prvi Međimurec na Elbrusu. Nakon 10 sati uspona u srijedu 17. srpnja stigao sam oko 10:30 na toliko željenu najvišu točku Europe. Stiglo nas je ukupno šestero. Četvero Hrvata, dakle uz mene još i planinari iz Karlovca, Duge Rese i Osijeka, te kolega planinar i vodič ekspedicije iz Srbije.

Vojnici veterani odustali

- Hladnoća od minus 19 stupnjeva uz jak vjetar daje osjećaj hladnoće od najmanje minus 27 stupnjeva. Ugodno je kad na sebi imaš pet slojeva odjeće, potkošulju, majicu, flis, pernatu jaknu i vjetrovku. Tu su još kapa, potkapa, zaštitne naočale, termo rukavice, gojzerice za visokogorsko planinarenje - Igor opisuje odjeću i obuću te nastavlja: - U našem timu bilo nas je 15, od toga tri planinarke. Kao što sam kazao, samo šestero nas je uspjelo doći do vrha. Četvero kolega je odustalo prije samog završnog uspona. Naša ekspedicija je imala još jednu grupu od 11 vojnih veterana. Penjali su vrh u spomen kolegama

Na 5400 mnv simptomi visinske bolesti

Dan uspona Igor opisuje: - Deseti dan ekspedicije bila je zapravo i posljednja prilika jer se već približio i dan povratka. Krenuli smo u 00:30 južnom stranom. Pratio nas je snažan vjetar i temperatura od -20 stupnjeva. Na vrh sam nosio dvije litre čaja i dvije litre mlake vode koja se na pola puta već smrzla, energetske čokoladice, rezervne rukavice, pernatu jaknu i par sitnica. Do 5100 mnv penje se

Nakon ukupno 34 sati puta Igor je imao volje svoju avanturu podijeliti s prijateljima planinarima

Na vrhu Elbrusa 5642 mnv

Zvonimir Jembrih uveo je Igora u svijet planina i pripremio za Elbrus

tijekom bombardiranja Beograda od strane NATO-a 1999. godine. Nisu uspjeli zbog jakog vjetra. Prema dosad poznatim informacijama i provjerom kod međimurskih planinarskih društava te Hrvatskog planinarskog saveza Igor Rodiger je prvi registrirani međimurski planinar koji je stao na najviši krov Europe.

Na svekolikoj potpori zahvaljuje obitelji, članovima Planinarskog kluba Extrem, a posebice Zvonimiru Jembrihu koji ga je pripremao za ovaj uspon, ali mu i ukazao na svu ljepotu i dobrobit planinarstva. - Upravo ta spoznaja da nisi sam daje ti snage kad je na usponu najteže - zaključio je Igor na kraju razgovora.

9. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

Darinka Pergar smatra da se građani moraju upozoriti na košnju ispred svoje kuće i uništavanje ambrozije

OPĆINA NEDELIŠĆE

Župan Matija Posavec tek je djelomično zadovoljan zaključcima sa sjednice Vlade održane u Međimurju

ŽUPAN MATIJA POSAVEC nakon sjednice Vlade u Čakovcu samo djelomično zadovoljan

Previše je zaključaka bez točnih rokova realizacije - Generalno sam, dakle, očekivao puno više, ali pozdravljam svaki projekt koji doprinosi razvoju našeg kraja, kazao je Posavec za naše novine Nakon održane sjednice Vlade RH u Čakovcu pojavili su se mnogi upitnici nad glavama građana, posebice zbog cifre od 3 milijarde kuna o kojoj su govorili ministar Horvat i drugi iz HDZ-a. Kolika je zapravo bila korist od sjednice za Međimurje i Međimurce? Nakon što su se slegli dojmovi i popustile napetosti, za komentar smo upitali međimurskog župana Matiju Posavca. - Sjednicom Vlade RH u Čakovcu sam djelomično zadovoljan. Na sjednici je usvojeno niz zaključaka o projektima koji nemaju definiranu dinamiku realizacije. S obzirom na to da je polovica svih točaka vezana za razvoj prometne

infrastrukture, volio bih kada bi se te investicije odvijale puno brže jer o njima govorimo već godinama. Stoga su iz Županije poslani dopisi u resorna ministarstva za očitovanjem o brzini realizacije projekata - istaknuo je Posavec. Kada govorimo o ulaganju države u zdravstvo i obrazovanje, župan ističe: - Ministarstvo zdravstva preuzelo je financiranje interventne kardiologije, no treba reći kako smo do sada iz našeg proračuna osigurali četiri milijuna kuna te je kroz sustav interventne kardiologije u proteklih dvije godine prošlo 1500 pacijenata, čime su se rasteretili drugi bolnič-

ki centri. Nova zgrada doma zdravlja, izgradnja prostora za radiološku dijagnostiku, obnova paviljona „stare interne“, nabavka opreme, obnova bolničkih odjela u najvećem je dijelu na županijskom proračunu ili sredstvima europskih fondova. Što se tiče financiranja izgradnje školskih sportskih dvorana, obnova osnovnih i srednjih škola, Posavec kaže: - Često ističem da povlačimo velika europska sredstva, no za njih treba osigurati predfinanciranje i sufinanciranje 20-30 posto vrijednosti projekta i za sve te projekte novac osigurava Međimurska županija. Jed-

nako kao i za obnovu Starog grada Čakovec, Doma za starije i nemoćne osobe, Učeničkog doma, Centra kompetentnosti, Tehnološko-inovacijskog centra, Muzeja u Križovcu i mnogo drugih projekata. Uskoro ćemo potpisati ugovor za još jedan veliki projekt u zdravstvu vrijedan 32 milijuna kuna kojim će se obnoviti još jedna zgrada bolnice. Za kraj je Posavec poručio: - Generalno sam, dakle, očekivao puno više, ali pozdravljam svaki projekt koji doprinosi razvoju našeg kraja. Međutim, kao i uvijek do sada, u velikoj većini snalazit ćemo se sami. (Sanja Heric)

POČINJU ZAVRŠNI radovi na vanjskom uređenju nove osnovne škole u Pribislavcu

Hoće li ujesen školarci konačno u novu školu ? Gradnja nove zgrade Osnovne škole Vladimira Nazora u Pribislavcu dugogodišnji je san mještana Pribislavca i jedan od prioritetnih projekata Međimurske županije u području obrazovanja. Stoga je župan Međimurske županije Matija Posavec, kao predstavnik osnivača škole, potpisao ugovor s tvrtkom Tegra d.o.o o izvođenju radova na vanjskom uređenju nove škole u Pribislavcu kako bi se nova zgrada što prije privela završnoj fazi radova. - Naši učenici pohađaju školu smještenu u dvorcu Feštetić koji nije primjeren odgojno-obrazovnom radu te s obzirom na to da mještani Pribislavca već 20

godina vape za izgradnjom nove škole, veseli nas što se realizacija tog kapitalnog projekta bliži kraju - rekla je načelnica Općine Pribislavec Višnja Ivačić koja je sa svojim zamjenikom Krunoslavom Kamenićem nazočila potpisivanju ugovora u prostorijama Međimurske županije. Vrijednost radova iznosi 2.200.153,25 kuna s PDV-om, a ugovoreni radovi obuhvaćaju pripremne i zemljane radove, kolničku konstrukciju, odvodnju, prometnu signalizaciju te završne radove na vanjskom uređenju, kako je istaknuo predsjednik Uprave tvrtke Tegra d.o.o Ivan Kolarić, dodavši da će se izgraditi

Apel građanima: Kosite ispred svojih kuća! Na sjednici Općinskog vijeća Općine Nedelišća vijećnica Darinka Pergar (HL-SR) postavila je pitanje vezano za problem košnje i održavanje zelenih površina ispred stambenih kuća. Prema riječima vijećnice Darinke, unazad nekoliko godina na glavnoj ulici u Nedelišću u Čakovečkoj ulici, Ulici Maršala Tita i Varaždinske zelene površine održava lokalna samouprava. - Mještani drugih ulica smatraju da to nije u redu jer oni zelene površine ispred svojih kuća održavaju sami. Ja živim u jednoj od gore spomenutih ulica, i mogla bih reći, pa gledajte, mi koji živimo u tim ulicama imamo obvezu čišćenja snijega i leda po pješačkim stazama, a ne koristimo ih samo mi - rekla je vijećnica Pergar. Dodala je kako ima i primjera gdje se auti ili poljoprivredni strojevi bez pardona parkiraju na zelenu površinu u vlasništvu

OREHOVICA

Dobili državno zemljište za stambenu izgradnju Načelnik Općine Orehovica Franjo Bukal u Ministarstvu državne imovine potpisao je ugovor o darovanju nekretnine površine 150.311 m2, koja čini Gospodarsku zonu Podbrest, a tržišna vrijednost nekretnine iznosi 3.040.000 kuna. Radi se o jednoj stambenoj zoni u Podbrestu, površine

Ugovor o početku radova potpisali su Krunoslav Kamenić, Višnja Ivačić, župan Matija Posavec i Ivan Kolarić uime Tegre prometnica s parkiralištem kako bi korisnici škole i dvorane imali adekvatan pristup. Predviđeni završetak na vanjskom uređenju je kraj rujna. - Ugovor o vanjskom uređenju, vrijedan nešto više od 2 milijuna kuna, osigurava daljnji korak u dovršetku izgradnje škole za koju oče-

kujemo da će biti završena tijekom jeseni. Glavnina posla je odrađena, a za preostale radove nedostaje nam oko 6 milijuna kuna - kazao je župan Posavec te naglasio da se paralelno s vanjskim radovima počinje i s unutarnjim uređenjem kako bi nova škola što ranije bila spremna za rad. (dv)

Općine, a kad se te iste površine trebaju održavati, sjetimo se da one nisu naše vlasništvo. Osvrnula se i na problem ambrozije između obrađene zemlje i poljskog puta. Odgovor je dao načelnik Darko Dania koji je istaknuo kako postoji odluka vijeća u kojoj svaki građanin ispred svoje kuće treba počistiti snijeg i pokositi travu. - Isto tako se radi i o poljoprivrednim parcelama, znači onaj tko obrađuje poljoprivrednu parcelu između šljunčanog puta i parcele, dužan je brinuti se o tom korovu. Građani uglavnom uz ceste sami pokose i to nisu velike površine. Ako znamo da kod nekih kuća ima starijih i nemoćnih osoba, onda uz cestu znaju to pokositi općinski djelatnici jer Hrvatske ceste nas upozoravaju da moramo održavati ceste, slivnike te imati pokošenu travu uz glavne ceste - zaključuje Dania. (Dora Vadlja)

29.809 m2, te dijelu stambene zone Križopotje u Orehovici površine 37.304 m2, za koje su zahtjevi bili poslani još sredinom svibnja ove godine. Tržišna vrijednost darovanih nekretnina, prema procjeni Službe za tehničke poslove Ministarstva državne imovine je 3.222.000 kuna. (so)

NK Croatia pod svjetlima reflektora Općina Orehovica kao partner s NK Croatia ušla u projekt izgradnje rasvjete na sportskom terenu tamošnjeg nogometnog kluba. Taj projekt bio je prijavljen na raspisani natječaj Hrvatskog olimpijskog odbora, koji

je za isti donio odluku o sufinanciranju u iznosu od 70.000 kuna. Ukupna vrijednost radova je 189.057,50 kuna. Radovi su u završnoj fazi te se uskoro očekuje njihov završetak. (so)

Gornje Međimurje

MURSKO SREDIŠĆE

Poziv studentima za dodjelu jednokratne novčane pomoći

Grad Mursko Središće radi dodjele jednokratne novčane pomoći prikuplja popis redovitih studenata s područja Murskog Središće. Visina jednokratne novčane pomoći odredit će se prema broju prijavljenih studenata s područja grada Mursko Središće i financijskim sredstvima u gradskom proračunu. Jednokratna novčana pomoć će se isplatiti početkom studentske godine. Pravo na dobivanje jednokratne novčane pomoći ostvaruju studenti: koji su upisani kao redoviti studenti u akademskoj godini 2018./2019. i

imaju prebivalište na području grada Mursko Središće. Studenti koji ispunjavaju uvjete mogu na popisanom obrascu dostaviti prijavnicu za dodjelu jednokratne novčane pomoći do 14. listopada 2019. godine na adresu Grad Mursko Središće, Trg bana Josipa Jelačića 10, 40315 Mursko Središće. Uz obrazac za dodjelu jednokratne novčane pomoći studenti su dužni priložiti: uvjerenje o upisu u akademsku godinu 2018./2019. kao redoviti studenti, presliku važeće osobne iskaznice i presliku kartice bankovnog računa. (BMO)

Radovi na uređenju odvodnih kanala

VRATIŠINEC

Započela sanacija odvodnih kanala Prije nekoliko tjedana, nakon obilne kiše, Vratišinec je na mnogim mjestima bio gotovo poplavljen. Ovih se dana

uređuju odvodni kanali, što će, nadamo se, riješiti problem koji već dulje vrijeme muči stanovnike ovog sela. (as)

OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI

Zapošljavaju računovođu Općina Sveti Martin na Muri raspisala je javni natječaj u kojem traži referenta za knjigovodstvo i računovodstvo u JUO na neodređeno

vrijeme. Na oglasnoj ploči objavit će se vrijeme održavanja provjere znanja i sposobnosti kandidata koji se prijave na natječaj. (sh)

Promet se odvija zaobilazno niz šljunčani put

Radovi na rekonstrukciji nasipa Kada su se riješili imovinsko-pravni odnosi i dobivena je građevinska dozvola za rekonstrukciju nasipa u Svetom Martinu na Muri, Hrvatske vode krenule su u intenzivne radove u sklopu međunarodnog projekta Frisco. Trenutno traje izgradnja nove ceste koja vodi preko

graničnog prijelaza Hotiza. Rekonstrukcijom nasipa zaštitit će se područje donjeg Svetog Martina na Muri od mogućih poplava. Inače, radi se na rekonstrukciji nasipa u dužini od dva kilometra od Brezovca do Žabnika. Vrijednost radova je preko 8 milijuna. Rok za završetak radova je krajem godine. (sh)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9. kolovoza 2019.

SELNICA obilježila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti pješačko-hodočasničkom turom na proštenje

Hodočastili do Merhatovca u čast branitelja i Gospe Snježne

Okupljeni su iz centra Selnice krenuli u 8 sati, da bi nakon tri sata pješačenja stigli na proštenjsku svetu misu Ponedjeljak, 5. kolovoza, osim što je bio veliki državni praznik Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja ujedno je i spomendan Blažene Djevice Marije neobičnog naziva Gospa Snježna, kada se, osim u brojnim drugim mjestima u Hrvatskoj i Italiji, odvija proštenje i u Merhatovcu. Tim je povodom Općina Selnica organizirala hodočašće od Spomenika svim hrvatskim braniteljima pa do kapelice Gospe Snježne u Merhatovcu. Hodočasnici su iz centra Selnice krenuli u 8 sati da bi stigli u Merhatovec gdje se održala sveta misa u 11 sati. Neuobičajeni naziv spomendana Gospa Snježna, Gospa od Snijega ili Ledena Gospa dolazi zbog događaja koji se zbio u Rimu 5. kolovoza 352. godine. Tadašnjem Papi Liberiju tijekom sna ukazala se Gospa i poručila mu neka sagradi crkvu na brdu koje će biti označeno svježe napadalim snijegom. Sljedeću noć, 5. kolovoza, pao je snijeg na Eskvilinu, brežuljku u Rimu. Uz pomoć jednog bogatog rimskog patricija, Papa je izgradio baziliku Sveta Marija Velika, koju još zbog ove priče zovu i Gospa od Snijega, ali i Gospa od Jaslica jer je tamo već potkraj IV. stoljeća napravljena spilja s jaslicama nalik onima u Betlehemu. Zanimljivo je što je upravo Gospa Snježna zaštitnica Hrvatskog zagorja i Krapinskozagorske županije, a ne kao što mnogi misle da je to Majka Božja Bistrička. (tn)

Hodočasnici su se okupili kod Spomenika svim hrvatskim braniteljima u centru Selnice i hodočastili za Merhatovec

U Sv. Martinu na Muri obilježili Dan pobjede

U ponedjeljak, 5. kolovoza, u Župi svetog Martina biskupa u Svetom Martinu na Muri je svečano obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Svečano obilježavanje je započelo misnim slavljem koje je predvodio mons. Antun Perčić u koncelebraciji sa župnikom. Mons. Perčić naglasio je važnost žrtve i molitve

za našu domovinu. Na misnom slavlju bili su prisutni članovi Udruge dragovoljaca Domovinskog rata podružnice Sveti Martin na Muri sa svojim predsjednikom Josipom Novinšćakom, načelnik Općine Sveti Martin na Muri Dražen Crnčec sa svojim zamjenikom, potpredsjednik županijske skupštine Međimurske županije Franjo Makovec, načelnik policijske postaje Mursko

Središće Miljenko Vrbanec, predstavnici Hrvatske vojske i ostalih udruga koje djeluju na području općine Sveti Martin na Muri, kao i članovi obitelji poginulih branitelja. Poslije misnog slavlja ispred spomen-ploče poginulim braniteljima zapaljene su svijeće i postavljeno cvijeće. Župnik je predvodio molitvu, a pjevači su otpjevali prigodnu pjesmu. (sh)

Predstavnici Hrvatske vojske i branitelji s područja općine prisustvovali su misnom slavlju

DVD SVETI MARTIN NA MURI

Blagoslov novog kombi vozila Općina Sveti Martin na Muri nabavila je vozilo za potrebe Općine i tamošnje Turističke zajednice. U ponedjeljak, 5. kolovoza, poslije jutarnje svete mise župnik Ivan Herceg je blagoslovio vozilo, a načelnik Dražen Crnčec je svečano uručio ključeve komunalnom radniku Dejanu Krajačiću. - Kombi vozilo bit će namijenjeno isključivo u svrhu komunalnih aktivnosti, odnosno da na brži i efikasniji način komunalni radnici mogu doći s jednog mjesta na drugi jer nam je općina jako raštrkana kazao nam je načelnik Crnčec. Komunalni radnici u njemu će prevoziti kosilice, klupe tijekom manifestacija i bilo što drugo za što će se ukazati potreba. Kombi je marke Dacia i potpuno opremljeno, a s PDVom je koštalo oko 66 tisuća kuna. (sh)

Velečasni Ivan Herceg blagoslovio je vozilo na Dan pobjede

9. kolovoza 2019.

Gornje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINSKO VIJEĆE GORNJI MIHALJEVEC konačno donijelo odluku o sportskoj dvorani

Izglasana srednja varijanta za 8,5 milijuna kuna

Pred vijećnike su bile stavljene tri verzije sportske dvorane, a odluka je pala na dvoranu srednje veličine koja se pokazala optimalnom imajući u vidu općinski proračun Piše: Sanja Heric Najzanimljivija točka dnevnog reda na Općinskom vijeću u Gornjem Mihaljevcu bio je aktualac na kojem su vijećnici raspravljali o sportskoj dvorani koja će se izgraditi uz tamošnju osnovnu školu. Načelnik Goran Lovrec rekao je da su u tu svrhu angažirali projektantski ured koji je napravio idejne skice za malu, srednju i veliku dvoranu. Isto tako je kazao da je Općina dobila potporu Međimurske županije za dvoranu u većem obujmu te da je financiranje dogovoreno u omjeru 40 posto Međimurska županija, dok će ostatak, 60 posto, financirati sama Općina. Tri verzije sportske dvorane Pred vijećnike su bile stavljene tri verzije sport-

ske dvorane, a vijećnici su odlučili da bi optimalna bila druga verzija dvorane, uz mogućnost ugradnje montažnih tribina, koja bi koštala oko 8 milijuna i 600 tisuća kuna. Manja verzija koštala bi 5 milijuna i 300 tisuća kuna, dok bi treća verzija, odnosno najveća sportska dvorana općinu koštala preko 11 milijuna kuna. Potrebno je napomenuti to da su sve dvorane planirane uz dogradnju škole. - Djece je dosta, dolaze nam i djeca iz susjednih općina te se tu sigurno neće dogoditi drastičan pad. Sport se promovira sve više, udaljeni smo dosta od Čakovca te našu djecu moramo za sve voziti izvan općine. Postojeća dvorana u Društvenom domu ne zadovoljava uvjete koji su nam potrebni. Optimalnom mi se čini

Svečano prisegnula nova vijećnica

Mandatna komisija Općine Gornji Mihaljevec sastala se nakon zaprimanja ostavke na dužnost vijećnika Ivana Ladića iz Bogdanovca, kandidata s Kandidacijske liste grupe birača, kako bi utvrdili tko dolazi umjesto njega. Tako je utvrđeno da na njegovo mjesto dolazi Anita Škvorc Branda iz Dragoslavec Sela koja je na izborima 2017. godine dobila najveći broj glasova nakon Ladića. Nova vijećnica svečano je prisegnula na posljednjoj sjednici vijeća te kazala da kazala da neće iznevjeriti povjerenje koju su joj dali birači.

Prije rekonstrukcije Društvenog doma kreće se u čišćenje prostorija od dotrajalih stvari i predmeta

ŠTRIGOVA

Počinju radovi na Društvenom domu Načelnik Goran Lovrec vijećnicima je predložio tri verzije sportske dvorane

druga opcija, ali ako općinski proračun to može izdržati, onda sam i za treću verziju, odnosno najveću dvoranu - kazala je nova vijećnica Anita Škvorc Branda.

Prevladao razum, a ne srce U raspravu se uključio i vijećnik Almir Škvorc koji je napomenuo da je sigurno najbolje da sportska dvorana bude što veća, ali s druge strane treba imati na umu hoće li općinski proračun to

Počinju radovi na proširenju dječjeg vrtića

Nova vijećnica Anita Škvorc Branda iz Dragoslavec Sela nova je vijećnica u Gornjem Mihaljevcu

BREŽNA PRIČAONICA

Načelnik Goran Lovrec na aktualcu sjednice obavijestio je vijećnike o napretku pojedinih radova u općini. Kako je kazao, u potpunosti je asfaltirana cesta u takozvanom Križopotju i u Gornjoj Dubravi te je svjetlo dana konačno ugledala dugoočekivana cesta u Tupkovcu. Isto tako je potpisan ugovor za općinski vrtić s izvođačem radova koji bi trebali krenuti nakon

Gdje je nestala uljudnost?

vi oni koji ne vole gužve u gradu ovog su tjedna došli na svoje. Brzinom munje pospremili su se štandovi s izlagačima te skinuli svjetleći kišobrani koji su bili posebna atrakcija i mjesto ispod kojeg se obavezno trebao napraviti selfie. Zadnji dan Porcijunkulova odlučila sam prošetati bez obaveze gradom, no s obzi-

uspjeti izdržati. Načelnik Lovrec kazao je da je i on za to da se napravi što veća dvorana, ako se već radi. No isto tako, s druge strane, smatra da bi treća verzija od preko 11 milijuna bila preveliki teret za općinski proračun jer postoje i drugi projekti na kojima se trenutno radi u općini. S njim se složio i ostatak vijećnika te su zajednički zaključili da je srednja verzija dvorane najbolja opcija u ovom trenutku za općinu Gornji Mihaljevec.

rom na to da je bila prevelika gužva, odlučili smo sjesti u kafić na kavu. rizor je bio sljedeći: dvatri konobara koji tumaraju oko stolova, već vidno izmoreni te poprilično nervozni ljudi oko nas koji cijelo vrijeme nešto gunđaju i namrgođeno gledaju.Kao i svi ostali, malo smo duže čekali na red za našu narudžbu jer

je, eto, bila gužva. Bilo je u pitanju kojih desetak minuta, što kad razmisliš, ne bi trebao biti problem ako si krenuo u ležerni provod. Konobar je došao do nas i odmah se ispričao što smo čekali malo duže. Uzeo je našu narudžbu koja je stigla za nekoliko minuta. dmah ga zamolim da si naplati račun, a on me

Velike Gospe. Dogradnjom vrtića povećat će se kapaciteti za prijam djece te će se zadovoljiti trenutne potrebe općine. Uspješno je, također, prijavljeno dofinanciranje energetske obnove Doma kulture. Što se tiče općinskog proračuna, načelnik je izvijestio da će ove godine prema podacima Porezne uprave mještani Gornjeg Mihaljevca dobiti ukupno 593 tisuće kuna povrata poreza.

pogledao i kazao sa smiješkom na licu: “Vi ste valjda jedini danas koji se nisu žalili na brzinu naše usluge! ” akon toga se zamislim i pogledam malo ljude oko sebe i pomislim. Došli ste na piće u nedjelju popodne, umjesto da se veselite tome i uživate u slobodnom trenutku s obitelji i prijateljima, vi ste umjesto toga odabrali gunđati jer, eto, niste iste sekunde dobili piće za svoj stol. Kao da će zbog toga svijet propasti!

Nakon dogovora s izvođačem radova dogovoreno je da radovi na rekonstrukciji Društvenog doma započinju 20. kolovoza, kazao nam je tako načelnik Štrigove Stanislav Rebernik. - Ovim putem želim zamoliti mještane Štrigove da se jave u ured Općine ako

trebaju staru drvenu građu za ogrjev ili na primjer stolice i radijatore, sve što će se bacati u Društvenom domu. U dva tjedna moramo “počistiti” dom jer kad počinju radovi to više nećemo moći napraviti, a šteta je da se stvari bace na otpad - kazao nam je Stanislav Rebernik.

SVETI URBAN

Postavljanje klopoteca i Rokovsko proštenje

Tradicionalno Rokovsko proštenje u Svetom Urbanu održat će se u nedjelju, 18. kolovoza. U 11 sati zakazana je sveta misa, a od 12 sati nadalje narodno veselje pod šatorom. Naravno, neizostavan događaj bit će postavljanje klopoteca i mimohod oldtimera.

Rokovsko proštenje koje se slavi na brežuljcima Štrigove već niz godina privlači stare i nove znatiželjne goste i zaljubljenike u prirodu, predivne vidikovce, kapljicu vrhunskoga vina i mimohod oldtimer traktora. (sh)

SVETI JURAJ NA BREGU

Trail u počast Stjepanu Koraju Treću godinu zaredom održat će se utrka u spomen na Stjepana Koraja, tragično preminulog predsjednika AK Međimurje. Ovaj nesretni događaj zbio se u lipnju 2017. godine na polumaratonskoj utrci u Fužinama. Trail Sveti Juraj na Bregu & Memorijal Stjepan Koraj ove će godine u ne-

djelju, 25. kolovoza, imati u programu glavnu utrku na 16,3 km te utrku građana na 4,3 km. Start i cilj bit će kao i prijašnjih godina na prostoru PG Geler Mali Mihaljevec. Uz AK Međimurje kao organizatora, utrku će podržati i Općina Sveti Juraj na Bregu koja će biti glavni pokrovitelj. (sh) Piše: Sanja Heric

Ljudi su danas navikli sve dobiti iste sekunde, a ako to ne dobiju odmah, kreće to famozno gunđanje, pa danas već gunđamo zbog najmanje sitnice. Posebno to vidiš kad stojiš u trgovini na blagajni u redu za plaćanje. k, ako vidiš da je negdje stvarno gužva i da se osobe trude napraviti svoj posao najbrže što mogu, čemu onda takav stav? Kako biste se vi osjećali da ste na njihovom mjestu? Situacija

se tada poprilično mijenja, zar ne?

Donje Međimurje

9. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POVODOM DANA OPĆINE Sveta Marija razgovarali smo s načelnicom Đurđicom Slamek

Ulažemo u kvalitetu života i ostanak ljudi u našoj sredini

- Mnoge investicije usmjerene su u korist naših mještana, na mlade jer je želja svih nas da oni ostanu ovdje. Ove godine je već sedam mladih obitelji primilo financijsku pomoć za uređenje nekretnine u iznosu od 30.000 kuna po korisniku. Kontinuirano sufinanciramo školu u prirodi, - Imamo obećanje međimurskog župana da bi gradnja tako željene dvorane ipak mogla krenuti maturalna putovanja i mnogo toga drugoga - ističe načelnica iduće godine - nada se načelnica Đurđica Slamek Piše: Vlasta Vugrinec

očetkom kolovoza bogatim kulturnosportskim i vjerskim aktivnostima, Općina Sveta Marija započela je obilježavanje svog dana koji završava 15. kolovoza, odnosno na sam blagdan Velike Gospe. Ujedno je to i dan održavanja tamošnjeg proštenja jer je župna crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji. Po već ustaljenom običaju, prilika je to i za poduži razgovor s načelnicom Đurđicom Slamek koja se najprije osvrnula na razdoblje od “Veljke meše do Veljke meše”. • I protekla godina za Općinu Sveta Mariju bila je ona u kojoj su realizirani značajni projekti za tamošnje mještane... — Što se tiče naših dvaju mjesta, prošle godine smo u Donjem Mihaljevcu uglavnom završili projekt obnove zgrade javne namjene, odnosne “Zadruge”, kako se to popularno kod nas zove. Preostala nam je još samo fasada s kojom krećemo najesen. Napravili smo dio pješačko-biciklističke staze uz kanal. Ove godine bi trebala ići projektna

dokumentacija za dio pješačko-biciklističke staze koja bi išla od državne ceste D20 na spoj sa stazom uz taj kanal. Lani smo još uredili okoliš oko spomenobilježja stare, a ove godine okoliš oko nove crkve. Što se Svete Marije tiče, dogradili smo dječji vrtić za potrebe jaslica. Sada u vrtiću imamo 55 mališana, dok se ta brojka bez jaslica kretala ispod 40. Također je završena grobna kuća. Ne manje važan projekt je i dogradnja općinske zgrade koju smo započeli ove godine. To nam je bitno jer smo imali premalo prostora za normalno funkcioniranje. Arhiva se nalazi u Donjem Mihaljevcu, službenice rade zajedno i tu se jednostavno čovjek ne može koncentrirati na svoj posao. Pored svega toga, našim mještanima omogućili smo plaćanje čekova za komunalnu naknadu, komunalni doprinos, naknadu za groblje i slično u prostorijama Općine. To znači da je tu bila velika cirkulacija ljudi što je dodatno ometalo nesmetani rad. Sada će svaka djelatnica dobiti svoj ured i mislim da će

Program uz Dan općine

Povodom Dana općine slijedi puno događanja. Tako već u petak 9. kolovoza započinje Otvoreno prvenstvo Svete Marije u tenisu, a održavaju se i Stare igre na prostoru Črne Pešte. Nedjelja, 11. kolovoza, rezervirana je za natjecanje sprežnim špricama koje započinje u 13 sati, a igra se i prijateljska nogometna utakmica između NK Mladosti Sveta Marija i NK Jalžabeta. Kerekeš teatar zabavljat će mještane u utorak

13. kolovoza na ljetnoj pozornici s početkom u 20:30, a dan kasnije nogometni ogled imaju domaćini i NK Dinamo Palovec. Vjerski dio programa započinje u ponedjeljak 12. kolovoza trodnevnom duhovnom obnovom, odnosno misama u 19 sati. Četvrtak, na sam dan Velike Gospe, mise se održavaju u 7, 9, 11 i 16 sati. Središnje misno slavlje, odnosno hodočasnička sveta misa je u 11 sati.

sve to uvelike doprinijeti poboljšanju radnih uvjeta i njihovom zadovoljstvu. Svoj ured imat će i komunalni redar koji ga također trenutno nema. Također, vijećnica će biti vijećnica, a ne skladište. Ove godine htjeli smo krenuti s projektom uređenja Doma kulture u Svetoj Mariji koji obuhvaća rekonstrukciju vanjske i unutarnje rasvjete, hlađenje i ozvučenje. Nažalost, nismo mogli započeti s tim jer iako je projekt prošao na natječaju LAG-a, nismo dobili odluku o financiranju tako da ćemo to prolongirati za daljnje razdoblje. Vjerujem i nadam se kako ćemo ipak još ove godine započeti s radovima i završiti ih sljedeće. Napokon smo završili i veliki projekt izgradnje prometnice od Svete Marije do željezničke postaje u Donjem Mihaljevcu ukupne vrijednosti od oko 2,2 milijuna kuna. Isto tako, u Svetoj Mariji investirali smo lani oko 60.000 kuna u energetski učinkovitu LED rasvjetu, a ove godine ćemo još oko 82.000 kuna postavljanjem 70 LED rasvjetnih tijela. Očekivali smo da ćemo se tim projektom moći prijaviti na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja, no

natječaj nije raspisan za one općine i gradove čiji je indeks razvijenosti veći od 5. Mogu reći da smo tu, u neku ruku, i oštećeni. • Veće projekte i realizaciju nekih želja koči i predstojeća velika investicija - projekt Aglomeracije koja se čeka poput ozeblog sunca. — Aglomeraciju već svi čekamo s krajnjim nestrpljenjem. Koliko imam informacije, radovi bi trebali započeti krajem rujna. Bilo je tu raznih pritužbi tijekom raspisane javne nabave pa se sve i oteglo. Srećom, sve se posložilo i radovi samo što nisu krenuli. Iskreno se više bojim onoga što slijedi iza Aglomeracije, a to je sanacija svih naših ulica, odnosno nerazvrstanih cesta u građevinskom dijelu obaju naših naselja. Vjerujem da ćemo se nauživati prašine i blata te svega skupa. Nama kao općini s malim proračunom problem je sve to financirati pa ćemo se morati zadužiti maksimalno koliko možemo, odnosno oko 6 milijuna kuna. • Već ste više puta spomenuli sportsku dvoranu kao san svih mještana. — Da, svi bismo željeli dvoranu za koju se iskreno nadam da ćemo i

dobiti. Izgradnjom sportske dvorane trebale bi se dobiti i dvije učionice čime bi se ujedno zadovoljili svi kriteriji za jednosmjensku nastavu. Možda danas-sutra i za produženi boravak. No, sada se jednostavno ne možemo zadužiti za te potrebe zbog aglomeracije, kako bi je izgradili poput Goričana i Strahoninca. Naime, nama je nemoguće dati 40 % sredstava za financiranje jer nam to predstavlja dvije trećine iznosa za koji se možemo zadužiti. Tako će dvorana čekati bolje dane. Istina, imamo obećanje međimurskog župana da bi gradnja ipak mogla krenuti iduće godine te je u tijeku preprojektiranje potrebne dokumentacije. • Općina također puno nade polaže i u razvoj turizma vezanog uz rijeku Dravu pa se planira izgraditi i Centar izletničkog turizma. — Točno, izrada projektne dokumentacije za Centar uz stari tok rijeke Drave je završena. Cjelokupna investicija iznosi oko 2,5 milijuna kuna pa je podijeljena na tri uporabne cjeline kako bi se lakše pronašli izvori financiranja. Radi se, naime, o vidikovcu s odmorištem za bicikliste, sezonski cafe-bar s pratećim sadrža-

jima i vanjsko opremanje parcele s izgradnjom dječjeg i sportskih igrališta. • Kao i mnoge druge općine, ostanak mladih je prioritetni zadatak. — Naša općina prepoznatljiva je po svetomarskoj čipki i etnozbirki, pomalo stječemo brend svetomarskim kupalištem uz stari tok Drave, no prava ljepota se nalazi u ljudima, u udrugama koje svojim požrtvovnim radom organiziraju mnoge manifestacije i time podižu društveni život općine na zavidnu razinu. Stoga su mnoge investicije usmjerene na ljude, na mlade jer je želja svih nas da oni ostanu u našoj sredini. Ove godine je već sedam mladih obitelji primilo financijsku pomoć za uređenje nekretnine u iznosu od 30.000 kuna po korisniku. Kontinuirano sufinanciramo školu u prirodi, maturalna putovanja, udžbenike te prijevoz učenika od Donjeg Mihaljevca do osnovne škole, studentske stipendije, dar za novorođeno dijete, prehranu i radne bilježnice socijalno osjetljivim obiteljima i obiteljima s više djece. Za Dane općine pak organiziramo raznolika i brojna zbivanja za sve mještane, ali i goste te hodočasnike.

svim mještanima Općine Sveta Marija

čestitamo

Dan Općine Općinska načelnica i Općinsko vijeće

9. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO RIBE UZ DRAVU u Svetoj Mariji kao uvod u veliku općinsku proslavu koja slijedi

Dvodnevna uživancija uz specijalitete od riječne ribe Natjecanje ribiča, gađanje zračnom puškom, kros, pečene dravske ribe, fiš-paprikaš, bio je dio dvodnevne ponude manifestacije Ljeto ribe uz Dravu kod ribičkog doma SRK Klen Sveta Marija Ljeto ribe uz Dravu, sportska, kulturno-tradicijska i enogastronomska manifestacija postala je sastavni dio programa obilježavanja Dana općine Sveta Marija. U idiličnom šumskom prostoru Ribičkog doma SRK Klen uz kanal rijeke Drave, naime, već se niz godina okupljaju rekreativci, ribiči i ljubitelji ribe, naravno, one dravske. Stoga ni ne čudi što se i ove godine okupio velik broj mještana kako općine tako i njihovih susjeda.

Druženje i natjecanje ribiča

Sve je započelo još u subotu u podne ekipnim natjecanjem ribiča u 24. kupu prijateljstva koje je, naravno, završilo vaganjem i vraćanjem riba u Dravu. Shodno brojkama na vagi, najuspješniji su bili ribiči

Željko Goliš, Matija Lončar te Damir Horvat bili su najuspješniji ribiči u pojedinačnoj konkurenciji iz SRD Smuđ Draškovec koji su iza sebe, na drugom mjestu ostavili domaćine, dok pak su treći bili njihovi kolege iz SRD Štuka Torčec. Ribičko natjecanje nastavljeno je i u nedjelju, no ovoga puta u pojedinačnoj konkurenciji i to za Veliku nagradu Svete Marije koje je privuklo 36 ribiča. Tu pak su najviše sreće imali Željko

Davor Crlenjak i Franjo Veličan sve su posjetitelji počastili besplatnim križničkim fiš-paprikašem od najbolje riječne ribe

Goliš, Matija Lončar te Damir Horvat.

Fiš za prste polizati krčkao se puna četiri sata

I dok se na rijeci odvijao sportski dio programa, u hladovini šume pripremala se slatkovodna riba od šarana, preko pastrve, soma, smuđa, štuke, a našla se tu i pokoja morska girica. Plivala je riba u kukuruznom brašnu i začinima, pa u dubokom ulju, ali i u vinu. Pekla se na roštilju, u tanjuru, u ulju, ali i u dubokom pedesetlitarnom kotliću. Naime, za sve su posjetitelje članovi ŠRK Smuđ iz Križnice kod PItomače pripremali njihov poznati križnički fiš-paprikaš. - Ne možemo sve otkriti - rekli su nam glavni kuhari, Davor Crlenjak i Franjo Veličan. - U fiš smo stavili

Pozitivan adrenalin i ljepote crnogorske prirode svim izletnicima ostat će dugo u sjećanju

20 kg ribe i to šarana, soma, štuku i smuđa, dodali su vodu, crvenu papriku i druge začine te stavili kuhati. Doznali smo još i da za cjelokupnu pripremu i kuhanje dobrog fiša treba oko četiri sata. Ipak, nisu odoljeli te nam otkrili i malu tajnu. Naime, prije kuhanja, riba se nasoli i potopi u vino te ostavi neko vrijeme, a sve kako se ne bi raspala tijekom kuhanja.

Glazba, svetomarska čipka, etnozbirka...

Cijelo zbivanje u šumi bilo je popraćeno, naravno, i prikazom bogate kulturne baštine. Pa se tako mogla razgledati izložba ručnih radova tamošnjeg društva žena, dio etnozbirke KUD-a Ivan Mustač Kantor, a svoje radove izložili su i slikari Franjo Mustač-Medarov i Ivan Varga. (Vlasta Vugrinec)

Donje Međimurje 17 DRAŠKOVEC

Proslava Rokova od 13. do 16. kolovoza I ove će se godine u Draškovcu od 13. do 6. kolovoza održati manifestacija “Rokovo u Međimurju“. Svakoga će se dana služiti sveta misa u 19 sati uz molitvu krunice i litanije sv. Roka. Trodnevnicu uoči Rokova predvodit će svakoga dana vlč. Antun Štefan, ravnatelj Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj. Na sam blagdan sv. Roka moći će se razgledati izložba Kate Dolenec, „Anđeli u liku i slici“. Na Rokovo, u petak 16. kolovoza, jutarnja misa bit će u 7:30, sveta misa uz poseban blagoslov bolesnika služit će se u 9 sati. U 10:40 kreće svečana zavjetna procesija vjernika iz cijelog Međimurja s kipom sv. Roka, a središnje misno slavlje predvodit će monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup, uz blagoslov hodočasnika, pješaka i bolesnika, procesiju oko oltara te ljubljenje moći sv. Roka. Otkrit će se i bista umjetnici Kati Dolenec. U popodnevnim satima održat će se „Draškovski sejem“, uz izložbu cvijeća i suveni-

ra dok će se u večernjim satima održati humanitarna modna revija „Od Roka do našega doba“, a sav prihod darovat će se Udruzi slijepih Međimurske županije. Također će se održati i prodajna izložba parfema Tomislava Vrbanca, glavnog parfumera u Hrvatskoj parfemskoj kući. Za organizaciju ovog događanja velike su zasluge sadašnjeg župnika u Draškovcu, velečasnog Matije Vonića, koji Rokovo u Međimurju, najvećim dijelom organizira uz pomoć župljana Župe sv. Roka, kojih je dio okupljen i u udrugu Prijatelji svetog Roka Draškovec. Duga je tradicija hodočašća svetom Roku. Sve su župe iz Međimurja hodočastile na Rokovo u Draškovec, no drugim svjetskim ratom to je prestalo. Jedina župa koja je ustrajala u obnavljanju toga zavjeta svetom Roku je župa Goričan, koja neprekinuto dolazi na Rokovo u Draškovec svake godine. Zavjet sv. Roku se obnavlja svake godine i primjetno je povećanje broja hodočasnika iz cijeloga Međimurja. (vv)

PRELOG

Prezentacija društveno poticane stanogradnje Grad Prelog pozvao je sve zainteresirane na Javni poziv za iskaz interesa za kupnju stana iz Programa POS-a, a s obzirom na pokazan interes temeljem provedenog upitnika za kupnjom stanova iz Programa POS-a, utvrđeno je da postoji velika zainteresiranost za gradnju stanova iz Programa druš-

tveno poticane stanogradnje. Prezentacija o programu POSa drugi je korak, nakon provedene ankete, prema realizaciji ovog projekta. Prezentacija o Programu POS-a održat će se u utorak 13. kolovoza 2019. s početkom u 15 sati u Multimedijalnoj dvorani preloškog Muzeja. (vv)

Nautičarima je blisko veslanje i na rafting čamcima

NAUTIČKI KLUB LABUD

Uživali u uzbudljivom raftingu na Tari Već tradicionalno Nautički klub Labud Prelog svake godine organizira za svoje članove i simpatizere kluba odlazak na pustolov-

ni izlet – rafting. Ove godine odlučili su se za dvodnevni izlet, rafting na Tari , jednoj od najljepših crnogorskih rijeka koja teče i vijuga kao

usječena brazda između planinskih vrhova. Probija se između planina Bjelašnice, Sinjajevine, Ljubišnje i Durmitora te se kao je-

dinstvena pojava po svojoj dubini brazde kanjona od 1000, a mjestimično i 1300 metara, svrstava po svojoj ljepoti i osobitosti odmah

iza Velikog kanjona rijeke Kolorado u SAD-u. Na izletu je sudjelovalo 60-tak članova i simpatizera Nautičkog kluba Labud. Osim uživanja na

raftingu, izletnici su posjetili i glavne znamenitosti Sarajeva. U nastavku donosimo kolaž fotozapisa s izleta. (rr, foto: Studio VIPRO)

Poljodjelstvo

9. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERBA ŠLJIVA u šljiviku Milene i Saše Topleka iz Mačkovca

Prkoseći tradicionalnoj jabuci, imaju šljivik sa 600 stabala Piše: Vlasta Vugrinec Plantaže ili bolje rečeno nasadi jabuka uobičajena su slika na našim međimurskim poljima. Doduše, u posljednjih nekoliko godina niču i nasadi lješnjaka, oraha kao i raznog bobičastog voća predvođeni aronijom, kupinom, malinom i borovnicom. S druge strane, nasadi šljiva mogu se nabrojiti tek na prste jedne ruke, premda je to voće lako za uzgoj i ne zahtijeva puno brige pa čak ni često orezivanje. Istina je još i da se i u našem kraju mogu uzgajati najkvalitetniji plodovi u ekološkim uvjetima za razliku od zapadnoeuropskih zemalja.

Šljiva se u Hrvatskoj u prošlosti puno više uzgajala nego danas, i to u Hrvatskom zagorju, Slavoniji, Banovini i Lici, a bilo je dosta i u Međimurju, no virusna bolest tzv. šarka učinila je svoje. Šarku je najviše osjetila sorta bistrica, tradicionalno najzastupljenija sorta na našem području. Šljivici su desetkovani i zapušteni, a samo ih entuzijasti nastavljaju dalje uzgajati, i to sadeći modernije sorte koje su se pokazale otpornijima na šarku. Međutim, Međimurci ne odustaju lako od voćarstva, pa je u posljednje vrijeme šljiva opet voćka koja se sadi, pa tako ima i šljivika.

Čačanska sorta šljive u međimurskom šljiviku daje pekmez karakteristične tamne boje pa se stoga traže više nego primjerice sorta stanley

SAVJETI za poljoprivrednike

Vrijeme berbe u šljiviku u Mačkovcu Jedan od njih nalazi se u vlasništvu Milene i Saše Topleka iz Mačkovca. Trenutno je u njemu vrijeme intenzivne berbe koja će potrajati sve do kraja ovoga mjeseca. - Za šljivik smo se odlučili sasvim slučajno ili bolje rečeno onako, idemo isprobati - kazala je Milena Toplek koju smo zatekli u ranojutarnjoj berbi na parceli u Krištanovcu. - Imali smo nešto zemlje i novaca i htjeli smo se nečim baviti. Kako su svi u jabukama, htjeli smo nešto drugo što nitko nema i odluka je pala na šljive. Na oko jedan hektar površine, doduše na dvije lokacije, u Mačkovcu i Krištanovcu, zasadili su 600 stabala, i to tri sorte: čačanska ljepotica, čačanska rana i stanley. Šljivik je zasađen 2007. godine, dvogodišnjim međimurskim sadnicama koje su nabavili u Donjem Kraljevcu, koje su već u petoj godini stigle u puni rod. - Naravno, iz poznatih razloga, u šljiviku nemamo stare sorte, već isključivo nove koje smo zasadili prema preporuci struke te na osnovi svojstva samog tla. Radi se uglavnom o konzumnim šljivama te šljivama pogodnim za pekmez i rakiju šljivovicu.

Berba šljiva počela za Petrovo i potrajat će do kraja ovoga mjeseca, ističe Milena Toplek iz Mačkovca

Prodaja na kućnom pragu Ako je godina idealna, bez mraza i tuče te se pogodi vrijeme prskanja protiv šljivine osice, kaže naša sugovornica, po stablu se može ubrati 70-80 kilograma plodova. Istina, takve su godine rijetke no, šljiva uvijek ima. Ako ništa drugo, onda barem za pekmez i rakiju. Ugovorno se ne usude vezati ni za koga jer nikad se ne zna hoće li ih pogoditi tuča, mraz ili neka druga nepogoda. - Ove sezone, koja se pokazala poprilično dobrom i šljive su obilno rodile, uglavnom prodajemo sve na kućnom pragu, placu i sajmu, a velik dio ide prekupcima - ističe Milena

Toplek. Trgovački centri nisu zainteresirani, kao ni čakovečka hladnjača Reginu PZ-a, u koju smo dosad vozili jer kažu da su prebukirani šljivom iz Srbije te Bosne i Hercegovine. Shodno tome, prepušteni su prekupcima pa šljivu daju na veliko po 3 kune, a na malo prodaju je po izvrsnoj cijeni za kupce, po samo 5 kuna. Prema njenim riječima, za šljivama je mala potražnja, kao da ljudi nisu zainteresirani. Niti se može prodati kao prije na sajmu i placu, niti pak prekupci traže veće količine.

Preradu prate brojni birokratski problemi

Budući da obitelj nije registrirana za preradu,

svoj urod plasira na tržište u svježem stanju. Nije da nisu htjeli ići u preradu, kaže naša sugovornica, no na kraju se prerađevine pokažu preskupe za kupce. Proizvod poskupljuju prije svega brojne dozvole, papiri te udovoljavanje našim strogim i prestrogim sanitarnim propisima i uvjetima. S druge strane, šljivik im u stvari dođe kao hobi jer ipak se tu ne radi o prevelikim količinama. Ali bez obzira na ovakvu situaciju, isplati se kupiti domaću međimursku šljivu, posebice ako spremate zimnicu jer boljeg džema ili pekmeza teško možete napraviti od one iz BiH ili Srbije.

Kalcifikacija kiselih oraničnih tla Pojedine oranične površine „problematične“ su za uzgoj poljoprivrednih vrsta. Uzrok tome može biti jedan ili nekoliko njih. Često je kiselost tla glavni uzrok što na „problematičnoj“ parceli „neće ništa rasti“. Većina oraničnih kultura može se uspješno uzgajati pri pH 6,5. Biljke su najosjetljivije na kiselost tla na početku svog rasta i razvoja. U kasnijim fazama razvoja lakše podnose kiselu reakciju tla. Kod strnih žitarica može se uočiti propadanje mladih biljaka prije faze busanja. Najosjetljivije oranične vrste na kiselost tla su šećerna repa, lucerna i ječam. Njihov loš rast i razvoj ili propadanje usjeva na manjoj ili većoj površini često je znak da je tlo kisele reakcije. Od ratarskih kultura, krumpir, raž i zob dobro podnose kisela tla. Međutim, šećerna repa, ječam i lucerna mogu propasti već pri pH vrijednosti 5,5. No, na izrazito kiselim tlima s vrijednostima pH 4 čak i poljoprivredne vrste tolerantne na povećanu

kiselost tla (krumpir, raž i zob) mogu propasti ili će se slabije razvijati. Nakon provedene kemijske analize tla, temeljem rezultata, može se obaviti gnojidba u skladu s potrebama poljoprivredne vrste koju se na parceli planira uzgajati, a po potrebi izvršiti i kalcifikacija. U našim klimatskim uvjetima ljeto je najpovoljnije doba i za provođenje kalcifikacije. Kalcifikaciju treba obaviti sukladno potrebi, nakon žetve, a prije prašenja strništa jer su: • poljoprivredne površine suhe (nema opasnosti od zbijanja mokrog tla) • putovi su suhi • do iduće sjetve (nakon zahvata kalcifikacije na kalcificiranim parcelama ne dolazi u obzir sjetva postrnih usjeva!) ima dovoljno vremena da nestane kalcifikacijom izazvan „šok“ i da se uspostavi nova ravnoteža u tlu. Ako rezultati provedene kemijske analize pokažu da se radi o izrazito kiselom ili kiselom tlu, potrebno je provesti

kalcifikaciju. Nakon primjene po strništu, materijal za kalcifikaciju unosi se u tlo prašenjem strništa ili tanjuranjem, a narednim zahvatima obrade izmiješat će se s masom tla do dubine obrade. Kalcifikaciju bi bilo najracionalnije provoditi uvijek prije nego što tlo postane suviše kiselo za biljke, jer je vrlo teško korigirati kiselost odjednom. Ako se ipak dogodi da tlo postane kiselo ili izrazito kiselo, preporučljivo ga je kalcificirati i uzgajati manje osjetljive usjeve toliko dugo dok vapno ne počne djelovati. Moramo li primijeniti veću količinu materijala za kalcifikaciju, potrebno je višekratno (u 2, 3 pa i više navrata) primijeniti preporučenu količinu. Ovisno o vrsti izabranog materijala za kalcifikaciju (njegovim kemijskim i fizikalnim karakteristikama), vrsti tla i pH vrijednosti tla prije kalcifikacije, kao i o duljini razdoblja koje će proći od kalcifikacije do sjetve/sadnje, ovisit će i doza koju se preporučuje primijeni-

ti. Tlo je živo, i nije jednostavno odrediti potrebnu količinu materijala za kalcifikaciju. Ona ovisi o sadržaju organske tvari u tlu, opskrbljenosti tla biljci pristupačnim hranjivima, odnosu između iona vodika i baza (kalcija i magnezija) i mehaničkog sastava tla. Da bi se postigla ista promjena pH vrijednosti, teška glinasta tla treba kalcificirati s dvostruko većom količinom vapnenog materijala u odnosu na lagana pjeskovita tla. Prilikom provođenja kalcifikacije treba znati da se pri suviše velikoj količini materijala primijenjenoj odjednom narušava kemijTlo

sko-biološka ravnoteža tla, što treba izbjeći. Pri određivanju količine materijala za kalcifikaciju neophodno je poznavati neutralizacijsku vrijednost vapnenog materijala. Neutralizacijska vrijednost je količina kiselosti koju može neutralizirati neki vapneni materijal u usporedbi s čistim kalcijevim karbonatom. Za čisti CaCO3 uzima se vrijednost 100 i svi ostali materijali rangiraju se prema njemu. Tablica : Orijentacijska količina vapnenca, gašenog vapna i čistog kalcija do 30 cm dubine

Vapnenac (t/ha) Gašeno vapno (t/ha) Ca (t/ha)

Jako kiselo (pH < 4,5) Pjeskovito

3-6

2,2-4,5

1,2-2,4

Ilovasto

6-12

4,5-9

2,4-4,8

Glinasto

12-18

9-13,5

4,8-7,2

Kiselo (pH 4,6 – 5,5) Pjeskovito

2-4

1,5-3

0,8-1,6

Ilovasto

4-8

3-6

1,6-3,2

Glinasto

6-12

4,5-9

3,2-4,8

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić Vrijednost vapnenog materijala izražava se kao učinak u neutralizaciji kiselosti tla. Vapnene materijale treba raspodijeliti što je moguće ravnomjernije po površini tla. Primijeniti ih treba za mirnog vremena, bez vjetra. Nepravilno provedena kalcizacija ima dugoročne posljedice te kod takve postoji uzrečica: „Kalcizacija obogaćuje očeve a osiromašuje sinove.”

9. kolovoza 2019.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Sočne smokve z međimurskih bregi

ČAKOVEČKA TRŽNICA Mrkva

10 kn/kg

Mrkva

Paprika

12 kn/kg

Paprika

Rajčica

10-12 kn/kg

Rajčica

10 kn/kg

Salata

12 kn/kg

Salata

15 kn/kg

cijene. Visokih 30 kuna cijenio se i kilogram mladog, očišćenog graha, dok se u mahuni nudio po 12 kuna. Paprika se ustalila na kolikotoliko prihvatljivih 12 kuna, koliko je i kilogram rajčice koja se mogla dobiti i za deset kuna. Osim tikvica koje se koriste uglavnom kao prilog ili čak za glavno jelo, pojavile su se i tikvice za pogače, pite i juhe. Uz bogatu ponudu svježeg rezanog cvijeća, sve su češći i buketi koje se može osušiti i koristiti u vazama tijekom zimskih mjeseci. (vv)

10-12 kn/kg

Mahune

20 kn/kg

Mahune

18 kn/kg

20 kn/kg

Mali krastavci

18 kn/kg

5 kn/kg

Krumpir

5 kn/kg

Kopar

5 kn/vezica

Kopar

5 kn/vezica

Špinat

5 kn/hrpica

Špinat

5 kn/hrpica

Grah u mahuni

12 kn/kg

Grah u mahuni

Grah očišćeni

30 kn/kg

Grah očišćeni

Poriluk

20 kn/kg

Poriluk

20 kn/kg

Patlidžan

15 kn/kg

Patlidžan

15 kn/kg

Tikva

25 kn/kg

Tikva

Mediteranske smokve u potpunosti su se udomaćile i kod nas na sjeveru. Da je tome tako, svjedoči i sve veća ponuda sočnih, zelenih plodova na našoj središnjoj čakovečkoj tržnici. Što se pak ovotjedne ponude tiče, gotovo da nema ništa novoga osim novog rasta cijena. Mali krastavci za kiseljenje nudili su se čak po 20 kuna za kilogram. Kako kažu proizvođači, cijenu diktiraju tržišni uvjeti: manja je ponuda, pa su više

8 kn/kg

Mali krastavci Krumpir

Marijan Podvez iz Dragoslavca ovih dana nudi i svježe smokve iz svog vrta

VARAŽDINSKA TRŽNICA

25-30 kn/komad

Jaja

1.2 kn

Šampinjoni

22 kn/kg

12 kn/kg 25-30 kn/kg

Jaja Šampinjoni

1.2 kn 22 kn/kg

Kupine

10 kn/mjerica

Kupine

8 kn/mjerica

Drenek

10 kn/mjerica

Drenek

10 kn/mjerica

Šljive

8-10 kn/kg

Šljive

8 kn/kg

Breskve

10 kn/kg

Breskve

Kruške

12 kn/kg

Kruške

10 kn/kg

Marelica

12 kn/kg

Marelica

12 kn/kg

Jabuka

10 kn/kg

8 kn/kg

Jabuka

Smokve

20 kn/kg

Smokve

20 kn/kg

Borovnica

50 kn/kg

Borovnica

50 kn/kg

Presad povrća

0.5 - 3 kn

Presad povrća NAPOMENA

0.7-3 kn cijena pala

cijena rasla

8 kn/kg

cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Zašto je pH važan za kvalitetu svinjetine? pH ima veliki utjecaj na kapacitet zadržavanja vode, što usko povezano s kvalitetom mesnih proizvoda. Za potrošača kao i za tehnologa u procesu proizvodnje kvaliteta svinjskog mesa i izmjerena vrijednost pH povezuje potrošača i proizvođača mesnih proizvoda. pHvrijednost je objektivan mjerni pokazatelj u prosuđivanju mesa kao sirovine jer uz vrijednost pH vezan je okus mesa, boja mesa, njegova konzistencija i u konačnosti održivost proizvoda.

Što je to phvrijednost?

To je vrijednost koja se mjeri specijalnim uređajima a izražava se kao negativan logaritam koncentracije vodikovih iona. Meso životinje prilikom klanja ph iznosi 7 do 7,2. Glikogen (šećer) koji se nalazi u mišićima djelovanjem enzima pretvorit će se u mliječnu kiselinu. Mli-

ječna kiselina je odgovorna za pad vrijednosti pH. Brzina pada vrijednosti pH usko je povezana i sa temperaturom mesa. Pad vrijednosti nakon klanja je ubrzan i nakon 24 sata od klanja se stabilizira što je ujedno i optimalan period sazrijevanja mesa koje nakon tog perioda postaje spremno za konzumaciju odnosno spremno za daljnje tehnološke procese obrade mesa. Ako su ispoštovana pravilna postupanja sa živom životinjom koja obuhvaćaju

smireno postupanje prilikom utovara i istovara svinja, odmaranje prije samog klanja ako je transport trajao više sati, omogućiti pristup dovoljnim količinama vode kako bi se svinje napojile te na kraju kvalitetno omamljivanje svinja , pH svinja od početnih 7-7,2 za 45 minuta nakon klanja će rezultirati padom pH na 6,0 a nakon 24 sata ph će iznosti ispod 5,6-5,7 pH. Takvo meso će imati karakterističnu boju i karakterističnu konzistenciju i optimalno će vezati sol.

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Piše: Emilija Cmrečak dr. vet. med.

ČAKOVEC

Svinjsko meso koje izrazito bjelkaste boje i vodnjikavo rezultat je ubrzanog pada pH vrijednosti a temperatura mesa još uvijek visoka, što nastalo kao posljedica ubrzane razgradnje glikogena u mliječnu kiselinu, takvo meso dobro veže sol. Prilikom termičke obrade mesa takvo meso vrlo brzo otpušta mesni sok a rezultat je krto – suho meso, čvršće konzistencije. Ovakvo meso pogodno je za izradu polutrajnih proizvoda. Za razliku od njega meso koje zadrži više vrijednosti pH iznad 6,2 odlikuje se tamnijom bojom , slabije upija sol a nastaje kao posljedica nastanka nedostatne količine mlječne kiseline a usko je povezana sa svinjama koje su duže vrijeme izložene stresu i pri tom su potrošile znatnu količinu glikogena. Iz svih navedenih podataka vrlo je važno obratiti pozornost na sve čimbenike koji utječu na pH mesa jer kvalitetno svinjsko meso karakteristične boje i konzistencije podjednako

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

9. kolovoza 2019.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Pokusi u vezi s bolestima biljaka

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Vrste smrdljivih martina koje se ne smatraju štetnicima u vrtu

Mnoge vrste smrdljivih martina hrane se biljnim sokovima i tako rade štete na bilju. Mnoge vrste ne rade štete u njima iako se pojavljuju u velikom broju. Često se hrane na biljkama koje direktno ne koristimo za hranu ili dijelovima biljaka koje ne koristimo, pa tako nema straha da ćemo imati štete u povrtnjacima, iako ih ima puno. Smrdljiva greta (Dolycoris baccarum) je rašireni po cijeloj Europi i središnjoj Aziji. Biljojed je i hrani se na obiteljima ružovki (Rosaceae) i glavočika (Asteraceae). Odrasle jedinke mogu se naći i na bobicama, pogotovo kozje krvi i kupinama. Ne radi značajne štete u vrtu. Prugasti smrdljivac (Graphosoma lineatum) je tamno crveni kukac s crnim prugama na leđima, dok je na t rbu hu točkasti. Rašireni je na području sjeverne i južne Europe i Male Azije. Iako se hrani peludom i biljnim sokovima, i to na biljkama iz obitelji štitarki (mrkva, peršin, celer…), ne smatra se štetnikom.

Crvena boja jasni je znak predatorima da nisu ukusni, a ispuštaju neugodni miris kad se osjećaju ugroženo. Smeđa stjenica (Coreus marginat us) biljojed koji se hrani n a lišću i sjem e nju, i to najviše na kiselici, štavelju te ostalim biljkama iz obitelji dvornikovki (Polygonaceae). Međutim, zabilježeno je da voli i malo širi raspon biljaka, pa se nalazi i na biljkama iz obitelji glavočika (Asteraceae) i ružovki (Rosaceae). Mogu se naći i na bobičastom voću – malinama, kupinama, ogrozdu i crnom ribizu. Rašireni je diljem Europe. Azije, sjeverne Afrike (Alžir). Karakterističan je po izgledu ticala koja imaju 4 segmenta, crveno-narančaste su boje i zadnji dio je crni. Između ticala nalaze se dvije male izbočine, koje se mogu koristiti za razlikovanje ove vrste od drugih površinski sličnih vrsta. Nimfe imaju nerazmjerno veća ticala od tijela. Često ga viđam na svom biovrtu, ali nema značajnijih šteta od njega za sada. Odrasle jedinke narastu do 15 mm.

9. kolovoza - Dan lista

Obično govorimo o bolestima biljaka kada biljni paraziti napadnu biljke. Na biljci se pojave organizmi koji su zaduženi za razgradnju odumirućeg života. U prirodi je to zadaća gljiva. Gljivične bolesti pojave se često kao posljedica upotrebe svježeg gnoja, u kojemu su gljivice zbog nezavršene razgradnje još u radu ili zbog niske vitalnosti sjemena. Kako konvencionalni proizvođači sjemena kod selekcije imaju za cilj čim veći prinos, ne mare za dobro zdravlje biljaka kojeg u konvencionalnoj poljoprivredi rješavaju sredstvima za zaštitu bilja, a vitalnost

VRTLARICA

u trgovini kupljenog sjemena je također vrlo mala. Niska je također onog sjemena koje smo, ako sjeme proizvodimo sami, pripremili u neugodnom vremenu, recimo na dan koji je u sjetvenom priručniku iscrtkan. Kada dođe takvo sjeme u zemlju, gljivice su već tu zbog niske vitalnosti započinje njihov rad - razgradnja. Da bi se spriječila prava šteta, sjeme se često namače u kupkama. Ako takva biljka izraste iz prvog stadija rasta, napad gljivica često se ponavlja. Kako se riješiti bolesti kod biljaka, govorit ćemo u sljedećem broju.

Sijemo salatu, kineski kupus, rukolu, kopar, krešu, matovilac, špinat. 10. kolovoza - Dan lista

Sijemo sve lisnate biljke koje su nabrojene 9. kolovoza. 11. kolovoza - Dan ploda

Dobar je dan za žetvu, sakupljamo stolisnik za preparat, ljetno obrezivanje voćaka. Za sadnju novih nasada jagoda danas je vrlo povoljan dan jer je dan ploda i vrijeme za presadnju. 12. kolovoza - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog silaznog čvora i djelomične pomrčine planeta Saturna. 13. kolovoza - Dan ploda do 14 sati, od 15 sati povoljno za biljke korijena

Do 14 sati berba i prerada voća i bobičastog voća, njega biljaka za pridobivanje vlastitog sjemena. Od 16 sati njega i novi usjevi korjenastih biljaka. 14. kolovoza - Dan korijena do 16 sati, od 16 sati nadalje nepovoljno za rad s biljkama 15. kolovoza - Nepovoljan dan za rad s biljkama zbog mjeseca i uzlaznog čvora planeta Merkura

U VRTU Slavice Tkalec iz Novog Sela Rok

Rajčica se u plasteniku može brati sve do studenoga Ove godine vrtlari se baš ne mogu pohvaliti svojim rajčicama jer im vrijeme, odnosno vrućina u kombinaciji s vlagom ne ide u prilog. No, ona u zaštićenim prostorima sasvim lijepo napreduje i vanjski uvjeti nimalo ne utječu na plod. Svojim rajčicama tako se može pohvaliti Slavica Tkalec iz Novog Sela Rok koja već godinama dio osjetljivog povrća sije i sadi u plastenik. Naime, plastenik ne samo da štiti rajčicu

od bolesti, već plodovi rastu sve do studenoga. Drugim riječima, povrće se može sijati i saditi još praktički u zimskim mjesecima, ali i brati do hladnijeg dijela godina. Stoga, kako bi produžila sezonu svom povrću, naša sugovornica, uz rajčicu u plasteniku, sadi i mladi luk, grašak, blitvu, tikvice. Kaže, plastenik nije velik, ali pravilnim izmjenama povrća njena obitelj u svježim namirnicama uživa tijekom cijele godine. (vv)

Za rajčicu u plasteniku nema straha od plamenjače, kazala je naša sugovornica Slavica

9. kolovoza 2019.

Otvoreni stupci 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 PRIOPĆENJE ZRINSKE GARDE ČAKOVEC

Osnivanje Podružnice za povijest Pljušte presude u obitelji Zrinskih i Frankopana korist potrošača Na 171. sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj 25. srpnja 2019. u Čakovcu, prihvaćen je zaključak o osnivanju Podružnice za povijest obitelji Zrinskih i Frankopana Hrvatskog instituta za povijest sa sjedištem u Čakovcu. Svrha osnivanja je poticanje budućeg razvoja historiografije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja za ovaj je projekt osiguralo financijska sredstva u proračunu u iznosu od 488.580 kuna u 2019., 2020. i 2021. godini. Ministrica Blaženka Divjak naglasila je da Međimurska županija već niz godina prednjači svojim gospodarskim statusom, a povijesna tradicija roda Zrinski gotovo da je zaštitni znak grada Čakovca. Stoga će, kazala je, osnivanje podružnice središnjeg hrvatskog historiografskog instituta osigu-

rati institucionalnu potporu za razvoj znanstvenog segmenta kulturno-povijesne baštine unutar polja humanističkih znanosti. Ovime je završena inicijativa Zrinske garde Čakovec započeta 2016. godine u sklopu proslave 450. obljetnice junačke smrti Nikole Šubića Zrinskog u obrani Sigeta, poznatije kao Sigetska bitka. Tada je 23. i 24. rujna u Čakovcu u organizaciji Zrinske garde održan 4. međunarodni znanstveni skup na temu "Nikola IV. Zrinski i njegovo doba" na kojem je sudjelovalo 28 predavača i znanstvenika iz pet zemalja (Hrvatska, Mađarska, Austrija, Slovenija, Crna Gora). Oni su, među ostalim, donijeli sljedeći zaključak: "Sudionici skupa podržali su prijedlog predsjednika Zrinske garde Čakovec Alojzija Sobočanca da se u Čakov-

PRIOPĆENJE UDRUGE FRANAK

cu osnuje „Povijesni institut za proučavanje života i djela Zrinskih i Frankopana“, koji će kontinuirano proučavati, istraživati, objavljivati i promicati hrvatsku povijest, kulturna te književna i likovna djela nastalih inspiracijom iz života i djela Zrinskih i Frankopana." Zrinska garda Čakovec je slijedom toga osnovala posebno povjerenstvo koje je s rukovodstvom Zrinske garde Čakovec obavilo niz razgovora od Međimurske županije do Ministarstva znanosti i obrazovanja te u pojedinim ustanovama i institucijama koje su, poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dale potporu ovoj inicijativi. Zaključkom hrvatske Vlade sa sjednice u Čakovcu konačno će se sustavno valorizirati značaj obitelji Zrinskih i Frankopana ne samo

za Međimurje već i za čitavu Hrvatsku u povijesnom razdoblju koje su obilježili pojedini njihovi članovi. To je još jedan uspjeh u nastojanjima Zrinske garde Čakovec da se rodu Zrinskih i Frankopana Hrvatska oduži i na znanstvenoj razini kroz proučavanje njihove baštine. Time Zrinska garda Čakovec ostvaruje osnovne ciljeve svoga osnivanja, odnosno zaštite i promocije hrvatske povijesti i kulture, osobito baštine Zrinskih i Frankopana. Tome će doprinijeti i skoro postavljanje odgovarajućeg spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu u blizini mjesta pogubljenja u Bečkom Novigradu. NAVIK ON ŽIVI – KI ZGINE POŠTENO! PREDSJEDNIK Đuro Bel

UDRUGA MIS I MIK pozivaju na Ljetni informatički kamp u Čakovcu

Prijavite se na STEM radionice koje su od 19. do 30. kolovoza Udruge Mladi informatičari Strahoninca (MIS) i Međimurski informatički klub (MIK) i ove godine organiziraju svoj tradicionalni ljetni informatički kamp. Učenici osnovnih i srednjih škola, bez obzira na predznanje, svladat će i ojačati vještine programiranja, algoritama, rješavanja problemskih zadataka, robotike, 3D modeliranja i 3D ispisa. Sudjelovanje za učenike je potpuno besplatno, stoji u pozivu za prijavu koje su u javnosti uputili organizatori. Program kampa podržavaju Međimurska županija i Grad Čakovec. Tečajevi će se održavati u prostorijama partnera kampa Tehnološkoinovacijskog centra (TICM) Čakovec. Radionice se provode u grupama od 15 učenika. U slučaju da je broj prijava veći od broja mjesta na radionicama, prednost imaju prijave koje su napravljene ranije. U slučaju manjeg broja prijavljenih učenika, moguće je da se trajanje radionice produži. Roditelji će nakon završetka prijava biti informirani putem e-maila o svim potrebnim detaljima. Ljetni informatički kamp 2019. održat će se u terminu od 19. do 30. kolovoza 2019. godine. Tijekom ukupno 50

sati održat će se 3 radionice za 6 grupa: • Moje prvo programiranje grupa (2. – 4. razred OŠ) – 20., 21., 22. i 23. 8. u terminu 9:30 – 11:30. • Moje prvo programiranje grupa (2. – 4. razred OŠ) – 27., 28., 29. i 30. 8. u terminu 9:30 – 11:30. • Robotika grupa (3. – 6. razred OŠ) – 19. i 20. 8. u terminu 19 sati – 21 sat • Robotika grupa (3. – 6. razred OŠ) – 22. i 23. 8. u terminu 19 sati – 21 sat • 3D modeliranje i ispis grupa (7. OŠ – 4. razred SŠ) – 20., 21., 22. i 23. 8. u terminu 17 sati – 19 sati. Dodatne informacije o udrugama i njihovim aktivnostima potražite na mrežnim stranicama udruga MIS i MIK te na Facebook stranicama.

Moje prvo programiranje – 2. razred OŠ do 4. razred OŠ

Programiranje je iznimno važno za razvoj djetetovog načina razmišljanja u rješavanju problemskih zadataka. Polaznici će naučiti ovladati novim načinima razmišljanja koji će im pomoći u rješavanju velikog spektra proble-

ma iz svakodnevnog života. Moje prvo programiranje je radionica za najmlađe programere i provodi se u grafičkom programskom jeziku Scratch. Programiranje u Scratchu potpuno je vizualno. Djeca pišu programe tako da kombiniraju gotove blokove u veće cjeline – programe. Cilj je podizanje interesa kod najmlađih učenika, razvoj analitičko-logičkog razmišljanja i što „bezbolniji“ ulazak u svijet programiranja.

Robotika – 3. razred OŠ do 6. razred OŠ

Radionica je namijenjena osnovnoškolcima koji žele naučiti osnove programiranja. Polaznici će sastavljati robotsko vozilo korištenjem mBot paketa, programirati ga u grafičkom programskom alatu mBlocks i isprobavati sposobnosti svog robota u savladavanju raznih prepreka i izazova na robotskoj stazi. mBot je jednostavna kombinacija programiranja, elektronike i robotike. Hardverski dio se sastoji od 38 dijelova baziranih na Arduino procesoru, s ulaznim senzorima svjetla, tipkama, ultrazvučnim senzorom udaljenosti, infracrvenim prijemnikom te senzorom za praćenje linije. Izlazni uređaji

u mBot paketu su 2 motora, RGB i infracrvena LE dioda te zvučnik. mBlocks kao platforma za izradu mBot aplikacija se sastoji od grafičkog korisničkog sučelja sličnog Scratch-u, namijenjenog za početnike u programiranju.

3D modeliranje i ispis – 7. razred OŠ do 4. razreda SŠ

Praćenjem najnovijih događanja iz svijeta tehnologije, identificirali smo 3D ispis kao iznimno važno područje, koje s vremenom dobiva sve veći značaj i važnost u području STEM-a i „maker“ kulture. Pojavom cijenom pristupačnih, a kvalitetom i mogućnostima iznimno naprednih 3D pisača, dobili smo priliku našim korisnicima pružiti kvalitetnu edukaciju vezanu uz cijeli proces proizvodnje, od osmišljavanja ideje do 3D modeliranja. Radionica 3D modeliranja i ispisa uvest će polaznike u čaroban svijet 3D modeliranja. Radionica potiče razvoj vještina vezanih uz 3D modeliranje u jednom od najnaprednijih CAD sustava današnjice – Autodesk 360 Fusion. Učenici će svladati vještine vezane uz tehničko crtanje, projektiranje 3D modela i slično.

Pokušaji banaka da osujete potrošače u njihovim pravima uistinu su besprizorni. Tako je zbog žalbe Addiko Bank d.o.o. na rješenje Općinskoga suda u Osijeku kojim je naložena dostava dokumentacije za izračun tužbenog zahtjeva, Županijski sud u Osijeku riješio da se žalba banke odbija te da banka mora sudu dostaviti svu potrebnu dokumentaciju za izračun tužbenog zahtjeva. Nakon što smo animirali HNB da naloži bankama dostavu dokumentacije, a HNB nije imao hrabrosti, znanja niti snage to naložiti, već je to samo preporučio bankama, nakon što je u nekoliko navrata AZOP naložio bankama da se dokumentacija po kreditu mora besplatno dostaviti potrošaču koji to traži, neke banke i dalje ne odustaju od svojih kriminalnih radnji pa tako niti na sudski nalog ne žele odmah dati dokumentaciju, nego se žale višem sudu, koji potom žalbu odbija kao neosnovanu. Pitamo se kada će konačno završiti nesavjesno, nepošteno i nezakonito djelovanje banaka u Republici Hrvatskoj. Zar uistinu nitko drugi osim Udruge Franak ne brine o pravima potrošača? Zašto HNB i vlast dopuštaju bankama ovakvo ponašanje? Budući da na ta pitanja odgovore nikada nećemo dobiti, mi ćemo i dalje nastaviti objavljivati sve pozitivne presude i rješenja u slučaju franak, koji su prije svega posljedica sudskog djelovanja Udruge Franak u kolektivnom sudskom procesu te ćemo nastaviti i s pružanjem potrebnih savjeta svima koji žele tužiti banku. Tako osim konkretnog rješenja Županijskog suda u Osijeku, kojim je taj sud Addiko banci odbio njezinu žalbu, može-

mo s veseljem objaviti još nekoliko svježih presuda: 1. Zagrebački općinski sud presudio je 24. srpnja 2019. da Zagrebačka banka d.d. mora vratiti 5.000 eura u kunskoj protuvrijednosti uz zatezne kamate po jednom euro kreditu. 2. Riječki općinski sud presudio je 25. srpnja 2019. da Erste banka mora vratiti 52.000 kuna preplaćenih kamata po jednome konvertiranom CHF kreditu. 3. Zagrebački općinski sud donio je 24. srpnja 2019. još jednu, ovaj put deklaratornu presudu po otkazanome CHF kreditu te je utvrdio da su ništetne i valutna klauzula CHF, i promjena kamatne stope odlukom banke. Vjerojatno je odvjetnik u konkretnom slučaju takvu presudu bez isplate preplaćenih iznosa tražio zbog daljnjih radnji vezanih za otkazani kredit i ovrhu po tome kreditu. Jer, po utvrđenju ništetnosti valutne klauzule i promjene kamatne stope, u konačnici mora otpasti i razlog za otkaz kredita, pa je banka u konkretnom slučaju kredit otkazala neosnovano, na temelju nepostojećeg dugovanja. U očekivanju konačne odluke Vrhovnoga suda RH veseli nas svaka nova presuda u korist potrošača. Vjerujemo da će do 2023. godine svi koji nisu tužili podići svoje privatne tužbe i na taj način vratiti novac. Udruga Franak neće odustati od svojega puta prema konačnoj pobjedi i prekidu svih bankarskih nezakonitosti, ali prije svega banke moraju vratiti sav novac koji su neosnovano stekle uz pripadajuće zatezne kamate. Udruga Franak

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Dobro je znati Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Grad Čakovec

Grad Prelog

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

KOTORIBA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina

SV. MARTIN NA MURI Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina

SELNICA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina

GORIČAN

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Grad Mursko Središće Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina

OREHOVICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina

BELICA

Općina

9. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Općina

PODTUREN Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina

STRAHONINEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

GORNJI MIHALJEVEC

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina

SV. JURAJ NA BREGU Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina Općina

DOMAŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina

NEDELIŠĆE Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina

DONJA DUBRAVA

Općina DEKANOVEC

DONJI KRALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina

MALA SUBOTICA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina

VRATIŠINEC

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina

DONJI VIDOVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina

ŠTRIGOVA

9. kolovoza 2019.

Dobro je znati 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. kolovoza blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo 15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

ekspres

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

www.briljant.hr

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Općina

SVETA MARIJA

PRIBISLAVEC

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Dobro je znati

9. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo 15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Sretan Uskrs

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe KABELSKO DISTRIBUTIVNI SUSTAV Čakovec, Vukovarska 5 040/313 - 012

9. kolovoza 2019.

Lijepo je znati 25

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2018./2019.

OSNOVNE ŠKOLE II. OSNOVNA ŠKOLA ČAKOVEC 1.a razrednica Dubravka Hamer Dorian Ban, Ozren Bukal, Ivano Camplin, Neva Fulir, Tin Habuš, David Horvat, Tea Hozjak, David Kovač, Tomo Kriković, Roko Krištofić, Mia Legin, Luce Lovrenčić, Majk Maravić Hatlek, Lovro Marciuš, Matej Matjačić, Noa Maznik, Hana Muškinja, Patrik Ostoja, Tian Peras, Vito Prskalo, Fran Sarač, Nela Sklepić, Ema Šarić, Nikola Vrtarić, Tilia Žvorc 1.b razrednica Ema Škvorc Petar Balunović, Andreas Blašković, Mateo Debelec, Rina Hranjec, Izak Golenko, Jan Grabant, Niko Grabar, Matija Kozjak, Amber Lacko, Lemie Lajtman, Dominik Lebar, Mia Marković, Letizia Martan, Ida Mihalović, Lovro Pupić, Tomislav Smolković, Lorena Sršan, Adela Šimunković, Mateo Vuković, Marta Zver 2.a razrednica Marjana Modrić David Babić, Fran Babić, Lovro Balog, Ana Bedić, Hana Bel, Martin Golub, Dora Grujić, Vinko Horvat, Lovro Jelenić, Kaja Kostel, Mura Magdalenić, Luka Megla, Leo Mesarić, Niki Pavlic, Juraj Pinc, Nola Puškadija, Nadia Strah, Luna Žižek 2.b razrednica Marijana Haramija Damien Andrašec, Noah Darian Buhanec, Nela Emili Ciglar, Neva Dolar, Samuel Fučko, Franka Habuš, Lora Horvat, Matija Kereta, Judita Klobučarić, Dunja Kokanović, David Kolarić, Arian Lajtman, Jana Maltar, Bruno Novak, Luka Posedi, Rea Putarek, Andro Rapaić 2.c razrednica Marta Mikec Anabela Bel, Lara Bel, Kiara Bubek, Roko Hajdinjak, Neva Haramija, Hana Horvat, Grazia Jelenić, Gabriel Jezernik, Andro Klobučarić, Maja Kolenko, Lena Lovrenčić, Niko Magdalenić, Nera Matošević, Lorena Mrazović, Mila Mrvac, Zara Oltran, Tadej Rob, Lorena Strahija Škvorc, Saša Šegović, Jan Šestan, Niko Terek, Franka Zadravec, Marko Zadravec 3.a razrednica Dunja Mikulaj Korina Belko, Lorena Božić Fodor, David Debelec, Stela Dobranić, Ivan Fumić, Tena Gotal, Karlo Horvat, Marko Horvat, Lorna Jagec, Leo Jambrošić, Sara Kelemenić, Rene Kuretić, Ivano Lukačević, Zora Lukman, Anja Mandić, Oliver Ostoja, Iva Pajnogač, Vita Sabolić, Teo Šantek, Maja Vugrinec, Fran Zadravec, Petar Zadravec 3.b razrednica Gordana Korent Ilona Baričević, Adriano Debelec, Lorena Kermek, Tesa Kovačević, Leon Legin, Luka Marcijuš, Lea Matjačić, Sebastian Mavrek, Jana Mikulaj, Vita Mikulić, Dora Plechinger, Hana Posavec, Bella Rašperger, Anamari Šafarić, Nela Šarić, Marija Turk, Melani Zadravec 3.c razrednica Ida Veselovac Mirta Bistrović, Ema Blažinčić, Gloria Blažon, Franka Cerovečki, Ana Deban, Edo Đurkas, Borna Kelkedi, Lara Krznarić, Ena Magdalenić, Juraj Majnarić, Franka Novak, Mislav Novak, Vito Patafta, Vito Pevec, Sebastian Sedlar, Noa Srša, Patrik Vugrin, Šimun Zubović 4.a razrednica Editta Šanta Lesjak Karlo Batisweiler, Sven Bukal, Zara Držaić, Ela Maria Ebner, Ria Flajpan, Luka Forgač, Nevia Fotak, Miša Haček Lučić, Borna Horvat, Filip Horvat, Ivan Jalšovec, Vita Petek, Viktor Rešetar, Zara

Srnec Šarić, Saša Srpak, Doroteja Sršan, Borna Strah, Lena Terek, Karol Toplek, Leon Žvorc, Bian Žižek 4.b razrednica Ivana Ivanković Lukas Antonović, Maja Bedić, Mia Elena Ciglar, Franka Fulir, Krsto Habuš, Vanesa Hatlek, Dora Kolmanić, Zoja Kraljić, Larisa Ladić, Lukas Ladić, Jakov Maltar, Vita Novaković, Boris Sabol, Luka Šafarić, Tin Štampar, Emili Vabec, Grga Vresk 4.c razrednik Domagoj Turk Boro Ban, Lovro Belović, Lorena Brodarić, Lara Grujić, Nikola Jalšovec, Nela Jošt, Aiša Lepen, Lana Lepen, Noa Lepen, Karlo Majsen, Franka Mikulić, Matija Mikulić, Gabrijela Olčar, Karlo Perčić, Helena Pleh, Marcel Tkalec, Tibor Vukina, Lorena Žinić 5.a razrednik Nino Bašek Nikola Đukec, Vanja Horvat, Nikola Hren, Ziya Lepen, Matej Mađarić, Ivna Marković, Morena Martinjaš, Lana Rešetar, Mauro Sabol, Nika Šafarić, Ema Šamarija, Ivan Vuk

1.B razrednica: Petra Srnec Mihael Balog i Melisa Bogdanić 1.C razrednica: Senija Zadravec – Kermek Lucian Cvrtnjak, Helena Horvat, Franka Just, Fran Kočiš, Lana Kreslin, Nina Novosel, Martin Plaftak, Jakov Vrbanec i Samuel Žvorc

Elvis Buhać, Rina Dragojević, Ela Halabarec, Lovro Hrustek, Lena Jambrović, Domagoj Janušić, Ivan Jurčević, Sonja Jurišić, Matilda Ključarić, Kristian Kunčić, Rino Oreški, Ivona Šafarić, Mišel Šimunković, Petra Širok

8.B razrednik: Alen Barbić

2.A razrednica: Tatjana Golub

Tia Bakač, Karla Šoštarić, Matej Telebar

Larisa Branović, Andro Crnčec, Timon Crnčec, Lara Krčmar, Lovro Šaronja i Nikola Vranović

Ivan Bregović, Paula Dominić, Vanja Glavina, Leon Gregorinčić, Ema Horvat, Ivana Horvat, David Kolar, Eva Kušar, Klara Miljančić, Antonio Novak, Ian Novak, Mia Perko, Lara Piškor, Ena Posavec, Ivan Tkalec, Abel Trupković, Melina Vugrinec, Maria Zelić

2.B razrednik: Marko Ružić

2.B razrednica: Gordana Kolarić

Tina Horvat

Horvat Bruno, Ivančok Jan, Jambrošić Matej, Karlovčec Bruna, Korunić Kristina, Levačić Tkalec Victoria, Mesarić Nela, Novak Fran, Petričević Marta, Novak Karlo, Pintarić Dunja, Pintarić Ela, Radiković Lovro, Sabolčec Ema, Šafarić Dina, Šafarić Kiara, Zlatarek Patrik

2.A razrednica: Rosanda Vrus

3.A razrednica: Dubravka Drvenkar Mihael Bogdanić, Tihana Ignac, Nikol Klobučarić, Ema Krčmar, Ivana Mihaljević, Dino Obadić i Melina Piknjač 3.B razrednica: Tatjana Šafarić

Sara Novak, Clara Vuković, Vida Petričević, Nikolina Martinec, Monika Horvatić, Lana Čurin, Paula Mađarić, Mirta Horvat 8.C razrednica: Ivana Varga

PŠ ZASADBREG 1.C razrednica: Jasmina Patafta

Tin Botić, Anja Horvat, Julian Horvat, Vanessa Kovač 5.B razrednica: Adela Tompoš

3.B razrednica: Jelena Dokleja

Noa Drvenkar, Nikolina Just, Lucija Štefičar, Tin Varga, Lorena Vinko i Martin Višnjić

Karla Crnčec, Meri Fujs, Leon Herman, Lana Janušić, Ema Maria Lacko, Vito Novak, Zara Petričević, Mia Zanjko

Iva Bratuša, Niko Colarić, Roko Gluhak, Lovro Jurgec, Noa Kostel, Alek Mlinarić, Marta Novak, Magdalena Pinc, Brigita Vrbanec, Andrija Železnjak

6.A razrednik: Tihomir Grgić

4.A razrednica: Sonja Rodinger

Ida Hlapčić, Melani Husić i Lana Šergić

6.b razrednica Nives Horvat

Lana Horvat

Filip Čalopek, David Čapek, Roko Domjanić, Vida Kolarić, Sonja Makarova, Dina Novak, Neven Pleh, Viktoria Poredski, Haja Rapaić, Laura Šalamon, Franko Zaspan

7.B razrednica: Ivanka Novak

Niko Bistrović, Lana Dragojević, Erik Drk, Matej Glavina, Rafael Grošanić, Katarina Hamonajec, Magdalena Janušić, Filip Kerman, Borna Kolar-Kovač, Ana Paola Murk, Iva Mustač, Lorena Novak, David Oreški, Simon Petričević

7.a razrednik Petar Korbelj

Melanie Horvat, Vanesa Mesarić, Nina Oršuš i Dora Sušec

6.a razrednica Snježana Odak Hrkač

Vinko Bel, Katarina Fumić, Karla Habuš, Dora Hranjec, Nola Jambrošić, Ena Kovačić, Nika Kovačić, Gita Lajtman, Luka Lukačević, Marija Dora Marodi, Mata Mikulić, Ivona Muškinja, Klea Puškadija, Dante Rašperger, Teo Sanjković, Jakov Sanjković 7.b razrednica Dalija Sklepić Capan

6.B razrednica: Aleksandra Srnec

Hanna Kovač, Lena Požgaj, Lea Ružić i Brigita Višnjić 8.A razrednica: Lidija Kokot

8.B razrednik: Ninoslav Jambrović Ivan Branović, Daniel Juras, Matej Kreslin, Nina Obadić, Lana Skupnjak, Leon Strnad, Teo Varga i Sara Vrbanec

PODRUČNA ŠKOLA PODBREST

Niko Blažinčić, Dora Cerovečki, Lara Ćurak, Luka Dakić, Petar Jalšovec, Bruno Ladić, Ivan Magdalenić, Ana-Marija Mislović, Vedran Novaković, Antonija Olčar, Jana Turk, Petar Vinko

3. C razred, Razrednica: Emina Mlinarić

8.a razrednik Vlatko Pasarić

Dominik Petrina i Ana Višnjić

Toni Babić, Doris Bel, Nika Capan, Ana Dobša, Dino Dvanajščak, Dorijan Fučko, Ivan Grubić, Azra Jelenić, Nikša Jurišić, Jakov Majnarić, Korana Močnik, Lara Šafarić

4. C razred, Razrednica: Emina Mlinarić

8.b razrednica Sandra Radiković Marlena Babić, Ana Belošević, Ivan Belošević, Ida Blažinović, Rea Cerjan, Idora Filo, Elena Grabar, Zara Hribar Gašparović, Rea Jalušić, Niko Kovačević, Zara Krištofić, Nika Novak, Noa Pevec, Katarina Šajnović, Luka Wrana, Fran Žganec

OSNOVNA ŠKOLA OREHOVICA 1.A razrednik: Željko Krištofić Elena Balog, Daria Ignac, Marijan Ignac i Marin Ignac

Marija Šergić

OSNOVNA ŠKOLA IVANA GORANA KOVAČIĆA SVETI JURAJ NA BREGU 1.A razrednica: Sanja Kovač Maja Paola Brodar, Lukas Fic, Leo Fučec, Tena Gotal, Ilija Horvat, Helena Karlovčec, Eva Korunić, Luka Kos, Nina Nemet, Dina Novak, Marko Novak, Jana Perko, Adela Petričević, Amarie Ribarić, Gabriel Enrique Rodrigues, Lara Senčar, Karlo Vinković, Patrik Vinković 1.B razrednici: Sanja Bacinger i Vanja Horvat

4.B razrednica: Željka Kutnjak Marinela Benkovič, Ema Bistrović, Borna Crnčec, Borna Čakalo, Krsto Dominić, Noa Glavina, Luka Hergotić, Lovro Hoblaj, Barbara Horvat, Antonio Hozmec, Nika Kernjak, David Novak, Teo Pajnogač, Luka Tkalec, Borna Treska, Taša Vuković, Matija Žganec 5.A razrednica: Jelena Grubić Marta Doležaj, Noa Hatlak, Ema Makovec, Antonija Matoša, Karlo Mesarić, Zita Miličević, Hana Novak 5.B razrednica: Ružica Šikić Leon Bistrović, David Jambrošić, Helena Janušić, Hanna Mesarić, Karlo Novak, Gabrijel Radek, Lucija Trupković, Anesa Vršić 6.A razrednica: Milana Gašparović Anja Farkaš, Hana Horvat, Katja Kočar, Mirta Radiković, Magdalena Telebar, Aleksandar Šafarić 6.B razrednik: Domagoj Zoričić Petra Cvetković, Antonio Levec, Barbara Novak, Barbara Sklepić, Jakov Toma, Ena Vrančić, Marta Varga, Jakov Žganec 7.A, razrednica: Marijana Belko Selena Benković, Karla Fajfar, Lucija Korunić, Ena Kralj, Teodora Turk, Elena Zeman 7.B razrednik: Željko Kraljić Emili Glavina, Klara Mesarić, Anamarija Srpak, Paola Žarković 8.A razrednik: Igor Jaušovec Samuel Crnčec, Lucija Čih, Lovro Latin, Josipa Šprajc, Paula Perko, Andrija Hrustek

Franka Benkus, Ivona Colarić, Lana Culjak, Katarina Dobranić, Megi Kutnjak, Sara Jambrović, Lara Petak, Martina Žuti

Daria Ban, Marija Bralić, Tija Budiša, Tea Đorđević, Dora Kovač, Magdalena Kralj, Sara Mihalic, Ivana Palfi, Paula Patafta, Rea Perić, Rebeka Pfeifer, Rebeka Pintarić, Lana Posedi, Katja Puklavec, Anja Radiković, Karla Štefan, Julia Varga, Hana Zadravec, Teodor Zlatar, Ela Židov

Vanesa Alija, Eva Horvatić, Teo Kamenar, Lovro Kniplić, Anabella Mesarić, Suri Posavec- Kocijan, Marko Raić Filip Alija, Kyara Dunjko, Kevin Hajdari, Gabriel Juršić, Ivona Košir, Ivan Levačić, Lora Lisjak, Gabrijela Salaj, Domagoj Šoštarić, Leon Vrbanec

4.B razrednica: Jasenka Jekić

2.D – razrednik: Marina Trajbar

2.C razrednica: Zrinka Kapustić

Dora Čonda, Maja Dominić, Fran Đaković, Matija Halabarec, Lana Kenjereš, Vinko Košak, Lea Lepen, Filip Moharić, Dora Novak, Elena Perko, Kira Petričević, Jakov Šprajc, Taša Tkalec, Antonija Vinković

Anastas Arnaudovski, Zara Maria Caban, Ivor Colev, Luka Florjanić, Leon Horvat, Fran Janči, Kiara Jezernik, Ana Leskovar, Vid Muškinja, Eva Pervan, Karla Strbad, Niko Šarić, Tena Šegović, Ema Vinko, Filip Vinko, Matej Zečar

Viktoria Čurila, Maja Ferenc, Adela Hižman, Lucija Jambrošić, Magdalena Novak, Martina Novosel, Adella Pancer, Karla Pintarić, Dena Ratajec, Magdalena Strniščak, Simon Šimon, Natalija Ter, Ana Tomašić, Danijela Višnjić, Nina Žignić

2.E – razrednik: Evelin Horvat

3.C razrednica: Mirna Vajda

5.b razrednica Biljana Forgač

2.C – razrednik: Aleksandra Pleh

Luka Bakač, Roko Boj, Ema Huzjak, Viktor Kneklin, Benjamin Kolac, Lovro Lisjak, Katrin Rohaček, Gabriel Šafarić, Lana Šoštarić, Luka Šparavec, Noa Talan, Karla Vrbanec, Luka Vrbanec

3.A razrednica: Vera Moharić

Dario Branović, Mihael Branović, Lorena Hrastić, Vanja Kočiš, Ena Marija Kovač, Tea Novak, Lucija Vrbanec i Vito Vurušić

Šajnović, Klara Tota, Marta Treska, Patricija Van, Lara Vlahović

4.C razrednica: Marija Jambrović Noa Kovačić, Ela Leko, Petar Pintarić, David Rodinger

SREDNJE ŠKOLE SREDNJA ŠKOLA ČAKOVEC 1.A – razrednik: Vesna Prepelić-Đuričković Viktorija Borko, Dora Bratko, Viktorija Golenko, Karla Horvat, Una Krauthacker, Franjo Krištofić, Marija Krznar, Melani Lisjak, Simona Lukman, Melanie Mesarek, Goran Mihalković, Dino Novak, Nika Petričević, Chiara Pintarić, Dora Podgorelec, Katja Posavec, Jana Posedi, Luka Sklepić, Maja Suvajac, Ida Trstenjak, Dominik Weber 1.B – razrednik: Kristina Vinković Lucia Andročec, Kevin Krčmar, Ivana Lepen, Maria Marčec, Maja Mirić, Petar Ovčar, Viktorija Šantavec, Nika Šupljika, Elena Tomašić, Leona Vadlja, Tena Zadravec 1.C – razrednik: Željka Krauthacker Tena Hanić, Lucija Hutinec, Marta Kostanjević, Marko Kraljić, Karlo Krsnik, Lorena Lukša, Martina Marijan, Laura Mihoci, Tena Podgorelec, Lucija Šajnović, Ivan Turk 1.D – razrednik: Nikolina Zaplatić-Degač Dora Cerovec, Maria Magdalena Goričanec, Elena Jankaš, Petra Lipović, Rea Novak, Petra Talan, Kristian Topličanec, Lucija Vizinger, Leonarda Zadravec 1.E – razrednik: Rahela Buterin Jovanka Balog, Valentina Kalanjoš, Elvira Oršuš, Anamarija Oršuš, Jagoda Oršuš, Antonija Juras, Stella Grudić, Snježana Oršuš, Snježana Ignac 2.A – razrednik: Mladen Tota Leticija Horvat, Ines Kovačić, Ozana Novak, Helena Novak, Karla Patafta, Nela Pečarko, Izidora Pongrac, Matija Posedi, Ruben Prstec, Ela Radović, Karla Talan, Nika Varga, Ema Vurušić, Natalie Vurušić, Gabriela Židov 2.B – razrednik: Petra Horvat Karlo Ceilinger, Klara Dukić, Elena Kutnjak, Lucija Lesjak, Ivana Markušić, Tena Matovina, Dora Međimurec, Lea Stojko, Elena

NAPOMENA

Mateja Flac, Mladen Ignac, Elena Kuqi, Antonia Sklepić, Melani Stojko 3.A – razrednik: Barbara Brežnjak

3.B – razrednik: Ivana Kos Marina Branilović, Margareta Culjak, Maja Flac, Josipa Golenja, René Hoblaj, Sebastian Rene Jepure, Lara Marković, Laura Petričević, Darija Pleh, Anja Pokrivač, Karla Rajf, Ivana Rešetar, Sara Tepeš, Patrik Veren, Elena Vinković 3.C – razrednik: Brigita Prstec Anita Kerovec, Lana Kerovec, Ivona Levačić, Rafaela Matić, Andrea Novak, Tihana Novak, Nikolina Oršuš, Kiara Rebrek, Lorena Sabolčec, Erika Tarandek, Lana Žerjav, Marta Žganec 3.D – razrednik: Silvija Vrbičić Alen Hajdarović, Marta Cimerman, Lucija Horvat, Tara Novak, Mihaela Mikulić, Laura Bistrović, Sara Janković 3.E – razrednik: Paula Baksa Martina Ignac, Anamarija Novak, Danijel Oršuš 4.A – razrednik: Maja Žvorc Tena Alijašević, Lea Branilović, Tena Goričanec, Leonarda Horvat, Luka Jurkijević, Karolina Križaić, Janja Kvakan, Ivona Sabol, Kristina Škvorc, Julija Šupljika, Marina Ter, Lucija Vugrin, Ana Vugrinec 4.B – razrednik: Kristina Trstenjak Claudia Andročec, Marta Kozjak, Paula Kovač, Magdalena Maček, Vida Senčar, Josipa Topolnjak, Mario Tot, Melani Vurušić, Simona Židov, Maja Zrna, Dominik Vrbanec, Josipa Žerjav 4.C – razrednik: Valentina Fabić Luka Havaši, Veronika Kolarić, Nina Laptoš, Matija Međimurec, Ivana Mihalic, Iva Šestan, Ivona Turk, Erik Židov, Nikol Kordić, Nina Matjašec 4.D – razrednik: Željko Domjanić Tena Blažek, Magdalena Cindrić, Daria Cirkvenčić, Marta Črep, Margareta Doležaj, Petra Knezić, Karla Barbara Mavrin, Jakov Mesarić, Marcela Sedmak, Lovro Šajnović, Klara Turk, Magdalena Žižek 5.C – razrednik: Dunja Gašparić Nikolina Cmrečnjak, Nela Hančić, Sonja Kostel, Melanie Lesar, Valentina Marđetko, Romana Novak, Marta Oletić, Maria-Paula Požgaj, Ivana Radiković, Zvonimir Sedlar, Sara Strbad, Lara Vinko, Klara Vugrinec, Klaudija Žganec, Vanessa Žužić, Josipa Žvorc

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Mozaik

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

VOLIM JER… 7 (Stari 2019. ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA Bebepassage)

BluKids vas daruje

Kristijan Šprajc (39) i Maja Lukman Špra jc (34) iz Strahoninca dobili su Simona rođenog 29. lipnja. Imaj u i Elu (4).

Naša čitateljica Ines Obadić i prodavačica Mirjana Šolja

ovine.hr zlatko.vrzan@mn ili .hr urednik@mnovine

Mladen (32) i Damira (29) Posel iz Čakovca dobili su Jakova rođenog 3. kolovoza. Imaju i Gabrijelu (2).

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas • NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant

kupona skupi i naočale poku p

Ime i prezime:

BROJ KUPONA

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

NAJMLAĐE

bolnici ili u e s e jt a tk fo o P tografije nam pošaljite fo na e-mail

Naša čitateljica Ines: Volim aktualnosti! S obzirom na to da je naša redovna čitateljica, poklonili smo joj promotivnu platnenu vrećicu kao svojevrsnu nagradu za vjernost. Ljubazna prodavačica Mirjana Šolja Metssove prodavaonice također čita Međimurske novine, pa je zato i ona zaslužila promotivnu vrećicu. (dv, zv)

Petra vak iz Novakovca dobili su Patrik (29) i Sonja (30) No o osn rad ta kuće je malog bra rođenog 1. kolovoza. Kod dočekao Pavel (2).

FOTKAJMO

TRGOVINA METSS br. 1 u Čakovcu

Ines Obadić iz Krištanovca sreli smo prijepodnevnoj kupovini u prodavaonici Metss 1 u Čakovcu. Naša čitateljica rado čita Međimurske novine, a najviše voli aktualnosti vezane uz gradnju, promjene, događaje, festivale, koncerte, crnu kroniku, zapravo sve što je važno.

9. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 27.8. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Drugi kupon 53. kola Novo 53. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u našem prošlom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u

nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 53. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 30. kolovoza. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: vadlja.dora@gmail.com), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

“PROCES” U MMČ Izložba slika i zidne skulpture umjetnice Merien King BOŽANSTVENA GLAZBENA VEČER Evelin Novak, PZ “Josip Vrhovski” Nedelišće i Komorni orkestar za MURID u crkvi sv. Antuna Padovanskog

Damir Novak: - Rukopis karikature je životan! Nakon što je u Knjižnici „Nikola Zrinski” Čakovec održao radionicu za djecu na temu karikature, Damir Novak otputovao je u Kaštel Sućurac gdje mu je otvorena izložba aktualne tematike „Karikaturom protiv požara”. U pripremi je i 4. Međunarodni festival karikature u Čakovcu, o čemu više u nastavku Medije. (rr, foto: Zlatko Vrzan)

media

vikend vodič

petak 9. kolovoza ČAKOVEC Zgrada Scheier 18:00 performans „Sve i ona 2.1 „ caffe bar Paladin 21:00 Mahsup night DJ Darko

SVETA MARIJA Otvoreno prvenstvo Svete Marije u tenisu Stare igre

subota 10. kolovoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend DANI TURIZMA, Sveti Martin na Muri, 10. i 11. kolovoz

Uz Povorku, koncerti Mladena Grdović Dani turizma u Svetom Martinu na Muri u punom su jeku. Za šetnju po kletima rezervirajte subotu, 10. kolovoza, od 15 sati kada počinje okupljanje na imanju Kristijana Cvetkovića (Repeki), u organizaciji Udruge voćara, vinogradara i povrtlara Grkaveščak. Središnji događaj za Dana turizma je Povorka starih običaja i zanata koja ove godine obilježava 50 godina postojanja. Ovaj važan dan za Općinu jest 11. kolovoza u 10 sati kada se održava sveta misa u Župnom dvoru, a u 14:30 počinje Povorka starih običaja i zanata. Nakon povorke svi su posjetitelji pozvani da se pridruže kulturno-zabavnom programu na igralištu NK Polet gdje će biti veliki šator i središnje mjesto za

Vrckava Danijela svojim će hitovima raspjevati publiku

Klub Podroom 21:00 DJ Horsa

SVETI MARTIN NA MURI Igralište NK Polet 20:00 koncert Danijela Martinović

14:00 Frkanovski tajerček Gastronomsko natjecanje

nedjelja 11. kolovoza SVETI MARTIN NA MURI 14:30 Povorka starih zanata i običaja 20:30 koncert Mladen Grdović Igralište NK Polet

SVETA MARIJA 13:00 Natjecanje sprežnim špricama Nogometna utakmica NK Mladosti Sveta Marija i NK Jalžabet

DRAŠKOVEC - ROKOVO U MEĐIMURJU, 13. - 16. kolovoza

Humanitarna modna revija „Od Roka do našega doba“ I ove će se godine, u Draškovcu održati manifestacija „Rokovo u Međimurju“. Ove će se godine ovaj blagdan obilježiti od 13. do 16. kolovoza. Svakoga će se dana služiti sveta misa od 19 sati uz molitvu krunice i litanije sv. Roka. Trodnevnicu uoči Rokova predvodit će svakoga dana vlč. Antun Štefan, ravnatelj Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj. Na sam blagdan sv Roka moći će se razgledati izložba Kate Dolenec, „Anđeli u liku i slici“. Na Rokovo, u petak 16. kolovoza, jutarnja misa bit će u 7:30 , sveta misa uz poseban blagoslov bolesnika služit će se u 9 sati. U 10:40 kreće svečana zavjetna procesija vjernika iz cijelog Međimurja s ki-

pom sv. Roka, a središnje misno slavlje predvodit će monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup, uz blagoslov hodočasnika, pješaka i bolesnika, procesiju oko oltara te ljubljenje moći sv. Roka. Otkrit će se i bista umjetnici Kati Dolenec. U popodnevnim satima, s početkom u 14 sati, održat će se „Draškovski sejem“, uz izložbu cvijeća i suvenira. Vjerska slavlja završit će večernjom misom, s početkom u 17 sati. U večernjim satima održat će se humanitarna modna revija „Od Roka do našega doba“, a sav prihod darovat će se Udruzi slijepih Međimurske županije. Također će se održati i prodajna izložba parfema Tomislava Vrbanca, glavnog parfumera u Hrvatskoj parfemskoj kući.

zabavu. Tamo će nastupati folkloraši, tamburaši, mažoretkinje te Casino band. Glavna zvijezda večeri je Mladen Grdović, a sve će se odvijati u organizaciji NK Bratstvo. Tradicionalna ljetna Poletova noć održava se dan prije toga, 10. kolovoza, što će također biti prilika za dobru zabavu, a glavna glazbena zvijezda večeri je Danijela Martinović s nastupom koji počinje u 20 sati. Na Veliku Gospu, 15. kolovoza, s početkom u 11 sati misu će voditi Rafael Mikec. Tri dana uoči blagdana svi zainteresirani mogu doći na duhovne pripreme: 12. kolovoza u 19 sati održat će se misa i klanjanje, 13. kolovoza održat će se misa u 19 sati, a 14. kolovoza u 20 sati održat će se misa i procesija s kipom Majke Božje. (sh) (ne)mogućnost i manifestacija užitka (u kapitalizmu) i tijelo kao prva razina materijalnosti / bivanja u svijetu. Izvedbom, odnosno performansom Sve i ona 2.1 autorica tematizira rod i performativnost istog. U proširenom smislu, pitanju roda i prepoznatljivosti "muških" i "ženskih" ljudskih karakteristika pristupa na sličan način, nanovo ih gradeći, afirmirajući, preispitujući, negirajući i ponekad prihvaćajući. Inačica 2.1 označava sljedeću razvojnu fazu izvedbe u kojoj se očituju elementi vremenskog odmaka od zadnje izvedbe, promjena fizikaliteta autorice, razrada i daljnji razvoj interesa prema temi s naglaskom na otklon od očekivanog, tj. onoga što se podrazumijeva o rodu ili vidi na temelju vizualne procjene.

ČAKOVEC

FRKANOVEC

9. kolovoza 2019.

Do kraja godine 10 novomedijskih programa

ZGRADA SCHEIER, petak 9. kolovoza, 18 sati

Tara Ivanišević i performans “Sve i ona 2.1” U petak, 9. kolovoza u 18 sati u zgradi Scheier u Čakovcu održat će se prvi umjetnički događaj u sklopu projekta Nove Prakse: Izvedba performansa Sve i ona 2.1 vizualne umjetnice Tare Ivanišević, umjetnice s osobitim interesom za performativna, privremena i okolnosna svojstva umjetničkih radova. Umjetnica Tara Ivanišević

diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu s titulom magistrice Animiranog filma i novih medija. Njezini dosadašnji radovi rađeni su u različitim oblicima i medijima, interdisciplinarnog pristupa dok trenutno najviše radi s filmom, fotografijom, tekstom i izvedbom. Najnoviji tematski interesi su joj sistematičan 'tihi' rad,

Čakovec i zgrada Scheier predstavljaju novi kulturni i umjetnički kontekst koji izmješta rad iz poznatog zagrebačkog okruženja i publike u kojoj je originalno nastao, time nastavljajući praksu koja je krenula izvedbama u Splitu (Sve i ona 1.1) i Varaždinu (Sve i ona 1.2).Projekt Nove Prakse koji u zgradi Scheier uspostavlja višenamjenski društveno-kulturni centar će od ovog ljeta pa sve do kraja 2019. godine ugostiti 10 novomedijskih, interdisciplinarnih i suvremenih društvenokulturnih i umjetničkih programa. Ulaz na sve programe bit će slobodan.

9. kolovoza 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

utorak

ća i Danijele Martinović

13. kolovoza SVETA MARIJA

Ljetnikovac 20:30 Kerekeš teatar Pod hitno na hitnu

Ne propustite gastronomske delicije Frkanovčana

FRKANOVEC, subota 10. kolovoza, 14 sati

Gastronomsko natjecanje Frkanovski tajerček

Mladen Grdović donijet će u Sveti Martin na Muri mediteranski štih

SUBOTA, 10. kolovoza

Lovreče u Cirkovljanu I ove godine Cirkovljan će posebno proslaviti svoj mjesni blagdan, Lovreče, blagdan svetog Lovre. „Svako mjesto ima svoje proštenje, jedino Cirkovljan ima Lovreče“, često u šali kažu stanovnici Cirkovljana. Mjesto Cirkovljan se spominje već u prvom popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. godine, a kapela sv. Lovre je najstariji objekt srednjovjekovne arhitekture u preloškom kraju očuvan do danas. Misna će se slavlja u Cirkovljanu održati u 8.00 sati, zatim centralno misno slavlje u 10,30, a sve će završiti večernjom misom u 15.30 sati. U večernjim satima svi stanovnici Cirkovljana i njihovi posjetitelji moći će se dobro zabaviti uz tradicionalnu zabavu u centru mjesta. Ovogodišnji domaćin i organizator druženja je Nogometni klub Naprijed iz Cirkovljana. Dobrovoljno vatrogasno društvo Cirkovljan.

POČETKOM RUJNA U ČAKOVCU

Udruga "Frkanovčani" i ove godine organizira manifestaciju “U srcu gornjeg Međimurja”. Program kreće u subotu, 10. kolovoza, u 14 sati s gastronomskim natjecanjem "Frkanovski tajerček", (za prijavu više informacija na web-stranici www.frkanovcani.hr). Tijekom dana moći ćete pogledati frkanovski sejam, odnosno izlaganje OPG-

ova iz regije, voziti se kočijom, a od 17 sati već polako kušati delicije s Frkanovskog tajerčeka. Cijeli program će voditi KUD Gruntovec iz Udruge "Sigečko Srce" iz Sigeca i njihovi članovi Presvetli, Cinober te Dudek. U večernjim satima slijedi prava seoska veselica i susret raseljenih Frkanovčana uz živu glazbu benda Senzacija. (sh)

Jubilarni 5. Festival komorne glazbe Početak devetog mjeseca, 5. i 6. rujna u dvorani Zrinski zgrade Scheier u Čakovcu odrat će se jubilarni 5. Festival komorne glazbe. Organizator i domaćin je Centar za kulturu Čakovec. U dva dana čakovečka publika imat će priliku doživjeti dva vr-

hunska koncerta klasične glazbe. U četvrtak 5. rujna u 20 sati gostuje Ansambl Gospodnetić Singers, i Tubismo brass kvintet kojeg čine Tina Horvat (truba), Marin Zokić (truba), Amina Belovari (rog), Barbara Ćavar (trombon) i Danijel Požgaj (tu-

21. ŠPANCIRFEST od 23. kolovoza do 1. rujna

Gastro, djeca i mladi i još.... Hedonizam i festivali se vole, a hedonistička ponuda hrane i pića na Špancirfestu iz godine u godinu postaje sve važniji razlog dolaska. Ovogodišnji festival donosi brojne poznate i nove gastro sadržaje - od već nezaobilaznog Vinskog grada u palači Sermage, streetfood raja na Starom gradu do raznolike ponude tradicionalnih, slanih, slatkih, malih i velikih zalogaja raštrkanih po cijeloj povijesnoj gradskoj jezgri Varaždina. Pribrojimo li tome najbolja i probrana vina, unikatne gineve i koktele - na Špancirfestu neće biti gladnih, niti žednih. Jedna od posebnosti Špancirfesta je da posebnu brigu i

pažnju posvećuje sadržajima za najmlađe kako bi se oni mogli sigurno, kreativno i poticajno zabaviti te stvoriti sjećanja na Špancirfest koja će ih uvijek iznova krajem ljeta vraćati u Varaždin. Od Parka kreative, preko nezaobilaznog Vindilanda, radionica, uličnih dječjih izvedbi do zabavnog parka - Špancirfest je ne samo najveći hrvatski festival nego i poseban i veliki dječji zabavno-kreativni park.

Prvi humanoidni robot u Hrvatskoj Predstavljanje prvog humanoidnog robota u Hrvatskoj na Špancirfestu u Varaždinu – upo-

15. kolovoza ŽABNIK Klasika uz Muru 20:30 Koncert Dominika Padarića

petak 16. kolovoza DRAŠKOVEC - SVETI ROK 10:40 Svečana procesija s kipom sv. Roka 11:00 Sveta misa na čast sv. Roku 14:00 „Draškovci sejem” 20:00 Humanitarna modna revija „Od Roka do našeg doba”

22. - 25. kolovoza KOPRIVNICA Renesansni festival

23. kolovoz – 1. rujna

ba). Dan kasnije u petka 6. rujna u 20 sati na pozornicu Šajerice izići će Ena Pongrac (mezzosopran) i Ivan Pernicki (klavir). Pečat završnici festivala dat će klavirski trio: David Vuković (klavir), Eva Šulić (violina) i Tonka Javorović (violončeo). (rr) znajte CRUZR-a! Umjetna inteligencija kroz multimodalnu interakciju u obliku humanoidnog robota plasirala je kinesku tvrtku UBTech među vodeće visokotehnološke tvrtke u svijetu, a partnerstvo s tvrtkom UBTech dobilo je hrvatsko poduzeće Vision Team te će prvog robota takve vrste predstaviti javnosti na varaždinskom Špancirfestu. Cruzr se kreće kao čovjek, sposoban je rukovati se, pozdravljati posjetitelje, kretati se, plesati i grliti i odgovarati na pitanja. Sam se snalazi i kreće u prostoru koristeći simultanu lokalizaciju i mapiranje za pozicioniranje u stvarnom vremenu. Također, osjetljiv je na dodir, ali i posebno siguran za djecu i okolinu. Njegove su mogućnosti toliko razvijene da je primjenjiv u svim vrstama industrija, poslovanja te društvenih okruženja, počevši od zračnih luka preko hotela, staračkih domova, shopping centara, do bolnica, manifestacija i slično. Ne propustite priliku među prvima u Hrvatskoj, drugog vikenda Špancirfesta, družiti se s robotom koji pleše, pjeva i razgovara.

četvrtak

VARAŽDIN 21. Špancirfest

23. i 24. kolovoza SV. MARTIN NA MURI Postavljanje klopoteca

ŽABNIK, četvrtak, 15. kolovoza, 20 sati

subota 24. kolovoza

Dominik Padarić i Klasika uz Muru nedjelja Na blagdan Velike Gospe,

DONJA DUBRAVA prostor uz kanal HE Dubrava Natjecanje u ekipnom veslanju dravskim čamcima

15. kolovoza, već tradicionalno će u Žabniku kraj Mlinarske hiže nastupiti Dominik Padarić (bariton) na događaju Klasika uz Muru – koncert Dominika Padarića s početkom u 20 sati. 23-godišnji Dominik rođen je u Žabniku, a nakon završene Srednje škole u Varaždinu primljen je na prestižnu Kraljevsku glazbenu akademiju u Manchesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu. Događaj “Klasika uz Muru” pokrenuo je prije šest godina u suradnji s Općinom Sveti Martin na Muri i Turističkom zajednicom općine Sveti Martin na Muri. Dođite i uživajte u koncertu pod zvijezdama.

25. kolovoza DONJA DUBRAVA Dom kulture Zalan od 11:30 Dani ljuka i ekološke proizvodnje

subota 31. kolovoza BELICA Festival krumpira

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

9. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena USUSRET 4. MEĐUNARODNOM FESTIVALU KARIKATURE

Djeca više vole crtati životinje nego ljudske face Rukopis karikature je životan. Karikaturu vole svi pogledati, ali nažalost nema odviše mjesta za njih u medijima, naglašava Damir Novak Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec i ove je godine u vrijeme školskih praznika organizirala radionice za djecu. Nakon druženja djece s voditeljima na temu pripovijedanja priča, čitanja i fotografije proteklog je tjedna održana radionica pod nazivom Crtajmo karikature pod vodstvom Damira Novaka. Održana je u igraonici Dječjeg odjela knjižnice. Do kraja kolovoza Knjiž-

nica organizira još i radionice Financijska pismenost Helena Andrašec, Glazbom po svijetu (voditeljica Tihana Novak) i Fun with words (educare by Mirjana Sever, prof. Zrinka).

Učili crtati smiješne stvari

Voditelj radionice Damir Novak iz Malog Mihaljevca međunarodno je nagrađivan i priznat karikaturist. U Hrvatskoj gotovo da i nema tiskovnog-novinskog izdanja u kojem nije objavljena ba-

rem jedna njegova karikatura. Opisao je teme ovoljetne radionice: - Crtali smo likove u karikaturi i isticanje smiješnih stvari. To su djeca jako dobro odradila. Radili smo i likove životinja jer djeca više vole crtati životinje nego ljudske face. Na zadnjem satu crtali smo portrete. Mogli su odabrati žele li nacrtati svoje prijatelje s radionice ili mene kao voditelja. Ja sam prava karikatura i lakši za crtati pa su mnogi odabrali nacrta-

Umjesto zahvalnica djeca su kući ponijela karikature - onako kako ih je vidio i upoznao voditelj radionice Damir Novak

ti me (smiješak). Polaznici su jako dobri. Imamo nekoliko nadarenih crtača koji su bili i prošle godine na radionici.

- Volimo crtati i rado bismo u školi imali više likovnog - poručili su polaznici radionice

KAZALIŠNI KAMP U PRELOGU u domaćinstvu “Kontrast teatra”

U tijeku prijave za čakovečki festival Dvije polaznice dječje radionice dobile su zadatak napraviti i karikature na temu vode koja je i glavna tema nadolazećeg festivala i izložbe karikature u Čakovcu. Dosad je stiglo 450 radova iz preko 30 država. - Stigli su kvalitetni radovi. Rok je 1. rujna, pa će većina stići još u posljednjem tjednu, to znamo iz iskustva. Tema je voda. Širok je pojam, pa će biti zanimljivo vidjeti radove. Žiri će kao i prošle godine biti međunarodni. Imat će težak posao jer će od oko tisuću radova koliko ih u konačnici očekujemo trebati odabrati osamdeset koliko ih možemo izložiti u Centru za

kulturu Čakovec. Otvorenje se planira za 19. rujna - najavio je Novak.

„Karikaturom protiv požara”

Nakon čakovečke radionice Novak je otputovao za Kaštel Sućurac gdje je u Nadbiskupskom kaštelu otvorena njegova izložba „Karikaturom protiv požara”. Izložene su 52 karikature na temu vatrogasaca. Novak je također ove godine bio deset dana u Mađarskoj na jednoj radionici karikature. Krajem rujna izlaže u Češkoj, a u listopadu je pozvan u Ukrajinu u grad Lavov gdje su na njihov program pozvali deset karikaturista iz Europe. Novakov rukopis karikature itekako je životan i živahan.

Na radionici djeca uče kako se igrati glume Piše: Josip Šimunko U organizaciji Muzeja Croata insulanus Grada Preloga organizirana je ljetna radionica glume za djecu na Marini Prelog. Dok su mlađa djeca do četvrtog razreda osnovne škole učila osnove lutkarstva i izrade lutki, starija su se igrala kazališta. Ravnateljica muzeja, Iva Kožnjak, naglasila je da je Marina Prelog zbog svoje ljepote i ambijenta vode i prirode upravo idealno mjesto za ljetna druženja i radionice. Kazališni kamp realiziran je u suradnji s mladim Kontrast teatrom, čiji su osnivači prvi međimurski magistri glume i lutkarstva: Matko Buvač i Andro Damiš. Voditelj kazališne radionice, Matko Buvač, rekao nam je u kraćem razgovoru: - S obzirom na dob djece, odlučili smo kazališni kamp

podijeliti u dva dijela. Mlađa djeca do četvrtog razreda osnovne škole učila su kroz igru u prirodnom ambijentu Marine Prelog osnove lutkarstva i izradu ručnih i štapnih lutaka. Stariju skupina djece od četvrtog do osmog razreda osnovne škole naučili smo različite dramske igre te improvizaciju i osnove glumačke igre. Ono što mi je posebno bilo drago je radost djece koja su se igrala glume i lutkarstva. Vjerujem da će dvadesetak polaznika ljetnog kampa u Prelogu zauvijek pamtiti ovih nekoliko dana druženja s glumom i kazalištem. Kad će biti stariji, s radošću će se sjećati svojih prvih kazališnih koraka. Uz ljubav prema kazalištu otkrivaju se i mladi talenti, koji će možda jednog dana kročiti kazališnim daskama ili se baviti nekom umjetnošću. Ipak, ovakav tip ljetnih

Mladi lutkari sa svojim mentorima i Ivom Kožnjak na Marini Prelog

radionica je uz edukaciju i druženje i način da se djeca otrgnu od tehničkih ovisnosti i igrica na računalu ili mobitela i da se nauče igrati i družiti se. Radionica koja je trajala pet dana završena je malom predstavom za roditelje na

kojoj su djeca pokazala što su naučila, bilo je smijeha i veselja. Svako dijete dobilo je i diplomu kao pokaznik ljetne radionice. Mladi magistri glume i lutkarstva Matko Buvač iz Nedelišć i Andro Damiš iz Čakovca kroz „Kontrast tea-

tar“ nakon završene kazališne akademije ostvaruju svoje kazališne snove po cijeloj Hrvatskoj s više predstava. Već se pamte po svojoj predstavi „Pun kufer“ koju je napisala Kristina Štebih, a koja govori o aktualnoj temi, iseljavanju mladih, no tu je i Petrica Ke-

rempuh i druge kazališne teme. Posebno je značajno i to što je profesionalni „Kontrast teatar“ osnovan u Prelogu kao umjetnička organizacija mladih školovanih glumaca, što je veliki dobitak za sam grad, ali i Međimurje.

9. kolovoza 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

14. DJEČJI FESTIVAL MALI MEF s međunarodnim karakterom održan u palači atrija Zrinskih

MARCO POLO FEST

Žiga na Korčuli ulovio Grand Prix

Tia Mikić pobjednica je 14. Malog MEF-a i osvajačica Grand Prixa autorskih pjesama

Zagrebački trio osvojio je Grand Prix u slobodnoj formi

Grand Prix kući ponijela nevjerojatno samopouzdana desetogodišnja Tia Mikić Međimurje su predstavljale Tena Panić (11 godina) i Anja Kovačić (15 godina) u slobodnoj formi te Viktorija Brezarić (14 godina) u kategoriji autorske pjesme Piše: Roberta Radović Samouvjerenom izvedbom skladbe “Još je ljubav tu” (Lada Škugor-Lada Škugor, Tihomir Preradović) desetogodišnja djevojčica Tia Mikić iz Zagreba osvojila je publiku i žiri 14. Dječjeg festivala Mali MEF. Profesor glazbene kulture Krunoslav Lajtman, Martina Sabljak (violinistica i vokalistica) i pjevačko-plesni par Ashley Colburn i Bojan Jambrošić, koji je nastupio i u zabavnom programu, nisu imali nimalo dvojbe oko pobjednice – Tia je zasluženo pobijedila. – Nastup u Čakovcu predivno je iskustvo. Nisam imala tremu. Veselim se nagradama. Dosad sam nastupala već na četiri međunarodna festivala i na svima sam osvojila prvo mjesto. Nastavit ću raditi na sebi i nastaviti se baviti pjevanjem - kazala je Tia Mikić. Grand Prix u kategoriji slobodne forme osvojio je

trio koji čine djevojčice iz Zagreba Ana (11 g.), Dunja (9 g.) i Paula (13 g.) za izvedbu skladbe – „Lako je sve” glazbenog sastava Feminnem. Nagradu za najbolji scenski nastup osvojila je Splićanka Katja Jelavić Mitrović (13 g.) za skladbu “Sanjati”. Velika potpora u nastupima joj je i baka koja živi u Čakovcu. Nagrade su dodjeli umjetnički direktor festivala Vladimir Košir Tonka koji je izrazio zadovoljstvo kvalitetom festivala, izvrši direktor festivala Rajko Dobošić i predsjednik festivalske komisije Krunoslav Lajtman te Miss Međimurja 2019. godine Esmeralda Slaviček. Djevojčice su na poklon dobile i mirise s potpisom Dejana Levačića. Festival je otvorila prošlogodišnja pobjednica Malog MEF-a Ana Bertić iz Zagreba. Zapažene nastupe imale su gošće iz Slovenije Zoja Hadner i Vita Stanovnik te pjevačica Elena Kesić iz Bosne i Hercegovine. U natje-

Tena Panić iz Donjeg Mihaljevca

U super finalnoj večeri Međunarodnog festivala pisme i vina Marko Polo festa na Korčuli nastupio je Mirko Švenda Žiga i osvojio Grand Prix. Našem promotoru kajkavskog međimurskog ovo je drugi put da je osvojio Grand Prix na korčulanskom festivalu. Prvi mu je dodijeljen 2017. godine, a prošle je godine osvojio drugu nagradu žirija. Ove je godine za festival konkuriralo 154. pjesama. Dvadeset odabranih izvedeno je u finalnoj večeri ”Melodije Marka Pola” na centralnom trgu ”Plokata” u nedjelju, 21. srpnja. Žiga se publici predstavio pjesmom Spava Domovina autora Željka Pavičića, dok glazbu i aranžman potpisuje Danijel Galar. Pjesma

Mirko Švenda osvojio je Grand Prix za pjesmu Spava Domovina

Spava Domovina je prva u nizu od pjesama kojom je ujedno počela proslava i izravni prijenos specijalne emisije Lijepom našom iz Solina. (sh)

Splićanka Katja Jelavić Mitrović primila je nagradu za najbolji scenski nastup

cateljskom dijelu slobodne forme nastupili su Vida Magdalenić, Tena Panić, Toni Hrvatin, trio Ana, Dunja i Paula te Anja Kovačić. U kategoriji autorske pjesme nastupili su Zoja Hadner, Mija Ištvanić, Vita Stanovnik, Monika Jukić, Tia Mikić, Lea Zidrum, Elena Kesić, Lana Pintar, Leona Rogić, Katja Jelavić Mitrović, Viktorija Brezarić i Jakov Bijelac. Ovoljetni Mali MEF

Anja Kovačić iz Vučetinca

nosi epitet najkvalitetnijeg izdanja ikad po talentiranosti svih sudionika, vokalnim interpretacijama, scenskim izvedbama, gostima i žiriju festivala, produkcijskom timu, organizaciji i mudrom odabiru održavanja festivala u atriju palače Zrinskih. Sjajna je to uvertira za jubilarno petnaesto izdanje ovog sve popularnijeg dječjeg festivalskog okupljanja i druženja u regiji.

Viktorija Brezarić iz Praporčana

Sopranistica Evelin Novak i maestro Branimir Magdalenić U CRKVI SV. ANTUNA PADOVANSKOG U ČAKOVCU Evelin Novak, PZ “Josip Vrhovski” Nedelišće i Komorni orkestar priredili božanstvenu glazbenu večer za udrugu MURID

Koncert koji treba postati tradicionalan! Sopranistica Evelin Novak, Pjevački zbor “Josip Vrhovski” Nedelišće i Komorni orkestar priredili su protekle subote vrhunski glazbeni događaj u crkvi sv. Antuna Padovanskog na čakovečkom Jugu. Maestralne vokalne i glazbene izvedbe oduševile su publiku u dupkom punoj crkvi. Ave Maria, Ljubav to si ti, Ja Ljubim, Santa Lucia, Vehni, vehni Fijolica i Međimurje kak si lepo zeleno dio su pomno odabranog repertoara za ovaj koncert koji je ujedno i dio programa proslave 20. obljetnice od osnutka Župe sv. Antuna Padovanskog. Dirigent je bio prof. Branimir Magdalenić. Klavirska pratnja sopranistici Evelin Novak bila je i Lana Cvrtila.

Tijekom programa prigodne riječi uputili su fra Tomislav Božiček i izvršna direktorica MURID-a Silvija Pucko zahvaljujući svima što su se u tako velikom broju odazvali ovom koncertu, a program je vodio Matko Buvač. Koncert je imao dobrotvorni karakter. Sav prikupljen prihod od donacije ide za udrugu MURID – Međimursku udrugu za ranu intervenciju u djetinjstvu. Koncertna večer završila je fotografiranjem s divom večeri, sopranisticom Novak, koja je inače iz Gornjeg Mihaljevca, a trenutno radi i pjeva u berlinskoj operi. Fra Tomislav Božiček poručio je kako želi da ovaj koncert postane tradicionalan. (rr)

media

9. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) Stvari se odvijaju rutinski i sve poslovne obveze stići ćete pravovremeno rješavati. Ako se bavite trgovinom ili bankarstvom, ostvarit ćete mnogo više od planiranog. Dolazi izuzetno povoljan poslovni tjedan. Maksimalno ga iskoristite. Prema partneru osjećate fizičku privlačnost. Puni ste energije. Preporučuje vam se više kretanja i boravak u prirodi.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

MISS HRVATSKE 2019. BIK (21.4. - 20.5.)

Napredak na poslu je vidljiv. Kako ste si zadali dugoročne ciljeve, morate biti strpljivi. Većina pripadnika znaka nastavlja vezu nezavršenu u prošlosti. Ugodno ćete se iznenaditi. Izbjegavajte narcisoidno ponašanje jer tu ponekad znate pretjerati. Moguć je lagani umor jer niste dobro procijenili vlastite mogućnosti, ali taj ćete problem jednostavno i lako riješiti. Dobrog ste zdravlja. RAK (22.6. - 22.7.)

Nemate nimalo razloga za bezvoljnost koju osjećate. Neka vas poslovni rezultati usmjere k pozitivnom promišljanju života u svim domenama. U ljubavnim odnosima sve će ići nabolje. Ako ste u duljoj vezi ili braku, u druženju s partnerom otkrit ćete nove zajedničke sklonosti. Dane vikenda začinite strastvenim druženjem.

Ulazite u povoljniji životni period. Dani sve do kraja kolovoza bit će u znaku ugodnih događaja. Ako se bavite privatnim biznisom zadovoljni ste poslovnim rezultatima što vam daje krila za nove investicije. U ljubavnim odnosima također su mogući novi počeci ili uspostavljanje veze na sasvim novim osnovama. Oprez je potreban kod konzumiranja jela ili pića.

LAV (23.7. - 23.8.) Unutrašnji sklad je nešto što daje svakomu poseban šarm, pa i pripadnicima ovog znaka. Sačuvajte ga. Svađa s partnerom moguća je u dugotrajnim vezama koje su postale monotonima. Samci neka učvrste vezu s osobom iz prošlosti. Kako ste zaokupirani novim poslom i važnim odlukama, savjetuje se izbjegavanje površnosti. Više se bavite tjelovježbom.

DJEVICA (24.8. - 23.9.) Iskoristite kreativnost i smisao za perfekciju na primjeren način. Interesira vas mnogo stvari i pokušajte zadovoljiti svoju radoznalost. Čuvajte se ispraznih priča. Telefonski poziv osobe na koju intenzivno mislite može dovesti do fatalnog susreta. Ako ste u stalnoj vezi, situacija s partnerom se popravlja. Sve će biti onako kako želite. Ako možete, izdvojite nekoliko slobodnih dana i krenite na dane odmora.

VAGA (24.9. - 23.10.) Ovih će dana izostati neki poslovni projekti na koje ste računali. Ne brinite, s vremenom će sve doći na svoje mjesto. U nadolazećem tjednu pripremite se za otvoren razgovor s partnerom. Nemate mu što predbaciti, što ne znači da ste zadovoljni emotivnom situacijom. Samce očekuje zanimljivo poznanstvo. Slijede događaji koji će zahtijevati vaš pravilan pristup. Budite pribrani i izbjegavajte svađe.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.) Vaša moralna stabilnost i kvalitetna procjena situacije čine vas osobitim. Kako je vaša energija trenutno veoma izražena, činit ćete ponekad naizgled i nemoguće stvari. Ali budite i oprezni jer je opasnost od povreda pojačana. Očekuje vas emotivno zadovoljstvo i na ljubavnom planu. Partneru priđite na nov način. Višak energije usmjerite i na fizičke aktivnosti i sport.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Posao radite s voljom i ljubavlju, tako da uspjeh neće izostati. Unapređenje, društveni i materijalni prosperitet stoga su samo očekivani redoslijed događanja. Netko će pokušati zloupotrijebiti vaše izjave, stoga pripazite što govorite. U ljubavi zvijezde ukazuju na mogućnost upoznavanje “fatalne osobe”. Ako ste u vezi, vladat će skladni odnosi s partnerom. Uživajte u ljetu.

JARAC (22.12. - 20.1.) Iz trenutne poslovne krize možete izaći samo uz napor. Problemi nastupaju zbog prevelikih ambicija i emotivnosti. U danima vikenda mogući su pozitivni događaji vezani uz romantične odnose. Očekuje vas pregršt lijepih i nezaboravnih trenutaka s voljenom osobom ili simpatijom. Svim pripadnicima ovog znaka savjetuje se da spoznaju svoje slabosti, pa da tek onda analiziraju druge.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) U tjednu koji dolazi više pozornosti usmjerite na poslovanje s inozemstvom. Zbog povećanih poslovnih obveza bit ćete u stresu, pa vam se savjetuje boravak u prirodi i sportske aktivnosti. Morate jasno sagledati situaciju u kojoj se nalazite. Time se mogu srediti i svi problemi. U fazi ste porasta seksualne snage. Iskoristite to na najbolji mogući način.

RIBE (20.2. - 20.3.) Poslovno okruženje je nestabilno. Mnogim pripadnicima ovog znaka događat će se stvari zbog kojih neće moći ostati ravnodušni. Zbog nekih okolnosti morat ćete se žrtvovati više nego što želite. Što god uradili, imat ćete osjećaj da griješite. Predah pronađite u toploj obiteljskoj atmosferi. Sa zdravljem će sve biti u redu.

Esmeralda Slaviček (prva s desne strane) osvojila je 20 bodova, što je bilo dovoljno za treće mjesto

Miss Međimurja Esmeralda Slaviček treća u kategoriji Sport&Fitness Izabrana je prva superfinalistica Miss Hrvatske koja se pobjedom u kategoriji Sport&Fitness direktno plasirala u osam najboljih. Djevojke su imale prvo bodovanje u prednatjecanju u kategoriji Sport&Fitness, a pobjednica je Iva Mijolović, Miss Zadarske županije, koja je osvojila najveći broj

bodova (50). Odmah iza nje sa samo 20 bodova manje je Lara Brkić, Miss Dubrovačko-neretvanske županije, a simpatična Esmeralda Slaviček, Miss Međimurske županije, osvojila je treće mjesto s 20 bodova. Pripreme u kategoriji Sport&Fitness vodio je MBS sportsko-medicinski

centar, a trener Fabijan Miškulin ocjenjivao je djevojke kroz pet motoričkih testova koji su dali ukupnu sliku o razini funkcionalnosti tijela i kondicijskih sposobnosti natjecateljica. Pokazalo se da djevojke brinu o svom tijelu te se moglo primijetiti da se većina njih bavi tjelesnim aktiv-

nostima što je u današnje vrijeme jako bitno. Tijekom tri dana sve finalistice imat će bodovanje u ostalim kategorijama, a očekuje ih i snimanje razglednica uz koje će se pokazati ljepote Sisačko-moslavačke županije. (sh, foto: Boris Mataković)

Gala Marija Vrbanić i vedar tim Xenia Design

XENIA DESIGN uz popularne majice promovirala tunike i haljine s međimurskim izrekama

Hodi k coj, Se bo… i nova fora: Ftruc Xenia Design se nakon četiri godine ponovno vratila na Porcijunkulovo. Ovaj put u zanimljivom boksu koji im poslužio kao prodajno mjesto kraj zgrade Doma sindikata. Radi se o crnim majicama s međimurskim

izrekama. Ove godine nova je fora Ftruc! -Prvi put smo bili s na Porcijunkulovu 2013., pa 2014. godine, pa smo uzeli pauzu više zbog nedostatka vremena. Ljudi su stalno pitali kad se vraćamo i,

evo, ove godine smo ovdje. Odaziv je i veći nego smo očekivali, čak smo i dodatno morali raditi i nadopuniti robu - rekla je Gala Marija Vrbanić. Ovog ljeta osim majica i tunika napravljene su i ha-

ljine. Sveukupno 42 varijacije. Neki od naziva su Hodi k coj, Ju je je, Ftruc, Se bo, Ve je je, jega je, tako da postoji i muška i ženska varijanta. Cijene su bile od 170 kuna do 220 kuna, ovisno o modelu. (dv, foto: zv)

9. kolovoza 2019. Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

čakovečka špica

Tip top sve usklađeno

Kratke kombinacije za vruće ljetne dane

Kul mama pokazuje tetovaže

Sretne prijateljice

Božur i ljetna modna kombinacija

Boje su ljeto

media

9. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVIJET TEHNOLOGIJA Fazilet i njezine kćeri

NOVA TV pon-pet 20:15

MLADA DJ-ica REA iz Zagreba prvi put u Čakovcu

Svirala s otkačenog DJ pulta na krovu katrice Piše: Mario Golenko

Petak 9.8. Dok im Hazimova reakcija na kozmetičku marku na neočekivani način otežava posao, Jagiz se kao nikada suočava sa stvarnošću bankrota. Dok Sinan i Hazan upiru svim snagama kako bi olakšali Jagizov teret, najuzbudljivija večer njihovih života s Jasemininom se nesmiljenom stupicom pretvara u skandal godine. Dok Hazan, Jagiz i Sinan zbog stupice u koju su upali proživljavaju najtežu i najdužu noć u svojim životima, izlazak svih istina o hotelskoj sobi na vidjelo bude potresan i za Fazilet i Edže. Ponedjeljak 12.8. Fazilet se koprca pod teretom večeri koju je doživjela njezina kći, a Edže je shrvana zbog toga što je nehotice uzrokovala. Iako je napokon ugledala Jaseminino pravo lice, za Edže je već prekasno. Jagiz i Sinan svim snagama kreću u potragu za osobom koja im je tako smjestila, a Hazan kreće u borbu sa svime što se dogodilo. Utorak 13.8. Jagiz korak po korak napreduje prema razotkrivanju Jaseminine namještaljke, a opasna igra koju je Jasemin odigrala s Hazimom napokon je došla do završnice. Kad Gokhan Hazima dovede pred psihijatrijsku komisiju, za Hazima počinje put s kojeg nema povratka. Dok Fazilet shvaća da s Hazimom nešto nije kako treba i kreće u istragu, Jagiz

razotkriva Jasemininu smicalicu i Jasemin se nađe stjerana u kut. Hazan i Sinan traže način da spase Jagizovu financijsku situaciju, no za Jagiza je stiglo vrijeme oproštaja. Srijeda 14.8. Dok Hazan potresa bol što nije stigla uhvatiti Jagiza, Hazimovo stanje izazove pravi požar. To što Gokhan i Jasemin kriju istinu o Hazimu unutar obitelji pretvara se u veliku krizu. S pritiskom koji raste zbog Hazima, obračun koji iznenada počne između Sinana i Edže za Hazan bude razoran. Hazan saznaje da je i njezina sestra imala ulogu u skandalu u noći promocije, pa sestri okreće leđa i Jasemin poziva na račun. Edže, koja ostaje potpuno sama nakon što je izgubila i sestru i majku, s dolaskom rezultata krvnog nalaza postaje žrtvom Jaseminine velike igre.

Na ovoljetnom Porcijunkulovom prvi put nastupila je Rea, mlada DJ-ica iz Zagreba. Oduševila se gradom i ljudima. Vrckava i opuštena vrlo brzo podiže atmosferu na visoku razinu. Rea je onaj tip žene koji pršti energijom od jutra do mraka pa smo gotovo sigurni da ova kreativka nikad nema loš dan, a zašto i bi kada radi ono što voli i to vrhunski. U 15 godina karijere osvojila je DJ pultove ne samo naših klubova nego i onih stranih. Otkrila je čari DJ-inga kojim se 15 godina do danas bavi. Iza sebe broji

preko 700 nastupa po cijeloj regiji, ali i Velikoj Britaniji, Norveškoj, Austriji, Portugalu i Slovačkoj. O svojoj strasti i poslu kaže: - U zadnjih pet godina radim jako puno, tako da me je teško „fulati”. To uključuje vikend nastupe po zagrebačkim klubovima kao što su Klub, Hangar, VIP, Pepermint, Super Super, ali i u Splitu, Sarajevu i Rovinju te na brojnim korporativnim tulumima, eventima i festivalima. Kažu da je deset tisuća sati koje si proveo radeći nešto minimum da postaneš vrhunski u nečemu. Često nastupam,

Četvrtak 15.8. Edžino uhićenje pod optužbom da je otrovala muža potpali fitilj nizu događaja kojima nema kraja. Dok se Fazilet bori kako bi dokazala kćerinu nevinost, optužbe usmjerene protiv Edže za Sinana i Hazan pretvaraju se u novu kušnju. Dok Gokhan, koji se koprca u raljama sumnji u Jasemin, napokon čini korak bez povratka prema razornoj istini, Hazim, čijem pamćenju liječnici ne daju nade, na pragu je opasnosti koja će potresti svu njegovu djecu.

DJ Rea i DJ Poncije zabavljali su goste Arcusa

HRT – HTV1, nedjelja, 11. kolovoza, 21:05

DJ pult na krovu Renaulta 4 plijenio je pažnju prolaznika danju i noću

čime se nastojim usavršiti tehnički, ali nastojim i slušati puno raznolike glazbe, proučavati njenu povijest i sociologiju kako bih, između ostalog, dobila i na kvaliteti i inovativnosti selekcije. Mislim da je najbitnije uživati u tome što radiš. Kad sam sretna, skačem i plešem za pultom i ta energija se, nadam se, prenese i na ekipu. Srećom, volim širok dijapazon glazbenih stilova pa uživam i u hip-hopu, UK garageu, 2stepu, grimeu, baile funku, drum’n’bassu,

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 do 23 sata

Plavi planet II: Jedan ocean, dokumentarna serija Ova dokumentarna serija pruža vrhunsko filmsko iskustvo i vodi gledatelje u čarobnu pustolovinu kroz najveće, ali najslabije istraženo područje našeg planeta - oceane. Otkad je 2001. emitirana prva serija “Plavi planet”, naše razumijevanje života u podmorju potpuno se promijenilo. Putujući od ledenih polarnih mora do blistavog plavetnila koraljnih atola, serija će podijeliti s nama ta zapanjujuća otkrića. Upoznajte neobične hobotnice koje vrebaju u dubi-

nama Antarktičkog oceana. Pogledajte kako divovska riba ulua hvata pticu u letu. Jašite na leđima kita ubojice koji se zabija u jato riba. Pobuđujući divljenje i strahopoštovanje, “Plavi planet 2” pokazuje nam dosad nepoznata mjesta, predstavlja nam karizmatične nove likove i otkriva iznenađujuće nove oblike životinjskog ponašanja. Domaćin serije je sir David Attenborough. Producent: Mark Brownlow. Produkcija: BBC.

houseu, dancehallu, danceu, indie rocku, popu, žanrovima koje najčešće puštam u svojim mash-up selekcijama. Volim zaigranost na partyjima, nisam od onih koji bi cijelu večer plesali na isti žanr. Volim otkrivati nova mjesta i putovati. Veseli me jako da me kolega Poncije pozvao na Porcijunkulovo. Iznenadila me atmosfera u Arcusu svi su veseli i plešu a posebno ovaj šašavi DJ pult smješten na krovu katrice tako da će sigurno biti odlična večer.

Gost večeri Ivan Sečen Protekla nedjeljna večer uz zabavno-glazbenu emisiju "Fio show” donijela je ritmove domaće glazbe. Gost večeri bio je Ivan Sečen s prijateljima emisije. Vjerni gledatelji ovog popularnog showa opustili su se uz još jedno ljetno opušteno izdanje emisije i ugodan ambijent uz puno starih hitova. Bila je to terapija smirenja. (rr, foto: Pepi 007)

“Fio show” svake nedjelje gledaju svi - gledajte i vi!

9 . kolovoza 2019.

PETAK,9.8 08:00 08:15

Yoga&Pilates Dječja TV

09:15 10:00 10:40 11:40 12:40 13:00 13:15 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 16:45 17:15

TV prodaja Kratki rezovi (r) TV prodaja Bujica (r) Dom 2 (r) TV prodaja TV Jukebox TV prodaja Privredni. Hr (r) TV Jukebox TV prodaja Dječja TV Vijesti TV prodaja TV Jukebox Oko umjetnosti (r) Riječ života (r) TV prodaja Vijesti dana Blitz Baština (r) Auto – servis Vijesti Zdrava jabuka Vijesti dana Zapisano u zvijezdama (18)

17:45 18:15 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 22:20 23:05

PETAK, 9.8 06:55

SUBOTA, 10.8 07:30 09:30 10:00

Dječja TV TV prodaja Mala školska liga

10:40

TV prodaja

11:40 12:10 12:40 13:10

Dom 2 (r) Privredni. Hr (r) Auto – servis (r) Nov milenij (r)

13:40

TV prodaja

14:00 15:00 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00

Bujica Zdrava jabuka Glas manjina (r) Vijesti Obzori Odaberi zdravlje TV Jukebox

19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 22:40 23:00

Vijesti dana TV Jukebox Kajkanje (r) Vijesti U dobroj formi Vijesti dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Odjava programa

02:00

SUBOTA, 10.8

U dobroj formi (r)

12:40 13:40 14:10 14:40 15:00 15:30 16:30

Zdrava jabuka TV Jukebox Kratki rezovi (r) Obzori (r) Vijesti Kajkanje (r) Dom 2 (r)

17:00 17:40 18:10 19:00 19:15 19:50

Tjedna kronika U dobrom zdravlju Lifestyle (r) Blitz TV Jukebox Vijesti

20:00

Fio show

23:00

Zapisano u zvijezdama (18)

NEDJELJA, 11.8

10:40 11:40 12:40 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 15:30 16:00 16:15 16:50 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 22:40 23:00 02:00

Dječji program TV prodaja Tjedna kronika (r) TV prodaja Bujica Obzori TV prodaja Yoga&Pilates Riječ života TV prodaja Zdrava jabuka (r) TV prodaja Dječja TV Vijesti TV prodaja Sport nedjeljom TV prodaja Vijesti dana Blitz Bujica Vijesti Lifestyle Vijesti dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Odjava

PONEDJELJAK, 12.8

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:40 13:15

Yoga&Pilates Dječji program TV prodaja Privredni. Hr (r) TV prodaja Sport nedjeljom (r) TV Jukebox

14:00 14:30 15:30 15:30

Yoga&Pilates Odaberi zdravlje Dječja TV Hrana i vino

16:00 16:15 16:45 17:15

Vijesti TV prodaja Novi milenij TV Jukebox

17:45

Europa u fokusu (r) TV prodaja Vijesti dana Blitz MMM J.Š. Slavenski, emisija

18:15 19:00 19:30 20:00

UTORAK, 13.8

ČETVRTAK,15.8

08:00 08:15

Yoga&Pilates Dječji program

08:00 08:15 09:15 10:00

09:15 10:15 10:30 11:30 12:30 13:30 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15

TV prodaja Novi milenij (r) TV prodaja Bujica Zdrava jabuka TV Jukebox TV prodaja TV Jukebox Tv prodaja TV prodaja Dječja TV Vijesti MMM J.Š.Slavenski (r) Dom 2

10:40 11:40

17:15 17:45 18:15 18:30

TV Jukebox TV prodaja TV Jukebox Vijesti dana Blitz Bujica Vijesti Oko umjetnosti (r) Vijesti dana TV prodaja

19:00 19:30 20:00 21:00 21:20 22:00 22:25

SRIJEDA,14.8

12:20 13:20 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 17:15 17:45 18:15 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:05 21:15 22:00 22:40 23:00

Yoga&Pilaes Dječji program TV prodaja Auto – moto nautica (r) TV prodaja Lifestyle (r) Mala školska liga (r) TV Jukebox TV prodaja TV Jukebox TV prodaja TV prodaja Dječja TV Vijesti Odaberi zdravlje Kratki rezovi (r) Dom 2 (r) TV prodaja TV Jukebox Vijesti dana TV Jukebox Privredni. Hr Kultura 21 Vijesti Zdrava jabuka Vijesti dana TV Jukebox Zapisano u

ČETVRTAK, 15.8

Najava programa