Međimurske novine 1400

Godina XXVII.

Čakovec, PETAK, 15. srpnja 2022.

Broj 1400

Cijena 10 kuna

PROMJENE u svećeničkim redovima u Međimurju

Novi župnici u Svetom Jurju, Ivanovcu, Draškovcu i Macincu

OKRŠAJ između župana Matije Posavca i vijećnika Igora Ivkovića (HDZ)

ŽUPA SV. NIKOLE biskupa u Čakovcu ostala je bez časnih sestara

Šamaranje stranačkim iskaznicama i plavim kuvertama

TEMA BROJA

Posljednja fotografija časnih sestara franjevki u Čakovcu

GDJE SE SVE MEĐIMURCI BORE PROTIV VRUĆINE

POSEBNI PRILOG

str. 3

str. 9

• Bazeni • Rijeke • Jezera • Šudrane

Ak’ se ftopiš, unda buš još i bit! str. 4-5

DONOSIMO POPIS odlikaša

Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, OŠ Donja Dubrava i PŠ Donji Vidovec, OŠ Macinec i PŠ Gornji Hrašćan

POŽAR U GARAŽI obiteljske kuće u Vratišincu

str. 8

Poginuo na osmu godišnjicu suprugine smrti

str. 8

ZVONIMIR KUZMIĆ (54) iz Donjeg Vidovca život izgubio u prevrtanju traktora

Baterija trimera za travu izazvala požar

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 39

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA

15. srpnja 2022.

POD VUROM

Gdje se Međimurci hlade tijekom ljetnih vrućina?

Dok se netko hladi u dalekim zemljama, na moru ili vrhu planina, neki građani odlučili su svoj godišnji odmor odležati u hladovini svojih kuća. Tema ovog broja je gdje se naši Međimurci hlade i osvježavaju po velikim ljetnim

vrućinama. Jesu li to naše obližnje rijeke poput Drave ili Mure, javni ili kućni bazeni, ili pak more?

Doznajmo u kratkoj anketi slučajnih prolaznika gdje se oni hlade i osvježavaju. (st, foto: zv)

Goran Kočiš, Sve� Križ – Ja se po lje� kupam i hladim na čakovečkim bazenima i na Aquacityu u Varaždinu. Te lokacije su mi dovoljne. Osim toga ništa drugo nije mi potrebno, naravno osim mora.

Boris Pokrivač, Šenkovec – Mi se hladimo na Dravi kod Gornjeg Hrašćana s donje i gornje strane prije mosta. Također, znamo o�ći na bazene Čakovec i ponekad Sve� Mar�n na Muri, ali u prirodi je svakako najljepše.

FOTO tjedna

Oproštaj od časnih sestara

ŽUPA SV. NIKOLE biskupa u Čakovcu ostala je bez časnih sestara

Posljednja fotografija časnih sestara franjevki u Čakovcu U nedjelju, 3. srpnja 2022. godine, nakon sv. mise u 11 sati čakovečka Župa sv.

Nikole biskupa oprostila se od svojih Školskih sestara franjevki Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije. Časne sestre stolovale su u Župi i Franjevačkom samostanu dugih 57 godina.

Bile su kuharice, sakristanke, vešarice, učiteljice i katehistice, a nimalo manje vrijedno uvijek su se rado susretale sa svima, mnogima bile duhovne sestre i pratile ih molitvama. Ostavile su trajan trag u samostanu, crkvi i u srcima vjernika.

Oproštaj od sestara bio je dirljiv. Došle su i sestre iz uprave: s. Željka, provincijalka provincije Školskih sestara Franjevki i s. Lidija, članica uprave Provincije.

Riječi zahvale i pozdrava nakon sv. mise uputile su s. Željka te s. Martina koja je dugi niz godina radila u sakristiji.

- Kako bi određena redovnička zajednica mogla raditi u nekom mjestu, mora se sastojati od najmanje triju članova, odgovorio je na naš upit fra Josip Grubišić, župnik Župe sv. Nikole biskupa. Ako se taj uvjet ne može ispuniti,

Velečasni Danijel Bistrović iz Ivanovca odlazi u Sve� Juraj na Bregu

Mislav Mikac, inače župnik u Gornjem Mihaljevcu, imenuje se župnim upraviteljem u Macincu

zajednica napušta to mjesto. Isti problem imamo i mi, franjevci.

Posljednjih par godina, kaže, morali su napustiti nekoliko župa jer više nemaju dovoljno svećenika koje bi poslali na ta mjesta te dodao: - Nažalost, sve je manje onih koji se odlučuju za duhovno zvanje, bilo da se radi o svećeništvu bilo redovništvu.

Posljednjih sedam godina ovdje su boravile: s.

Martina, s. Lucija i s. Nikolina. Kako je s. Martina zbog bolesti morala poći u veći samostan radi liječenja

i brige o njoj, ovdje su ostale dvije sestre. Budući da uprava sestara nije mogla poslati sestru koja bi ju zamijenila, morali su povući sestre iz Čakovca.

- Želimo li opet imati sestre, molimo za duhovna zvanja i ne bojmo se prihvatiti kad i članovi naših obitelji izaberu taj poziv, kaže fra Josip.

Budući da su sestre otišle, sav njihov posao spao je na ljude koji su ostali i vrlo će vjerojatno morati angažirati neku pomoć sa strane kako bi se život i dalje odvijao normalno. (vv)

Krunoslav Kefelja bit će novi župnik u Draškovcu

U Ivanovec dolazi velečasni Alojzije Pakrac, koji je dosad bio u Margečanu

Stjepan Krnjak, Pribislavec – Pet godina sam živio u Rijeci pa sam se kupao u moru. Otkad sam u Pribislavcu, u mlados� smo se išli kupa� na Muru, ali kod sporog toka rijeke. Treba samo pazi� kod Mure jer je jako brza rijeka puna virova.

Dino Horvat, Podturen – Budući da sam iz Podturna, mi se stalno tamo kupamo na Dravi.

Imamo skelu i većinu vremena provodimo zabavljajući se tamo. Nije nam ništa drugo potrebno za zabavu i hlađenje.

Antonio Stanković, Štrigova – Ja se nikamo ne idem kupa�, imam doma bazen koji mi najviše odgovara. Bazen mi je dovoljan za osvježiti se �jekom jakih ljetnih vrućina u našem kraju.

PROMJENE u svećeničkim redovima u Međimurju

Novi župnici u Svetom Jurju na Bregu, Ivanovcu, Draškovcu i Macincu Ovo ljeto došlo je do novih promjena u svećeničkim redovima u Međimurju. Varaždinski biskup Bože Radoš je u utorak, 12. srpnja, u Biskupskom ordinarijatu Varaždinske biskupije okupio svećenike kojima je dodijelio nove službe i uručio im dekrete o razrješenju i imenovanju.

Velečasni Danijel Bistrović se tako razrješuje službe župnika u Ivanovcu i imenuje

se župnikom u Svetom Jurju na Bregu. Na njegovo mjesto u Ivanovec dolazi velečasni Alojzije Pakrac, dok se velečasni Ivica Puškadija ml. imenuje župnikom u Knegincu.

Velečasni Matija Vonić razrješuje se službe župnika u Draškovcu, a na njegovo mjesto dolazi prečasni Krunoslav Kefelja koji je dosada bio župnik u Podravskim Sesvetama.

Promjene su se dogodile u Župi Pohoda Blažene Djevice Marije u Macincu. Biskup je velečasnog Stjepana Markušića razriješio službe župnika u Macincu i prijevremeno umirovio. Kao župni upravitelj u Macinec sada dolazi velečasni Mislav Mikac, koji je inače župnik u Gornjem Mihaljevcu.

Osim toga, mladomisnik Andrija Botković imenuje se župnim vikarom u Nedelišću,

a mladomisnik Dominik Cestar župnim vikarom u Prelogu. Novog župnog upravitelja dobila je i Župa sv. Antuna Padovanskog u Čakovcu, a to je fra Josip Šoštarić. Fra Josip Župan, koji je do sada na čakovečkom jugu bio upravitelj župe napušta franjevačku provinciju i prelazi u Varaždinsku biskupiju na mjesto upravitelja župe Rasinja. (sh)

15. srpnja 2022.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

Prolaz kod centar Svetog Mar�na na Muri neće bi� moguć u tom periodu

SVETI MARTIN NA MURI

Zatvara se glavna cesta, uređuju se obilazni pravci Ma�ja Posavec, župan

Igor Ivković, vijećnik HDZ-a

OKRŠAJ NA Županijskoj skupštini između župana Matije Posavca i vijećnika Igora Ivkovića (HDZ)

Šamaranje stranačkim iskaznicama i plavim kuvertama Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

A

tmosfera na sjednici Županijske skupštine prije ljetne stanke bila je pregrijana kao samo vrijeme tog dana. Do usijanja je došlo odmah na aktualnom satu. Igor Ivković, vijećnik HDZ-a, namamio je župana Matiju Posavca u polemiku i iskoristio bolni uteg za njegov politički kredibilitet, USKOKovu istragu.

Igor Ivković atmosferu je digao konstatacijom kako po treći put ni u pisanoj formi nije dobio odgovor tko su stranački čelnici stranke Matije Posavca, a onda povezao s time kako se ne zna ni tko su pročelnici Međimurske županije, jer su već dvije godine na čelu Upravnih odjela v. d. pročelnika, izuzev jednog. Pitao je kad će imenovati pročelnike, a posebno za obrazovanje, obzirom na aktualne prijave školskih projekata u NPOO. Župan mu je odgovorio da je sve što se tiče njegove političke stranke i funkcioniranja Međimurske županije vrlo jasno, javno i transparentno, a Ivkoviću poručio: - Vi pokušavate na ciničan način malo provocirati. Ja na to neću nasjesti. Način na koji funkcioniraju politička stranka i Međimurska županija vama je nepoznat jer Vi niste za

Srednjoškolcima po 300 kuna

Učenici srednjih škola odlukom vijećnika Međimurske skupštine dobit će 300 kuna jednokratne novčane pomoći na početku školske godine. (BMO)

razliku od pročelnika u ovoj županiji birani na javnim natječajima. Vi ste postavljeni po kriteriju stranačke iskaznice, a nijedan direktor ili ravnatelj javnih poduzeća, ustanova ni pročelnik Županije nema nikakvu stranačku iskaznicu što ne mora biti olakotna niti otegotna okolnost, uzvratio mu je župan. Pojasnio je: - Biti v. d. pročelnika znači imati sva prava i obveze kao i pročelnik.

Očito da svi drugi znaju tko su pročelnici, a samo Vi ne, premda sjede na svakoj Skupštini. Na prošloj Skupštini išli smo s ustrojem Županije nakon što joj je pripojen Ured državne uprave, a nakon čega slijede natječaji za pročelnike.

Natječaj za pročelnika za obrazovanje je poništen jer na pismenom testiranju prijavljeni kandidati nisu postigli dovoljan broj bodova, kazao je župan.

- U pravu ste, župane, kad velite da ja ne znam kako to funkcionira i kako se dobiva posao bez stranačke iskaznice, ali znam da se u Međimurskoj županiji, to je poznato

Nenad Hranilović i Vjeran Vrbanec stavili mandate u mirovanje

Nenad Hranilović, vijećnik HNS-a i Vjeran Vrbanec, vijećnik HDZ-a, stavili su mandate u mirovanje. Umjesto Nenada Hranilovića vijećničku dužnost obnašat će Mladen Novak, koji je položio vijećničku prisegu, a HDZ još nije odredio tko će u Skupštini zamijeniti Vjerana Vrbanca. (BMO)

Zeleno svjetlo za nove specijalizacije u bolnici

Županijska skupština dala je zeleno svjetlo za nove specijalizacije i subspecijalizacije u Županijskoj bolnici i Zavodu za javno zdravstvo. Županija je to samo formalno morala potvrditi jer na-

cijeloj hrvatskoj javnosti, posao dobiva na temelju plave kuverte, kazao je Ivković. Ali kako čovjek koji je dvije godine v. d. pročelnika može imati neki autoritet kod djelatnika ili dugoročno nešto planirati, ako je u svakom trenutku smjenjiv, pitao je Ivković. Župan se Ivkoviću ponovno obratio neočekivano nakon što je dao odgovor Nikoli Hrenu na pitanje u kojoj fazi je izrada prostornog plana Međimurske županije, a za koji je kazao da je njegova izrada u tijeku.

Iza te rečenice obrušio se na Ivkovića kazavši: - Gospodine Ivkoviću, Kako Vas nije sram! Jeste li svjesni što ste rekli za ovom govornicom?

Dosta je Vaših laži i dosta je toga da si za govornicom dozvoljavate svašta! Ponovite ovu rečenicu koju ste rekli.

Lagali ste, to nije bio predmet nikakvih optužbi. Trpio sam Vaše gra�ite u predizbornoj kampanji koje ste pisali uništavajući javne površine. Trpio sam Vašu presicu u rujnu prošle godine, kad ste govorili da je to samo santa leda, a što je bilo iza toga? I da sada dolazite govoriti o nekakvim plavim kuvertama o kojima cijela Hrvatska zna, a da to uopće nema veze jedno s drugim!

Zatim je nadodao: - Sram Vas može biti, Vi ste najveći kriminal u ovoj državi zbog načina na koji ste postavljeni na mjesto direktora, nezaslu-

tječaj raspisuje Ministarstvo zdravstva. Ukupno je u Županijskoj bolnici i Zavodu za javno zdravstvo otvoreno preko 90 mjesta za razne specijalizacije.

(BMO)

ženo i bez ikakvih kvali�ikacija, kazao je župan. Ivković se nakon toga želio predsjedniku Skupštine da je tim istupom župan prekršio poslovnik jer mu se obratio nakon što je davao odgovor drugom vijećniku. - Dobit ćete pisani odgovor je li povrijeđen poslovnik, odgovorio mu je predsjednik Skupštine Dragutin Glavina, ali i poručio: - Zakuhali ste nešto i sad to ispaštate. I Ivica Baksa s Nezavisne liste Matije Posavca ubacio se u raspravu pitajući Ivkovića investira li Elektra samo tamo gdje su načelnici iz redova HDZ-a, ukazujući na investiciju u Selnici.

Zatražio je pisani odgovor. Kada je aktualni sat završen, Igor Ivković zatražio je promjenu dnevnog reda i mogućnost da to obrazloži, ali mu Glavina nije dozvolio, nego je prekinuo sjednicu na pet minuta.

Ivković se za to vrijeme službeno obratio novinarima.

Među ostalim, demantirao je da je gra�ite pisao on ili netko iz HDZ-a i objasnio da se direktor Elektre, ni prethodni, a ni on ne biraju na javnom natječaju, već da se bira iz unutarnjih resursa zaposlenika Elektre, odnosno HEP-a, te ponovio da se investicije izvode po cijelom Međimurju, a da je Selnica imala najstariju mrežu koja je rekonstruirana, ali da nije do njega koja će se općina pohvaliti kojom investicijom koju na njihovu području provodi Elektra.

Zbog izgradnje rotora u centru Svetog Martina na Muri, na spoju Glavne i Dunajske ulice, zatvara se glavna županijska cesta od 18. do 21. srpnja.

- Svi obilazni pravci bit će uređeni za potrebe prometa do 17. srpnja, rekli su nam iz Općine Sveti Martin na Muri. Prvi obilazni pravac,

ako se dolazi iz smjera Selnice i Murskog Središća, ide od Glavne ulice kod groblja (skretanje za Gradiščak) pa će se makadamskim putem skrenuti desno prema Brezovcu i obrnuto. Drugi zaobilazni put počinje kod crkve, pa prema Arki i Ariesu, zatim dolje desno prema Dunajskoj ulici. (sh)

U SELNICI mještani nervozni zbog raskopanog centra

Radovi na kanalizaciji završavaju za Božić Centar Selnice još uvijek je raskopan zbog radova na izgradnji kanalizacije, a sudeći prema svemu, tako će još biti i do kraja godine. Ljuti to tamošnje mještane, što zbog prašine, što zbog uništavanja podvozja automobila. Svoje nezadovoljstvo izražavaju i u uredu tamošnje Općine.

- Najviše poziva, u kojima izražavate nezadovoljstvo, primamo mi, u uredu Općine, iako sam već naveo da nismo prava adresa. No ipak, izlazimo ususret, prosljeđujemo ih dalje i pokušavamo vam odgovoriti. Molim vas, ne vrijeđajte zaposlenike, a nemojte nam psovati članove obitelji, a posebno nemojte spominjati pokojne roditelje jer i tome ćemo morati stati

DRŽAVNA MATURA

na kraj. Na kraju, proći će sve i za godinu dana zaboravit ćete što je i kako je bilo, istaknuo je načelnik Selnice Ervin Vičević. Što pak se tiče završetka radova, naglasio je da će radovi na kanalizaciji završiti krajem godine.

- Ugovori za radove su potpisani 2019. godine i enormni porast cijena u dvije godine učinio je svoje. Ipak, i unatoč problemima s radnom snagom i s cijenama, projekt nije stao i bit će odrađen.

Moram napomenuti kako su mnogi veliki projekti otpali zbog novonastale situacije, a ovaj naš se ipak provodi i bit će i završen, rekao je načelnik Selnice Ervin Vičević na tu situaciju. (sh)

Čakovečka gimnazija druga u Hrvatskoj Prema prošlogodišnjim rezultatima državne mature, naša Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec bila je u samom nacionalnom vrhu.

Ispred nje bila je samo 15. gimnazija Zagreb. Takvi rezultati predstavljaju veliki ponos za našu županiju i sjever Hrvatske.

- Rezultati prolaznosti na državnoj maturi nisu slučajnost, 2006. kada su uvedeni nacionalni ispiti kao neka preteča i proba za državnu maturu, Gimnazija Josipa Slavenskog odskočila je prema svojim rezultatima.

Ono što mogu konstatirati sada nakon šesnaest godina, održavamo kontinuitet kvalitete i rada u ovoj školi.

Smatram da je to posljedica sjajne interakcije između

učenika i nastavnika u našoj gimnaziji.

Ravnateljica Gimnazije Sandra Breka-Ovčar ističe da je jako ponosna što je ravnateljica te ustanove pa se pritom osvrnula i na ovogodišnje rezultate mature.

- Ovog časa se ne može reći koji su naši učenici i kakav je njihov uspjeh u odnosu na ostatak Hrvatske.

Relativno je rano za rezultate, još uvijek su u tijeku žalbe na maturu, tek će se sljedeći tjedan znati konačni rezultati. Ono što znamo su prošlogodišnji rezultati gdje je naša gimnazija bila druga u Hrvatskoj, iza 15. gimnazije Zagreb, izjavila je ravnateljica gimnazije Sandra Breka-Ovčar. (st)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Šuderice, grabe i rijeke su ljudima blizu, nema plaćanja ulaznica, može se sa sobom ponijeti hrana ili roštiljati. Iako je to kupanje na vlastitu odgovornost, kupačima su sve više privlačne jer su besplatne Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

M

irna i ne previše hladna voda, lijepo uređena šljunč ana plaža, skakaonica, a u pozadini šumarak s igralištem za odbojku na pijesku, klupicama za odmor, roštiljem te stolovima i stolicama. Pravi mali raj za ove pasje vrućine. I ne, nije riječ ni o jednoj morskoj destinaciji, već svetomarskoj plaži na kojoj brojni Međimurci traže osvježenje tijekom ljeta. Mladi, stari, djeca, cijele obitelji, svima kojima su rijeka Drava i njen rukavac blizu.

Ljetna pržiona mnoge potjera u vodu bez obzira na to o kojoj je vrsti vodene površine riječ. Bilo da su to more, rijeka, jezero, šudrana, uređeni bazeni, toplice, kućni kupovni bazeni pa sve do onih “inovativnih” napravljenih od stare prikolice, kade, drugima riječima, sve do oveće posude koju čovjek može ispuniti vodom i osvježiti se.

Istražili smo gdje se sve Međimurci kupaju i traže osvježenje tijekom ljetne žarinjave.

Sinonim za ljeto i kupanje je more, ali…

Plavi Jadran mnogim ljudima, a ne samo Međimurcima, sinonim je za ljeto i ljetne radosti. Međutim, rijetko tko si može priuštiti boravak na moru tijekom cijelog vrućeg, a sada i prevrućeg perioda u godini. Jer tu su radne obveze, ali i kućni budžet koji nam dozvoljava boravak na moru od tek desetak dana. Sada pak u ovoj trenutačno teškoj situaciji gdje cijene lete u nebo možda i manje, s time da ima

15. srpnja 2022.

KUPANJE je spas od ljetnje žažare – gdje se Međimurci osvježava

Sedam utapanja u deset godina U proteklih desetak godine, točnije od 1. siječnja 2011. do 30. lipnja 2022. godine, prema podacima Policijske uprave međimurske evidentirano je sedam utapanja tijekom kupanja na rijekama, jezerima, šljunčarama, bazenima i slično.

Gledano prema godinama statistika je sljedeća: • 2011. evidentirano je utapanje 58-godišnjaka tijekom kupanja u šljunčari kod Ivanovca

• 2013. evidentirano je utapanje 26-godišnjaka tijekom kupanja u šljunčari kod Ivanovca • 2015. evidentirano je utapanje 45-godišnjaka tijekom kupanja u rijeci Dravi nedaleko od Paraga i utapanje 16-godišnjaka tijekom kupanja u jezeru

onih koji i iz principa ne žele dati toliko novca za par dana kupanja.

Stoga se postavlja pitanje što s ostatkom ljeta, osim tih par dana uživancije u slanoj vodi. Jer klima nam je takva kakvu smo si stvorili, živa se u termometru penje do 40 stupnjeva pa i iznad toga.

Dišemo praktički na škrge i u mislima nam je samo hladno osvježenje. Srećom, izbora u Međimurju itekako ima. Imamo Toplice Sveti Martin, pa čakovečke gradske bazene, nisu daleko ni Varaždinske toplice kao i niz toplica po susjednoj Sloveniji te kupališta u Mađarskoj gdje je Balaton među najpopularnijima.

Robert Markovčić Moko istinski je ljubitelj rijeke Drave

•

• •

• •

HE Dubrava na Izletištu Marina nedaleko od Preloga 2017. evidentirano je utapanje 65-godišnjakinje tijekom kupanja u bazenu postavljenom u dvorištu obiteljske kuće u Pribislavcu 2018. evidentirano je utapanje 35-godišnjaka tijekom kupanja na šljunčari nedaleko od Držimurca 2021. evidentirano je utapanje 21-godišnjaka tijekom kupanja na rijeci Dravi, nedaleko od Gornjeg Kuršanca U prvih šest mjeseci 2022. godine nisu evidentirana utapanja tijekom kupanja.

Utapanja nije bilo 2012., 2014., 2016., 2019., 2020.

Tko voli uređena kupališta, pridržavanje pravila koja pojedine kuće određuju, sigurno će otići tamo na kupanje.

Istina, za to će morati izdvojiti i određena sredstva, ovisno o kategoriji kupališta.

Ide li se s djecom pa su ona ona žedna, pa gladna, pa opet žedna i tako u krug, uz ulaznice trebat će potrošiti po par stotina kuna. Istina, postoje i kategorije ulaznica poput umirovljeničkih, pa učeničkih i studentskih te obiteljskih, no svejedno. Ipak to nije “izlet” koji si prosječna međimurska obitelj može priuštiti svaki dan.

Stoga nije ni čudno da se u našim dvorištima sve češće viđaju kojekakvi bazeni. Od onih malih dječjih na napuhavanje, pa većih i onih najvećih s po 5000 litara vode pa do pravih zidanih bazena.

- Najveće zamke kupanja u Dravi su rupe. Ideš po vodi do gležnja i najedanput propadneš u duboku hladnu vodu, tu su i vodno raslinje, granje pa čak i cijela debla koja plove. A more te i som napasti koji čuva svoje gnijezdo s mladima, ističe Robert Markovčić Moko

Ak’ se fto buš još Naši su Međimurci, kako smo već puno puta to pisali, vrlo inovativni i maštoviti ljudi pa i po pitanju bazena. Pa tako “bazene” rade od obične stare prikolice na koju stave malo jači najlon i unuci uživaju. Vidjeli smo takve bazene iskopane u dvorištu, pa stare kade pune vode i suncobranom itd.

Problem je jedino da se u takvim situacijama voda mora održavati bilo da se radi o razno raznim dezinfekcijskim sredstvima ili pak svakodnevnim mijenjanjem.

Osim toga, nema velikog društva kad je čovjek u svom dvorištu i uvijek je na istom mjestu.

Omiljene šudrane i rijeke

Srećom, u našem kraju postoje i brojne šudrane,

šoderice ili grabe kako ih tko već zove, a imamo rijeku Dravu i Muru i njihove pritoke itekako popularne za kupanje. Nekad je primjerice rijeka Drava vrvjela od kupača, ali gradnjom hidrocentrala i odvodnih kanala to se sve promijenilo.

Ostalo je sada tek par mjesta. Istina, to su mjesta gdje se ljudi kupaju na vlastitu odgovornost, gdje nema spasioca, ali ipak privlače kupače.

Blizu su im pa mogu skoknuti nakon posla, nema plaćanja parkinga, ulaznica, može se sa sobom ponijeti hrana ili pak se tamo roštilja.

Oni koji nisu odrasli uz rijeku ili šudericu zaziru od takvih mjesta smatrajući ih opasnima za razliku od domicilnog stanovništva koje, recimo, nogom ne bi stalo u bazen ili toplice.

- Mogu se kupati prek’ puta kuće u ribnjaku Lešće, idem i na Cirkovljansku grabu, ali ovdje na svetomarskoj plaži mi je najljepše, kaže poznati “dravski čovjek” Robert Markovčić Moko iz Svetog Đurđa.

Svetomarska plaža nalazi se točno ispod brane HE Dubrava, Općina ju je uredila i dalje ju održava. U Google kartama pak je označeno kao kupalište kod Vidikovca u Svetoj Mariji.

Tu za djecu nema opasnosti jer je prostrani plićak, kaže, a i voda je čista i relativno topla.

- Najveće zamke kupanja u Dravi su rupe, pojasnio je iskusni kupač. Ideš po vodi do gležnja i najedanput propadneš u duboku hladnu vodu, tu je i vodno raslinje u koje se čovjek može zaplesti, kao i granje, pa čak i cijela debla

aju

15. srpnja 2022.

TEMA BROJA

opiš, unda š i bit!

Ne nosite novčanike i vrijedne predmete na kupanje Nekoliko savjeta kako se zaštititi od kaznenih djela krađe na kupalištu: • ne nosite novčanike i vrijedne predmete na kupalište (mobitel, prijenosno računalo, novčanik) • nosite samo onoliko novca koliko vam je stvarno potrebno • ne ostavljajte osobne stvari bez nadzora; ako

koja plove tekućom vodom.

A more te i som napasti koji čuva svoje gnijezdo s mladima. Ima ih i trimeternih, a tu su i školjke na koje se vrlo lako porezati. Ljudi po-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

se kupate u društvu, neka uvijek netko čuva stvari.

• Upućujemo apel građanima da se za kupanje koriste uređenim kupalištima koja su pod nadzorom, nikako nije dobro koristiti se rijekama, jezerima ili šljunčarama koje nisu uređene za kupanje i koje se ne nalaze pod nadzorom stručnih službi.

dcjenjuju, kaže, i opasnost od udara groma jer voda provodi struju. Naravno, dobri poznavatelji rijeke sve to dobro znaju, paze kako na sebe, tako i osobe oko sebe i

srećom tragedija na toj plaži zasad nije bilo.

Nema više opasnog druma

- Tu se kupamo skoro svakog dana, kaže Davor Mustač iz Svete Marije, otac 5-godišnjaka i 10-godišnjaka.

Djeca su mi uvijek na oku tako da nema nikakvog straha. Uostalom, ovdje nije ni tako opasna rijeka kak je to nekad bila.

Ljudi se, kaže, boje jer misle da je voda zmazana, ali to je prirodna voda, ima algi, riba, školjki…

- Mi smo odrasli na takvoj vodi, kupali smo se kak deca svaki dan i nikome nikad ništa nije bilo, dodaje kupač Davor. I roditelji nisu visjeli nad nama.

Naravno, nije da ih je baš bilo briga. Jednom mu je tata

Ne zanemarujte opasnosti Zbog ljetnih temperatura građani osvježenje od vrućina i sparina traže u kupanju na rijekama, jezerima, bazenima ili u moru, pri čemu nerijetko zanemaruju opasnosti koje im prijete zbog čega se nažalost događaju tragedije.

Osim mogućeg utapanja, vrebaju i brojne druge opasnosti, poput neopreznih skokova u vodu koji mogu rezultirati ozbiljnim tjelesnim ozljedama kao što su teške povrede kralježnice, vrata ili drugih dijelova tijela.

Rijeke su opasne jer su protočne, imaju često virove, usjeke i često mijenjaju svoj tok. Jezera imaju nagle promjene dubine i temperature. Velik problem kupačima ponekad predstavlja i raslinje o koje se zapletu pa zbog panike može doći do utapanja. S obzirom na to da se na većini kupališta u rijekama, jezerima pa čak i u bazenima građani kupaju na vlastitu odgovornost, ponekad i bez kakvog nadzora, radi vlastite sigurnosti, potrebno je pridržavati se minimalnih uvjeta kod ulaska u vodu, a koji mogu povećati sigurnost na kupalištu.

Policijska uprava međimurska upozorava kupače na potencijalne rekao: - Pazi ka se naš ftopil, inače buš bit.

I nije samo on tu rečenicu imao na pameti, već i sva druga djeca koja su dobro pazila i uvijek se išla kupati u grupi.

Je li sigurnije na moru, u bazenu ili u rijeci, nije mogao reći jer nepažnja je nepažnja ma gdje ona bila.

- Istina, dok nije bilo hidrocentrale, dok je tu tekel glavni drum koji je bio brz, dubok, pun virova, gotovo je svake godine bilo utapljanja, i to iskusnih plivača koje je hladna voda prevarila i koji su precijenili njenu, ali i svoju snagu. Drava je ukroćena,

opasnosti i daje savjete kako se ponašati na kupališnim mjestima: • ne plivajte na udaljenosti većoj od 100 metara od obale • koristite se uređenim plažama na kojima postoji spasilačka služba • ne skačite u vodu s mjesta koja nisu uređena za skakanje ili je skakanje zabranjeno • ne ulazite u vodu pod utjecajem alkohola ili droga • ne plivajte neposredno nakon obroka • ne izlažite se predugo jakom suncu i ne ulazite u hladnu vodu vrući i izbjegavajte plivati sami • djeca nikako ne bi smjela ići na kupanje bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe • imajte stalni nadzor nad djetetom jer se ono može utopiti i u plitkoj vodi • neplivači ili osobe koje slabije plivaju obvezno se trebaju koristiti pomagalima za plivanje, uz nadzor dobrih plivača, a ako u vodi primijetite nekoga u opasnosti, odmah mu pokušajte pomoći ili potražite pomoć, pozovite pomoć na 112 ili 192.

nažalost ili nasreću, pa tako više i ne izaziva toliko.

Polako ju kupači ponovno otkrivaju jer je pristupačna, ne treba daleko putovati i što je danas najvažnije, besplatno je cijelog dana.

Kupanje u Dravi nije samo u Svetoj Mariji. Nažalost, Prelog svoju Marinu na kojoj želi razvijati turizam još uvijek nije prilagodio kupačima.

- Na potezu od Preloga pa nizvodno imamo Cirkovljansku grabu, za hrabre je kupalište i na kanalu gdje je voda vrlo hladna, no najveće i najpoznatije kupalište je u Svetoj Mariji, kaže Goran

5

Stare međimurske riječi: • Drum: glavni tok rijeke Drave u donjem Međimurju zvali su drum.

• Oberna voda: samo iskusni plivači kupali su se u obernoj vodi, odnosno u dubokoj vodi gdje se nogom nije moglo stati na dno.

Goran Čižmešija, Donja Dubrava Čižmešija iz Donje Dubrave.

- To je tzv. kupalište Špinec gdje se nalazi prekrasan sprud, no manje je poznat i nije toliko dostupan jer se mora do njega doći s podravske strane, dodaje Čižmešija.

Je li sigurnije kupanje na moru, bazenu ili rijeci teško je reći jer nepažnja je nepažnja pa gdje ona bila. Uostalom, nesreće su svugdje moguće

U pripremi je i izrada kupališta na kanalu, ali tamo je oberna ili preduboka voda koja nije pogodna za djecu koja su najbrojniji kupači.

Napravljena je već i skakaonica, no preopasno je mjesto pa se i ne upotrebljava previše. I naravno, tko još nije čuo za popularni dobravski Otok ljubavi koji vapi za dobrom obnovom kako bi postao prava meka.

Svetomarčanin Davor Mustač s djecom i prijateljima svaki je dan na kupanju

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PREDSTAVLJEN JE ambiciozan dokument Strategija razvoja Međimurske županije do 2027. godine

U trgovini u centru Čakovca cijene su iskazane u eurima i kunama

POČELO dvojno iskazivanje cijena proizvoda

Cijene u eurima i kunama Od 14. srpnja u trgovini u centru Čakovca započelo je dvojno iskazivanje cijena na artiklima. Kao što je poznato, obveza dvojnog iskazivanja cijena bit će na snazi otprilike od pet mjeseci prije uvođenja eura do godinu dana nakon što euro postane službena

valuta, no neki, kao i ova trgovina, započeli su s tom praksom i ranije. Od 5. rujna dvojno iskazivanje cijena bit će obaveza svih, osim prodavača na štandovima i klupama na tržnicama, kioscima, OPG-ovima i među taksistima. (sh, foto: zv)

PORASLA JE nezaposlenost u lipnju

Prosvjetari i maturanti iz zbornice i razreda na burzu Tijekom lipnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su 342 osobe. Na porast nezaposlenosti u lipnju u odnosu na prethodni mjesec utjecao je povećan priljev novoprijavljenih direktno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja (86) i direktno iz redovnog obrazovanja (33), što je karakteristično za kretanje nezaposlenosti svake godine po završetku školske godine.

Takav priljev postepeno se smanjuje do kraja rujna, kada se novoprijavljeni direktno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja početkom nove školske godine ponovno zaposle u obrazovnom sektoru, a srednjoškolci zaposle ili upišu na fakultet.

Stoga razlog porasta nezaposlenosti u lipnju nije posljedica dodatnih otežanih poslovnih okolnosti.

Krajem lipnja ove godine u evidenciji je bilo 1.899 nezaposlenih osoba, što je porast nezaposlenosti u odnosu na svibanj za 2,9 posto.

Zaposleno je 42.576 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima za lipanj je 4,3 posto.

POGLED ODOZDO

Tijekom lipnja iz evidencije nezaposlenih izašlo je 289 osoba, što je porast brisanih u odnosu na svibanj za 2,1 posto. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 220 osoba, odnosno 94,8 posto, dok je 12 osoba odnosno 5,2 posto zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti: registriranja trgovačkog društva ili obrta, ugovora o djelu, zapošljavanja prema posebnim propisima itd.

Osim izlazaka zbog zaposlenja iz evidencije je zbog ostalih razloga brisano 57 osoba: zbog izlaska iz radne snage, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije i dr.

U lipnju se novčanom naknadom koristilo 389 nezaposlenih osoba ili 20,5 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Broj korisnika naknade značajno je smanjen u odnosu na lipanj prošle godine, dok je u odnosu na svibanj zabilježen porast za 6 posto.

Prema spolu, udio žena je 72,2 posto ili 281 korisnica naknade, dok je udio muškaraca 27,8 posto odnosno 108 korisnika.

(BMO)

15. srpnja 2022.

Čak 8 milijardi kuna za razvoj u sljedećoj petoljetki Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

- Plan razvoja važan je za ravnomjeran razvoj svih dijelova Međimurske županije. Želimo da Međimurje bude predvodnik kontinuiranog razvoja koji se odražava na kvalitetu života u svim segmentima. Planom razvoja Međimurske županije definiran je okvir za daljnji razvoj Međimurske županije do 2027. godine, odnosno za vrijeme trajanja nove financijske perspektive Europske unije. Temeljni je razvojni dokument Međimurske županije koji je povezan i usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, sektorskim strategijama i strateškim dokumentima.

Ambicije su ogromne

Plan razvoja razradila je Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA čija je ravnateljica Sandra Polanec Marinović istaknula 3 glavna prioriteta i 13 posebnih ciljeva. Prvi prioritet je održivo gospodarstvo, drugi zdravo, uključivo i otporno društvo, dok je treći prioritet zeleno i digitalno Međimurje.

Ukupna vrijednost realizacije Plana razvoja s financijskim pretpostavkama indikativno iznosi 5.209.379.790,81 kuna, no to je samo dio sredstava koji je planiran za projekte, dok se preostala sredstva, osim iz županijskog proračuna, planiraju privući iz Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije do 2027., ITU mehanizama, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te kroz industrijsku tranziciju sjevera Hrvatske, ukupno 8

Župan Matija Posavec i Sandra Polanec Marinović, ravnateljica REDEA-e, predstavili su Strategiju razvoja milijardi kuna, kazao je župan Posavec Glavni razvoj Međimurja temeljit ćemo na 12 strateških projekata čija je ukupna vrijednost 927.350.000,00 kuna, kazao je župan Posavec. Prvi je proširenje i unapređenje Centra znanja Čakovec koji će se razvijati u okviru Centra znanja Međimurske županije. Cilj je daljnja revitalizacija prostora bivše vojarne s namjerom da se stvori prostor za stotinjak start-upova. Uz Centar znanja, čiji se razvoj planira temeljiti na IT industriji, energetskoj neovisnosti, digitalizaciji te sinergiji obrazovanja i gospodarstva, izgradit će se ITEO znanstveni centar kao platforma za učenje i katalizator procesa učenja i prijenosa znanja. Pored poduzetničkih hubova, znanstvenih centara i obrazovnih institucija, građanima će na raspolaganju biti i Zelena oaza za aktivan odmor i okupljanje. Važan temelj za razvoj Međimurja su projekti u obrazovanju.

Cilj je uvođenje jednosmjenske nastave i cjelodnevnog

boravka u svim osnovnim školama u županiji. Prema analizi stanja, potrebno je povećanje kapaciteta za minimalno 15 osnovnih škola, za neke izgradnja dodatne nove zgrade, dok će ostale škole povećati kapacitete dogradnjom. Za potrebe uvođenja jednosmjenske nastave također je bitna izgradnja školskih sportskih dvorana u Vratišincu, Gornjem Mihaljevcu, Svetoj Mariji, Svetom Martinu na Muri, Macincu, Pribislavcu i Domašincu. Uz to, izgradit će se nova zgrada Osnovne škole Nedelišće i Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec i odraditi rekonstrukcija i dogradnja Srednje škole Prelog.

Nastavit će se i s investicijama u zdravstvu pa će se u Županijskoj bolnici Čakovec rekonstruirati odjeli pedijatrije, neurologije, ortopedije i ginekologije, jedinice centralnog naručivanja, hladnjače i elektroinstalacija Paviljona I., urediti bolnička arhiva i unaprijediti sustav praonice rublja. Rekonstruirat će se parkiralište u bolničkom krugu i kanalizacijski sustav, unaprijediti računalni sustav i nezdravstvene usluge Županijske bolnice Čakovec, a

prijateljstva ili bratstva. Kao što poslovica kaže: Mi jesmo braća, ali ne i naše “bukse”.

Međutim, sve se da naučiti. Cijenu smo već platili.

Međimurski župan sa suradnicima iz REDEA-e ovih je dana predstavio Strategiju razvoja Međimurja za narednih pet godina. Ona je puna duginih boja. I premda je dokument za budućnost, zapravo je nostalgičan, jer kao da je rađen prema nekim imaginarnim Međimurcima koji bi trebali živjeti u Međi-

murju, ali ne žive. Međimurje je ostarjelo i iseljeno. Te demografske praznine sve više pune stranci. Gastarbajteri iz dalekih zemalja baštinit će sve ono što smo do sada stvarali. Međimurcima koji će u svoj zavičaj dolaziti na odmor, on će biti kao božićna staklena kugla s idealiziranim prizorom, na koji pada umjetni snijeg kad ju okrenete. Tako će i oni gledati na Međimurje preko stakla automobila, autobusa ili vlaka koji ih odvozi u strani svijet.

Doći do 100 start-up poduzeća

u planu je i izgradnja Centra palijativne medicine Međimurske županije, kao i novog zdravstvenog prostora laboratorija u kojem će biti smješteni medicinsko-biokemijski laboratorij, patološko-citološki laboratorij i transfuziološki laboratorij.

Među 12 strateških projekata su i nastavak revitalizacije međimurskih dvoraca – Palače Zrinski i Dvorca Feštetić u Pribislavcu, kao i nastavak razvoja projekta Ekomuzej Međimurje malo kojim će se umrežiti 30 baštinskih lokaliteta u Međimurskoj županiji. Za očuvanje međimurske vrste konja kao hrvatske najstarije izvorne pasmine konja izdvojit će se 2,5 milijuna kuna. Radi povezivanja manjih nezavisnih poljoprivrednih proizvođača s područja županije predviđena je izgradnja logističko-distributivnog centra za zajednički plasman, uštede kod skladištenja, pakiranja i otpremanja finalnog proizvoda na tržište.

Predviđena vrijednost projekta je 50 milijuna kuna.

- U narednih pet godina želimo biti vodeća županija u Hrvatskoj, poručio je župan Posavec.

Radi ono ili za onoga gdje ti se više isplati

N

eki se problemi vuku tiho i podmuklo kao bezmirisni otrovni plinovi. Da se dogodilo zlo, jasno je kad je već prekasno.

Najveći problem Međimurja je gubitak najvrednijeg kapitala – ljudi. Slaba nam je utjeha da smo u novinarskim tekstovima vriskali na tu opasnost. Nisu htjeli čuti oni koje smo upozoravali da ju otklone.

Jesu li poduzetnici krivi za odljev ”zdravih i pametnih u inozemstvo”, kako se

izrazio jedan poduzetnik? I odmah zatim kao na ispovijedi “priznao grijeh”: – Jesmo.

Poduzetnici su kao kapetani broda živjeli u lažnoj sigurnosti, da je sve u redu, jer mornari ne dižu pobunu protiv kapetana, kad su plaće bile loše ili su ih kapetani bez srama preskakali.

Kao mornari brod, tako su i radnici napustili domaće poduzetnike i otišli kod stranih. Zapravo su se dogodili zdraviji procesi. Naučili smo abecedu kapitalizma. Radi

radi ono ili za onoga gdje ti se više isplati. Prvo su to svladali domaći poduzetnici, a u međuvremenu su naučili i radnici. Isplati se raditi za poduzetnika koji im je spreman kvalitetno platiti.

Zbog nasljeđa bivšeg socijalističkog sustava koji još nije napustio mentalni sklop većine građana, teško je bilo prihvatiti činjenicu da je i radnik roba, ima svoju vrijednost i cijenu i da se tako treba ponašati na tržištu.

U poslovnom odnosu nema

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

15. srpnja 2022.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

MEĐIMURSKO GOSPODARSTVO uspijeva odoljeti svim krizama i 11 godina zaredom posluje pozitivno

Poslodavci povećali prosječne plaće na preko 7000 kuna Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

V

eć jedanaest godina zaredom međimursko gospodarstvo posluje dobro. Rastu prihodi, plaće i zaposlenost. Izvoznici ostvaruju pozitivan vanjskotrgovinski saldo. Poduzetnici su uspješno prebrodili razne krize i pandemiju. Dobri trendovi poslovanja zadržani su i 2021. godine.

Povećani su prihodi, dobit i plaće u odnosu na 2020. godinu. Jedino je u 2021. godini bilo 20 zaposlenih manje nego prethodne godine. Mladen Križaić, predsjednik Županijske gospodarske komore, to pripisuje trendu nedostatka radne snage, a ne povećanju nezaposlenosti ili lošim trendovima u gospodarstvu.

Međimurske �irme su velikim dijelom izvozno orijentirane, no do sada ni tu nije bilo

naznaka usporavanja rasta gospodarstva zbog prelijevanja negativnih trendova s tih tržišta na naše.

- Po �inancijskim pokazateljima ne vidim negativne trendove, osim što se 2020. i 2021. godine smanjio devizni saldo, koji je i dalje pozitivan, ali je 16 posto manji u odnosu na ranije razdoblje, kazao je Križaić. Nastavlja: - Do toga je došlo zbog rasta cijena repromaterijala koji naši prerađivači uvoze.

Nominalno, izvoz je lani bio veći za 20 posto, a uvoz 25 posto veći.

No radi se samo o �inancijskom, a ne i količinskom povećanju, zbog gore spomenutih razloga, kazao je. Vanjskotrgovinski saldo je u 2020. godini iznosio 768,6 milijuna kuna, dok je isti u 2021. godini smanjen na 644,8 milijuna kuna, a sve zbog poskupljenja repromaterijala iz uvoza.

Mladen Križaić predsjednik, a Tomica Belić zamjenik Gospodarskog vijeća Izabran je novi sastav Gospodarskog vijeća Županijske komore Čakovec.

Ima 13 članova, što je manje nego prije, zbog manjeg broja članica Komore. Pri sastavu vijeća vodila se briga da budu zastupljene sve djelatnosti i �irme od značaja za Međimursku županiju.

U Gospodarsko su vijeće ušli: Čakovečki mlinovi – Nino Varga, THS – Tomica Belić, Međimurje graditeljstvo – Goran Knežević, Pana Windows – Nikolina Babić,

MIP Vaillant – Zvonko Rešetar, Toni d.o.o. – Antun Marodi, Sobočan d.o.o – Franjo Sobočan, Eko Međimurje – Saša Novaković, TEGRA d.o.o. – Ivan Kolarić, Komet d.o.o. – Dražen Sinko, Novi Feromont d.o.o.

– Rajko Šarić, Međimurje PMP – Božidar Žvorc i BTC d.o.o. – Ljubomir Tomašić.

Za predsjednika Županijske gospodarske komore u novom mandatu izabran je Mladen Križaić, a za njegova zamjenika Tomica Belić. (BMO)

Posebno je to izraženo u metalskoj branši koja je nositelj gospodarskog razvoja Međimurja. Problemi izazvani rastom ulaznih troškova poslovanja proizvođači neće moći u potpunosti prevaliti na svoje kupce. To bi moglo doći do većeg izražaja u pokazateljima poslovanja u drugoj polovici 2022. godine, pojasnio je Križaić.

- Poduzetnici će teško moći postići veće prodajne cijene svojih proizvoda unatoč trendu rasta troškova, zbog rata u Ukrajini i političke nestabilnosti u svijetu. Uvođenje eura od 1. siječnja donekle bi izvoznicima moglo amortizirati troškove poslovanja vezane za tečajne razlike, rekao je.

U Međimurskoj županiji u 2021. godini povećao se broj tvrtki koje posluju za 2,14 posto s 3544 u 2020. godini na 3620 u 2021. godini. U njima je lani bilo zaposleno 30.333 radnika, a godinu dana ranije 33.353. Ukupni prihodi međimurskih tvrtki lani su iznosili 18.592.728.000 kuna. U odnosu na 2020. godinu prihodi su rasli za 14,9 posto, a rashodi za 15,1 posto i iznosili 17.473.667.000 kuna.

Međimursko gospodarstvo je ostvarilo pozitivan saldo u iznosu od 1.119.061.000 kuna.

No impresivne brojke rasta međimurskog gospodarstva nisu impresionirale sve poduzetnike, članove Gospodarskog vijeća Županijske gospodarske komore Čakovec.

Antun Marodi upozorio je da �izički obujam proizvodnje ne raste, nego samo �inancijski pokazatelji izraženi u brojkama, što je odraz rastućih cijena. Ukazao je i na pogrešnu politiku vezanu za zaštitnu cijenu pšenice koja je najjeftinija u okruženju, svega dvije kune,

ZAJEDNICA TEHNIČKE kulture Međimurske županije

Mladen Križaić, predsjednik Županijske komore Čakovec dok je u Slavoniji tri, a u Mađarskoj 2,7 kuna. Te će zemlje zahvaljujući tome pokupovati i našu pšenicu, da bi ju kasnije mogle skuplje prodavati. A mi se suprotno njima nismo pobrinuli za odgovarajuća skladišta u koja bismo spremili viškove da bismo ih kasnije skuplje prodavali. Naveo je da već šleperi odvoze našu pšenicu nakon žetve preko granice.

Sljedeći problem koji muči naše gospodarstvenike je nedostatak radne snage. Uvoz nije zadovoljio njihove potrebe u smislu kvalitete. Građevinari otvoreno priznaju pad kvalitete radova uzrokovan nedostatkom kvalitetne radne snage. A naveli su još jedan problem vezan za angažirane radnike s Dalekog istoka na našim gradilištima. Zbog slabije tjelesne konstitucije nisu prilagođeni našim uvjetima rada. Teško im je podignuti rubnik težak 25 kilograma pa umjesto jednog našeg za to trebaju dvojicu uvoznih radnika.

Marodi je i oko pitanja radne snage imao svoje mišljenje. - Bit ću brutalno iskren,

Tomica Belić, zamjenik predsjednika Županijske komore Čakovec

Antun Marodi, član Gospodarskog vijeća Županijske gospodarske komore

Prosječna plaća u ožujku 7.046 kuna Prosječne neto plaće u Međimurju konstantno rastu, tako su 2020. godine u prosjeku iznosile 6.228 kuna, 2021. godine 6.605 kuna, a rast se nastavio i u prvim mjesecima ove godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u siječnju ove godine prosječna plaća u međimurskom gospodarstvu iznosila je 6.833 kune, u veljači 6.783 kune, a u ožujku 7.046 kuna. Odmaknuli smo se kazao je: - Sami smo to skrivili, razvijali smo se na račun naših radnika i sada nam se to vraća. Otišli su zdravi i pametni, a sada imamo to što imamo. Tomica Belić iznio je drugačiji primjer poduzetnika koji daje plaće i 30 posto veće nego što u toj branši mogu zaraditi radeći u Njemačkoj.

No, Marodi ga je poklopio: Jedna lasta ne čini proljeće.

Poduzetnici su svjesni da je problem u niskom natalitetu, obrazovnom sustavu koji

od dna i na 9. smo mjestu rang-ljestvice u Hrvatskoj po visini prosječnih plaća.

Promatramo li rast plaća deset godina unatrag, prosječna neto plaća 2011. godine u međimurskom gospodarstvu iznosila je 3.733 kune, a najveći skok dogodio se 2020. godine, kada je prosječna plaća narasla na 6.228 kuna, dijelom i zbog nove metodologije izračuna prosječne plaće.

(BMO) školuje premalo kadrova za njihove potrebe. Dodatan problem je da sve više postajemo poligon za obrazovanje radnika koji prvom prilikom odlaze u bogatije zemlje. Rastom plaća koji je statistički vidljiv, po svemu sudeći, poduzetnici nastoje zaustaviti negativne trendove. Da je vrag odnio šalu vidljivo je i po tome što pojedini poslodavci ne kriju da u prosjeku isplaćuju i po 13.000 kuna u vidu mjesečnih primanja radnicima.

Traže pomoć pri obnovi zgrade Zajednica tehničke kulture Međimurske županije smještena je u zgradi nekadašnje Narodne tehnike Čakovec, u Ulici A. Schulteissa, koja je tu zgradu dobila na korištenje još 1985. godine od ondašnje Općine Čakovec.

Zgradu je Narodna tehnika obnovila 1987. godine i dodijelila je Radioklubu Međimurje i Aeroklubu Međimurje koji su u tim prostorima organizirali tečajeve. Stjecajem okolnosti

1991. godine je Radioklub iseljen i dio zgrade je preuzela Narodna obrana Čakovec.

Aeroklub je i dalje u toj zgradi održavao tečajeve za mlade modelare, što i danas čini.

Nakon što se Narodna obrana iselila, u taj dio zgrade ušao je 112 koristeći se prostorom za svoje potrebe.

Prije pet godina i oni su otišli i sad je cijela zgrada u posjedu Zajednica tehničke kulture i Aerokluba Međimurje.

Zgrada je u vlasništvu Gra-

da Čakovca, ali je problem nastao kada su se pojedina naselja iz prvobitnog sastava Grada Čakovca osamostalila u zasebne općine i do danas imaju udjele u toj zgradi. To stvara probleme pri aplikaciji na europske fondove za što zgrada mora biti u cjelovitom vlasništvu jednog posjednika (1/1), kako bi se moglo na taj način lakše obnoviti zgradu.

Zgrada zahtijeva temeljitu obnovu jer je u proteklih 25 godina održavana skro-

mnim sredstvima i potrebna joj je generalna obnova.

Tako se i tema obnove zgrade našla na kolegiju načelnika i gradonačelnika sa željom da se u prvom koraku razriješe vlasnički odnosi kako bi se u budućnosti nakon obnove zgrade ovdje napravio Centar tehničke kulture u kojem bi se okupljali mladi tehničari i smjestile sve udruge tehničke kulture te smanjili troškovi udrugama.

(BMO)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UKRATKO

15. srpnja 2022.

PUŠĆINE

Direktorica utajila više od milijun kuna poreza Dovršenim kriminalističkim istraživanjem na temelju zahtjeva nadležnog državnog odvjetništva i prijave nadležne porezne uprave, utvrđeno je kako je 41-godišnjakinja s područja općine Sv. Juraj u Trnju počinila kazneno djelo utaja poreza ili carine.

Naime, sumnja se da je u svojstvu direktora i odgovorne osobe u trgovačkom društvu sa sjedištem Pušćinama, od siječnja do srpnja 2019. godine s ciljem

izbjegavanja plaćanja poreza na dodanu vrijednost, neosnovano prijavila odbitak pretporeza temeljem računa, koji se ne odnose na stvarne transakcije. Na opisani način izbjegla je plaćanje poreza u iznosu nešto većem od milijun kuna. Protiv osumnjičene podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenog zahtjeva. (sh)

MALA SUBOTICA

S krivotvorenim receptima podizali lijek Doretu Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su 26-godišnjak s područja općine Podturen i 22-godišnjakinja s područja općine Sv. Juraj na Bregu počinili kazneno djelo krivotvorenja isprava.

Naime, sumnja se da je 26-godišnjak u ponedjeljak, 1. srpnja ove godine u poslijepodnevnim satima u ljekarni u Maloj Subotici, pomoću krivotvorenog recepta podigao lijek Doreta.

Nešto kasnije, osumnjičena

krađe

22-godišnjakinja, također je pomoću krivotvorenog recepta pokušala podići spomenuti lijek, ali su joj izdavanje uskratili djelatnici ljekarne jer su posumnjali u vjerodostojnost izdanog recepta.

Protiv osumnjičenika podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatih počinitelja. (sh)

DONJA DUBRAVA

Ukrao nakit i novac U noći sa subote na nedjelju (9. i 10. srpnja 2022.) godine u Donjoj Dubravi, u Dravskoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 54-godišnjaka. Nakon provale po-

DRŽIMUREC

činitelj je iz kuće ukrao nakit i novac. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko desetaka tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

S njive ukradeni krastavci U utorak, 12. srpnja 2022. godine, u poslijepodnevnim satima u Držimurcu, s njive koja se nadovezuje na stražnji dio dvorišta obiteljske kuće, nepoznati počinitelj ukrao je nekoliko stotina

DONJI VIDOVEC

kilograma krastavaca. Materijalnu štetu 31-godišnji vlasnik procijenio je na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

S Bistreca nestalo oko 500 kg tikvi Od 26. lipnja do 8. srpnja 2022. godine u polju zvanom Bistrec, nedaleko od Donjeg Vidovca, nepoznati počinitelj je s njive, vlasništvo OPG-a

iz Donjeg Vidovca, ukrao petstotinjak kilograma tikava, sorte golica. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko tisuća kuna. (sh)

Neregistrirani se traktor prevrnuo i priklještio vozača

ZVONIMIR KUZMIĆ (54) iz Donjeg Vidovca život izgubio u prevrtanju traktora

Poginuo na osmu godišnjicu smrti supruge Nesretan čovjek jednostavno se nije mogao pomiriti sa smrću supruge, a kako neslužbeno saznajemo, toga je dana čašicom više obilježio dan koji mu promijenio život Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Da život doista piše romane, svjedoči najnovija tragedija koja se zbila početkom tjedna na međimurskim cestama. U prevrtanju traktora život je izgubio Zvonimir Kuzmić (54) iz Donjeg Vidovca, otac dvoje odrasle djece. Nesreća se dogodila u ponedjeljak, 3. srpnja, oko 15:40 na nerazvrstanoj cesti

koja povezuje lokalnu cestu između Donjeg Vidovca i cestu uz derivacijski kanal.

- Tragedija se dogodila baš na dan smrti njegove supruge koja je preminula prije osam godina, doznali smo od Bojane Petrić, načelnice Donjeg Vidovca.

Nesretan čovjek jednostavno se nije mogao pomiriti sa smrću supruge, a kako neslužbeno saznajemo, toga je dana čašicom više

obilježio dan koji mu je prije 8 godina promijenio život.

Bio je vrijedan radnik, u tom trenu nezaposlen i vrijedan član tamošnjeg DVD-a.

Poginuo je na licu mjesta

Policija je izvijestila kako je upravljao neregistriranim traktorom nerazvrstanom cestom ne držeći se dovoljne udaljenosti od desnog ruba kolnika.

Stoga je na ravnom dijelu ceste traktorom sišao van njega, niz cestovnu kosinu, gdje se prevrnuo i pao pod traktor. Nažalost, lijevi stražnji kotač prignječio mu je gornji dio tijela.

POŽAR U GARAŽI obiteljske kuće u Vratišincu

Baterija trimera za travu izazvala požar U petak, 8. srpnja oko 14 sati u Vratišincu, u Ulici Gmajna, izbio je požar u garaži u vlasništvu 32-godišnjaka.

U požaru su izgorjela garažna vrata, motorna kosilica, električni prozračivač travnjaka, dva bicikla, motorna freza, akumulatorske škare za živicu i akumulatorski trimer za travu te su oštećeni zidovi i strop garaže. Požar su ugasili pripadnici JVP-a Čakovec i DVD-a Vratišinec.

Očevidom je utvrđeno kako je do požara došlo uslijed tehničkog kvara, konkretno kratkog spoja na motoru akumulatorskog trimera za travu.

Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko desetaka tisuća kuna. Nadležnom državnom odvjetništvu dostavit će se posebno izvješće o opisanom požaru, izvijestili su iz Policij-

ske uprave međimurske. Vlasnici oštećeni u požaru nisu bili raspoloženi za izjave za javnost, ali smo doznali da su imali sreću. Premda u vrijeme požara nisu bili kod kuće, srećom su susjedi primijetili dim iz garaže, a mladi susjed je pozvao vatrogasce koji su spriječili veću tragediju.

U novije vrijeme u našim domaćinstvima sve je više uređaja na akumulatore (baterije) koji očito nisu bezazleni. To je bila prigoda da se zainteresiramo treba li s njima postupati na neki poseban način da ne izazovu neželjene situacije. Prema uputama proizvođača, akumulatore bi trebalo vaditi iz uređaja nakon korištenja i napunjene ih staviti u uređaje tek kad ih trebamo za korištenje.

(BMO)

Materijalna šteta zbog požara procijenjena je na nekoliko desetaka tisuća kuna

Izlaskom na mjesto događaja liječnica tima hitne medicinske pomoći samo je mogla konstatirati smrt 54-godišnjeg vozača traktora, dok je tijelo izvučeno uz pomoć pripadnika JVP-a Čakovec.

Vozačka dozvola već mu je prije oduzeta

Provjerom evidencije vozača i vozačkih dozvola utvrđeno je kako je 54-godišnjak upravljao traktorom za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta zbog neobavljenog izvanrednog zdravstvenog pregleda na koji je upućen.

15. srpnja 2022.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLOBALNO I LOKALNO

9

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

Slikarica Elena Zadravec uz svoje radove u ateljeu – portret prijateljice Nere

ELENA ZADRAVEC iz Selnice, slikarica koja oduševljava od malih nogu

Inspiraciju pronalazim i u hororima Puno je lakše iskomunicirati poruku ako ljudi vide ljudski lik, portret. Lakše se povezuju s djelom. Dakako, može se povezati i s apstrakcijom, ali nije to to. Portreti su više prisniji, rekla nam je slikarica Elena Zadravec Piše: Sanja Heric

U

lica Črna Mlaka u Selnici krije 20-godišnju Elenu Zadravec, kći Dražena i Nene, s iznimnim talentom za umjetnost. Nevjerojatan dar za crtanje pokazala je već tijekom pohađanja vrtića, a u tom su ju smjeru dalje poticali i njezini roditelji.

- Moj je tata uvijek sa mnom crtao dok sam bila mala. Znali smo precrtavati, crtati skupa različite likove iz dječjih crtića. Tata voli reći da

Jedan od njezinih digitalnih crteža

je on zaslužan za sve to, rekla nam je sa smiješkom na licu mlada slikarica i dodala da su roditelji presretni jer se nastavila baviti onim što je najviše zanima.

Tako je nakon osnovne škole u Selnici upisala Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, što joj je bio poseban gušt.

Najdraže joj je slikati portrete

- Već u vrtiću, dok sam imala šest godina, tete su skupljale moje crteže, napravile bojanku, a zatim ih prodavale. Tako je bio prepoznat moj talent. Potom sam išla u sedmom razredu u ŠAF Čakovec, Školu animiranog �ilma, kod njih sam napravila jedan crtić i on je išao na Dubrovnik �ilm festival i neke manje festivale.

Bilo je nekako prirodno da dalje nastavim u tom smjeru, rekla nam je mlada slikarica pokazujući nam svoje radove najprije na računalu, a potom nas je odvela u svoj atelje koji se nalazi pored obiteljske kuće. U Zagrebu se, kako nam

je rekla, jako dobro snašla odmah na početku. Kao grad prepun je različitih mogućnosti za mladu osobu, posebno kreativnu osobu, te bi se tamo i jednog dana voljela preseliti.

- Bilo mi je lakše nego što sam mislila da bude. Moj najbolji prijatelj je isto otišao u Zagreb u srednju pa smo onda lakše prebrodili taj prelazak iz manje sredine u veliki grad, rekla nam je mlada, samozatajna slikarica.

Inspiraciju za svoje radove pronalazi u crtićima, hororima, digitalnoj umjetnosti, kao i tradicionalnom slikarstvu. Isto tako, obožava i stripove, a jako voli na sve to crtati i portrete ljudi te prikazivati njihove emocije, posebice ljude iz svog okruženja. Slika različitim tehnikama, od tuša, olovke do akrila, a u posljednje vrijeme obožava crtati digitalne crteže na svom računalu.

- Najdraže mi je crtati portrete. Puno je lakše iskomunicirati poruku ako ljudi vide ljudski lik, portret. Lakše se povezuju s djelom. Dakako, može se povezati i s apstrakcijom, ali nije to to. Portreti su više prisniji, objašnjava nam naša sugovornica.

nešto treće. Zato se nisam ni upisala na fakultet. Ove godine bilo je jasno da želim ići na animaciju i uspjela sam u tome, dodala nam je u razgovoru slikarica Elena.

U slobodno vrijeme voli čitati knjige različitih žanrova, a posebno obožava klasike na engleskom jeziku.

Crtati najviše voli navečer, kada se spusti noć i oko nje je tišina i mir.

Trenutno crta i ilustracije po narudžbi. Sav svoj fokus usmjerila je na ilustracije za novu knjigu svog sumještanina Ignaca Šardija, koja bi uskoro trebala biti ukoričena i ugledati svjetlo dana

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena.

Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti.

Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Upala na Akademiju likovnih umjetnosti

Slika koju je Elena nazvala Buđenje

Nakon završetka srednje škole godinu je dana pauzirala, a sada je upala na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, na smjer Animacija i nove umjetnosti.

- Prošle godine još nisam bila točno sigurna na što bih točno išla, dizajn, slikarstvo ili

I U VARAŽDINU, Gajeva 5

*Vaš specijalist za specijalne Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

10

Čakovec

15. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKO GRADSKO VIJEĆE

Maruleki su svojim veselim izvedbama oduševili pubilku

RIZNICA MEĐIMURJA

Jedanaest izvođača za prvu godinu novog muzeja Na nadnevak 9. srpnja 2022. Muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja slavi 1. godišnjicu od otvorenja. Prošla je već godina otkad su otvorili za javnost nove sadržaje i obnovljenu forti�ikaciju te s ponosom mogu reći da je sada konačno Stari grad Zrinskih u Čakovcu zaista ponos svoga grada i čitavog Međimurja. Okružen zelenom oazom, smješten u samom centru grada, danas dvorac u pravom smislu riječi „živi“. Zaslužni su za to i novi muzejski sadržaji.

Osim vlastitim sadržajima dvorac je postao i omiljena kulisa kulturnim gradskim događanjima poput koncerata, kazališta, sajmova i radionica.

Godišnjica se proslavila koncertom u atriju, a naglasak je stavljen na međimursku popevku, i to u

kombinaciji tradicionalnih i suvremenih aranžmana i vokalnih izričaja naših autohtonih međimurskih interpretatora popevke.

Tražilo se mjesto više, a dva sata moglo se uživati u izvedbama međimurske tradicijske glazbe.

U uvodu programa posjetiteljima su se obratili ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan i međimurski župan Matija Posavec naglasivši kako je Stari grad Čakovec u svakom pogledu i punom smislu riječi postao ponos grada Čakovca i Međimurja te kako je osim muzeja koji broji veliku posjećenost, postao i kulisa mnogim kulturnim događanjima te upravo doživljava svoju najživlju godinu. Program su vodili Janja Kovač i Ivan Novak, a na kraju večeri rezala se i torta Riznici za 1. rođendan.(mg)

Napokon primjereni uvjeti za djecu s teškoćama i njihove roditelje?

Izvješće o poslovanju CZK-a nije prihvaćeno, za sada nije poznato što to znači za daljnje obnašanje funkcije ravnatelja Romana Bogdana Piše: Siniša Obadić

Jedna od točki dnevnoga reda 11. sjednice čakovečkog Gradskog vijeća bila je i ona o davanju suglasnosti za potpisivanje Sporazuma o su�inanciranju izgradnje Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra Čakovec.

Tom prigodom u obrazloženju te suglasnosti, gradonačelnica Ljerka Cividini je istakla da, iako još uvijek nije sve završeno, napravljen je veliki korak prema konačnoj izgradnji nove zgrade u kojoj će se smjestiti Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec.

- Riječ je naravno o projektu izgradnje Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra u kojem će se pored obrazovnih sadržaja, osnovne škole i dječjeg vrtića, nalaziti i prostori namijenjeni za pro-

vođenje inkluzivnih aktivnosti, psihosocijalne pomoći za osobe s teškoćama do socijalnih aktivnosti u zajednici, kazala je Cividini.

Projekt je vrijedan oko 100 milijuna kuna, a pred vijećnicima je prijedlog davanja suglasnosti za sklapanje Sporazuma o su�inanciranju.

Naime, očito je da Grad projekt ne može �inancirati sam i da očekujemo pomoć države.

Najveći dio �inanciranja preuzet će Ministarstvo znanosti i obrazovanja, zatim slijedi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, pa Grad i Županija.

Točni omjeri još nisu dogovoreni, očekujemo da će to biti tijekom ljeta, a ovom suglasnošću omogućuje se da se Sporazum potpiše. Očekujemo da će središnja država preuzeti na sebe otprilike 80

Gradonačelnica Ljerka Cividini očekuje sufinanciranje iz centralnog proračuna posto troškova. Kako god bilo, ova priča duga preko 15 godina, konačno bi trebala završiti jer djeca s teškoćama i njihovi roditelji konačno trebaju dobiti sadržaje kakve trebaju i kakvi su primjereni 21. stoljeću.

Javna nabava bi, ako sve bude u redu, bila raspisana još ovog ljeta, a samo �inanciranje izgradnje bilo bi produženo na tri proračunske godine, uključujući i ovu, rekla je Cividini.

Odluka o davanju suglasnosti na kraju je jednoglasno prihvaćena.

Besplatna užina za čakovečke osnovnoškolce

Isto tako, jednoglasno je prihvaćeno i donošenje Odluke o �inanciranju užine učenicima osnovnih škola.

- Tijekom proljeća održali smo niz sastanaka sa školskim kuharicama i kuharima, nutricionistima, liječnicima i ravnateljima škola kako bismo ujednačili jelovnike te učenicima osigurali zdravu, ukusnu i nutritivno vrijednu užinu.

Od jeseni će svaki dan svi učenici u čakovečkim školama imati identičnu užinu, a roditelji ju neće trebati plaćati. Ovih dana pokrenut će se postupci javne nabave s ciljem da se uključi što veći broj lokalnih proizvođača. Jelovnici su osmišljeni tako da su sezonski, da uključuju što više namirnica koje se lokalno proizvode i da ih učenici vole jesti. Riječ je o pilot-projektu, no vjerujem da će biti dobro prihvaćen i da će se nastaviti i u drugom polugodištu, istaknula je Cividini.

Izvješće o poslovanju CZK-a nije prihvaćeno

Ravnatelj Romano Bogdan i dalje pod povećalom Izvješće o poslovanju CZK-a nije prihvaćeno

Atmosfera u parku

POSLE POSLA park

Ekipa iz CeZaM-a i Društvenog centra napunili park U petak, 8. srpnja, u popodnevnim satima imali smo se prilike podružiti u podosta punom parku.

Moramo priznati da nas je ugodno iznenadio park pun ljudi. Osim što je bilo lijepo i sunčano vrijeme, ljudi su se zabavljali igrajući razne društvene i sportske igre.

Zapravo to je bio i cilj ekipe iz Prostora i Društvenog centra. Okupiti ljude i ponovno pokazati da se u parku smije družiti i uživati.

Program je trajao od 18 do 21 sat i organizatori su više nego zadovoljni.

- Ideja se rodila unazad nekoliko godina dok smo mi kao društvo poslije zime odlazili u park da uživamo na

suncu, otvorenom prostoru i prirodi. S vremenom smo primijetili da smo jedni od rijetkih koji provode vrijeme u parku i da tu i tamo dođe koji čudan pogled što to radimo. Ideja PPP-a je da pokažemo ljudima da je u redu družiti se i boraviti u parku jer park je namijenjen za ljude, ističe Tena Vrzan.

- Organizatori PPP-a su Platforma za Društveni centar Čakovec i Centar za mlade Čakovec. Nadam se da će ova inicijativa potaknuti ljude da borave u parku i bez organizacije takvih događaja, izjavila je Tena Vrzan, organizatorica PPP-a. (st, Foto: Zlatko Vrzan)

Pred vijećnicima se našao i prijedlog suglasnosti o promjeni i proširenju djelatnosti Centra za kulturu Čakovec, kako neke djelatnosti kojima se bavi nisu predviđene njihovim aktima što je potrebno regulirati. Tema o kojoj se ipak više raspravljalo bilo je Izvješće o poslovanju Centra za kulturu u 2021. godini, koje nije prihvatilo ni Upravno vijeće ni Odbor za društvene djelatnosti, a nije prihvaćeno ni nakon rasprave na sjednici Gradskog vijeća. Protiv usvajanja glasalo je 8 vijećnika, 3 su bila suzdržana, dok su 3 vijećnika glasala za.

Vijećnica Karolina Juzbašić (HNS), ujedno i predsjednica spomenutog Odbora, kao i Upravnog vijeća CZK-a, detaljnim je izlaganjem objasnila zašto. Tako je između ostalog istakla kako je revizijski nalaz o kojem se (još uvijek) ne smije govoriti ukazao na neke nepravilnosti.

- Međutim, nastavlja Juzbašić, revizijsko izvješće jasno pokazuje na temeljna odstupanja od Zakona koji uređuje temeljnu djelatnost CZK-a, koji se u stvarnosti bavi djelatnostima za koje nije registriran, a iz čega su proizašli kako honorari, tako

i isplate određenih �inancijskih i poslovnih aktivnosti.

Revizorski nalaz u potpunosti je potvrdio kako sve sumnje koje su u zapisnicima i snimkama Upravnog vijeća konstatirane, a onda kao poseban dokument putem urudžbene službe dan na znanje i gradonačelnici.

Osim toga, vijećnica Juzbašić kao krimen ravnatelju Bogdanu predbacuje i nedavno proveden natječaj za voditelja glazbene djelatnosti koji je poništen jer izabrani kandidat nije imao odgovarajuću stručnu spremu, što je promaklo stručnom povjerenstvu koje su činili aktualni ravnatelj Romano Bogdan kao predsjednik, bivši ravnatelj Ladislav Varga kao član i stručna voditeljica Marina Kukolić kao članica tog povjerenstva.

- Odgovornost za pogrešno provedeni postupak i dostavljanje podataka na usvajanje Upravnom vijeću ide ravnatelju na dušu. Možemo biti dobronamjerni i reći da se omaška dogodila nehotice, ali možemo razmišljati i kako je to propuštena svjesna zadaća za skretanje pozornosti s puno bitnijih dijelova poslovanja i ozbiljnijih

Karolina Juzbašić ne odustaje od uvođenja reda u CZK

Romano Bogdan poziva se na odluke prijašnjih vlas�

problema na koje ukazuje i nalaz revizije, istaknula je Juzbašić.

Ravnatelj Romano Bogdan također je istaknuo da o reviziji ne može govoriti jer su još u tijeku izvidi koji su pokrenuti na temelju anonimne prijave DORH-u. No, podsjetio je da je KD Pinklec osnovana još 2007. godine i da je statut ustanove koji je donesen 2002. godine otad bio mijenjan 2009., 2010., 2013. i naposljetku 2015. godine, a same djelatnosti određuje Grad Čakovec.

- Ja se pitam, kazao je Bogdan, što su sve te godine i u tim postupcima radile stručne službe u Gradu i odobrile takav Statut s djelatnostima koje nisu bile

upisane i dale na Gradsko vijeće njegovo usvajanje. Članica Upravnog vijeća od 2007. do 2009. godine bila je i gospođa Karolina Juzbašić.

Makar, ovdje možda nije jasno zašto i sam Bogdan, kada spominje propuste bivše vlasti, nije i sam reagirao na njih, s obzirom na to da je i on pune četiri godine obnašao funkciju zamjenika gradonačelnika i bio izvršna vlast na koju je došao upravo iz Centra za kulturu.

Očito je kako će se ova saga o pravilnom ili nepravilnom poslovanju otegnuti još “dugo u noć”, ako naravno institucije zadužene za pronalazak prave istine ne kažu završnu riječ uskoro ili barem što skorije. (so)

15. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11

Vijećnica Jelena Fuss (HSU) koja je predstavila plan obnove spomenika nulte kategorije i Željka Đeri (HSU)

ŠENKOVEC

Kapelica svete Jelene ide na uljepšavanje

Intenzivno se radi na postavljanju temelja nove zgrade

MJEŠTANI ŠTEFANCA napokon dočekali bagere

Krenula je izgradnja dugoočekivane trgovine - Prema planu, nova trgovina trebala bi svoja vrata otvoriti najkasnije do studenog ove godine i to već početkom mjeseca.

Mogu obećati da će Štefanec dobiti reprezentativnu trgovinu kakvu i zaslužuje, ističe direktor Čakovečkih mlinova Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Bageri i radnici napokon su izašli na teren srušene trgovine u Štefancu koja je teško stradala u lanjskom požaru, 5. srpnja.

- Točno je, napokon smo krenuli s radovima, odgovorio je na naš upit Nino Varga, direktor Čakovečkih mlinova. Intenzivno se radi na postavljanju temelja za novi, veći i moderniji objekt koji će mještanima ponuditi puno širi asortiman roba.

Svoju malu i jedinu mjesnu

trgovinu Štefanec koji broji oko 700 duša, izgubio je još 5. srpnja prošle godine, dakle prije godinu dana. Nekako s tim datumom ove su godine krenuli i radovi na izgradnji novog objekta.

Veliki požar, kako je već poznato i o čemu smo pisali već u više navrata, napravio je popriličnu štetu koja je dodatno pojačana djelovanjem vatrogasaca prilikom obuzdavanja vatre. Drugim riječima, unutrašnjost objekta bila je u potpunosti uništena. Bilo je pitanje isplati li se zgradu uopće renovirati

ili pak ju je najbolje srušiti i krenuti sve ispočetka.

Na kraju se ipak ispostavilo da staru zgradu treba srušiti što je i učinjeno, teren je očišćen, potpisan je ugovor s izvođačima radova i sve je krenulo. Štefančari se samo nadaju da ništa neće omesti dogovoreni ritam radova.

Godinu dana su negodovali jer je vrijeme prolazilo, zgrada je stajala prazna, a oni su se za osnovne živežne namirnice snalazili kako je tko znao i umio. Kruh i mlijeko kupovali su se u obližnjim mjestima, no problem je bio sa starijim osobama. Naime, nemaju svi vozačke dozvole niti pak su svi sposobni biciklom ići do Čakovca, odnosno Ivanovca, Pribislavca ili pak Male Subotice. Stoga su takvi kruh kupovali putem tzv. ambulantne prodaje pa

U MALOJ SUBOTICI traju radovi na izgradnji novog mosta

su znali svoju koricu kruha čekati zimi na ulici i od 6 sati ujutro.

Prema riječima direktora Varge, to će se uskoro promijeniti i neće se ponoviti takva jutarnja čekanja.

- Prema planu, nova trgovina trebala bi svoja vrata otvoriti najkasnije do studenog ove godine i to već početkom mjeseca, poručio je. Mogu obećati da će Štefanec dobiti reprezentativnu trgovinu kakvu i zaslužuje.

A u naselju su sve glasnije šaputanja da još jedan investitor čeka dozvole za gradnju svojevrsnog kompleksa koji bi, između ostaloga, trebao imati i trgovinu.

I dok do sada nisu imali nijedan, uskoro bi mogli imati dva dućana, jedan u tzv.

Velikom i jedan u Malom Štefancu.

Srušen stari most preko Trnave Od 7. srpnja pa do 30. rujna ove godine privremeno je zatvoren dio županijske ceste od Male Subotice do Belice Sedmog srpnja ove godine za sav promet zatvoren je dio županijske ceste koji vodi od Male Subotice do Belice.

Razlog zatvaranja je rušenje postojećeg i gradnja novog mosta preko rijeke Trnave.

No, kako naselja ipak ne bi bila odcijepljena na tom dijelu, napravljen je drveni most za pješake i bicikliste. Drugim riječima, automobili trenutno voze zaobilaznim pravcima.

- Napokon su se poklopili svi uvjeti za gradnju novog

Nema više starog mosta mosta jer projekt čeka već pet godina, kaže Valentino Škvorc, načelnik Male Subotice.

Osim što ga je nagrizao zub vremena, most je postao i usko grlo zbog svoje nedostatne širine. Stoga će novi biti puno širi od dosadašnjeg

i imat će sa svake strane pješačke staze.

- Cijela investicija je vrijedna oko 2 milijuna kuna i glavni investitor je Županijska uprava za ceste, dodaje načelnik. Općina je također partner u radovima i snosi troškove

izgradnje staza pa će za tu namjenu izdvojiti 200.000 kuna iz svog proračuna.

Krene li sve po planu, prvi automobili mogli bi se preko mosta provesti 30. rujna za kada je dogovoren završetak radova. (vv; zv)

Vijećnica Jelena Fuss (HSU) predstavila je na posljednjem održanom Općinskom vijeću u Šenkovcu plan rada novoosnovanog odbora za razvoj turizma u Šenkovcu, čije su članice i vijećnice Milena Zelić (HNS) i Melita Kozjak (Nezavisna).

Najvažniji projekt tog odbora je uređenje kapelice svete Jelene, inače spomenika nulte kategorije.

- Župan Matija Posavec obećao je da će pomoći pri �inanciranju uređenja prostora kapelice svete Jelene u Šenkovcu. Na prošloj sjednici zatražila sam da se krene u taj posao. Nakon toga nazvala sam načelnika, on je podržao tu ideju i dogovorili smo razgovor s ravnateljicom Muzeja Mašom Hrustek Sobočan, istaknula je vijećnica.

Izrazito se iznenadila, kako napominje, kada je saznala da u Muzeju postoji projekt s građevinskom dozvolom gdje je predvi-

đeno kompletno uređenje prostora. On je napravljen prije sedam godina i imao je građevinsku dozvolu, aplicirao se na Ministarstvo kulture, ali nije prošao. Sada je istekao rok građevinske dozvole za taj projekt.

- S ravnateljicom i načelnikom dogovoreno je da se svakako ide u izradu novog velikog projekta kompletnog uređenja tog prostora. S obzirom na to da će za to trebati nekoliko godina, predložili smo da se ovaj prostor, koji sad izgleda otužno, oblikuje u jedan mali projekt uređenja prilaza kapele svete Jelene s edukativnim tablima, istaknula je vijećnica Fuss.

Projekt bi se trebao realizirati 2022. i 2023. godine.

Maknule bi se žičane ograde i postavile edukativne table na hrvatskom, mađarskom i engleskom jeziku, postavile klupe i i prostor bi se hortikulturno uredio. (sh)

U ZGRADI Scheier otvorena izložba slika Spomenke Marciuš

Sve slike kreirala dosad neviđenom tehnikom Dana 13. srpnja u zgradi Scheier otvorena je izložba slika umjetnice Spomenke Marciuš iz Nedelišća. Umjetnica je do sada probala razne umjetničke tehnike od ulja, akvarela, gvaša, do tempera, a oslikavala je i kišobrane i pisala pjesme. No doći na ideju i izraditi slike od kolaža koji je zapravo bojana komušina, ili bismo rekli pršinje, tehnika je koje se do sada nitko nije sjetio.

Izložbu je otvorio Toni Fažon, predsjednik Likovnog udruženja Čakovec: Spomenka Marciuš i dalje iznenađuje svojim istraživačkim duhom, tako da nas je i ovaj put iznenadila jedinstvenom tehnikom kolaža od luščija. Ona je bogatu tradiciju izrade cekera u Međimurju raščlanila i pretvorila u umjetničku sliku. Mnogobrojne posje-

Umjetnica Spomenka Marciuš titelje izložbe pozdravio je i Nikola Novak, načelnik Nedelišća, a uveselila svojom nastupom na klavijaturama Ulika Strbad. Izložba se može pogledati od 13. do 17. srpnja. Izložene su 34 slike, a izložbu je postavila Spomenka Marciuš s prijateljima. (st, foto Snježana Zorković)

12

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. srpnja 2022.

Golmani i napadač koji ih je okupio: slijeva nadesno Tomislav Novak, Željko Granatir, Dražen Novak, Dušan Trupković (suigrač – napadač), Mladen Tkalec i Josip Žganec

NK NAPREDAK iz Gornjeg Kraljevca proslavio je 50 godina djelovanja kluba

Bili su slavni po golmanima Piše: Božena Malekoci-Oletić

Žetva na starinski način koju je upriličio obitelji, rodbini i susjedima Miroslav Srpak

MURSKO SREDIŠĆE UKRATKO

Stara vršalica bit će izložak na gruntu etno kuće Miiroslav Srpak iz Murskog Središća odlučio je oživjeti nekadašnju žetvu na starinski način. Za tu priliku obnovljena je i stara vršalica.

Da sve bude po starinski, u jesen je ručno posijao pšenicu, a potom obradio konjskom zapregom. Pšenica je u vrijeme žetve pokošena kosama i sabrana u snopove, a zrna pšenice odvojila su se od klasja i slame uz pomoć vršalice.

Još lani je dogovoreno s gradonačelnikom da nakon vršidbe staru vršalicu Grad postavi kao eksponat

na gruntu etno kuće u Murskom Središću.

U žetvi su domaćinu Miroslavu Srpaku pomagali brat Stanko sa suprugom, žena Danica, djeca, unuci, šogorice, prijatelji i susjedi.

Gradonačelnik Dražen Srpak, koji se također prihvatio “rasvi” da bi dizao snoplje na vršalicu, naglašava da nije u rodu s Miroslavom Srpakom.

Zahvalio mu je na ideji da oživi starinsku žetvu nakon koje će vršalica završiti u dvorištu etno kuće.

(BMO)

Grad je primio ponudu tvrtke Alzas Alarms za dobavu i isporuku autonomnog sustava foto nadzora na kritične lokacije radi zaštite vanjskih prostora te sprje-

čavanja i identifikacije bespravnih odlaganja otpada.

Traži se probni rad sustava.

Pokaže li se uspješnim, spremni su naručiti minimalno jedan sustav. (BMO)

Probni nadzor zbog bespravnog odlaganja otpada

BREŽNA PRIČAONICA

Prije 50 godina u Omladinskoj organizaciji Gornjeg Kraljevca rodila se ideja o osnivanju nogometnog kluba.

Uz veliki angažman omladine tadašnji predsjednik omladinske organizacije Josip Jalšovec sazvao je prvu Osnivačku sjednicu budućeg kluba, u sastavu Josip Jalšovec, Josip Turk, Dragutin Topolko, Nevenka Srpak i Anika Sovar. Na sjednici je donesena odluka da će klub nastupati pod imenom Napredak, a da boja kluba bude zeleno-bijela. Formirano je rukovodstvo kluba u sastavu Josip Leček, predsjednik; Valent Hutinec, potpredsjednik i Vinko Gustak, blagajnik. U sastavu Uprave bili su i Josip Jalšovec, Ignac Matoša, Franjo Varga, Ivan Mađarić, Dragutin Tkalec i Franjo Tkalec.

U prvoj natjecateljskoj sezoni igrači su bili: Dragutin Žižek, Josip Žganec, Zvonimir Žganec, Franjo Berdin, Ivan Mađarić, Dragutin Mađarić, Josip Žganec (Pašić), Dragutin Horvat, Stanko Sovar, Franjo Varga, Vladimir Topolko, Josip Lepen, Vladimir Mađarić, Ivan Žganec, Ivan Tuksar, Ivan Žižek, Branko Horvat, Stjepan Kovačić, Franjo Rožman, Andrija Tekeli, Dragutin Tkalec, Josip Jalšovec, Dragutin Lukačić i Valent Štefanić, a trener je bio Antun Adorjan. Prvu prijateljsku utakmicu odigrali su s Partizanom iz Vratišinca

Prijateljska utakmica u čast obljetnice NK-a Napredak odigrana je s NK-om Sokol iz Vratišinca na igralištu Ciglenice. S puno entuzijazma krenulo se u nogometnu sezonu 1972./73.

Natjecanje su počeli u najnižoj ligi Centar Mursko Središće koja je imala 12 klubova.

Povijesnu prvu utakmicu natjecateljskog karaktera odigrali s najjačom ekipom lige, Radničkim iz Gardinovca i izgubili rezultatom 3:1.

Prvu utakmicu pred domaćom publikom protiv Poleta iz Martina na Muri odigrali su na igralištu Katojnšćek i zabilježili prvu pobjedu, 3:2.

Da ne analiziramo svaku nogometnu sezonu u proteklih pola stoljeća obilježenu brojnim reorganizacijama međimurskih liga, navest ćemo da su u sezoni 1975./76. prvi put igrali na igralištu Gmajna, kojim se i danas koriste.

Ponosni su i na ulazak u Ligu centar nakon sezone 1976./77. u probrano društvo klubova: Graničar Kotoriba, Spartak Mala Subotica, Jedinstvo Podturen, Sloboda Slakovec, Graničar Novakovec, Trnava Goričan, Mladost Prelog, Sloboda Mihovljan, Plavi Peklenica i Međimurec Dunjkovec. U sljedećim godinama

dolazi nova nadarena generacija nogometaša pa su tako već u sezoni 1981./82. po drugi put u svojoj povijesti osvojili ligu Centar Mursko Središće.

Novi preporod kluba bio je u sezoni 1988./89. kada su osvojili prvo mjesto u Drugoj međimurskoj ligi Zapad. U 1992./93. Napredak je postao prvakom Prve međimurske lige. S promjenjivim uspjehom igralo se sve do sezone 2011./12. kad su opet bili prvaci treće lige i ušli u viši rang natjecanja. Do 2015. godine uspješno su držali status drugoligaša da bi u 2016./17. godini ispali u treći rang natjecanja gdje se natječu do danas.

Ponosni su i na svoje veterane koji su uspješno nastupali od 2005. do 2014. godine u Ligi veterana sjeverozapadnog Međimurja. U tom razdoblju bili su 5 puta prvaci lige.

U ovih 50 godina puno toga je izgrađeno: od prvog igrališta u Katojnšćeku do novog igrališta na Gmajni.

Izgrađene su i popratne klupske prostorije s kafićem koje su uz veliku pomoć općine i bivšeg načelnika gospodina Zdravka Mlinarića ponovo

renovirane nakon nesretnog požara 2019. godine. Slavlje 50. obljetnice kluba počeli su nogometnom utakmicom sa susjednim klubom NK-om Sokol iz Vratišinca. U 11 minuti prekinuli su utakmicu kako bi se simbolično oprostili od suigrača Emila Vidre koji je odlučio napustiti aktivnu igračku karijeru. I dok su aktivni igrači izgarali na terenu, oni stariji prisjetili su se dana kad su živjeli za nogomet i utakmice. Posebno su povezani bivši golmani, koji tvrde da su najbolji golmani bili upravo iz Gornjeg Kraljevca iz njihova kluba Napredak.

Za sjećanje na slavne dane, okupio ih je njihov nekadašnji suigrač – napadač Dušan Trupković. Za zajedničko fotkanje okupili su se Josip Žganec, Mladen Tkalec, Dražen Novak, Željko Granatir i Tomislav Novak. Toj ekipi treba pridodati i nezaboravnog, pokojnog Željka Jambrošića i Zlatka Vargu koji nije bio prisutan na proslavi godišnjice. Čestitati klubu 50 godina djelovanja došli su i župan Matija Posavec i Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca.

Top neugodnjaci koje smo svi doživjeli

V

jerojatno je svatko u životu doživio nekoliko neugodnjaka zbog kojih je želio propasti u zemlju.

To je tipa ono kad obučeš štikle, prošetaš gradom, ali se zabuljiš u nešto ili nekoga i ne vidiš prepreku na tlu pa onda zvekneš o pod da ni ne znaš što se dogodilo. I to još pred povećom publikom, koja u šoku gleda i ne zna što bi učinila u prvi mah.

Osobno mi se to dogodilo, kao i valjda svakoj ženi koja hoda u štiklama. Slični tome su i padovi na snijegu.

Sjećam se da sam jedanput kod Muzeja pala tako da sam doslovno vidjela sve zvijezde.

Pao je snijeg na friško, puteljak preko drvenih dasaka bio je već izlizan i hop! Ne snađeš se i u trenu si na podu. Kičma zapucketa i padneš kao klada.

Bože, ne ponovilo se više!

Drugi tip neugodnjaka je u obliku pitanja koja nekome postaviš ili netko tebi postavi. Tipa ono pitanje kad ti je termin za porod. A potom ispadne da ti žena samo kaže da se udebljala i da nije trudna. Još je više neugodno kada nekoga pitaš kako vam je, recimo, muž, a osoba ti odgovori da je već pet godina u grobu. To je situacija u kojoj bi najradi-

je propao u zemlju zbog nelagode i srama.

U neku vrstu neugodnjaka spadaju i pitanja koliko zarađuješ, kad se misliš udati, zašto nemaš dijete, pa kad će drugo, zar ne biste osim dečka imali i curicu, pa kad će treće dijete, pa zašto živite u stanu, a ne u kući, i tako bismo još u nizu mogli nabrajati.

Dobar odgovor koji sam čula, kada te neki poznanik pita kada se misliš udati ili kada misliš imati djecu, jest: A vi, jeste li si već pripremi grob? Malo morbidno, ali nakon toga više nećete dobiti nikakvo slično pitanje od te osobe. Štoviše, zaobilazit će vas u širokom luku. Svakako vrijedi isprobati ako želite stati takvim pitanjima na kraj.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

15. srpnja 2022.

Gornje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

INTERVJU SA Stanislavom Rebernikom, načelnikom Štrigove, povodom Dana općine

Uz vidikovac posebna atrakcija bit će zip-line Promotivna i osnovna cijena karte za vidikovac na Mađerkinu bregu bit će 30 kuna Stanislav Rebernik, načelnik Štrigove Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

M

ještani Štrigove svoje dane slave na blagdan svete Marije Magdalene, 22. srpnja. Tim povodom razgovarali smo s načelnikom Stanislavom Rebernikom, koji nam je otkrio najznačajnije novosti iz općine.

- Pred nama je otvorenje dugoiščekivanog vidikovca na Mađerkinu bregu. Kako će funkcionirati vidikovac za posjetitelje?

Kakvo će biti radno vrijeme, cijena ulaza?

- Biciklističko-informativni centar s vidikovcem bit će otvoren 22. srpnja 2022. u 19 sati nakon svečane sjednice Općinskog vijeća Općine Štrigova. Vikendom (petak, subota, nedjelja) i praznicima funkcionirat će tako će u njemu biti zaposlene dvije osobe. Točno radno vrijeme će se još de�inirati u rasponu od kasnijih prijepodnevnih sati do večernjih. U ostale dane će posjeti za grupe biti mogući uz najavu i pratnju.

Pojedinačne posjeti odvijat će se automatiziranim sustavom kupnje ulaznice odnosno ulaska na vidikovac. Promotivna i osnovna cijena karte bit će 30 kuna uz različite popuste i pakete. U samom prezentacijskom prostoru će se uz karte moći kupiti i suveniri i osvježavajuća pića i kava. U tijeku su aktivnosti s ciljem ugradnje orgulja u vidikovac, a želja nam je postaviti i zip-line kao još jednu posebnu atrakciju. Problem parkiranja pokušat ćemo riješiti organiziranim kružnim prijevozom autobusom od Doma kulture do Mađerkina brega u dane vikenda odnosno praznika.

- Na kojim ste još značajnim projektima za Štrigovu radili u ovih godinu dana?

U potpunosti je kompletirana dokumentacija te su izdane građevinske dozvole za Centar za posjetitelje Sveti Jeronim, koji je prijavljen na Mjeru oporavka i otpornosti, kao i za novi vatrogasni dom u Štrigovi, koji ćemo prijaviti na natječaj u ranu jesen.

Izvršena je sanacija dvaju velikih klizišta uz pomoć Hrvatskih voda. U potpunosti su realizirane sve planirane mjere za mlade obitelji – poticaji za novorođenu djecu, �inanciranje jaslica i vrtića, besplatna prehrana u školama, su�inanciranje prijevoza učenika, �inancijska pomoć studentima i pomoć kod rješavanja stambenog pitanja.

U tri godine tom se mjerom koristilo pedesetak mladih obitelji. Sredstva za navedene mjere, a koje iznose oko 2,5 milijuna godišnje, namjenski se osiguravaju iz plinske rente, koja se u prosjeku kreće oko 300.000 kuna mjesečno.

Uskrsnicama smo pomogli našim umirovljenicima kao i onima koji nemaju nikakvu mirovinu, a i onima na koje je država „zaboravila“ kada je dijelila pomoć! Želimo naročito istaknuti

svoju borbu s državnom administracijom koja nas je neopravdano željela penalizirati za 1,7 milijuna kuna kod izgradnje Doma kulture, a što smo dokazali uspješnim žalbenim postupkom! Općina je započela s aktivnostima oko izgradnje vlastitog dječjeg vrtića. Naglašavamo da će do tog vremena postojeće jaslice i vrtić funkcionirati kao i do sada!

Općina ima svoje komunalno poduzeće “Štrikom” koje trenutno upravlja općinskom teretanom koja je u punoj funkciji. Po važećem cjeniku Općina može vršiti različite usluge svojim traktorom za svoje mještane. Isto tako rukovodi najmom prostorija u Domu kulture odnosno upravlja radom vidikovca!

Općina sve više postaje turistička destinacija interesantna zbog vinogradarstva, vinarstva i podrumarstva koje doživljava kontinuirani napredak. Prirodne ljepote, biciklističke staze, staze za šetnju, sve više privlače turiste te se zbog toga otvaraju novi smještajni kapaciteti. Tu je bogata ponuda vrhunskih sadržaja odnosno manifesta-

cija u dijelu likovne, glazbene, dramske umjetnosti, te stvaralaštva u dijelu keramike!

- U kojoj je fazi izgradnje nova stambena zona u Štrigovi? Što se tiče naše završne mjere u sklopu pomoći za mlade obitelji – izgradnje stambene zone, trenutno smo pred dobivanjem građevinske dozvole za izgradnju puta s odvodnjom kao osnovnog preduvjeta za ponudu građevinskih parcela. Uspješnom prijavom Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, dobili smo i dio sredstava za radove. Dogovoreni su detalji i uvjeti oko osiguravanja struje, vode i plina za stambenu zonu. Uglavnom, krajem ljeta će se moći iskazati interesi naših mještana za 12 građevinskih parcela koje će biti ponudi.

- Što je sa sustavom kanalizacije na području općine? Kako će se ona riješiti i kada?

- Kanalizacija u općini kao nasušna potreba koja se do sada nije realizirala, u završnoj je fazi što se tiče dokumentacije. Naime, izdana je građevinska dozvola za pročistač i osnovnu mrežu u

- Što mještane očekuje za ovogodišnje Štrigovske noći?

- Program za ovogodišnje Štrigovske noći, odnosno za Dan općine koncipiran je tako da bude usmjeren na otvorenje vidikovca. Tako će se svečana sjednica održati 22. srpnja u prostoriji Biciklističko-informativnog centra uz vidikovac s početkom u 18 sati.

Tom prilikom će biti održana i završna konferencija samog prekograničnog projekta. Sam vidikovac ćemo simbolički vezati za mladost pa će biti podijeljena priznanja najuspješnijim učenicima i sportašima. Samo otvaranje će tako obaviti dvije učenice naše škole koje su sve razrede svoga školovanja završile uspjehom

Štrigovi. Međimurske vode će to prijaviti na Mjere oporavka i otpornosti, a dokumentacija za ostali dio mreže odnosno

5,0. Uz odgovarajuću živu muziku sa samog vrha vidikovca bit će prikazana i jedna baletna točka s obzirom na činjenicu da je naša „mađerka“ bila priznata i poznata baletna umjetnica.

U neslužbenom dijelu programa u obližnjoj šumici zabavljat će nas Frajle.

Subota, 23. srpnja rezervirana je za druženje uz sportski užitak, trčanje po štrigovskim bregima, a navečer za druženje u Domu kulture uz odlični glazbeni sastav „Nova pot“ iz Slovenije, glazba za sve uzraste. Nedjelja 24. srpnja rezervirana je za Štrigovski grunt s kuhačom, a kuhat i zabavljat ćemo se na igralištu uz Dom kulture u popodnevnim satima!

na proširenje osnovne još se izrađuje s obzirom na probleme kod rješavanja imovinskih pitanja.

svim mještanima općine Štrigove

čestitamo

Dan općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

14

Donje Međimurje

PRELOG

OSNOVNA ŠKOLA PRELOG želi postati digitalno zrela škola

Ne pomažu ni kamere!

Hrpe građevinskog otpada koje niču svako malo na “nekim čudnim mjestima” nakon radova na Aglomeraciji muče i stanovništvo s područja grada, naročito u Cirkovljanu. Iako je investitor dužan naći deponij u svakom mjestu na kojem izvodi radove, praksa je puno drugačija. Ne samo da investitori ne poštuju to pravilo, odnosno zakonsku obvezu i lokalno se stanovništvo koristi situacijom pa umjesto u PRE-KOM, građevinski otpad dovozi na ta neprikladna mjesta. A svaka obitelj može u GKP PRE-KOM dovesti besplatno 5 tona građevinskog otpada.

- I onda je meni nezamislivo da netko iz Preloga vozi otpad na deponij u Cirkovljan ili ne znam kamo

već, ljuti se preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

Evo, neki dan je netko dopremio ciglu. Apelira stoga na sve da se takve rabote prijave komunalnom redaru kako bi se počinitelj kaznio jer se, kaže, takva situacija više ne smije trpjeti. Čak ni kamere tu ne pomažu puno. Jer kad se postave, neodgovorni pojedinci jednostavno pronađu, kako je rekao, drugo ratište na koje dovoze građevinski otpad. I stoga nikako tome stati na kraj.

Deponij za građevinski otpad Grad je registrirao upravo jer su puno vremena i sredstava trošili skupljajući ciglu, šutu, kupaonske pločice i slično po šumama, šumarcima i kanalima. (vv)

Ni vrtići na području Preloga ne mogu upisati svu djecu koja žele u jaslice i vrtiće. Trenutno tamo djeluje 6 jasličkih skupina i 8 skupina vrtićke dobi.

Iako je to veliki dobitak za grad, s druge strane veliki je

pritisak jer zbog nedostatka mjesta vrtić ne polaze sva djeca. Kako bi koliko-toliko olakšali situaciju, u svaku se skupinu dodatno upisuje po jedno ili dvoje djece. Ista situacija je i u tamošnjem privatnom vrtiću. (vv)

Prelog u suradnji s mađarskim Kistolmácsom od 1. studenog 2020. godine provodi projekt AQUA ADVENTURES koji sufinancira EU s ciljem unapređenja turističke ponude na jezerima koja se nalaze uz Prelog i Kistolmács. Grupa od 25 putnika ovih je

dana istražila Nežidersko jezero, pitoreskni gradić Rust poznat po rodama i jedinoj vinskoj akademiji na svijetu, posjetila srednjovjekovnu utvrdu koja nadgleda jezero te plaže u mjestima Neusiedl am See i Podersdorf am See. (vv)

Liste čekanja za vrtić i jaslice

Druženje na Nežiderskom jezeru

CIRKOVLJAN

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. srpnja 2022.

Učenici će se podučavati na kreativniji i fleksibilniji način Korištenjem digitalnim obrazovnim sadržajima nastavnik ima mogućnost pripreme i organizacije nastave na fleksibilan, kreativan i inovativan način u skladu s potrebama i mogućnostima učenika koje poučava Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Studio Vipro

P

reloške Osnovna škola u stalnom je fokusu gradonačelnika Ljubomira Kolareka. Već se jedno vrijeme bori da Grad preuzme osnivačka prava nad njoj, pa ju želi nadograditi za jednosmjensku nastavu i itd.

Trenutno je na redu njeno pretvaranje u digitalno zrelu školu kako bi se djeci omogućilo stjecanje prijeko potrebnih znanja iz STEM područja. Samim time, svojim znanjem učenici bi ravnopravno konkurirali svojim vršnjacima iz drugih prestižnih škola u Republici. Jer, kaže gradonačelnik, preloška škola nekad je bila pojam za znanje koje se potvrđivalo na mnogim natjecanjima.

Vezano uz to, ovih je dana predstavljen projekt pretvaranje obične u digitalnu školu koji će se provoditi u nekoliko faza, zajedničkim naporima Osnovne škole Prelog, Međimurske županije i Grada Preloga.

U prvoj fazi predviđeno je opremanje dviju informatičkih učionica, kako bi se omogućilo nesmetano odvijanje nastave informatike i svim učenicima omogućio pristup računalnim resursima tijekom nastave informatike, u drugoj fazi opremanje interaktivnih učionica za kabinetsku i drugu vrstu nastave, kako bi se nastavnici mogli koristiti IKT-om u razrednoj nastavi i predmetnoj nastavi.

Korištenjem digitalnim obrazovnim sadržajima nastavnik ima mogućnost pripreme i organizacije nastave na fleksibilan, kreativan i inovativan način u skladu s potrebama i mogućnostima učenika koje poučava.

U kombinaciji s korištenjem obrazovnim tehnologijama, opremom i softverom, digitalni obrazovni sadržaji omogućuju primjenu suvremenih metoda učenja i poučavanja, učenja usmjerenog na učenika, autonomiju nastavnika u odabiru metoda i strategija za postizanje ishoda učenja

Melita Trupković, ravnateljica Osnovne škole Prelog i Igor Balaban, izv. prof. na FOI-ju

i fleksibilniju strukturu nastavnog sata. U trećoj fazi predviđena je kupnja opreme za razvoj STEM vještina kod djece kako bi se u postojeće predmete, izvannastavne aktivnosti i buduće učeničke projekte integrirala robotika, problemsko učenje, mogućnost učenja 3D ispisa, učenje umjetne inteligencije (AI) i sl. STEM oprema omogućit će uvođenje potpuno novih izvannastavnih aktivnosti, edukacija i radionica do iduće školske godine.

U četvrtoj fazi slijedi kupnja i opremanje modularne učionice budućnosti, kako bi se omogućilo izvođenje nastave iz bilo kojeg predmeta uz upotrebu IKT-a odnosno kako bi se učenicima omogućila integracija i korištenje tehnologije za

potrebe pojedinih predmeta. Tu učionicu rezervira nastavnik koji želi nastavu iz svojeg predmeta 45 min ili 90 min raditi s upotrebom IKT-a (npr. koristiti se računalima za učenje biologije ili ispitivanje znanja iz nekog predmeta upotrebom računalnih ispita).

Opremanje takve učionice planira se po završetku dogradnje škole. Želja je ostvariti misiju i planove te posredno omogućiti organizaciju i provođenje jednosmjenske nastave u Osnovnoj školi Prelog, a djeci stjecanje danas prijeko potrebnih znanja iz STEM područja, kako bi se obrazovala i ravnopravno konkurirala svojim vršnjacima iz drugih prestižnih škola u Republici Hrvatskoj.

Grad mijenja krovište škole Osnovne škole na području grada i dalje su u vlasništvu Međimurske županije premda se Prelog bori da se to promijeni. No, ipak se sami brinu o izgledu škola pa će tako i raspisati

javni poziv kako bi se promijenilo krovište Područne škole Cirkovljan. Jedan dio sredstava već je osiguran, dok će dio morati pokriti sam Grad. (vv)

ČUKOVEC

Park dobio ime po branitelju Kreši Madiću Mjesni odbor Čukovec dobiva ime svog parka. Po novom, zvat će se Park Krešimira Madića, mladića koji je svoj život položio na oltar Domovine. Kao hrvatski branitelj, u jednom od napada četnika, 26. kolovoza 1992. godine, na području Brodske Posavine Krešo

Madić ranjen je zadobivši prostrijel glave. Dva dana kasnije preminuo je od posljedica ranjavanja. Bio je pripadnik 54. samostalne bojne te je, s ostalim braniteljima, sudjelovao u obrani naše zemlje od napada agresora. (vv)

Big jump privukao je velik broj zaljubljenika u rijeku Dravu

ODRŽAN BIG JUMP na svetomarskoj plaži

Skok za spas rijeke Drave Općina Sveta Marija i Zaštitarsko-ekološka udruga Senjar – ZeuS zajedno s udrugama s područja Svete Marije i ove su godine organizirali tradicionalni Veliki skok za rijeku Dravu kako bi ukazali na probleme prekomjerne regulacije rijeka i na važnost očuvanja prirodnih vodotoka

kojima naše Međimurje i Podravina obiluju.

Rijeka Drava jedna je od posljednjih očuvanih rijeka u Europi, a WWF se zajedno s partnerima nevladinih udruga puno trudi očuvati tu jedinstvenu rijeku prirodnom, njezinu bioraznolikost, naš biljni i životinjski svijet.

Skok se održao uoči obilježavanja 10. godišnjice proglašenja Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav i Dana europske Amazone te je i ove godine privukao velik broj sudionika.

Poznat kao Europska Amazona, Rezervat biosfere proteže se kroz Austriju,

Hrvatsku, Mađarsku, Srbiju i Sloveniju i postaje najveće europsko prekogranično zaštićeno područje pod UNESCO-ovom zaštitom. Tri rijeke tvore 700 kilometra dug zeleni pojas koji povezuje gotovo 1.000.000 hektara jednog od najvažnijih europskih riječnih područja. (vv; zv)

15. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 15

STARIM BICIKLIMA vozilo se po novom asfaltu u Donjoj Dubravi

Velociped slavnog Beatlesa bio je najpopularniji Vlasnik tvornice jednom prilikom nakon koncerta u Italiji poklonio je točno taj bicikl Lennonu. John Lennon bio je oduševljen poklonom i čak je naglasio da mu je to najbolji bicikl koji je vozio, ističe kolekcionar Stjepan Belcar Piše: Vlasta Vugrinec

Bicikl Johna Lennona, prvi pravi engleski bicikl s velikim prednjim kotačem koji datira još iz 1882. godine, nizozemski tandem, službeni bicikl švicarske vojske, bicikl proizvođača Mercedes Benz samo su neki od oldtajmera te vrste koje su Dobravčani imali prilike vidjeti te se njima provozati.

Naime, uz Dane općine Donje Dubrave u nedjelju je bila organizirana zanimljiva biciklijada nazvana Starim biciklima po novom asfaltu.

Lennonov sportski vintage s gravurama

U pravi mah svi su mislili da je ime Johna Lennona marketinški trik koji bi trebao privući publiku, no riječ je doista bila o njegovu biciklu.

- Istina je, rekao je Stjepan Belcar, kolekcionar iz Varaždina. Vlasnik odnosno proizvođač bicikla jednom prilikom nakon koncerta u Italiji poklonio je točno taj bicikl Lennonu.

Kako je dalje rekao, slavni glazbenik bio je oduševljen poklonom i čak je naglasio da mu je to najbolji bicikl koji je vozio.

- Još je rekao kako je sve u redu, samo mu je malo prevelik, dodao je kolekcionar. Tada mu je proizvođač napravio dva broja manju ramu i poslao novi bicikl, a prvotni je uzeo natrag.

Bicikl je spremio da bi ga nakon izvjesnog vremena ipak odlučio prodati, ali pritom nije želio stvarati pompu oko toga i uzeti mastan novac.

- Imao sam sreće da sam saznao za prodaju tog oldtaj-

Najljepši općinski park

Stjepan Belcar s biciklom Johna Lennona mera premda nisam znao o čijem se biciklu u stvari radi, ističe Stjepan Belcar.

A bicikl je ionako bio poseban sam po sebi uz originalne gravure, pravi vintage.

Nije žalio novca, premda kaže da nije puno koštao u odnosu na njegovu pravu vrijednost.

Naravno, vrijednost nam nije htio otkriti niti pak koliko je dao za njega.

Da je riječ o pravoj vrijednosti, doznao je tek kasnije.

Naime, zvao ga je proizvođač bicikla ponudivši mu originalne papire ako bi ga jednog dana htio dalje preprodati.

- Bez obzira na sve, ja ga neću prodavati, već ga hoću imati za sebe, ističe ponosni vlasnik vrijednog bicikla.

Bicikl je u odličnom stanju, svi dijelovi na njemu su originalni i bio je posebna atrakcija za Dobravčane.

Kako se popeti na to čudo?

Bicikl Zvonka Skuhala datira iz 1882. godine

Šuderica je osvojila srca publike

GORIČAN

Ako je i ime Johna Lennona ljude vuklo k sportskom

biciklu, veliki je interes bio i za najstariji oltajmer s velikim prvim kotačem. Maštu je najviše golicalo kako se čovjek u stvari uopće može ili mora popeti na njega da bi ga vozio.

- Riječ je o prvom pravom voznom biciklu i to engleskom, kaže Zvonko Skuhala, kolekcionar iz Varaždina.

Ma kako čudno izgledao, stabilan je, ali…

- Te bicikle su zvali i protresač kostiju jer su padovi s njih znali biti gadni, obvezno s lomljenjem kostiju, kaže Zvonko Skuhala.

Naime, s tog bicikla se ne može stati normalno dolje nogom kao kod današnjih velocipeda, već se mora trčati gore-dolje po njemu kao po lojtrici.

Drugim riječima, bicikl se pokrene i po zadnjem malom kotaču se popne na sic i tako se i silazi.

Koliko god bio atraktivan nitko se nije usudio sjesti na njega osim sadašnjeg vlasnika.

Laskava titula najljepšeg parka među hrvatskim općinama pripala je općini Goričanu. Izbor je organizirao portal gradonacelnik.hr gdje je u tjedan dana publika na Facebooku glasala za svoje favorite među kojima je i prekrasna Šuderica u Goričanu koja je po glasovima publike osvojila prvo mjesto.

Park Šuderica u konkurenciji općina natjecao se s Parkom skulptura iz Ernestinova. Može se reći da su na dobitku i Goričan i Ernestinovo jer je Park skulptura odnio pobjedu u izboru žirija, a Šuderica

DONJA DUBRAVA

je osvojila srca publike. Ponosan na ovo priznanje je i načelnik Emanuel Sinković koji je zahvalio na svakom lajku koji je omogućio to vrijedno priznanje.

- Drago mi je da smo uspjeli promovirati Goričan i Šudericu na karti Hrvatske i to na najljepši mogući način. U proteklih godinu dana uložili smo preko 2 milijuna kuna na dodatne sadržaje na našoj prekrasnoj Šuderici, a s dodatnim investicijama nastavljamo i dalje, istaknuo je Sinković dodajući kako je ogroman potencijal Šuderice sada i šire poznat. (vv; mg)

Poučnom stazom upoznajemo ptice Ovoga vikenda u Donjoj je Dubravi otvorena šumska poučna staza Vrata Pažuta.

Staza se proteže u dužini od 1750 metara i namijenjena je isključivo za pješački i biciklistički promet. Služi i kao jedan od ulaza u zaštićenu poplavnu šumu i Poseban ornitološki rezervat Veliki Pažut smješten na ušću rijeka Mure i Drave.

Na šumskoj poučnoj stazi su dva ulazna infopanoa i pet poučnih tabli, deset klupa

KOTORIBA

i četiri ekonadstrešnice sa zelenim krovovima. Započinje ispod dobravskog mosta prvom nadstrešnicom uz koju slijedi ulaz u šumu prateći lijevu obalu Drave nizvodno prema takozvanom Otoku ljubavi. Tu su i prve dvije od ukupno pet poučnih tabli koje redom obrađuju važnost i funkciju prostora Veliki Pažut, kao i floru i faunu te šumsku pedagogiju i povijesne obrte na Dravi. (vv)

Traže se dobitnici javnih priznanja Iz Općine Kotoribe pozivaju vijećnike Općinskog vijeća, građane, udruge građana, političke stranke, vjerske zajednice i druge pravne osobe da podnesu

svoje prijedloge za dodjelu javnih priznanja. Prijedlog mora biti pismeno obrazložen i poslan najkasnije do 15. kolovoza ove godine. (vv)

MEĐIMURSKA POSLA

Što će nam rijeka ako se u njoj ne možemo bućnuti!

J

edva smo dočekali to ljeto.

Nema veze što nas sunce prži nemilice, UV zrake prijete, praktički dišemo na škrge, a noću se prevrćemo u vrućem krevetu.

Jer to je vrijeme odmora, lagane odjeće, kupanja i vrijeme bez računa za plin.

Rijetko tko od nas se neće okupati u kućnom bazenu, na moru, šuder-grabi ili pak na Dravi. Kako sada stvari stoje, važno je da je osvježenje blizu i da se ne mora

ništa platiti. Shodno tome, Doljonci ponovno otkrivaju čari rijeke Drave.

Sjećam se da sam kao dijete odnosno školarka na Dravi bila od prvog dana ljetnog ferija pa do Velike meše kada je pala prva ozbiljnija kiša i sve rashladila.

Na kupanje smo išli čoporativno, sva djeca iz ulice i bilo nas je o-ho-ho!

Nekad biciklom, a bilo je i dana kada smo pješačili po nekoliko kilometara. I nije

nam bilo teško. Obično nismo ponijeli ništa sa sobom, eventualno vodu ili krumpire koje smo pekli, onako u ljusci. A o kukuruzu da i ne govorim. Istina, nismo ga imali doma niti smo ga kupovali jer se on nije ni prodavao u ono vrijeme, već smo ga “posuđivali” s obližnjih polja.

Ne, nismo uništavali polje, samo smo ubrali po klip za svakoga od nas. I u vodu smo išli čoporativno, pazeći jedni na druge, posebno stariji na

mlađe i uvijek se znalo gdje je tko. Nisu nam smetali komarci i obadi koji su grizli kao ludi.

Danas je nešto takvo nezamislivo. Nema više takvih sprudova i plićaka i more je istisnulo našu Dravu.

Ipak, tračak nade postoji jer su more i bazeni sve skuplji, a Drava nas oplakuje. Samo treba malo dobre volje i to s više strana kao što je to u Svetoj Mariji. Jer Donja Dubrava također ima

nevjerojatan potencijal, a ni preloška Marina nije daleko.

I dok se Dobravčani kupaju, Preložani samo mogu sanjati one davne, slavne dane kupanja. A upravo je u tijeku jedan međugranični projekt oživljavanja Marine, ali koliko god ga čovjek proučava, teško da može naći mjesto za kupanje. A što ćeš s rijekom ako se u njoj ne može čovjek bućnuti, osvježiti se. Ne mora to biti inclusive, već obična šljunčana ili pješčana plaža.

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

16

Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

15. srpnja 2022.

Rani završetak žetve

N

arednih dana ovisno o vremenskim uvjetima može se očekivati završetak žetve pravih žitarica i uljane repice. U vrlo malom broju godina bilježi se ovako rani završetak žetve, no visina ostvarenih prinosa uvelike je ovisna o nekoliko činjenica.

Posljednjih nekoliko vegetacijskih sezona zbog klimatskih promjena bilježimo sve češća sušna razdoblje i u većini godina povišene temperature što u konačnici utječe na ostvarivanje visokog prinosa ratarskih kultura. Visina dnevnih temperatura, količina oborina i njihov raspored značajno utječu na visinu ostvarenog prinosa i kod uzgajane vrste pri čijem je uzgoju provedena visoka agrotehnika (provedba mehaničkih operacija prilagođenih stanju tla, gnojidba prema stanju opskrbljenosti tla i planiranom prinosu, adekvatna i pravovremena zaštita itd.). Promjene od 1 do 2 °C u prosječnoj okolišnoj temperaturi neće utjecati u velikoj mjeri na proces fotosinteze, međutim izrazito visoke temperature usporavaju fotosintezu, pogotovo u situacijama kada biljkama nedostaje voda. Stresni uvjeti uzrokovani visokim temperaturama i nedostatkom vlage najviše pogađaju kulture koje su tijekom ljetnih mjeseci na poljima, poput kukuruza, suncokreta i soje. Ozime i jare žitarice najviše su pogođene sušama tijekom vegetacije u ožujku jer se tada velika većina nalazi u vegetacijskoj fazi busanja, kao i forsiranom dozrijevanjem zbog suše u lipnju i srpnju. Međutim i prema tome u kakvoj mjeri prave žitarice mogu podnijeti visoke temperature, postoje značajne međusobne razlike. Najotporniji na visoke temperature je ječam, dok su biljke pšenice manje otporne. Najosjetljivije prave žitarice na visoke temperature su raž i zob. Svakako da je otpornost biljaka na visoke temperature i manjak vode i njihov utjecaj na ostvareni prinos ovisna u kojoj vegetacijskoj fazi nastupe stresni uvjeti. Veću ili manju osjetljivost na visoke temperature pravih žitarica možemo povezati s njihovim najpovoljnijim područjima za uzgoj.

U vrlo malom broju godina bilježi se ovako rani završetak žetve, no visina ostvarenih prinosa uvelike je ovisna o nekoliko činjenica, prije svega o suši i visokim temperaturama

Piše: Suzana Pajić

Vremenski uvjeti tijekom ovogodišnje sezone uzgoja pravih žitarica i uljane repice nisu bili najidealniji.

Niže temperature početkom godine uz izraziti manjak oborina uzrokovali su smanjeni porast usjeva na početku kalendarske godine. Na području Međimurske županije od 1.

1. do 4. 7. 2022. godine na različitim lokalitetima zabilježeno je od 250 do 290 mm oborina, do je kretanje minimalnih, prosječnih i maksimalnih zabilježenih temperatura po mjesecima navedeno u tablici za dva lokaliteta.

Prave žitarice, poglavito pšenica, posijane na jesen izvan optimalnih rokova zbog nekoliko dana povišenih temperatura iznad 20 °C tijekom mjeseca ožujka prekinule su vegetacijsku fazu busanja što je uzrokovalo ostvarivanje manjih prinosa.

Vrlo vrijedna kultura u ratarskom plodoredu je uljana repica koja zbog sve manje registriranih insekticida i pojave rezistentnosti repičinog sjajnika na postojeće registrirane insekticide zauzima u uzgoju sve manje ukupno obradivih površina.

Manjak oborina u proljetnim mjesecima odrazio se na ostvarene prinose te kulture i u proizvodnji u kojoj je provedena visoka agrotehnika. Uspoređujući ostvarene prinose uljane repice prošle godine s ovogodišnjim prinosom, bilježimo smanjenje prinosa čak do 30-ak %.

U prošlogodišnjoj proizvodnji uljane repice u proizvodnom pokusu 20-ak hibrida uljane repice ostvaren prosječni prinos iznosio je 4.579 kg/ ha, dok ove godine samo 3.267 kg/ha. Otkupna cijena uljane repice na bazi vlage od 9 % u 2021. godini kretala se na tržištu od 3,7 do 3,8 kn/kg, dok ove godine iznosi od 4,7 do 4,8 kn/kg (povećanje cijene od 27 %).

Načelnici općina Dario Friščić, Bojana Petrić, župan Ma�ja Posavec, Branko Dobravc, predstavnik laboratorija, Dijana Novak i Nikola Novak potpisali su sporazum o sufinanciranju projekta Kontrole plodnos� tla. Poljoprivrednici �h općina snose samo 20% cijene analize tla, kao i općine Podturen, Domašinec i Belica čiji načelnici nisu bili prisutni

MEĐIMURSKO TLO alarmantno zakiseljeno

Čakovec, Orehovica i Nedelišće donekle popravili stanje - U usporedbi analiza tla od 2016. do 2021. godine vidljiv je daljnji trend zakiseljavanja tala, no zaustavljena je degradacija humusom, kaže Nataša Hokal Ivoš Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Devetu godinu zaredom u Međimurju se provodi projekt kontrole plodnosti tla, poznatijeg pod imenom Analiza tla. Riječ je o projektu kojim se osigurava ekološkije tlo i viši prinosi. Analizirajući tlo u ovlaštenom laboratoriju poljoprivrednici dobivaju podatke o stanju njihova zemljišta i preporuke o optimalnoj gnojidbi. Takvim pristupom smanjuje se zagađenje okoliša odnosno vode i tla, postiže stabilnija proizvodnja te se povećavaju prinosi. I što je još važnije, poljoprivrednici štede na nepotrebnom “bacanju” novca zbog neadekvatne i preobilne gnojidbe.

Samo ove godine uzet će se 650 uzoraka tla za analizu koji će se analizirati u laboratoriju virovitičkog poduzeća Labosan.

- Uzorci će se uzeti na područjima općina Nedelišće, Donji Vidovec, Orehovica, Podturen, Kotoriba, Domašinec i Belica, rekao je župan Matija Posavec prilikom potpisivanja ugovora između Županije, općina i predstavnika laboratorija.

Naime, analizu tla su�inancira Županija s 40 %, koliko daju i općine, dok pre-

ostalih 20 % snosi sam poljoprivrednik. Projekt obuhvaća uzimanje uzoraka i podataka na terenu, dostavu uzoraka u laboratorij, analizu tla, interpretaciju rezultata kao i ustrojavanje baze podataka o stanju plodnosti tla i izdavanje preporuke gnojidbe krajnjim korisnicima usluga.

Do sada je kroz kontrolu plodnodnosti tla uzeto više od 2300 uzoraka tla čime je pod kontrolu stavljeno preko 4000 ha poljoprivrednih površina.

Nastavlja se trend zakiseljavanja tla, ali je zaustavljena degradacija humusa

Laboratorijska analiza tla koja se odrađuje obuhvaća najvažnije parametre, poput kiselosti tla i humusa.

Poznato je, naime, da je u Međimurju poljoprivredno zemljište pretežito jako kiselo i to oko 58 %. Tek nešto povoljnija situacija je na području Čakovca te Orehovice i Nedelišća.

- Koliko pH tla utječe na prinos, poznato je svima koji se redovito susreću sa smanjenim urodom i lošom kvalitetom, objašnjava voditeljica laboratorija Nataša Hokal Ivoš. Kod niskog pH tla usvajanje elemenata prisut-

nih u tlu se smanjuje i samo je trećina hraniva unesenih u tlo biljci zaista dostupna.

Kod kiselih tla biljkama su dostupni elementi poput aluminija, željeza, mangana, ali elementi poput fosfora, kalija, kalcija, magnezija, dušika, bora i molibdena korijenov sustav jako teško usvaja. Osim problema usvajanja hraniva, kod ekstremno niskog pH otežan je razvoj korijena biljke.

Poboljšanje tla

- U usporedbi analiza tla od 2016. do 2021. godine vidljiv je daljnji trend zakiseljavanja tala, no zaustavljena je degradacija humusom, dodaje dalje voditeljica laboratorija.

Osnovna mjera popravka tla je kalcizacija odnosno gnojidba vapnenim materijalima koju obvezno preporučuju poljoprivrednicima u svojim preporukama.

Osim kalcizacije, pH tla moguće je povisiti i primjenom pepela. Pepeo nastao izgaranjem drveta može se promatrati kao gnojivo jer sadrži fosfor i kalij. Zbog svoje alkalne reakcije uputno je koristiti se njime samo na tlima s niskim pH. Dodavanjem pepela na kiselim tlima podiže se pH tla na 6,5 – 7 što tlo čini idealnim za poljoprivrednu proizvodnju. Zbog svoje iznimne snage i brze djelotvornosti, ne preporučuje se udvostručavati količine pepela koju planiramo baciti

Nataša Hokal Ivoš, voditeljica laboratorija

na neku površinu. Primjena većih količina pepela predstavlja i ekološki problem zbog značajne količine cinka i bakra koji su teški metali. Što se tiče postotka humusa, uzorci su pokazali kako većina međimurskog tla, čak 48 % spada u slabo humusno tlo sa svega od 1 do 2 % organske tvari.

- Kod takvih vrsta siromašnog tla preporučujemo mjere poboljšanja tla kroz zelenu gnojidbu što su poljoprivrednici već dobro prihvatili pa je samim time zaustavljena degradacija humusa, kaže voditeljica Nataša.

Isto tako, preporučuje se i korištenje organskim gnojivom ili korištenje stajnjakom.

U tu svrhu je i aktualna mjera koja s 215 eura po hektaru oranične površine potiče uporabu stajnjaka.

15. srpnja 2022.

Poljoprivreda 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Kampilobakter u pilećem mesu

Arijana Žnidarić iz Pušćina na čakovečkom sajmu u ponudi ima i rajčicu zvanu kapučino Piše: Ksenija Marković, dr. vet. med.

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Pileće meso je jeftin i lako dostupan izvor visokokvalitetnih bjelančevina, aminokiselina, vitamina i minerala pa je zato potrošnja i proizvodnja u Republici Hrvatskoj i svijetu u porastu.

U zemljama Europske unije kampilobakterioza je najučestalija bolest koja se prenosi hranom, a kao najčešći izvor zaraze smatra se svježe pileće meso.

Broj slučajeva oboljelih od kampilobakterioze iz godine u godinu raste. Prijava bolesti u ljudi obvezna je u našoj zemlji od 2007. godine.

Tako imamo podatak da je u Republici Hrvatskoj 2015. broj oboljelih iznosio 1393, a 2016. broj potvrđenih slučajeva kampilobakterioze iznosio je 1547, što tu zoonozu, nakon salmoneloze svrstava na drugo meso po učestalosti.

Rajčica, paprika i krastavci nude se na sve strane Čakovečki plac i sajam u znaku su domaćeg povrća. Rajčica, paprika i krastavci nude se na svakoj klupi. No, kako je puno prodavača, dobro je prošetati jer i cijene variraju.

Pa se tako rajčica može pronaći za 10, ali i 20 kuna. Ista je stvar i s paprikom gdje je najskuplja crvena rog paprika za koju treba izdvojiti 35 kuna.

I ove je godine cijena mladog graha “zlatna” jer se kilogram očišćenog nudi za 50 kuna pa tko voli, nek’ izvoli. Na ponudu se ne mogu požaliti ni ljubitelji voća jer doista imaju veliki izbor od malina i joste do šljiva, breskvi pa sve do grožđa i smokava.

Unatrag par tjedana na sajmu je pala i cijena kukuruza, dok se drva za ogrjev i dalje drže svojih 420 odnosno 470 kuna.

Kako je vrijeme za presadnju kasnih salata i kupusnjača, u ponudi su presadnice endivije, crvenog i žutog radiča, kineskog zelja i varaždinskog zelja pa nadalje. (vv)

Što je kampilobakterioza?

Marija Belalov iz Čakovca na placu nudi svoje prve patlidžane

CIJENE PLAC 15 kn/kg

CIJENE SAJAM Cikla:

8 kn/kg

Rajčica:

15-20 kn/kg

Krastavci:

8 kn/kg

Paprika:

15-18 kn/kg

Krumpir:

5 kn/kg

Grah u mahuni:

20 kn/kg

Zelje:

8 kn/kg

Grah očišćeni:

50 kn/kg

Mahune:

30 kn/kg

Patlidžan:

Krastavci:

10-15 kn/kg

Tikvice:

12 kn/kg

Mrkva:

15 kn/kg

Luk:

6 kn/kg

Josta:

20 kn/500 g

Šljive:

15-20 kn/kg

Marelice: Maline:

15 kn/kg 10 kn/mjerica

Grah očišćeni:

30-50 kn/kg

Tikvice:

12 kn/kg

Mahune:

20 kn/kg

Rajčica:

10 kn/kg

Češnjak:

50 kn/kg

Šljive:

12 kn/kg

Grožđe:

15 kn/kg

Breskve:

12 kn/kg

Kukuruz:

2,8 kn/kg

Drva:

420 – 470 kn/ metar

Kampilobakterioza je zarazna bolest uzrokovana najčešće bakterijama Camopylobacter jejuni i Campylobacter coli. Istraživanja u RH navode da je C. Jejuni zastupljena oko 54 %, a C. coli oko 15 % u svježem mesu peradi.

Kako se prenosi?

Glavni put prijenosa je preko hrane, nedovoljno toplinski obrađenim mesom (naročito piletinom).

Campylobacter je bakterija koja normalno naseljava probavni sustav većine toplokrvnih životinja, peradi, goveda, svinja, ovaca, pasa, mački, ali se mogu naći i u kamenicama i drugim školjkama.

Dokazano je da se na površini svježih pilećih trupova kao i na ambalaži u koju su pakirani trupovi najčešće nalazi Campylobacter.

Glavnu opasnost u domaćinstvu i ugostiteljstvu predstavlja križno onečišćenje svježe i hrane spremne za potrošnju kako izravno tako i neizravno preko ruku, radnih površina, kuhinjskih pomagala.

U istraživanju (Schorr i sur., 1994.) Campylobacter je izdvojen s ruku osoba, drški pećnice, radne površine, krpa i daske u onim kuhinjama gdje su istovremeno te bakterije izdvojene i u uzorcima pilećeg mesa.

Koji su simptomi kampilobakterioze?

Bolest počinje 2 – 5 dana nakon infekcije bakterijom.

Najčešće oboljevaju mala djeca i starije osobe slabijeg imuniteta.

Bolest počinje akutnim proljevom, praćen jakim abdominalnim grčevima i povišenom tjelesnom temperaturom. Pacijenti mogu izlučivati uzročnike izmetom i do nekoliko tjedana nakon infekcije.

Kako je spriječiti?

Broj kampilobaktera u kuhinji može se učinkovito smanjiti nizom higijenskih mjera poput temeljitim čišćenjem radnih površina, suđa, pomagala uz upotrebu deterdženata, vruće vode i dezin�icijensa.

Važan čimbenik u sprječavanju širenja jest temeljito i redovito pranje ruku nakon rukovanja i obrade svježeg mesa. Smanjenju zagađenja bakterijama možemo pridonijeti i učestalijim zamjenama dasaka za obradu svježeg mesa, redovitom zamjenom krpa za suđe te održavati higijenu u kuhinji domaćinstava i ugostiteljstva.

Češnjak i Campylobacter!

Različita istraživanja su pokazala da prisutnost češnjaka u hrani djeluje inaktivirajuće na kampilobaktere. Njegovi organosumporni sastojci i polifenoli imaju baktericidni učinak na C. Jejuni (Lu i sur., 2011.). Zato, jedite češnjak!

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 8 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

18

Povrtlarstvo

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. srpnja 2022.

VRTLARICA

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Crnooke pupavice – ljetnice za svaki biovrt Crnooka pupavica trajnica je iz porodice glavočika (Asteraceae) i porijeklom je iz Sjeverne Amerike. Postoji jako mnogo podvrsta unutar roda Rudbeckia. Sve su slične prema obliku cvijeta, dakle uglavnom cvatu žuto i imaju upečatljivu i prepoznatljivu crnu sredinu, po kojoj su i dobile ime. Ja na svom vrtu uzgajam dvije podvrste – Rudbeckia hirta i Rudbeckia fulgida, koje se po cvatnji odlično izmjenjuju na vrtu. Naime, vrhunac je cvatnje Rudbeckia hirta u lipnju i srpnju, a Rudbeckia fulgida u kolovozu pa tako imam dugu žutu cvjetnu raskoš na vrtu.

Obje vrste su grmolikog rasta, narastu u visinu i preko 1 metra (cvjetne stapke). Vole sunčane gredice i dobro podnose sušu. Možete ih sijati u rano proljeće u 3. mjesecu u teglice u zatvorenom ili u 4. mjesecu direktno na otvoreno. Biljka uzgojena iz sjemenja prve godine cvate prvi put potkraj ljeta, ali od sljedeće godine već od proljeća.

Obje vrste su dražesne cvjetnice obilne cvatnje koje prilično dobro podnose sušu pa ih svakako preporučujem s vrtovima. Svojom veselom žutom bojom jako uljepšava pogled na vrt tokom ljeta, a jako privlači i pčele u vrt – sve oko njih stalno zuji.

Biovrt - u skladu s prirodom www.biovrt.com Rudbeckia hirta Rudbeckia hirta često se spominje kao jednogodišnje cvijeće, međutim moje iskustvo s njom je da je većinom ili dvogodišnja ili trajnica kraćeg vijeka. Ali osim toga, jednom dok ju uzgojite na svom vrtu, ona se vrlo uspješno sama zasijava pa vam doslovno može preuzeti cijeli vrt ako joj uvjeti odgovaraju. Ta vrsta cvate u nijansama od potpuno žute do crveno-smeđe-žutih kombinacije – kako se sama zasijava, tako svaka novonikla biljka može biti pravo iznenađenje u vašem vrtu.

Rudbeckia fulgida

Posebnost te vrste je što cvate žutim jednobojnim cvjetićima (za razliku od Rudbeckia hirta koja je većih cvjetova i višebojna). Postoje kultivari i u narančastim nijansama.

Tijekom godina sve se više umnožava u grm pa ju je potrebno rasađivati ako se previše razraste. Rudbeckia fulgida počinje cvasti tek krajem srpnja i početkom kolovoza pa se tako idealno nadovezuje u vrtu na Rudbeckia hirta i osigurava divno šarenilo u vrtu i u kolovozu.

Sabina Mezga ponosna na svoju �kvicu

U VRTU Sabine Mezga iz Vratišinca

Mali plastenik krije pravo bogatstvo Mali priručni plastenik Sabine Mezga (76) iz Vratišinca krije u sebi pravo malo biljno carstvo. Dokaz je to da se i mali prostor može sasvim lijepo iskoristiti i osigurati domaće povrće za cijelu sezonu.

Naime, uvriježeno je mišljenje da vrt mora biti veliki i prostran, no Sabinin vrt dokazuje suprotno. Njen vrt i nije za veliku obitelj, već samo za nju, ali nađe se i pokoji višak za podijeliti članovima obitelji.

Sabina svoj mali raj u plasteniku njeguje i u uspomenu na pokojnog supruga Josipa koji ga je izgradio. Iako je već zašla u godine, još uvijek ju veseli i ispunjava rad u malom vrtu, plevljenje i zalijevanje pa i pokoja riječ s biljem.

S druge strane, time ujedno i krati duge dane bez previše umirovljeničkih obveza.

Budući da se radi o zatvorenom prostoru, povrće u njemu raste i uspijeva gotovo cijele godine.

Trenutno su u punoj kondiciji i spremni za berbu plodovi rajčice, paprike, bere i salatu, krastavce, pa i tikvice. Luk je već iščupala i suši se kako bi što dulje trajao.

Među omiljenim povrćem su joj tikvice na čije je plodove posebno ponosna.

Naime, plodovi rastu i bujaju preko “sake mere”.

Tikvice su povrće koje i inače lako uspijeva u svim vrtovima ili pak teglama.

Sadimo ih na otvorenom jer su ljubiteljice sunca, ali ne vole mraz.

U pravilu, sezona im počinje u svibnju i proteže se sve do srpnja. Ako redovito beremo plodove, tada biljku potičemo na formiranje novih cvjetova i oplodnju.

Riječ je o biljci iz porodice tikvovki kojoj pripadaju i buča, tikva, bundeva i krastavci. Uzgaja se zbog polova koji izgledom podsjećaju na krastavac. Plod tikvice može biti tamnozelene, svjetlozelene i žute

boje. Osim plodova, mogu se jesti i cvjetovi tikvice koji se najčešće spremaju u tempuri i prava su delikatesa.

Tikvice sadrže veliku količinu vode pa su odlična hrana za vruće ljetne dane. Sadrže malo kalorija, a bogate su nutrijentima, stoga ih mogu konzumirati osobe koje su na dijeti, sportaši, djeca, trudnice i svi oni koji teže zdravoj i laganoj prehrani. Bogate su vitaminima B i C te mineralima poput kalija i mangana, dok žute tikvice sadrže i značajan udio beta-karotena.

Vrlo su zahvalne za pripremu različitih jela. Pa se tako može jesti sirova kao tzv. špagete, odlične su za roštilj, dodaju se u razna jela kao dodatak, a idealne su i za zgušnjavanje.

Posebna pak su priča popečci, punjene tikvice, pohane same ili uz dodatak sira pa čak i salame.

Sabina tikvice najčešće radi u obliku popečaka, a

Tikvice su idealno povrće za vruće ljetne dane

s ovom velikom tikvicom napravila je pogaču. Obitelj obožava pogaču od tikvi, a ta tikvica bila je idealna za takvo što: - Netko još u tikvicu stavi sir i napravi slane kolače, ali ja stavim samo mak i šećer, kaže nam Sabina. (mm)

15. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERNARDIN VRT

Elementi po kojima se radi biodinamička proizvodnja (2. dio) PLAN SADNJE Kada primijeniti tekući kompost, tekući gnoj, biljne ekstrakte i macerate?

Za sve tekuće komposte koji se raspršuju po listovima najbolje vrijeme za špricanje je u popodnevnim satima, neposredno prije punog Mjeseca, a dani lista tijekom uzlaznog Mjeseca su također u redu.

Ovisno o biljci, ta gnojiva mogu se upotrebljavati nekoliko puta u razdoblju rasta. Kako bi se izbjeglo prekomjerno osnaživanje biljaka, treba ih upotrebljavati u umjerenim količinama. Ti sprejevi su vrlo korisni u komercijalnim vrtovima i voćnjacima.

Kada saditi krumpir?

Prije novog Mjeseca i na dane korijena ili u blizini Apogeja. Općenito sadnja na Apogej će dati dobre prinose umjerene veličine krumpira i poboljšava otpornost na

štetočine. Sadnja s vremena na vrijeme kada su Sunce i Mjesec u Ovnu (NM) povoljna je za regeneraciju biljaka.

Kontrola gljivičnih oboljenja

Najbolji rezultati mogu se dobiti uz poduzimanje potrebnih mjera opreza prije punog Mjeseca i Perigeja i pojačanje mjere ako se ta dva aspekta javljaju istovremeno ili u blizini. Ti aspekti mogu se smatrati stresnima jer oni dovode do povećanog utjecaja vode u tlu na biljke, koja može pojačati razvoj gljivičnih bolesti, naročito tijekom toplog vremena u proljeće i jesen. Špricanje tla i biljaka uvarkom preslice u ovim vremenima idealno je dan prije punog Mjeseca i Perigeja ako je moguće. Prskanje preparatom 501 u ranim jutarnjim satima u konstelaciji Mjeseca u opoziciji Saturna jača biljke i povećava otpornost na gljivične bolesti.

15. srpnja – Dan korijena Njegujemo korjenaste biljke, bit će manje korova.

16. srpnja – Dan cvijeta Za ubiranje i preradu bobičastog voća preporučujemo dane cvijeta ili ploda, trebat će nam za preradu 25 – 30 % manje šećera, a marmelade će bi� bolje i postojanije.

17. srpnja – Dan cvijeta Sakupljamo zrelo sjeme cvjetnica.

18. srpnja – Dan lista Izrađujemo vegetabilni kompostni preparat od kamilice.

19. srpnja – Dan lista Njegujemo lisnate biljke, sijemo lisnate biljke i razne salate.

20. srpnja – Dan lista Kad Sunce dođe ispred zviježđa Raka, znači nakon 20. srpnja, sijemo matovilac u dane lista za dobivanje sjemena na proljeće.

21. srpnja – Dan ploda Do 13 sa� i nakon 19 sa�, a između 13 i 19 sa� nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog djelomične pomrčine.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�.

U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�nje tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936 Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110 VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

Povrtlarstvo 19

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKA ZAKLADA solidarnosti Katruža preko 20 godina pomaže bolesnima lijekovima i terapijama

15. srpnja 2022.

Katruža pomaže onima kojima zdravstveni sustav neće Međimurska zaklada solidarnosti Katruža osnovana je sa svrhom pružanja pomoći građanima s područja Međimurske županije za potrebe liječenja, rehabilitaciju, operacije, transplantacije organa, nabave pomagala za invalidne osobe i nabave lijekova u slučaju kada zdravstveno osiguranje ne podmiruje troškove ili ih ne podmiruje u cijelosti. Pomoć se odobrava na temelju prikupljene medicinske dokumentacije, a ne dodjeljuje se u novčanom obliku, već Zaklada nabavlja potrebne lijekove, pomagala, �inancira konkretnu zdravstvenu uslugu ili podmiruje troškove liječenja.

U ovoj je godini Upravni odbor Katruže održao 3 sjednice na kojima je dodijeljena 51 pomoć u iznosu od 189.495 kuna. U prvoj polovici ove godine Zaklada Katruža organizirala je niz aktivnosti tijekom kojih su prikupljena sredstva za Katružu, o čemu su izvijestili župan Matija Posavec, ujedno i upravitelj Zaklade i Danica Pongrac Krhač, članica Upravnog odbora Zaklade Katruža.

U okviru Dana Međimurske županije održan je koncert u atriju Starog grada Čakovec na kojem je, zahvaljujući donacijama građana, skupljeno 3.020 kuna, a u organizaciji Društva Hrvata u Stuttgartu održana je Kajkavska večer čiji je prihod od 22.310 kuna namijenjen Katruži.

Tijekom svibnja održana je tradicionalna akcija Katruže za Katružu, tijekom koje su zahvaljujući udrugama građana i školama, katruže prodavane diljem Međimurja pa je tako sku-

pljeno 24.786 kuna. Dio sredstva stigao je i od donacija i članarina �izičkih i pravnih osoba i to u iznosu od 118.131 kuna.

Nastavljena je i dobra suradnja Katruže s Likovnim udruženjem Čakovec, čiji su članovi donirali svoje radove Zakladi. Kako je objasnio predsjednik Toni Fažon, LUČ je donirao 13 slika čiji su autori: Dragutin Hajdarović, Gabrijela Binder, Božena Cepanec, Stanko Padarić, Neda Horvat, Mihajlo Mihajlov, Ljiljana Horvat, Franciska Pongrac, Emilija Horvat i Valerija Cerovec, dok su članovi LUČ-a samostalno donirali još dvadesetak radova. To su: Franciska Pongrac, Vera Lipović Gabrijela Binder, Spomenka Marciuš, Mladen Rajn, Koraljka Rajn, Branka Toplek, Emilija Horvat, Neda Horvat, Verica i Helena Vresk. Svoje radove su donirali i Krešimir Frankić iz Zagreba i Ivan Mikec iz Čakovca.

Zaklada solidarnosti Katruža jedinstvena je u Hrvatskoj koja svojim brojnim aktivnostima pomaže onima kojima je to najpotrebnije, bolesnima s područja županije, a djeluje već duže od 20 godina.

Pri radu Zaklade pomaže veliki broj institucija, tvrtki, udruga, škola, građana, društva Međimuraca i teško je nabrojiti sve one koji svojom donacijom podržavaju humanu priču u Međimurju, stoga članovi Upravnog odbora Katruže na čelu sa županom Posavcem zahvaljuju svima koji su svoje srce otvorili Zakladi te se uključili u njen rad i aktivnosti kako bi pomogli potrebitima.

(BMO)

Članice Udruge žena Gornji Hrašćan

IZLOŽBA ručnih radova u Gornjem Hrašćanu

Cekere smo prvo v Hrašćanu pleli

K

ak je negdar bilo, kak se živelo, kaj se koristilo u svakodnevnici… starinski stolnjaci rukom vezeni, predmeti za kućanstvo, kako se pletu cekeri, stara postela, međimurska dječja nošnja, tibeti, kako se izrađuje cvijeće od krep-papira… ma svašta i za svakoga ponešto, rekla nam je Danica Novak, predsjednica Udruge žena iz Gornjeg Hrašćana, prilikom otvorenja izložbe u Gornjem Hrašćanu.

Uz pomoć predmeta i slika te uporabnih predmeta članice Udruge žena Gornji Hrašćan svojim sumještanima i svima koji su bili na izložbi unijele

Danica Novak, predsjednica Udruge žena Gornji Hrašćan

su i dašak sjećanja na prošla vremena.

Danica Novak nastavila je: - U sadašnje vrijeme, burno, stresno i užurbano želimo izdvojiti nešto iz onih vremena kada se živjelo polagano, bez napetosti i stalnog stresa za koje naše bake i djedovi nisu znali. Želja nam je bila da posjetitelji uživaju u ovoj maloj šetnji kroz prošlost.

Mene je uvijek privlačilo nešto staro, starinsko iz prošlih vremena. Uvijek sam voljela bakine priče o njihovu djetinjstvu. Tako je to i danas jer ima nešto u tim starim predmetima. Svaki taj komad ima iza sebe neku priču. Nekad su se cekeri izrađivali gotovo u svakoj kući u Hrašćanu jer su žene na taj način dolazile do dodatnih prihoda. Cekere su plela i djeca, najčešće uglavnom kolce. Ali pleli su i neki muški, pa je tako i Mirko Petek pokazao kako su pletu.

A i v Hraščanu, kako znamo, prvi smo počeli plesti cekere, rekli su naši stari.

Ova izložba nastala je upravo zahvaljujući članovima, zaljubljenicima u stare običaje i života našeg Gornjeg Hrašćana. Naše članice na

Mirko Petek pokazao je da i muški znaju ples� cekere ovoj izložbi pokazale su svoje radove koje svojim vrijednim rukama izrađuju u tišini svojeg doma. Pletu, heklaju, našivavaju stolnjake, pregače, ukrasne ručnike i vrećice. Dio radova upotrebljava se i kao poklon na gostovanjima gdje ponosno predstavljamo svo-

ju Udrugu i Gornji Hrašćan.

Ovom izložbom šaljemo poruku o važnosti prikupljanja predmeta iz svakodnevnog života pozivajući građane na očuvanje kulturne baštine i takvih predmeta.

Na otvorenju je o ženama govorila i Marija Belović. (sz)

U ZMAJEVU vrtu obitelji Valkaj

Najveće operne arije odzvanjale Železnom Gorom Na dekicama i s pogledom na zalazak sunca ljubitelji klasične glazbe guštali su u subotu, 9. srpnja, u Zmajevu

vrtu obitelji Valkaj uz note vrhunske glazbe.

Za glazbenu poslasticu zaslužni su bili: sopranistica

Filip Filipović, Ivana Lazar, Blanka Tkalčić, Filip Fortuna i Miljenko Turk oduševili su publiku

Ivana Lazar, mezzosopranistica Blanka Tkalčić, tenor Filip Filipović, bariton Miljenko Turk, Orkestar mladih glazbenika te dirigent Matija Fortuna.

Ove godine na repertoaru su bili Don Giovanni, Čarobna frula, Cosi fan tutte Wolfganga Amadeusa Mozarta, zatim Fidelio Ludwiga van Beethovena, a nakon pauze Strijelac vilenjak Carla Maria von Webera, Traviata Giuseppea Verdija, Vesela udovica Franza Lehara i Šišmiš Johanna Straussa ml. (sh)

Uživanje probrane publike na dekicama u Zmajevu vrtu

15. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENO PISMO Jagode Vičević

Teror prosjačenja usred Čakovca U redakciju Međimurskih novina javila se čitateljica Jagoda Vičević sa svojim otvorenim pismom koji u nastavku u cijelosti objavljujemo: Najljepši cvjetnjak hrvatski, tihi i mirni Međimurci sa sjevera Lijepe Naše…

Tako se volimo hvaliti pred svijetom. Ali… Već se dugo spremam napisati ovo otvoreno pismo nadležnim institucijama grada, županije, države.

Centrom Čakovca ne možeš proći bez drskog prosjačenja nazovi prosjaka koji ti dobacuju, drsko upadaju u

razgovor, u ka�iće, po ulici, ispred Centra za kulturu, nasred trgovine prehrambenim proizvodima u Međimurki. Tko su i otkud su došli, zašto ih ima toliko?

Zato što se nitko nije pobunio i rekao DOSTA. E, pa dosta je. Prosjačenje je zakonom zabranjeno u Republici Hrvatskoj. Osobe, koje su zbog svog zdravstvenog stanja smještene kod pojedinaca, donose tima dvostruku dobit. Najprije državnu pomoć za brigu i skrb, a zatim ih se doveze u centar grada da još nešto zarade. Policija je više puta

obaviještena, ali pomaka nema. Tko je nadležan za daljnje postupanje: sud, Centar za socijalnu skrb, ove ili one institucije…?

Iskreno, ne tiče me se.

Svi mi, obični smrtnici, imamo pravo na miru popiti kavu, kupovati u trgovini, šetati gradom, ići u kino ili na izložbu, otići na misu (ni crkva im nije sveta).

Prosjačenje je postalo nepodnošljivo, izvodi se na drzak način izazivajući stanje šoka kod prolaznika.

Ne bira se ni vrijeme, pa to može biti usred dana ili noću, ni mjesto: nebitno je

šećete li gradom, razgledate izloge ili ste sjeli na sladoled ili kavu, kupujete li u trgovini, izlazite li iz Centra za kulturu. Kakav dojam ostavlja Čakovec na goste, turiste, putnike namjernike?

Kakva je to slika Međimurja, a godinama se hvalimo kako smo po svemu najbolji. Mogli bismo biti da znamo reći: “Dosta!” Pozivam nadležne institucije na djelovanje i to po hitnom postupku jer Međimurje može i zavrjeđuje bolje. Međimurci zavrjeđuju mir.

S poštovanjem, Jagoda Vičević

UDRUGA SLIJEPIH Međimurske županije

Treća godina programa Osjetimo život Udruga slijepih Međimurske županije u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Čakovec, podružnica Obiteljski centar, provodi program Osjetimo život. Program �inancira Ministarstvo za demogra�iju, obitelj, mlade i socijalnu politiku iznosom od 270.000 kuna. Od 1. lipnja 2022. godine započela je s provedbom posljednja od triju provedbenih godina.

Opći cilj programa Osjetimo život je potaknuti slijepu djecu i odrasle slijepe osobe na uključivanje u aktivnosti i korištenje socijalnim uslugama koje doprinose povećanju njihove socijalne uključenosti i kvalitete života u lokalnoj zajednici.

Speci�ični ciljevi su: osigurati integraciju za slijepu djecu kroz organiziranje aktivnosti slobodnog vremena, osigurati dostupne i

kvalitetne socijalne usluge te aktivnosti za odrasle slijepe osobe.

Za slijepu djecu i odrasle slijepe osobe pružaju se usluge i organiziraju aktivnosti koje pridonose prevenciji njihove institucionalizacije i povećanju kvalitete njihova života.

Za devetero djece, članova Udruge, organiziraju se sportske i edukativne aktivnosti te podrška za njihove roditelje i izvoditelje aktivnosti. Jedna od tih aktivnosti su i grupne radionice za djecu koje održava volonterka Udruge, Valentina Nedeljko, edukacijska rehabilitatorica.

- Na ovoj kreativnoj radionici djeca su modelirala slano tijesto u koje su utiskivali školjke, kazala je.

Naglasak takvih kreativnih radionica nije samo na estetici konačnog produkta nego na

Krea�vne radionice za slijepe i slabovidne osobe poticanju razvoja vještina i samostalnosti djece.

Modeliranje je vrlo poticajna i motivirajuća aktivnost za djecu kojom se potiče razvoj više razvojnih područja, kao što su: �ina i gruba motorika, koordinacija oko-ruka, taktilna percepcija, pažnja i

koncentracija, orijentacija na podlozi... Kako se aktivnosti provode grupno te se potiče interakcija između sudionika, takve radionice doprinose socijalizaciji djece, ali i roditelja koji se uključe u sudjelovanje.

Djeca imaju priliku upoznati vršnjake sličnih interesa, dok roditelji imaju priliku za razmjenu iskustva što je važan oblik neformalne podrške koja je za njih vrlo bitna.

Pozitivne povratne informacije od djece, kao i od roditelja, govore o potrebi za daljnjim kontinuiranim provođenjem radionica ovakvog tipa.

Za odrasle slijepe osobe provode se psihosocijalna podrška, socijalne usluge te radno-okupacijske aktivnosti.

Odrasli su u ovih nešto više od mjesec dana provedbe već sudjelovali na brojnim aktivnostima: radionici podrške u samostalnosti, kreativnoj radionici, nordijskom hodanju, plivanju te čitanju zvučnih knjiga i književnom klubu.

Marina Gašparić, voditeljica programa

Vaši stupci 21

22

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

15. srpnja 2022.

JER…

Bebe 2022.

Međimurske novine i BluKids vas daruju Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Karolina Antolašić, Zvonko Trstenjak i Ljubica Antolek

METSS 20/ Krk 121520, Belica

Naš čitatelj Zvonko Trstenjak najviše voli čitati crnu kroniku U Belici u trgovini Metss dočekale su nas drage prodavačice Karolina Antolašić i Ljubica Antolek. Prodavačicama smo darovali platne-

ne vrećice jer su čitateljice Međimurskih novina. Također, vjerni čitatelj kojeg smo slučajno upoznali u Metssu je Zvonko Trstenjak iz Belice.

Žan Novosel i Darja Vidović iz Čakovca dobili su kćerkicu Liv, rođenu 4. srpnja. Imaju i četverogodišnjeg sina kojem je ime Gal.

On voli najviše čitati u Međimurskim novinama rubrike crna kronika, sport i zatim sve ostalo. (st, foto zv)

Ovog tjedna male poklone podijelili smo našoj čitateljici

NAGRADNI “Tri kupona skupi i naočale IvaniNATJEČAJ Zadravec i prodavačici Ivani Tušek Hren pokupi” Briljanta i naših novina

Treći kupon novog 88. kola Novo, 87. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

3

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 15. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 26. srpnja.

Sretnog dobitnika 88. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. srpnja. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 26.7. do do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

MEĐIMURSKA PRIRODA organizira edukativne dječje radionice

Ljetne radionice Priroda za pet Knjižnica i čitaonica Šenkovec u suradnji s Međimurskom prirodom – Javnom ustanovom za zaštitu prirode organizira ljetne radionice Priroda za pet!

Radionice će se održati od 18. do 22. srpnja 2022. godine i trajat će od 8 do 10 sati.

Voditeljica radionica je Ivana Rojko, mag. educ. biol., stručna suradnica za edukaciju, interpretaciju i promidžbu.

Broj polaznika radionice je ograničen na 15, a prijave se primaju na telefon Knjižnice i čitaonice Šenkovec na 040/343-751.

Polaznici radionice imat će prilike pet dana boraviti u prirodi popraćene interpre-

tacijskim govorima o fenomenima iz prirode kao i razne aktivnosti u šenkovečkom kraju. Sve potrebne rekvizite za radionice osigurat će Međimurska priroda. U slučaju lošeg vremena, radionice će se održati u Knjižnici i čitaonici Šenkovec.

Teme/aktivnosti koje će se obraditi prema načelima doživljajne pedagogije su: Prva i najbitnija aktivnost je šetnja s 5 osjetila – međusobno upoznavanje i upoznavanje prirode oko sebe kroz 5 osjetila. Druga aktivnost je ptičarenje – promatranje ptica dalekozorom, učenje o pticama naših prostora, prepoznavanje glasanja najčešćih vrsta. Treća

aktivnost je pronalaženje najdražeg kukca – promatramo kukce oko nas, promatranje leptira mrežicom za leptire i čašica s povećalom. Četvrta i vrlo bitna aktivnost je orijentacija u prirodi – orijentacija pomoću kompasa, radionica o životu jelenka. I posljednja aktivnost je kako nama priroda pomaže – ponavljanje o naučenom, igra sa zaključkom kako priroda pomaže nama, a kako mi pomažemo prirodi.

Učenici, polaznici radionica, mole se neka nose sa sobom vodu i manji ruksak i da budu sportski odjeveni i obučeni (obvezne tenisice) te se koriste pokrivalom za glavu. (st)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Koktel-majstor i pivar Vedran Bais iz Šenkovca Foto: Zlatko Vrzan

2

Dobro je znati

kamo za vikend

VIKEND VODIČ

Petak, 15. srpnja STRAHONINEC 15 – 24 sata FarmFest 2022 20 sa� Ljetne noći grada Preloga Jurica Pađan i Aerodrom Prelog

Subota, 16. srpnja

SELNICA 10 sa� Dan pikača

PRELOG 18 sa� Ljetne noći grada Preloga Three Hill Caffe Bar

LJETNE NOĆI grada Preloga

Jurica Pađen i Aerodrom kao poslastica U Prelogu od 15. do 17. srpnja traje kvalitetan glazbeni program u organizaciji Ljetnih noći grada Preloga. U petak nastupaju Klapa Šufit, u subotu koprivnički bend Ogenj i poslas�ca za kraj i nedjelju Jurica Pađen i Aerodrom. Također, sporedan popratni glazbeni program je u kafiću Tree Hill. S koncertom Aerodroma završavaju Ljetne noći grada Preloga. (st)

DAN PIKAČA u Selnici

Naučite kako namotati Pikača Općina Selnica u subotu, 16. srpnja, organizira već tradicionalan Dan pikača. Program počinje već u jutarnjim satima. Od 10 do 12 sati traju dječje radionice uz stručno vodstvo kod Doma kulture, a u 12 sati je kratko druženje u dvorani Doma kulture.

Namatanje velikog pikača predviđeno je od 9 do 12 sati na ulazu u samu Selnicu.

Ugodno i tradicionalno boravljenje u prirodi uz zabavu i namatanje pikača odlična su ideja kako provesti slobodno vrijeme za vikend. (st)

POČELI Dani turizma u Svetom Martinu na Muri

ČAKOVEC 21 sat Cvija Meta bar

Opustite se uz koncerte Murska dekla i Klasika uz Muru

STRAHONINEC 15 – 24 sata FarmFest 2022

Manifestacija traje sve do 27. kolovoza 2022.

PRELOG 20 sa� Ogenj Ljetne noći grada Preloga

Nedjelja, 17. srpnja STRAHONINEC 6 – 15 sa�

MJESEČNI VODIČ 22. srpnja Mađerkin breg Frajle

22. i 23. srpnja BREZJE Forestland 2022.

23. srpnja MLIN NA MURI, ŽABNIK 19 sa� Koncert Murska dekla 28. srpnja – 2. kolovoza ČAKOVEC Porcijunkulovo 28. srpnja ČAKOVEC Prljavo kazalište Porcijunkulovo 26. – 28. kolovoza JAZZ u vinogradu Mađerkin breg

15. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

I ove je godine Turis�čka zajednica Svetog Mar�na na Muri, u suorganizaciji s Sve�m Mar�nom na Muri, udrugama s područja općine i uz podršku Turis�čke zajednice Međimurske županije i HTZ-e organizator uspješne manifestacije Dani turizma 2022.

Bogat program održava se od 9. srpnja do 27. kolovoza 2022.

Kod prostora Mlinarske kuće u subotu, 16. srpnja, očekuje vas koncert grupe New Casino, kazališna predstava Kanal u izvedbi KUD-a Mura, nastup Svetomar�nskih mažoretkinja, koncert zbora Sve� Mar�n i na kraju zabava uz glazbeni sastav Maruleki.

Osim na ljubitelje kazališnih predstava u Turis�čkoj zajednici mislili su i na ljubitelje kvalitetne glazbe.

Tako je za 23. srpnja planiran Koncert na rijeci Muri tradicionalnog naziva Murska dekla, 30. srpnja koncert tribute banda Bijelo dugme, grupe Pas�ri uz predgrupu Firestars, a prije čega će na pozornicu stupi� Društvo žena iz KUU Gornji Kraljevec predstavom Čišćeju je došel kraj.

Centralni događaj prikaz starih običaja i zanata Za šetnju po kle�ma rezervirajte 12. kolovoza od 15 sa� kada počinje okupljanje u voćnjaku starih sor� jabuka u Brezovcu, lokacija Kotić, u organizaciji Udruge voćara, vinogradara i povrtlara Sve� Mar�n na Muri.

U suradnji s Međimurskom prirodom organizirano je i P�čarenje na Svetomar�nskoj Muri, koje će se odvija� 30. srpnja od 7 do 9 sa�. U subotu, 6. kolovoza, tradicionalno će u Žabniku, kraj Mlinarske kuće, sa svojim gos�ma nastupi� bariton Dominik Padarić na prekrasnom koncertu pod zvjezdanim nebom Klasika uz Muru s početkom u 20 sa�. Središnji pak je događaj Dana turizma planiran za 14. kolovoza od 17 sa� kada će kod Skelarske kuće bi� uprizoren prikaz starih običaja i zanata uz kulturno-zabavni program, nastup malih folkorašica, Svetomar�nskih mažoretkinja i šetnju svetomar�nskih Rimljana.

Ovaj važan dan za općinu počinje u 10:30 sa� kada se održava sveta misa crkvi svetog Mar�na biskupa, a od 17 sa� počinje prikaz starih obi-

čaja i zanata, sajam domaćih proizvoda i rukotvorina i uvod u Svetomar�nsku noć u organizaciji NK-a Polet i NK-a Bratstvo kod Skelarske kuće gdje će bi� zabava uz grupu Rangers.

Na Veliku Gospu, nakon sve�h misa, posje�te Aquapark Mar�landia gdje će nastupa� grupa New Casino. Zaljubljenici u oldtajmere pozvani su 30. srpnja kod Skelarske kuće da dođu razgleda� limene ljubimce na Međunarodnom susretu old�mera od 12 sa�.

Završetak uz postavljanje klopoteca Za kraj, samo veselo. Lagani početak ispraćaja ljeta bit će krajem kolovoza, a mnoge će zabavi� i tradicionalno postavljanje klopoteca kod Vinske kuće Hažić 20. 8. u 17 sa� ili 2. gorički trail na Klopodromu 14. kolovoza s početkom u 18 sa�.

Dani turizma 2022. završit će 27. kolovoza velikom zabavom pod šatorom uz grupu Zodiac, a povodom 90. obljetnice od osnutka DVD-a Sve� Mar�n na Muri. Dođite u Sve� Mar�n na Muri na Dane turizma 2022. i dobro se zabavite! (st, sh)

HENA COM NAGRAĐUJE - Saud Al Sanusi: Bambusova stabljika Ovo je prvi prijevod jednog kuvajtskog autora na hrvatski jezik, a prijevod s arapskog potpisuje Antonia de Castro Burica.

Kratki sadržaj knjige: Junak ove priče zove se José Mendoza.

Ali njegovo je ime i Isa Al Taruf.

Na Filipinima je Arabo, u Kuvajtu Filipinac, i s tom će se dvojnom dijagnozom ovaj mladi čovjek bori� od rođenja. Premda je plod legalna braka, sklopljena između Josephine, filipinske sluškinje, i Rašida Al Tarufa, nasljednika kuvajtske obitelji, ni priznanje ni ljubav neće ga milova�.

Njegovim je rođenjem ugled obitelji Al Taruf narušen i Josephine se pri-

siljena vra�� na Filipine zajedno s djetetom. Povratak je bolan iako Rašid obećava da će se brinu� o sinu i jednog ga dana pozva� k sebi u Kuvajt. No, kako to obično biva, život mrsi konce, pa kad José i dobije poziv, on ne s�že od oca, a kuvajtski se raj pretvara u šaku pijeska koji mu klizi kroz prste.

Dobitnik knjige Tena Š�vičić: Šezdeset če�ri objavljene u prošlom broju je Ratko Čuček iz Čakovca.

Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

Namatanje pikača počinje u 9 sa� na ulazu u Selnicu

PREDSTAVLJAMO KNJIGU: Lars Mytting: Sestrinska zvona Lars Mytting (Fåvang, 1968.) norveški je književnik i novinar. Proslavio se 2011. godine djelom Hel ved: Alt om hogging, stabling og tørking – og vedfyringens sjel, u kojem piše o dugoj skandinavskoj tradiciji sječe i obrade drva, i koje je postalo internacionalni hit nedugo nakon izdavanja.

Ništa manje čitan nije bio ni njegov povijesni roman Svøm med dem som drunker, objavljen 2014., za koji je ovjenčan važnom nagradom “Norwegian National Booksellers’ Award”.

Sestrinska zvona, prvi roman u planiranoj povijesnoj trilogiji Hekne, objavljen izvorno 2018. godine, ne silazi s liste norveških najčitanijih naslova, prodan je dosad u petnaestak svjetskih zemalja, u kojima oduševljava sve čitatelje.

Sestrinska zvona napeto su povijesno štivo hvaljenog prozaista Larsa Myttinga, čije je pripovjedačko umijeće prepoznato diljem svijeta. U prvome dijelu trilogije Hekne Mytting donosi priču o svevremenskom sukobu tradicionalnog i modernog, ali i snažnu priču o mladosti, ljubavi, žudnji i propasti.

Kratki sadržaj knjige: Kraj je 19. stoljeća u norveškom selu

Butangen. Pastor Kai Schweigaard upravo je stigao služiti zajednici, a prva odluka koju donosi rušenje je lokalne srednjovjekovne crkve, „premalene i nefunkcionalne“. U selo uskoro stiže i mladi Nijemac Gerhard Schönauer, student arhitekture, čija je zadaća prenijeti impozantnu crkvu na papir kako bi se ona mogla ponovno izgraditi na njemačkom tlu. Planovi dvojice namještenika nepovratno se remete kada upoznaju inteligentnu Astrid Hekne, potomkinju jedne od najstarijih obitelji sela koje vrvi narodnim predajama i vjerovanjima.

Kada teška zvona stare crkve najednom počnu neobjašnjivo zvoniti sama od sebe, došljaci će početi shvaćati da se u neke vrijednosti jednostavno ne smije zadirati.

SAUD AL SANUSI: Bambusova stabljika kupon br. 1400

poklanja knjigu Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Hena com i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

15. srpnja 2022.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

PIVAR IZ Mačkovca uz craft piva kreirao i dva ljetna koktela

VODE VAS U KINO

Vedran Bais na tržište izbacio koktele Mojito i Cuba libre

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 27.

SRPNJA U CINESTARU VARAŽDIN.

- Svi sastojci kojima se koristim za koktele su iz vlastite proizvodnje. Znači, sami radimo svoju kolu i svoj bijeli rum od nerafiniranog šećera, rekao nam je sugovornik Vedran Bais Piše: Sven Tomašić Foto: Zlatko Vrzan

V

edran Bais, rođen u Čakovcu, živi u Mačkovcu gdje je i smjestio svoju pivovaru. Osnovnu školu završio je u Šenkovcu, srednju školu za kemijskog tehničara u Varaždinu, a fakultet u Karlovcu na stručnom studiju prehrambene tehnologije sa stručnim usmjerenjem majstora pivara.Svoju karijeru počeo je ganjati u Novoj rundi, koja je danas poznata kao najbolja hrvatska i balkanska pivovara. Tamo je bio kontrolor kvalitete i razvoja proizvoda.

Ističe kako je zapravo zajednica pivara na sjeveru Hrvatske podosta mala, ali zato vrlo povezana. Svi su to bili u početku kućni pivari koji su dijelili svoje ideje, znanja, opremu pa čak i ponekad sirovine. Smatra da su puno toga zajedno naučili i razvili, a vezano je za alkoholna pića.

U biti, članovi prve garde tih “podrumaša” danas su zapravo vlasnici pivovara, napominje Vedran.

Njega su s vremenom uzeli kao stručnjaka da im pomogne unaprijediti poslovanje i kvalitetu proizvoda.

Zahvaljujući Novoj rundi i drugim pivovarama, skupio je sva znanja za početi se baviti svojom proizvodnjom pića. U početku je bio mladi tehnolog bačen u vatru, snalazio se sam u industriji bez mentora, ali, eto, nakon pet godina, otvara nešto unikatno i svoje.

- Otkud sama ideja i gdje ste prepoznali svoju ljubav prema proizvodnji alkoholnih pića?

- U biti, pivo nisam preferirao do svoje osamnaeste godine. Svi imamo onog prijatelja koji voli kupiti najgore

3

proizvode za popiti. Tako je jedan prijatelj kupio u dućanu na akciji Staročeško crveno pivo i ja sam se već držao za glavu što je to, ali, ajde, idem dati priliku i tome. Nakon prvog guca, jako sam se iznenadio, nije to bilo samo standardno pivo, imalo je okus po karameli i nečem prženom. U to vrijeme taman sam birao koji ću fakultet upisati. Stariji je brat već studirao na prvoj godini u Zagrebu i tamo sam upoznao Medvedgrad i pivo Grička vještica. Prvo pivo koje možemo nazvati pravom crafticom i od onda je sve krenulo. Tad sam shvatio da pivo može biti �ino i puno aroma.

- Zapravo, Vi ste prvo počeli s proizvodnjom piva, a tek kasnije s koktelima?

- Trenutna situacija u svijetu craft piva je ta da smo mi otišli podosta daleko od uobičajenog piva. Počeli smo eksperimentirati, pivo može imati petsto okusa. U posljednje vrijeme popularna

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Boksač: Život Jema Belchera” (projekcija u Varaždinu) Dobitnik ulaznica za film Boksač: Život Jema Belchera je: Edi Zorković

Vedran Bais sa svojim ljetnim koktelom je jako kisela voćna piva. U biti, inspiraciju da radim takva razna piva dobio sam iz svijeta koktela. Koje kombinacije i tehnike upotrebljavaju za koktele, a da bi se moglo iskoristiti za pivo? Počeo sam razmišljati van okvira i kako reproducirati sve to u industrijskim uvjetima.

- Recite nam nešto više o svojim prvim dvama koktelima koji su već u proizvodnji.

- Prvi je Mojito koji smo već izbacili na tržište i koji se može isprobati u Angry Mooseu, a drugi je Cuba libre ili poznatija rum-kola. Valja naglasiti da su svi sastojci kojima se koristim za koktele iz vlastite proizvodnje. Znači, sami radimo svoju kolu i svoj bijeli rum od nera�iniranog šećera.

- Ako nije preosobno, koliko ljudi radi u Vašem pogonu?

- Zasad samo ja, iskreno, jedva sve stižem, ali u planu je, kad se otvori pravi pogon, zaposliti još barem dvoje ljudi.

- Ima li smisla u današnje neizvjesno vrijeme baviti se proizvodnjom alkoholnih pića?

- Ima se smisla baviti, to je grana koja još uvijek dobro raste. Pogotovo premium pića i proizvoda. Što se tiče alkoholnih pića za velike mase, to trenutno pada, ali premium proizvodi rastu zato što su se državni pravilnici i zakoni u posljednjih pet godina promijenili, prije nisi ni mogao kuhati baš sve.

- Kad ste rekli prvo svojoj obitelji i prijateljima da

se želite baviti proizvodnjom alkoholnih pića, kako su reagirali?

- Bavim se već pet godina proizvodnjom pića i dalje surađujem s pivovarom Novom rundom i odgovoran sam za razvoj brenda, tako da je bilo više od obitelji: “Što još čekaš i ne otvoriš nešto svoje?”

- Planirate li možda u budućnosti proširiti svoju proizvodnju i pogon van Mačkovca?

- Pogon koji upravo radimo je ograničen gabaritima, ne dozvoljava nam neko pretjerano širenje. Odlučili smo da i ako dođe do nekog širenja, da ćemo unajmiti određenu pivovaru koja bude radila neke od naših proizvoda, ali to je zasad samo neka buduća vizija.

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime.

Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

4

media

15. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Piše: Sanja Heric, Foto: Zlatko Vrzan

Za Katarinu i Tonija neizostavne su sunčane naočale kao modni dodatak

Helena i Bernarda znaju kako odlično iskombinirati bijelu boju s ostatkom outfita

Bijela boja sinonim je za ljetne dane

Ležerna obiteljska šetnja gradom

Ravnatelj ŽB Čakovec Igor Šegović ponosno je šetao s najmlađim članom obitelji

In je ovog ljeta i plava boja

Obitelj Peršak u ljetnom izdanju

Sara i Dominik Mutvar nisu skidali osmijeh s lica

jama kombinaciproljetnim i Klara u Vedrana



18. svibnja 2018.

NOGOMET NK MEĐIMURJE ČAKOVEC

U Međimurju puno novih lica, slaže se igračka križaljka

Momčad Jedinstva iz Novog Sela na Dravi zasluženo je osvojila prvo mjesto

III. MNL

Najbolji napad lige osigurao Jedinstvu (NSnD) naslov prvaka Piše: Dino Jambrović

Momčad Jedinstva iz Novog Sela na Dravi, osvojila je naslov prvaka, upisavši 20 pobjeda i 4 poraza, dok su sezonu završili bez ijednog neriješenog rezultata. Osvojili su 60 bodova, dok je prvi pratitelj Donji Koncovčak osvojio 58 bodova, a treća je bila Dubrava s osvojenih 50 bodova.

Imaju najefikasniji napad lige sa 127 postignutih zgoditaka, dok je druga najefikasnija momčad lige bio Donji

Koncovčak sa 111 zgoditaka.

Imaju treću obranu lige s 34 primljena zgoditka, dok je najčvršću momčad imao Donji Koncovčak s 32 primljena zgoditka, a zatim s 33 slijedi Dubrava.

Pod vodstvom trenera Vladimira Krčmara, naslov prvaka osvojili su: Damir Martinčević, Nikola Hlapčić, Mišel Škvorc, Marin Popović, Dražen Kapeš, Simon Novak, Samuel Novak, Krunoslav Domiter, David Korpar, Denis Novosel, Matija

Janović, Marko Mihalinčić, Luka Makšadi, Patrick Dušić, Mihael Grudić, Luka Merlak, Leo Grabar, Nikola Tarodi, Lucas Assunsao Madeiros, Matija Grabar, Patrik Fotak, Roman Liber i Dario Huđek.

Najbolji klupski strijelac je Samuel Novak s 45 postignutih zgoditaka, ujedno i drugi strijelac lige iza Leona Sakača iz momčadi Donjeg Koncovčaka, koji je postigao tri zgoditka više. Uz Samuela Novaka, najefikasniji u momčadi bili su Matija Ja-

nović s 20 i Mihael Grudić sa 16 postignutih zgoditaka.

Trener Krčmar spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno, s velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom nakon završetka prvenstva.

Cilj prije početka sezone bio je osvajanje prvog mjesta te povratak u II. MNL. Posebno zahvaljuje svojim vjernim navijačima, koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, kao i upravi kluba koja je omogućila izvanredne uvjete za rad.

NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC

Damir Lepen novi voditelj Škole, stigli i novi treneri Piše: Nikola Lukman

Nakon izazovne sezone 2021./2022. i mnogih upitnika o tome kako će funkcionirati Nogometna škola Međimurje-Čakovec, konačno nam dolazi niz pozitivnih novosti.

Novi voditelj Nogometne škole bit će Damir Lepen, a s time je formirana i nova struktura trenera koja će ekipe voditi u novoj sezoni u kojoj je cilj postaviti kvalitetan i stabilan trenažni sustav i izboriti kvalifikacije za povratak u 1. HNL

pionira, kadeta i juniora. U kvalitetnim kategorijama (nosioci kvalitete) trener juniora bit će Daniel Novak, trener kadeta Neven Bujanić, st. pionira 1 (2008.) Karlo Kosalec, st. pionira 2 (2009.)

Velimir Žganec, ml. pionira (2010.) Neven Hlišć, ml. pionira (2011.) Damir Lepen, dok će limače 1 i 2 (2012., 2013.) voditi Danijel Marčec uz asistente.

Koordinator otvorene škole nogometa bit će Kristijan Srpak, početnike će voditi Marinko Horvat, kategoriju vrtića Kristijan Srpak, Dejan Posavec

uz asistente, dok će trener vratara biti Dejan Šafarić.

Važne novosti dolaze i u upravno-ekonomskom segmentu gdje će uz predsjednika Brunu Matoteka i Međimurski nogometni savez podršku NŠ-i na poziv, ali i na vlastitu inicijativu, dati i desetak međimurskih renomiranih poduzetnika koji će biti predstavljeni u narednim tjednima. U predstavnička i izvršna tijela bit će uključeni i predstavnici triju škola nogometa: NŠ Rudar Mursko Središće, NŠ Prelog i NŠ Sloga Čakovec.

Na sportskom planu cilj je organizirati školu nogometa kao centar izvrsnosti koji će okupljati najkvalitetnije igrače i trenere iz Međimurske županije i u otvorenoj suradnji s ostalim NŠ-ama s područja naše županije, stvoriti NŠ koja će biti reprezentativni prikaz međimurskog nogometa u Republici Hrvatskoj.

Ovim putem iz NŠ-e Međimurje-Čakovec pozivaju sve gospodarstvenike i zainteresirane ljude da se uključe u rad NŠ-e, a sve u cilju ostvarenja zajedničkih ciljeva.

U očekivanju prve kontrolne utakmice i uvida u puno prinova stručni stožer NK Međimurja na čelu s trenerom Ivicom Solomunom, pomoćnikom Velimirom Žganecom i trenerom vratara svakodnevno trenira na terenima stadiona SRC-a Mladost u Čakovcu. Sve to budnim okom prati novi sportski direktor Antun Jukić koji je zadužen i za igračku križaljku.

Pravi egzodus nastao je u klubu, od igrača iz proteklog prvenstva malo ih je ostalo. Ostali su vratar Jesenović koji je ozlijeđen i operiran, Marcijuš, Kuqi, Aramabašić, Cerovčec i Ivančić, status Škvorca i Marđetka je pod upitnikom, a klupsku sredinu promijenili su braća Denis i Dominik Glavina, Hranilović, Zanjko, Jakupak, Rališ, Kirić, Ratajec, Mendelski, Hlišć, Marić, Panić Levak i Mihoković.

No zato pak je čak 16 novih nogometaša na treninzima kluba: vratari Bruno Petričić (Lokomotiva), Andrej Blagus (Trnava) i Oliver Kalac (Trešnjevka) te igrači Marko Harači i Danijel Kraljević (Slaven Belu20po), Ivan Kegelj (Kusto-

Dobro je znati

šija), Ivan Đaković (Rudeš), Mirko Čuljak i Mato Begavac (Neretvanac), Romario. Na posudbu iz Varaždina stigli su Fotak, Havojić i Težački, a iz zagrebačke Lokomotive Magdalinić, Ivoš i Rendulić.

Sve su to uglavnom mladi igrači koji traže svoje mjesto pod suncem i većina njih rado dođe u naš pitomi Čakovec gdje su uglavnom svi dobro prihvaćeni. NK Međimurje ima vrhunske uvjete za pripreme i u narednom razdoblju trener Solomun mora isprofilirati ekipu jer je jako puno novih lica. Nakon utakmice s Varaždinom ove srijede u subotu je novi test s Bjelovarom i tada će već slika biti jasnija i vidjet će se tko može zadovoljiti zahtjeve ove nove jedinstvene Druge lige (treći rang natjecanja).

U prvoj utakmici u srijedu protiv kombinirane ekipe prvoligaša Varaždina Međimurje je poraženo 0:3. Pružili su solidan otpor s obzirom na to da su prvi puta igrali zajedno, a po godinama to je jako mlada ekipa i trebat će vremena da se uigraju i napravi konkurentna momčad za ovu ligu. Tako će se spisak igrača s vremenom povećati možda još kojom prinovom ili pojačanjem, ali i smanjiti nakon ovih kontrolnih susreta u pripremnom periodu. (md)www.mnovine.hr • r

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr

 RUKOMET

NOGOMET

MRK ČAKOVEC

3. HNL SJEVER

Čakovec će i dalje voditi iskusni Vladimir Canjuga U MRK-u Čakovec dogovorili su produženje ugovora o suradnji s trenerom Vladimirom Canjugom i u sljedećoj sezoni.

Riječ je o iskusnom stručnjaku koji bilježi niz uspjeha u svim klubovima u kojima je radio, bio je trofejni izbornik ženske reprezentacije Hrvatske, mladih muških i ženskih državnih selekcija.

Porazgovarali smo kratko s Canjugom o protekloj sezoni i planovima za novu.

- Nisam u potpunosti zadovoljan, moglo je bolje.

Drugi dio prvenstva, do same završnice igrali smo vrlo dobro i bili smo u igri za viši rang natjecanja. Poraz u Čakovcu od Maksimira zaustavio nas je u tome, ne želim se vraćati na tu utakmicu i govoriti o razlozima.

Ukratko, u prvenstvo smo ušli ambiciozno, pritisak za konačnim uspjehom bio je prevelik, nismo imali ni dovoljno iskustva ni dovoljnu širinu ekipe za konačni uspjeh, o nekim drugim razlozima ne želim govoriti iako bi se i tu moglo mnogo toga reći. S godinom prvoligaškog iskustva, to stalno ponavljam, ostaje nam ponovo se upustiti u novoj sezoni u borbu za najviši plasman i ovaj put nadam se uspjeti u tome, rekao je trener MRK Čakovca i najavio novu sezonu.

- S pripremama počinjemo 8. kolovoza, s time da će svaki igrač već sada dobiti upute kako što spremniji doći već na prvi dan priprema koje će biti zahtjevne, sve u cilju što boljeg plasmana. Liga je vrlo kvalitetna i +18

izjednačena unatoč odlasku Osijeka i KTC-a Križevci u Premier ligu. Već sada vodimo razgovore oko određenih pojačanja, želimo da svi igrači iz protekle sezone ostanu na okupu, da nam se u momčad po mogućnosti vrate svi međimurski igrači iz drugih klubova pa da time širina sastava bude bolja nego je to bilo u protekloj sezoni. Ako sve radnje prije početka priprema dobro odradimo, pripreme će biti kvalitetne i moći ćemo iza toga ostvariti realno zacrtane planove, boriti se ponovo za naslov prvaka. A imamo i godinu dana više iskustva kako to na sportski način ostvariti plasman u najviši rang Hrvatskog rukometa, optimistično je rekao Vladimir Canjuga.

Uglavnom će se trenirati u Čakovcu, a postoji mogućnost odlaska ekipe jedan vikend u Dramalj na team-building. Osim treninga dogovorene su i kontrolne utakmice protiv GRK Varaždina, Ivanca, Dugog Sela, Vidovca i zagrebačkog Metalca.

Izvučeni su i parovi, tako da će MRK Čakovec novo prvenstvo otvoriti kao gost protiv Maksimir Pastele 17. rujna u Zagrebu. U 2. kolu domaćin su Ivaniću, u 3. gostuju kod novog prvoligaša Rugvice, a u 4. kolu kod kuće čeka ih derbi sa Spačvom iz Vinkovaca, ekipom koja je ispala iz Premijer lige. Liga ove godine broji 14 klubova, igra se dvokružno, prvak ide direktno u Premijer ligu, a drugoplasirani igra kvalifikacije. (md)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

15. srpnja 2022.

Međimurski trećeligaši Polet, Rudar i Dinamo (D) slažu ekipe za novo prvenstvo Piše: Miljenko Dovečer

K

lubovi polako kreću s pripremama za nastupajuću sezonu 3. HNLa Sjever koja će ove sezone brojiti 10 klubova i igrat će se trokružno, dakle 27 kola.

Prvenstvo počinje 20. kolovoza, a Međimurje će i ove sezone imati tri kluba, Polet Sveti Martin na Muri, Rudar Mursko Središće i Dinamo Domašinec. U ponedjeljak će se održati plenum klubova i izvršiti ždrijeb za naredno prvenstvo. Što se same lige tiče, mislimo da je kvaliteta slabija od prošlogodišnje sezone jer više nema triju klubova (Međimurje, Mladost Ždralovi i Bjelovar) koji su bili jedne od najkvalitetnijih ekipa u ligi i davali jednu dimenziju više u odnosu na ostale momčadi.

Neven Hlišć veliko pojačanje Rudara

Prvi je s pripremama krenuo Rudar, prošli četvrtak na prvi trening odazvalo se dvadesetak igrača treneru Andriji Balajiću, dok su petorica (Arpad Vaš, Borna Belaj, Davor Mikulić, Aleksandar Novak i Leon Škvorc) iz opravdanih razloga bili odsutni.

Na prvom okupljanju prigodne riječi igračima uputili predsjednik kluba Miljenko Zobić i sportski direktor kluba Tomislav Nedeljko. Prvom treningu prisustvovala su i dvojica novopridošlih igrača Antonio Martinjaš i Antun Puljić, a recimo da je klub prema riječima sportskog direktora Tomislava Nedeljka napustio Leo Vurušić i karijeru nastavlja u ekipi Bratstva iz Jurovca.

Ekipa je manje-više ekipirana, iako se s nekim

igračima još pregovara kako bi se popunila neka deficitarna mjesta u ekipi, a veliki je dobitak što se pripremama nakon ozljede pridružio i Roberto Skoliber s obzirom na to da je znano koliko on znači toj ekipi.

U sezonu Rudar ulazi sa sljedećim igračkim kadrom: Niko Kodba, Antonio Srpak, Damir Zeljko, Benjamin Šardi, Fran Antolović, Luka Novak, Antun Puljić, Lovro Mesarić, Fran Debelec, Evald Vinko, Arpad Vaš, Davor Mikulić, Patrik Nedeljko, Antonio Martinjaš, Ilija Liklin, Niko Perčić, Rafael Debelec, Kevin Nedeljko, Ivan Cimerman, Aleksandar Novak, Roberto Skoliber, Leon Škvorc, Lovro Zadravec i David Tarandek.

Rudar i u ovu sezonu ulazi s vrlo mladom ekipom i s nekoliko iskusnijih igrača koji će im svakako biti velika potpora. Jedno od većih pojačanja je i Neven Hlišć, riječ je o igraču veznog reda koji dolazi iz čakovečkog Međimurja, koji je pristupio u klub ovog tjedna.

Do početka prvenstva odradit će 30 treninga i odigrati sedam pripremnih utakmica: 16. i 17. srpnja turnir Peklenica, 23. i 24. srpnja turnir Vratišinec, 30. srpnja Međimurje, 6. kolovoza Podturen i 13. kolovoza Nedelišće.

Domašinec prvi put u povijesti u nacionalnom rangu

Prvi put u povijesti dugoj više od pola stoljeća NK Dinamo Domašinec igrat će u jednom od nacionalnih rangova, u 3. HNL-u Sjever iako je to nominalno četvrti rang natjecanja. Šest tjedana prije početka prvenstva trener Dalibor

Gorupić okupio je 14 igrača, no rezultat je to izostanaka zbog godišnjih odmora koji će biti neminovni i tijekom ljeta.

Igrače su na prvom treningu ispred klupske uprave pozdravili predsjednik Petar Mihalec, član uprave kluba Josip Đurkin i tajnik Josip Bočkaj. Trenutno raspolažu s 20 igrača, uz čak sedmoricu novih. Među pojačanjima su novi vratar Ivan Prekupec (NK BSK) te igrači Leon Rališ (NK Međimurje), Luka Bacinger (NK Međimurje), iz lendavske Nafte su se vratili Andrija Perković, Matej Mezga, Sebastijan Drvoderić, dok je iz preloške Mladosti Dinamo doveo Patrika Šimunića.

Iz kluba su otišli dugogodišnji pouzdani vratar Valentić i igrači u polju Jakšić, Mršić, Kovač i Jančec.

Do kraja prijelaznog roka u klubu iz Domašinca sigurno će još biti igračkih promjena, tako da ovaj popis igračkih pojačanja nije konačan. Raspored utakmica za novu sezonu 2022./.23 saznat će u ponedjeljak kada se održi plenum klubova, a do početka prvenstva uz četiri treninga tjedno odigrat će osam pripremnih utakmica.

Prve dvije odigrat će već ovog vikenda u Domašincu na Memorijalnom turniru Antun Krznar Rokec, gdje su osim njih sudionici Trnava Goričan, Mladost Ivanovec i susjedni Borac Turčišće.

Nakon toga 23. srpnja protiv Graničara Kotoriba i 30. srpnja s Podturnom. 6. kolovoza protivnik je Međimurec iz Dunjkovec-Pretetinca, 10. kolovoza Tomislav Drnje i generalka 14. kolovoza protiv Draškovca. Iz novog trećeligaša poručuju da im je cilj najmanje sredina tablice.

Polet rano krenuo s pripremama Prošlogodišnji prvak 3.

HNL-a Sjever Polet iz Svetog Martina na Muri u pogonu je s malim pauzama već od 27. lipnja zbog dviju utakmica koje su već odigrali, protiv prvoligaša Osijeka koji je tu bio na pripremama i NK Omladinca u Mačkovcu gdje su uveličali 75. godišnjicu kluba.

Polet će veći dio pripremnih treninga odraditi na svojim terenima. Trenirat će se 4 ili 5 puta tjedno, a uz trenera seniorske momčadi Josipa Brezovca te sportskog direktora Zorana Šardija, kondicijske treninge će voditi trener fitnesa Luka Murk, dok je fizioterapeut Darijan Tomašić.

Igrački kadar za sada ostaje više-manje nepromijenjen. Većina igrača koja je nastupala u prošloj sezoni i dalje ostaje na okupu. Redove kluba napustili su Ivan Dolovski (NK Rogaška – Slovenija) i Emanuel Mihalić (NK Aluminij – Slovenija) kao i Luka Mezga koji također više neće biti dio momčadi sljedeće sezone. Naime, svojim kvalitetnim nastupima nametnuo se čelnicima NK-a Varaždin, koji ga vraća s posudbe u svoje redove.

Trenutno s prvom momčadi trenira nekoliko novih igrača, na njima je da se nametnu stručnom stožeru pa će se tek onda odlučiti o njihovom angažmanu. U sljedećem broju više o novim igračima.

Raspored pripremnih utakmica: Hlapičina (23. i 24 srpnja, Turnir Hlapičina), Krapina (30. srpnja NK Zagorec – NK Polet), Čavle (4. – 6. kolovoza, Turnir Grobničan), Pitomača (13. kolovoza NK Pitomača – NK Polet).

VELIKA OBLJETNICA

NK Omladinac (M) proslavio 75. rođendan Nogometni klub Omladinac iz Mačkovca u subotu je proslavio 75. rođendan, a na velikoj obljetnici u Mačkovcu gostovao je NK Polet iz Svetog Martina na Muri.

Omladinac (M) iza sebe ima bogatu povijest, a svoj

prvi trofej osvojili su 1957. osvajanjem prvog mjesta ondašnjem Kotaru Čakovec. Također, klub spada u red 16 klubova osnivača Međimurskog nogometnog saveza 1959. godine. Prve svlačionice dobili su od

1967. do 1968. godine kada osvajaju prvo mjesto u Međimurskoj ligi. Kasnije je klub osvojio nekoliko naslova prvaka kojima se selo još uvijek ponosi.

Veliku 75. obljetnicu s Omladincem (M) proslavio

je Polet (SMnM) koji je bio nemilosrdan na utakmici pa je na kraju slavio s 12:0.

Prije samog susreta poletovci su prigodnim poklonom čestitali Omladincu veliki 75. rođendan. (nl)



15. srpnja 2022.

RUKOMET

STELA POSAVEC

Osvojila hrvatsku ligu, a kao kapetanica predvodila reprezentaciju do medalje

Piše: Luka Maruševec

Rad i trud uz predanost treninzima i rukometnoj igri od malih nogu recept su za uspjeh kako na klupskom, tako i na reprezentativnom planu.

Dokaz je tome, pogotovo nakon završene sezone u dresu Lokomotive kao i na nedavno održanim Mediteranskim igrama u alžirskom Oranu, Stela Posavec iz Strahoninca.

U dresu Lokosica do naslova prvakinja

- S Lokomotivom sam osvojila naslov prvakinja i to nam je bila iznimna čast jer dugi niz godina to nismo uspjele.

Sezona je sama po sebi bila puna uspona i padova, s puno ozljeda, ali na kraju bih svakako rekla da je bila uspješna zbog osvajanja trofeja, osvrnula se na početku razgovora Stela o odličnoj sezoni u Lokomotivi. Rukometašice Lokomotive osvojile su 1. HRL za žene s 25 pobjeda i samo jednim porazom, protiv Podravke, no zbog bolje gol-razlike i pobjede u drugom međusobnom ogledu osigurale su naslov prvakinja.

Iako je Stela već dulje vrijeme u dresu Lokosica, o odlasku ne razmišlja.

- Ostajem u Lokomotivi i sljedeću sezonu. To će mi biti već sedma sezona u istom klubu i veselim se novim izazovima koji nas čekaju, rekla je Stela o svojim planovima na klupskoj razini.

Pripreme za Mediteranske igre održane u Prelogu

Nakon uspješne sezone na klupskoj razini, uslijedile su

Hrvatska reprezentacija u Alžiru nakon osvajanja srebrne medalje, Foto: Hrvatski olimpijski odbor Mediteranske igre u Alžiru, dok su naše rukometašice pripreme odradile upravo u Prelogu.

- U Prelogu smo bile od 17. do 22. lipnja gdje smo odrađivale prvu fazu priprema.

Svakodnevno po dva treninga, kombinirale smo dvoranu i teretanu. Budući da smo se prvi put našle u tom sastavu, radile smo na upoznavanju i uigravanju ekipe. Uvjeti su bili odlični uključujući smještaj, hranu i dvoranu koja je bila u sklopu hotela, rekla je Stela o pripremama u Prelogu.

Rukometašice Hrvatske su Mediteranske igre otvorile pobjedama u skupini protiv Tunisa (28:26) i Alžira (31:21), dok su u posljednjem kolu poražene protiv Španjolske (31:23). Neovisno o tome, pobjedom u polufinalu protiv Srbije (31:20) plasirale su se u finale gdje su nažalost tijesno izgubile ponovno protiv Španjolske (25:29). U svim utakmicama reprezentaciju je predvodila upravo Stela u ulozi kapetanice.

Rukometašice Lokomotive nakon posljednje utakmice, Foto: HRS

Kao kapetanica predvodila Hrvatsku - Naravno da je bilo malo više odgovornosti u smislu upoznavanja mlađih igračica s režimom i funkcioniranjem u reprezentaciji, no to su sve zrele cure koje se trude i rade tako da smo se sve brzo upoznale i uklopile, kazala je rukometašica iz Strahoninca pa otkrila koja joj je utakmica bila najteža, a koja najlakša.

- Najteža utakmica bila je finale gdje smo se po drugi put susrele s vrlo dobrom i kvalitetnom ekipom iz Španjolske. Tu se već nakupilo puno umora i nažalost nismo uspjele izdržati i pratiti njihov ritam. Utakmica s domaćinom Alžirom nam je možda bila među lakšima jer smo uspjele od samog početka preuzeti vodstvo koje smo održavale do samog kraja, priznala je Stela pa dodala kako su utakmice bile naporne i iscrpljujuće jer je u svakoj provela viša od 50 minuta na terenu.

Stela na proslavi osvajanja naslova prvaka s Lokomotivom, Foto: RK Lokomotiva

Loši uvjeti u smještaju, žohari u sobi Za razliku od odličnog smještaja u Prelogu, isti takav ih nije dočekao u Alžiru.

Jedna mana prvenstva upravo je bio loš i neugodan smještaj naših reprezentativki, na što se požalilo više rukometašica.

- Nažalost, uvjeti nisu bili na razini koju smo očekivali.

Smještaj nije bio ugodan jer su sobe bile pomalo prljave, s neugodnim mirisom, a osobno sam iskusila kako je to svaki dan imati žohare u sobi, u kupaonici i kraj kreveta, priznala je Stela.

Unatoč vrlo lošem smještaju i katastrofalnim uvjetima, vrhunski rezultat naših rukometnih reprezentativki ni ovaj put nije izostao. Srebrna medalja oko vrata uz prethodnu titulu prvakinje Hrvatske odličan je kraj rukometne sezone za međimursku rukometašicu pa vjerujemo kako daljnji veliki uspjesi neće izostajati.

1. HRL ZA ŽENE

Zrinski u 1. kolu domaćin novom prvoligašu ŽARK Split - Ima puno troškova u vezi natjecanja, igramo u osam liga, ne znam kako ćemo pokriti te troškove, otkrila je Ljubica Vrbančić Piše: Miljenko Dovečer

U ponedjeljak je u središtu HRS-a održano izvlačenje natjecateljskih brojeva za novu sezonu.

Zrinskice sezonu otvaraju domaćom utakmicom protiv ekipe ŽARK Split za vikend 10. i 11. rujna. Od ove sezone ekipa Zrinski 2 natjecat će se u 2. HRL-u sjever, a natjecanje otvara domaćom utakmicom protiv ekipe Koka 2.

I u novoj prvenstvenoj sezoni koja počinje 10. i 11. rujna liga će imati 14 sudionika: Dugo Selo 55, Đurđevac, Zrinski Čakovec, Bjelovar, Lokomotiva Zagreb, Umag, Zamet Rijeka, Sesvete, Dalmatinka Ploče, Split 2010, Koka Varaždin, Split, Osijek i Podravka/ Vegeta Koprivnica. Izvršen je i ždrijeb, u prvom prvenstvenom kolu 10. i 11. rujna sastaju se: Dugo Selo 55 – Podravka/Vegeta, Đurđevac – Osijek, Zrinski – Split, Bjelovar – Koka, Lokomotiva – Split 2020, Umag – Dalmatinka i Zamet – Sesvete.

Pripreme za novu prvenstvenu sezonu počinju 1. kolovoza, trener Goran Mrđen intenzivno radi na “igračkoj križaljci“. U klubu se intenzivno radi i na rješavanju organizacijskofinancijske problematike, a prije početka prvenstva u planu je održati izvanrednu izbornu skupštinu.

O svemu tome obavijestila nas je sportska direktorica Ljubica Vrbančić i požalila se na vječiti problem, financije.

Financije su vječiti problem

- Nedostaje nam oko 200.000 kuna do kraja sezone, imamo osigurano 285.000 kuna, a potrebno nam je minimalno 480.000 kuna. Ima puno troškova u vezi natjecanja, igramo u čak osam liga, a druga ekipa nam je ove sezone u visokom rangu u 2. HRL-u Sjever koja je odmah ispod Prve lige. Povećale su se takse sudaca i delegata pa sad umjesto 4.950 kuna trebamo platiti 5.400 kuna po utakmici u 1. HRLŽ, a u 2. HRL-u je sada 2700 umjesto prijašnjih 2400 kuna po utakmici. Organizacija jedne utakmice u prvoj ligi košta oko 10.000 kuna. Možda bi

Sportska direktorica Ljubica Vrbančić bilo dobro da se Hrvatski rukometni savez ugleda na HNS koji u prvim trima rangovima natjecanja sufinancira troškove službenih osoba i putovanja, rekla je Ljubica Vrbančić na početku razgovora.

- To nam je isto jedan od gorućih problema jer velika stavka su putovanja i ne znam kako ćemo pokriti te troškove, kazala je sportska direktorica.

Tu bi trebala uskočiti možda upomoć Zajednica športova i barem nosiocima kvalitete kao što je i ŽRK Zrinski uskočiti da im olakša prebroditi sezonu. Klubu za normalno funkcioniranje treba 780.000 kuna i ta sredstva treba namaknuti, a u novoj sezoni žele zadržati postojeći kadar i dovesti poneko pojačanje, dodala je sportska direktorica u nastavku.

- Većina cura će vjerojatno ostati, možda ode Ana Ugrin koja se vraća kući, a najavila je odlazak Ira Resman, vjerojatno u Koku. U naše redove bi trebala doći Renee Posavec, kružna napadačica iz Lokomotive, juniorska reprezentativka. O eventualnim novim igračicama obavijestit ćemo vas na vrijeme, a sigurna sam da će trener Goran Mrđen složiti respektabilnu ekipu. Za našu mladost ne treba brinuti jer stalno stižu pozivi za reprezentaciju, izbornik kadetske reprezentacije Nenad Smiljanec pozvao je igračice našeg kluba Anju Balent i Emu Balaško na drugu fazu priprema za svjetsko prvenstvo. Pripreme će odraditi u Prelogu. Naša mlađa kadetkinja Sonja Makarova dobila je poziv izbornika Vedrana Krkača na završne pripreme za Europsko prvenstvo koje se igra u Slovačkoj.

Završne će pripreme mlađa kadetska reprezentacija odraditi u Ivaniću, rekla je za kraj popularna "Ljuba".

30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. srpnja 2022.

Forestland je prerastao u festival svjetskog glasa

Idući petak počinje 10. Forestland!

M

ala grupa prijatelja prije 10 godina odlučila je napraviti party, a danas je to preraslo u 10., jubilarni, festival Forestland! Od 22. do 23. srpnja Brezje će udeseto-

rostručiti broj stanovnika.

Tisuće mladih i ljubitelja dobre glazbe provest će 48 sati u plesu, na suncu, odbojci na vodi, u kampu i druženju.

Druga polovica srpnja u Međimurju tradicional-

no je rezervirana za Forestland: - Nekad ni sami ne vjerujemo da je na redu već X. Forestland. Kako smo proteklih dviju godina svi bili u nekom organizacijskom grču, za 2022. vam možemo garantirati da će

to biti najveći i najbolji festival u Međimurju dosad, rekao nam je Krešo Biškup iz organizacije. Ovaj festival kombinacija je želja iz 2020. i 2021., trendova koji su zavladali u glazbi, ali i napretka koji smo mi kao domaćini svjesno postigli u organizaciji događaja.

Postali smo svjesni da je prostor Forestland Parka mjesto gdje se bez problema mogu održavati festivali veličine Glastonburyja ili pak Szigeta, a to su nam idući ciljevi. Međimurje, Brezje i cijeli Forestland mogu i moraju stremiti najboljem jer upravo to ovdje i gradimo,

najbolje od najboljeg.

Od 22. srpnja u 14:00 sati pa do 24. srpnja u 12:00 sati glazba se ne gasi na Forestlandu - Glazbeno smo za Forestland pripremili pravi fe-

stivalski ugođaj, za svakog ima ponešto, a zajednički faktor nam je dobar vibe, atmosfera, odlična glazba i provod, rekao nam je Saša Mikac.

Osim glazbenog dijela tu je i odbojka na vodi, tattoo shop, barbershop, gastronomska ponuda, a vjerujem da smo ove godine u pripremi samog festivala nadmašili sva očekivanja.

Pomogli su nam i gra�itti majstori Rookie i Dino, svoju drvenu instalaciju od 10 metara pripremio je Matija Filo, a de�initivno nas očekuje još puno, puno dobrih stvari. Vidimo se u šumici!

Od Nuccija i Voyaga, do Corti Organa, The Yellowheads i Aneasa, Avadoxa, Timo G-ja, Vandal Stevea,

Noela Hollera i mnogih drugih jedna od priča koja je obilježila svaki Forestland je ona DjureSa: - Na prvi Forestland 2012. pozvao me Saša, svirali smo puno zajedno i kad je pitao ako želim doći, tu nije bilo dileme, rekao je Jure Somen, slovenski DJ DjureS. Od tada nastupam na svakom Forestlandu, a drago mi je da sam postao dio te tradicije.

Moj set, na kojem sviram klasični trance, zatvara tradicionalno Forestland i meni su veliki gušt i čast svirati posljednji, jer to je pravi trance, kad pružimo ljubav, atmosferu i dobru priču svima za kraj. Vidimo se u šumici, nadam se u što većem broju!

Ulaznice potražite u sustavu Entrio.hr ili na svim prodajnim mjestima Tiska, ali i na ulazu na Forestland.

15. srpnja 2022.

Odlikaši 31

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2021./2022.

Ekonomska i trgovačka škola Čakovec

1.a - Razrednica: Maria João Vinković, prof. (Program: ekonomist) Učenici: Nikolina Belić, Veronika Martinčević 1.b - Razrednik: Dragutin Migles, prof. (Program: ekonomist) Učenici: Tomo Balent, Ena Buhin, Dorijan Kolarek, Lorena Lukman, Zara Maček, Marko Mihalović, Karina Šarić, Domagoj Zrna 1.ht - Razrednica: Andreja Antolić Petak, prof. (Program: hotelijersko – turistički tehničar) Učenici: Benjamin Horvat, Iva Krunić, Magdalena Podvez, Marija Ana Radiković, Roko Uroda, Lea Zadravec 2.a - Razrednica: Valentina Perčić Štefok, prof. (Program: ekonomist) Učenici: Lea Horvat, Martina Kolarić, Rino Ladika, Sara Lukša, Melani Mesarić, Fran Šardi, Ena Vuglač, Lea Žerjav 2.b - Razrednik: Josip Posavec, prof. (Program: ekonomist) Učenici: Laura Antolašić, Roko Babić, Emili Glavina, Doris Hrešć, Goran Jambrečić, Lana Novak, Kristina Šafarić, Nikol Šarić 2.ht - Razrednica: Tina Kolarek, mag.educ. (Program: hotelijersko – turistički tehničar) Učenici: Sara Brezovec, Nika Brkić, Iva Horvat, Gita Lajtman, Pavla Nađ, Ela Novoselec 2.k - Razrednica: Gordana Lovrečić, prof. (Program: komercijalist) Učenica: Dorotea Novak 2.kš - Razrednica: Nikolina Drvenkar Fučko, dipl.oec.

(Program: komercijalist) Učenica: Iva Branilović, Helena Damjanović, Magdalena Lončar, Ema Marčec, Lea Marodi, Tena Marodi 2.ur - Razrednica: Antonija Mikuša Zeko, mag.educ.

(Program: upravni referent) Učenici: Iva Kovačić, Lana Posedi, Sandra Silaj

3.a - Razrednica: Lidija Hižman, prof. (Program: ekonomist) Učenici: Lana Čurin, Enion Habjan, Noa Jambrović 3.b - Razrednica: Tatjana Frančić Mikulić, dipl.oec.

(Program: ekonomist) Učenica: Sara Drvenkar 3.ht - Razrednica: mr. Dunja Siročić (Program: hotelijersko-turistički tehničar) Učenici: Sara Baksa, Katarina Bartolić, Maja Gregorinčić, Karla Hanc, Lara Mavrin, Nika Micek, Sara Novak, Julijana Patafta, Bianca Strbad, Sara Šafarić, Nola Tušek, Leon Žarković 3.k - Razrednica: Saša Kraljić, dipl.ing. (Program: komercijalist) Učenici: Ena Deduš, Anja Vrtarić 3.kš - Razrednik: Tihomir Blažeka, prof. (Program: komercijalist) Učenici: Lea Blažon, Lovro Mađarić, Ivana Mance 3.ur - Razrednica: Ksenija Blagus, prof. (Program: upravni referent) Učenici: Iva Felker, Nikica Luburić, Iva Mesarić, Nives Novak, Lana Pintarić, Ema Šalamon, Helena Taradi, Daria Vitez, Nela Zobić 3.t - Razrednica: Jasmina Zaborski, prof. (Program: prodavač) Učenici: Lana Mlinarić, Ela Strah, Nikolina Vinko, Lena Zorman 3.ad - Razrednica: mr.sc.

Ivana Miko Novaković (Program: administrator) Učenici: Anamaria Kos, Ana Maria Zadravec 4.a - Razrednica: Danijela Varga, dipl.inf., Maja Genc Sagata, mag.oec. (Program: ekonomist) Učenici: Denis Jambrečić, Adriana Komorski, Ema Meglić, Mateja Novaković 4.b - Razrednica: Gordana Hobor Nikolić, prof. (Program: ekonomist) Učenici: Emina Bočkaj, Lara Mišić, Marinela Novak, Rahela Novinić

4.g - Razrednica: Ivana Puzak, prof. (Program: ekonomska gimnazija) Učenici: Tea Antonović, Hrvoje Patafta, Klara Katarina Vikert 4.ht - Razrednica: Ivana Oreški, prof. (Program: hotelijersko – turistički tehničar) Učenici: Korina Cvrtnjak, Franka Ščuka, Evelin Vidmar 4.k - Razrednica: Gordana Dajč, prof. (Program: komercijalist) Učenici: Tatjana Bujan, Lea Novak 4.ur - Razrednik: Nebojša Buvač, prof. (Program: upravni referent) Učenici: Bojan Horvat, Nera Hranilović, Luka Levačić, Nina Purić, Nina Žbulj OŠ Donja Dubrava i PŠ Donji Vidovec

1.a razred - Razrednica: Tamara Žiga Učenici: Nikolina Čižmešija, Martin Embreuš, Ena Golubić, Anja Haramija, Ela Horvat, Vinko Jakupak, Nela Klipić, Ela Međimurec, Nela Mihaljac, Eva Mikulan, David Mišković, Maša Švenda, Petar Vitković, Leonarda Zvonar 1.b - Razrednica: Rajka Kalšan Učenici: Lina Glavak, Stjepan Horvat, Jan Jambrešić, Ivona Kegalj, Domagoj Matulin, Manuel Matulin, Alex Nestić, Lucija Ostrugnjaj, Luka Šestak, Erik Zvošec, Jelena Žerjav 2.a - Razrednica: Ksenija Horvat David Bogomolec, Patrik Brljak, Naomi Horvat, Paula Horvat, Tesa Horvat, Timon Horvat, David Kvakan, Laura Lisjak, Luka Lovasić, Bruna Maltar, Luna Vučenik 2.b - Razrednik: Damir Dolenec Učenici: Ian Golub, Gabrijel Lukša, Tena Vugrinec, Jakov Žinić 3.a - Razrednica: Koraljka Jakupak-Popović Učenici: Roko Bogomolec, Petra Demeter, Jakov Glo-

blek, Rea Horvat, Anela Mikulan, Borna Sabočanec, Deni Varga 3.b - Razrednica: Monika Vagaj Učenici: Karlo Horvat, Greta Kontrec, Josipa Lukša, Marta Nestić, Anja Poljak 4.a - Razrednica: Marina Horvat Učenici: Zara Horvat, Karlo Kelava, Sara Knez, Ana Marija Lisjak, Lana Lovasić, Hana Lovrek, Marko Matotek, David Miser, Patrik Pongrac, David Punčikar, Bruna Rusak, Dina Štefić, Mateja Žinić 4.b - Razrednica. Viktorija Mikor Učenici: Mateja Horvat, Tin Jambrešić, Viktoria Lovrek, Ivano Lukša, Vito Lukša, Lukas Vladimir Srnec, Petar Šestak, Brigita Vadas, Leona Zvošec 5.a - Razrednica: Antonia Sirutka Učenici: Tena Brljak, Dorotea Horvat, Ena Mikulan, Mihael Štefić 5.b - Razrednica: Marina Vadas Učenici: Helena Čižmešija, Helena Gadanec, Jan Horvat, Gregor Kuzmić, Teo Međimurec, Emanuel Strbad, Gabriel Zvošec 6.a - Razrednik: Gašpar Mikulan Domagoj Cenko, Antonija Ipša, Lorena Jankulija, Sebastijan Kegalj, David Kelava, Martina Korotaj, Andro Lovrenčić, Katrina Matulin, Karlo Nestić, Aron Punčikar 6.b - Razrednica: Gordana Mirović Učenici: Morena Habjan, Magdalena, Horvat, Teo Knez, Karlo Lukša, Luka Lukša, Marija Šestak, Patrik Žinić 7.a - Razrednica: Renata Heric Učenici: Marija Brljak, Lara Jakupak, Klara Ostrugnjaj, Mateo Rebok, Roko Vratislavski 7.b - Razrednica: Ivana Friščić-Dornik Učenici: Ramona Matotek, Borna Ostrugnjaj, Tara Vučenik

3.E - Učiteljica RN Vesna Perhoč (PŠ GH) Učenici: Liam Balog, Jakov Fegeš, Nikol Flojhar, Borna Horvat, Jan Kocijan, Iva Marciuš, Zara Marciuš, 8.b - Razrednik: Anđelko David Meglić, Ivan Petran, Vjera Škrobar, Hana Lisjak Učenici: Mihaela Gadanec, Škvorc, Tara Vibovec Ivona Međimurec, Ana Ne- 4.A - Učiteljica RN Anka stić Zlatarek Učenici: Dorijan Kržak, OŠ Macinec i PŠ Karlo Balog Gornji Hrašćan 1.A - Učiteljica RN Kristina 4.B - Učiteljica RN Paulina Mikolaj Blagus Balent Učenici: Leona Balog, Lucija Učenica: Nives Horvat Balog, Domagoj Ignac, David 4.C - Učitelj RN Igor PerOršoš, Monika Oršoš gar 1.B - Učiteljica RN Darinka Učenik: Mihajel Ignac Kirić 4.D - Učiteljica RN SpoUčenik: Denis Horvat menka Mavriček (PŠ GH) 1.C - Učiteljica RN Željka Učenici: Vinko Borko, Lena Jakovljev Branilović, Karlo Novak, Učenici: Dino Ignac, Patrik Lena Trupković Oršoš, Melani Kalanjoš 5.A - Razrednik Gabrijel 1.D - Učiteljica RN Bernarda Kovačić Novak (PŠ GH) Učenik: Simon Oršuš Učenici: Alex Kocijan, Helena Magdalenić, Leda Novak, Eli 6.A - Razrednica Dijana Posavec Kirić 2.A - Učiteljica RN Dušanka Učenik: David Kovačić Keresteš 7.B - Razrednica Željka Učenica: Leja Ignac Trupković 2.B - Učiteljica RN Sanja Učenici: Ema Fegeš, Nikola Jovičić, Niko Košir, Leon Tkalec Učenici: Lena Balog, Dino Oršoš, Žan Vibovec Ignac, Elvira Ignac, Elena 8.A - Razrednica Kristinka Oršoš, Klaudija Oršoš Vugrinec 2.C - Učiteljica RN Veronika Učenici: Josip Branilović, Vincek Jakov Bregović, Laura Učenici: Ivana Balog, Lea Horvat, Uma Kirić, Vita Balog, David Ignac, Natalija Škrobar, Lana Trbović Oršoš, Marta Sever 8.a - Razrednica: Renata Dolenec Učenici: David Lukša, Tea Lukša, Nika Kuzmić, Vita Perenc, Mia Perenc, Gabrijel Štefić

2.D - Učitelj RN Zvonimir Sabol (PŠ GH) Učenici: Leon Boj, Tonka Đuran, Matej Fegeš, David Gavez, David Horvat, Marta Jambrović, Nina Medlobi, Borna Meglić, Romeo Mikulan, Sven Mlinarič, Petar Treska, Noel Vugrinec 3.B - Učiteljica RN Jasna Murković Učenici: Veronika Balog, Marina Oršuš 3.C - Učitelj RN Branko Grabar Učenici: Ivona Ignac, Melany Ignac

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

32

Čiji je vrt najljepši

15. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NADA DVANAJŠČAK iz Dragoslavca

I iz ilovače se može napraviti cvjetni raj POČINJE NAŠ nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši

Biramo najljepši vrt u Međimurju I ove godine nastavljamo s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu natječaja Čiji je vrt najljepši.

Prošle godine imali smo preko dvadeset prijava na natječaj, a vjerujemo da ćemo u istom ritmu nastaviti i ove godine. Primijetili smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge kreativne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor tijela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje.

Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede,

prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine. hr ili telefon: 040/323-600.

U mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitela te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo.

U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta.

Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstaviti svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama.

Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

U svom vrtu uspjela je uzgoji� drvo kakija koje ju zauzvrat dariva svojim sočnim plodovima

Nadi Dvanajščak su ruže ili šipki omiljeno cvijeće

- Kaki vam uspijeva i na najvišem bregu Međimurja. Trebalo mu je četiri godine da prvi put procvate i da prvi plod. A ovo vam je arapsko drvo iz Arabije i na njega sam jako ponosna, rekla nam je Nada Dvanajščak Piše: Sanja Heric

Na Cimermanovu bregu u Dragoslavcu, najvišoj točki u Međimurju prema najnovijim ispitivanjima, posjetili smo imanje Nade i Emila Dvanajščaka, sudionika našeg nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši.

Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond: 1. Košnja pobjedničkog dvorišta – Košnja Kovačić 2. Vrtni centar Iva – poklon-bon od 500 kuna

3. Vrtlarija Vijenac – poklon mix trajnica: hortenzija, kana, alstromerija

Žive na najvišem vrhu Međimurja

- Ovo vam je najviši vrh Međimurja. Na ovom dvoru je ilovača i jako ju je teško obrađivati. Nama je trebalo 20 godina da smo ga uredili i da sada naše ruže ovdje uspijevaju. Puno smo navukli zemlje iz šume. Ne koristimo se pesticidima, u našem vrtu je sve prirodno, govori nam Nada dok nas vodi u razgled vrta.

Najviše od cvijeća voli ruže pa stoga njima njezin vrt i obiluje. Ima ih različitih boja i oblika, a posebno joj je draga Titova ruža, koja je speci�ična po tome što ima bijelo-crvene cvjetove.

Osim ruža tu su hortenzije, lavanda, hibiskus ruže, ljetni jasmin i jorgovan, klematis…

Nada je uredila i kamenjar koji okružuje terasu, a po dvoru im šetaju crne patke, Liza i Koka.

- Imam vam i afričku ružu.

Dala mi ju je jedna prijateljica koja ju je dobila od jednog doktora koji je bio na putovanju u Africi. Uzgojila je mlade i dala ih meni, govori nam Nada, koja je porijeklom inače iz

NAGRADE ZA NAJLJEPŠI VRT

4. Rasadnik Stella �loris – poklon: šarenolisna vrba Drveni bunar koji je sam izradio Nadin suprug Emil Baranje, ali ju je ljubav dovela u Međimurje.

Uzgojila kaki i arapsko drvo

Njezin vrt obiluje i egzotičnim vrstama. Tako smo mogli vidjeti mandarinu, arapsko drvo i kaki, koji je inače rasprostranjen u središnjoj i sjevernoj Kini te je jedan najstarijih uzgojenih voćaka.

- Evo, vidite, kaki vam uspijeva i na najvišem bregu Međimurja. Trebalo mu je četiri godine da prvi put procvate i da prvi plod. A ovo vam je arapsko drvo iz Arabije i na njega sam jako ponosna.

Uzgojila sam ga sama iz jedne koštice. On isto ima plodove, ali trebat će mu nekoliko godina da uopće procvate, a potom da i da plodove. Izgleda slično kao naša marelica, prepričava

nam naša sugovornica Nada, koja je sa suprugom Emilom cijeli radni vijek provela u Njemačkoj.

Skoro sve cvijeće koje ima donijela je iz Njemačke.

Najdraže joj je, kako nam je ispričala, ustati rano ujutro, izaći van u vrt i pogledati svoje cvijeće. Tada u tišini i miru uživa u cvjetnom raju koji si je sama stvorila.

- Uvijek kažem da je lako uzgojiti ružu na ravnom plodnom dijelu, ali uzgojiti ju na ilovači, to vam je jako teško.

Ali trudom i ljubavlju se može.

Moje je mišljenje da s biljkama i cvijećem morate razgovarati. Volim cvijeće jer se njime iskazuje ljubav. Cvijetom se kaže dragim osobama da ih voliš i poklanja se u najljepšim prigodama, rekla nam je Nada Dvanajščak.

5. i 6.: dvije nagrade, bon od 300 kuna u Međimurki BS (na vrtnom odjelu)

Rijetka Titova ruža, koja ima crveno-bijeli cvijet

telefon: 091/1555088 Mačkovec, Balogovec 103

KOŠNJA KOVAČIĆ

telefon: 095/ 815 52 58

h�ps://vrtnicentariva.hr

Strahoninec - Poleve, Dravska 70

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

h�ps://www.stella-floris.hr/

Planirate sadnju?

POZIVAMO VAS NA DANE OTVORENIH VRATA 15., 16. I 17. TRAVNJA U VRTLARIJI VIJENAC

15. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vaši radovi 33 Uređuje: Aleksandra Sklepić

Eva Mlinarić, 2. a, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subo�ca, učiteljica Ljiljana Rinkovec

Igra skrivača Kak mala pucka rada sam se skrivača s prijateljicama igrala.

Ak se mene pita, najbolje mesto za skriti se bil je krov drvene kućice na staroj jabuki.

Stalno sam pobedila dok nesu saznale de sem.

S krova sam prešla na deske štere su kućici pod držale.

Nesu me našle pa su odustale i ostavile mene na jabuki čubiti.

Miha Palfi, 1. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Jasminka Mesarić

Vida Bausović i Nika Pečet, 4. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Tuksar

Nadjampot ih vidim kak kolute i premete delajo.

Eh, morem ja bole od jih!

Mom sam skočila s jabuke, alˇ na kraju mesto pobjede gips na nogi dobila.

Helena Horvat, 7. a, OŠ Domašinec Učiteljica: Sanja Vebarić

Tena Ribić, 1. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Jasminka Mesarić

Lucija Rinkovec i Adela Bienenfeld, 4. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Mirela Tuksar

Greta Zamuda, 2. a, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subo�ca, učiteljica Ljiljana Rinkovec

Lara Šoštarić, 1. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Jasminka Mesarić

Vida Brodarić, 2. a, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subo�ca, učiteljica Ljiljana Rinkovec

34

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FASTBACK SUV

15. srpnja 2022.

Je li fastback ili coupe, odlučite sami – ovo je novi Citroen C4 X Svi isprobavaju nove karoserijske forme, a Citroen sada predstavlja C4 X, coupe SUV, odnosno fastback SUV, kako ga oni nazivaju, a koji će direktno konkurirati Renaultovu Meganeu Conquest.

Nekad su coupe SUV karoserijske izvedbe bile dostupne samo kod premium proizvođača, a mnogi si takav model nisu mogli priuštiti, a sve se promijenilo s Renaultom, odnosno modelom Megane Conquest, koji je približio takav karoserijski oblik i

širem krugu kupaca. Citroen je zaključio kako tu ima potencijala i eto nam novog C4 X, modela koji je spreman pokoriti tržište.

C4 X temelji se na standardnom modelu C4 i do nosača B su u biti isti automobil, no nakon toga počinju razlike

koje uključuju dugo i sporo padajuće stražnje staklo, maleni poklopac prtljažnika i potpuno nova stražnja svjetla.

Zanimljivo je i kako je poklopac prtljažnika samo limeni, odnosno ne diže se i stražnje staklo, pa čak 140 litara veći obujam prtljažnog prostora

nije jednako lako iskoristiti kao onaj u standardnom C4.

Povećana je i dužina vozila, a ukupna dužina je narasla na 4600 mm, što je čak 260 mm više od C4, no međuosovinski razmak ostao je isti.

No bez obzira na sve, iz Citroena kažu kako je pro-

stranost na stražnjoj klupi jednaka kao i na standardnom modelu, a rezultat je to nešto položenijeg stražnjeg naslona, pa putnici straga sjede nešto položenije. A kad već govorimo o unutrašnjosti, ona je preuzeta sa standardnog C4, pa je tu dostupan novi 10-inčni multimedijski zaslon s najnovijim sustavom MyCitroen Drive Plus koji je ljepši nego prije, ali i, što je još važnije, brži u radu.

Prvenstveno će se nuditi model e-C4 X, odnosno električna izvedba, koja će na pojedinim tržištima unutar EU biti i jedina dostupna, a pokreće ju poznati elektromotor snage 100 kW/136

KS. U ponudi su i benzinci PureTech koji se nude u izvedbi sa 100 KS i ručnim 6-stupanjskim ručnim mjenjačem, te 130 KS snažna izvedba samo u kombinaciji s 8-stupanjskim automatskim mjenjačem (EAT8). Uz to, C4 X bit će dostupan i sa 130 KS snažnim turbodizelašem u kombinaciji s EAT8 automatskim mjenjačem, no što od navedenog bude dostupno na našem tržištu, bit će poznato kasnije. Jedino se sa sigurnošću može reći da će u ponudi biti električna izvedba.

Novi model na tržište stiže već najesen i to iz Stellantisove tvornice Villaverde u Madridu, no cijene i izvedbe bit će poznate kasnije.

15. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 35

Drugi tim u vuči kamiona

Treći tim u vuči kamiona

TRUCK SHOW OF MEĐIMURJE u 11. izdanju

Preko 60 kamiona iz cijele zemlje, došao kamion čak iz Češke

Piše: Sven Tomašić

Prošlu subotu 9. srpnja s početkom u 12 sati počeo je jubilarni 11. Truck Show of Međimurje.

Vikend je bio vrlo zanimljiv za ljubitelje kamiona, sporta i dobre zabave. Truck Show u organizaciji Udruge Convoy i ove je godine pripremio izložbu raznih kamiona, natjecanja u vuči kamiona i obaranju ruku. Posjetitelji su imali prilike sjesti u kamione, porazgovarati s vozačima, navijati i dobro se zabaviti.

Prvo mjesto u natjecanju u vuči kamiona osvojio je tim DAF Slovenia, drugo mjesto tim Majnić i treće mjesto tim Šurić veterani. U kategoriji žena prvo mjesto osvojio je tim Fenix, drugo mjesto Crveni križ Čakovec i treće mjesto Pume.

U obaranju ruke prvo mjesto osvojio je Mišel Šafarić, drugo Mario Kovač i treće mjesto Vedran Kolarek. U kategoriji žena najbolja je bila Andrea Lipin, drugo mjesto osvojila je Aljana Nemec, a treće mjesto Vedrana Todorović.

- Više sam nego zadovoljan. Došlo je preko 60 kamiona iz cijele Hrvatske, Slovenije, čak jedan i iz Češke. Ove godine je naša 10. godišnjica Udruge Convoy, sve se odvija u našem stilu, uglavnom, samo riječi hvale.

Sljedeće godine idemo još jače.

Bio je i župan Matija Posavec ovdje, on nas podržava i sviđa mu se koncept. Mi smo zasad jedina aktivna udruga u Međimurju koja se bori za vozače i organizira truck showove, rekao je organizator Goran Brumnjak Učkarić.

36

Informacije

Imendani i proštenja kroz tjedan od 15. do 21. srpnja 2022.

P 15 Bonaventura, Bono, Vladimir, Vlatka S 16 Gospa Karmelska, Karmela N 17 16. KROZ GOD. Aleksije, Branko, Marcelina; Proštenje Sv. Margareta Donja Dubrava, Kapelščak (ž. Sv. Martin na Muri); Proštenje Gospa Karmelska Štrukovec P 18 Emilija, Ljuba, Miroslav, Natko U 19 Aurelija, Zora; Zlatka S 20 Ilija prorok; Margareta, Ilijana Č 21 Lovro Brindizicijski, Danijel pr. Dane, Danica; Klanjanje Mala Subotica

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec: Deni Šegović, Sin Petre i Danka Ena Perčić, Kći Ivane i Davida Andrej Loparić, Sin Julije i Nikole Niko Srša, Sin Aleksandre i Gorana Teo Mesarić, Sin Kristine i Davida Arian Balog, Sin Amele i Krešimira Gabriela Jalšovec, Kći Diane Lourdes i Filipa Jakov Kovačić, Sin Ivanke i Roberta Jakov Horvat, Sin Željke i Dejana Rino Juršić, Sin Izabele i Bruna Vito Vršić, Sin Monike i Stanka Lora Hatlak, Kći Helene i Nikole

Čakovec: Maja Knežević i Vanja Božić Kristina Trstenjak i Radovan Karan Sara Škrobar i Mihael Tkalčec Mursko Središće: Jasmina Makoter i Tomislav Žižek

UMRLI

Čakovec

dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777 dr. Franjo Carović I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445 dr. Dora Goričanec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

Donji Kraljevec

dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Snježana Permozer Hajdarović Kralja Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Orehovica

dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Prelog

dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Sveti Martin na Muri

dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

Štrigova

dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/310-740

Čakovec: Ivanka Koželj R. Horvat R. 1953.

Milan Tušek R. 1934.

Marija Bermanec R. Kukolj R. 1947.

Marija Škvorc R. Bistrović R. 1946.

Ivan Kenđel R. 1937.

Josip Šipek R. 1948.

Milan Horvat R. 1962.

Ivan Strnad R. 1950.

Elizabeta Hajdinjak R. Juras R. 1944.

Terezija Beti R. Purić R. 1946.

Josip Marčec R. 1963.

Marija Šoltić R. 1950.

Josip Janković R. 1940.

Nada Lovrenčić R. Krnjak R. 1955.

Marija Želežnjak R. Radek R. 1931.

Lucija Mikec R. Setnik R. 1935.

Marija Kvaran R. Marodi R. 1942.

Milka Hobor R. Blagus R. 1940.

Jelena Tuksar R. Horvat R. 1933.

Margareta Turk R. Gabrić R. 1941.

Jelena Mati R. Mlinarić R. 1936.

Dekanovec: Magdalena Golub R. Žižek R. 1934.

Mala Subotica: Ana Babusek R. Kerovec R.1943.

Mursko Središće: Franjo Mezga R. 1935. Štrigova: Jasenka Jambrović R. Đukes R. 1964.

Marija Blagus R. Sabol R. 1932.

Prelog: Ana Žbulj R. Petković Rođ. 1924.

Dragica Glavina R. Patafta Rođ. 1931.

Marija Mihaljac R. Hršak Rođ. 1962.

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

112

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 040 314 969

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

EKO TAXI

tel. 040 330 033

ŽUC

tel. 040 396 294

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

VJENČANI

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 16. srpnja

15. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gradovi i općine

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Grad Čakovec

tel. 040 314 920

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Grad Prelog

tel. 040 645 301

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Općina Belica

tel. 040 845 402

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

Općina Mala Subotica

tel. 040 631 700

tel. 040 310 651

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Turistički ured Čakovec

tel. 040 313 319

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Matični ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 040 868 231

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

tel: 040 372 370

Općina Vratišinec

tel. 040 866 966

ZZJZ Čakovec

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA - UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM - NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) - SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI 

komercijala@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr

☏ 040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-859

15. srpnja 2022.

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj

DRAGUTIN KODBA 15.7.1992. - 15.7.2022.

Informacije 37

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SJEĆANJE

OBAVIJEST O SMRTI

na voljene baku i djeda

iz Čakovca preminula 13. srpnja u 91. godini života

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Pecik iz Žiškovca preminuo 5. srpnja nakon duge i teške bolesti u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Mesarić Tomica iz Goričana preminuo u 59. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Mijo Pranjić iz Zagreba preminuo 6. srpnja u 57. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Antun Novak iz Preloga preminuo 5. srpnja nakon duge i teške bolesti u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Igrec Franjo iz Svete Marije preminuo u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Magdalenić rođ. Sutnjak iz Črečana preminula u 81. godini života

Agata Čeh rođ. Županić

Marija Špicar rođ. Križnik

Franjo Špicar

12.3.2011. - 12.3.2022.

24.4.1984.-24.4.2022.

iz Trnovca

Uvijek ste u našim srcima!

Vaš unuci s obiteljima Špicar i Horvat

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Maček iz Podbresta preminuo 11. srpnja nakon duge i teške bolesti u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Bruno Lorencin preminuo 8. srpnja u 59. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Baksa iz Čakovca iznenada preminuo 8. srpnja u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Semeš rođ. Cilar

Marija Bubek rođ. Kliček

iz Čakovca preminula 6. srpnja nakon duge i teške bolesti u 87. godini života

iz Mihovljana preminula 7. srpnja nakon duge i teške bolesti u 76. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Kavran rođ. Marodi iz Čakovca iznenada preminula 7. srpnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Salma iz Savske Vesi iznenada preminuo 6. srpnja u 70. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Želežnjak rođ. Radek iz Mihovljana preminula u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Glavina iz Čehovca preminuo 10. srpnja u 87. godini života

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

38

Slobodna radna mjesta

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži m/ž zaštitara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 20.7.

2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž servisnog savjetnika i m/ž perača vozila na određeno, javiti se osobno na adresu do 2.8.

3. AK SLUKIĆ d.o.o., Nedelišće, traži m/ž pomoćnog prodavača - skladištara na neodređeno, javiti se na mob. 091 524 3580 ili na email: dejan.slukic@gmail. com 4. ALTUS AUFERO j.d.o.o., Čakovec, traži 10m/ždostavljačananeodređeno,javitise osobno uz najavu na mob. 091 4670 120 ili na email: altusaufero@gmail.com do 1.9.

5.AtalianGlobalServicesCroatiad.o.o., traži m/ž čistača za mjesto rada Porezna uprava Čakovec i 3 m/ž čistača za mjesto rada Prelog na određeno, javiti se na mob. 098 402 839 do 18.7.; više info na: www.hzz.hr 6. Auto moto centar Međimurje d.o.o., Športska 8, Čakovec, traži 1 m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se molbom osobno ili na email: vtompos@ amc-medjimurje.hr do 17.7.; više info na: www.hzz.hr 7. Autoprijevoznik Tomislav Petric, Selnica, Črna mlaka 1, traži 1 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz, javiti se na mob. 098 161 4446 do 27.7.; više info na: www.hzz.hr 8. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži 2 m/ž komercijalista za inozemnoidomaćetržište,5m/žkontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, m/ž skladištara i 10 m/ž šivača na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob. 098 312 143 ili na email: infobalidoo@gmail do 31.7.

9. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136a, traži m/ž voditelja šivaone, 2 m/ž šivača, 1 m/ž radnika na izradi madraca, 1 m/ž radnika u skladištu i 1 m/ž radnika na štepanju na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 29.7.

10. BLAŽON FPK j.d.o.o., Dr. I. Novaka 2, Čakovec, traži 1 m/ž dostavljača, javiti se na tel. 040 390 199 ili 099 752 1407 do 8.8.; više info na: www.hzz.hr 11. BRATIĆ d.o.o., Sveti Križ, traži 5 m/ž fasadera, 3 m/ž tesara i 3 m/ž zidara na neodređeno, javiti se na tel. 040 620 387 ili 091 532 8716 ili na email: info@bratic. hr do 19.7.

12.BU-JANTIMj.d.o.o.,Pretetinec,traži m/ž zidara, m/ž tesara - krovopokrivača i m/ž građ. radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bu.jan.tim@gmail.com do 31.7.

13. CAFFE BAR MIA j.d.o.o., Donja Dubrava, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na tel. 048 863 165 ili 099 4011 555 do 31.7.

17. CO Generate j.d.o.o., traži 5 m/ž pomoćnih elektromontera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na email: info@co-generate.com ili na mob. 098 970 8658 do 31.7.

18. Cvjećarsko - trgovački obrt VESNA vl. Vesna Toplek, Belica, K. Tomislava 90, traži m/ž cvjećara na neodređeno, javiti se na mob. 098 1880 650 ili na email: vesnatoplek@gmail.com do 16.7.

19. Čalopek strojarstvo d.o.o., Čakovečka 136, Pušćine, traži 1 m/ž administratora i 1 m/ž lakirera na neodređeno, zamolbu poslati na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hrdo7.8.;više info na: www.hzz.hr 20. ČATEKS d.d., Čakovec, traži m/ž samostalnog računovođu na neodređeno, javiti se na email: posao@cateks. hr do 20.7.

21. D.GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec 17, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C + E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 189 5242 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dario.gregorincic@gmail.com do 15.8.

14. City projekt d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na email: humanresources@ castellum-cakovec.com do 31.7.

22. DINAMIC TRADE d.o.o., Čakovec, B. Graner 6, traži m/ž automehaničara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: dinamic.trade@dinamictrade.hr do 23.7.

15. CNC-INF d.o.o., Krištanovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob. 099 738 2282 ili na email: janusicmiso@gmail.com do 31.7.

23. DIZ-CNC d.o.o., Vrhovljan,traži 2 m/ž cnc operateraa - glodača na neodređeno, javiti se na tel. 040 868 032 ili 091 3903 776 ili molbom: danijela@diz-cnc. hr do 1.9.; više info na: www.hzz.hr

16. CONSUL-MONT d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž bravara (satnica 55 kuna neto) i 5 m/ž zavarivača na neodređeno, javitisenamob.0912070676ilinaemail: info@consulmont.hr do 31.7.

24. Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe Zlatne godine, Praporčan, traži 2 medicinske sestre ili tehničara te 2 m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na mob. 099 199 4041 do 31.7.; više info na: www.hzz.hr

PONUDA

SUPER PONUDA ČAKOVEČKI MLINOVI

Bijeli baget 270g

od četvrtka do srijede

VRIJEDI

16.06.

31.08.

ne 2022. godi zaliha ili do isteka

ČAKOVEČKI MLINOVI

Žemlja mala

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

25. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži 2 medicinske sestre ili tehničare na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 368 ili mob: 098 242 319 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dom@ strahija.com do 31.7.

26. Dom za starije i nemoćne Madona, Domašinec,KatarineZrinski1,traži1m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na mob: 098 911 7100 do 29.7.; više info na: www.hzz.hr 27. Dom zastarije inemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži m/ž spremačicu na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: kristina.sardi@domnovinscak. hr do 10.8.

28. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog,V. Žganca 3, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 646 788 ili na mob. 098 460 403 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dommesmar@ gmail.com do 31.8.

29. Dom za starije i nemoćne osobe STUBIČAR, Kolodvorska 32, Mursko Središće, traži 1 m/ž njegovatelja na neodređeno,javitisenamob.0989897674 ili email: stubicardom@gmail.com do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 30. DRVOTRADE d.o.o., Nedelišće, V. Nazora 32, traži 1 m/ž djelatnika za rad s viličarom-utovarivačem, 3 m/ž vozača viličara, 3 m/ž CNC operatera, 5 m/ž radnika na sortiranju dasaka i 3 m/ž vozača C i E kat. za „šumara s dizalicom“ na neodređeno, mogućnost smještaja, javiti se osobno do 30.7., više info na: www.hzz.hr 31. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, traži 2 m/ž osobna asistenta na određeno, javiti se na mob.

0989606523do31.7.;višeinfona:www. hzz.hr 32. FERRO-PREIS d.o.o., Čakovec, Ul. dr T. Bratkovića 2, traži m/ž djelatnika u odjelu kontrole kvalitete zaduženi za kooperante i m/ž bravara u odjelu održavanja na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup.com do 31.7.

60g

33.EKONOMATd.o.o.,Pleškovec,traži2 m/ž elektroinstalatera - elektrotehničara na neodređeno, javiti se na mob. 098 347 372 ili na email: ekonomat1@gmail. com do 17.7.; više info na: www.hzz.hr ČAKOVEČKI MLINOVI

Pšenični polubijeli kruh 700g

15. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI MLINOVI

Ražena štruca 600g

34.ELECTAd.o.o., Mursko Središće,traži 5 m/ž elektromontera na neodređeno, javiti se na email: posao@electa.hr do 15.8.; više info na: www.hzz.hr 35. ELTING d.o.o., Pušćine, traži 2 m/ž cncoperaterai 2m/žradnikau proizvodnji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 822 611 ili 098 1606 855 ili na email: karlo@elting.hr do 31.7.

36. EuroTechnology d.o.o. Nedelišće, traži 10 m/ž bravara na neodređeno, javitisenaemail:benjamin.kovacevic22@ gmail.com i 8 m/ž električara na neodređeno, javiti se na 095 197 8917 ili na email: info@eurotechnology.hr do 24.7.

37. GP Ekom d.o.o, Športska 2, Čakovec, traži2m/žpomoćnadjelatnika-čistačana određeno, javiti se zamolbom na gornju adresu do 31.7.; više info na: www.hzz.hr

38. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž inž. elektrotehnike i instalacija te m/ž inž. građevine na određeno, javiti se na mob. 095 516 7864 ili na email: posao@gmniksi.com do 15.8.

39. HP-HRVATSKA POŠTA d.d., traži po 1 m/žpoštarazaopćudostavuzaPrelogi za MurskoSredišćenaneodređeno,prijaviti se na email: posao@posta.hr do 31.7.

40. HSG Kariera d.o.o., traži 2 m/ž održivača postrojenja, 5 m/ž radnika u proizvodnji, 10 m/ž operatera na strojnoj obradi, m/ž vozača, m/ž skladišnog radnika i m/ž skladištara za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na mob 099 5464 618 ili na email: andjela.jozic@ kariera.hr do 31.7., više info na: www. hzz.hr 41. HST AUTOMATIKA d.o.o., Leskovec, 4 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se na tel 040 851 542 ili 099 337 9397 ili na email: info@ hst-automatika.hr do 15.8.

42. Ingolab d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž projektanta i m/ž nadzornog inženjera konstruktora, javiti se na email: velimir. pavlic@ingolab.hr do 20.7., više info na: www.hzz.hr 43. INOVINE d.d., Prelog, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se na email: anita.posaric@inovine.hr do 31.7.

44. Instalomont Termocentar d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera grijanja i klimatizacije, m/ž mehatroničara, m/ž referenta za administrativne poslove i m/ž referenta nabave i prodaje na neodređeno, javiti se na tel. 040 328 017 ili na mob. 098 426 122 ili na email: termocentar@email.t-com.hr do 31.7.

45. INTERNATIONAL EVONA d.o.o., Čakovec, traži m/ž blagajnika u automat klubu na određeno, javiti se na email: Club.Cakovec@oc.eu do 20.7.

46. Interijeri Vesna j.d.o.o., Ul. Jakova Gotovca 10, Čakovec, traže 5 m/ž stolara - montera namještaja za rad u Austriji na neodređeno, javiti se na mob. 098 9841 949 ili na email: interijerivesna@gmail. com do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 47. IPC d.o.o., Čakovec, traži m/ž administratora - konzultanta ERP sustava za knjigovodstvo i m/ž administratora baze podataka na neodređeno, te m/ž samostalnog komercijalistu na određeno, javiti se na tel. 040 644 128 ili na email: zekavran@ipc.hr do 31.7.

48. Jezgra d.o.o., Mihovljan, I. Gundulića 16, traži m/ž građevinskog radnika, m/ž vozača C kategorije i m/ž rukovatelja građevinskim strojevima na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 347 117 ili na mob. 098 211 771 do 15.8.

49. JB-MODELARIJA BLAŽEKA d.o.o., Glavna 142, Čehovec, traži 5 m/ž stolara u pripremi proizvodnje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: dijana.strahija@jb-modelarija.hr do 24.7.

50. JVM METALIK d.o.o., Ivanovec, traži m/ž bravara i m/ž lakirera na neodređeno, javiti se na mob. 098 160 2237 ili na email: info@jvm-metalik.hr do 31.7.

51. KASPAR PAPIR d.o.o., Prelog, Hrupine 9, traži 4 m/ž radnika za prematanje papira na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: alenka@kaspar-papir.com do 31.7.

52. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara na neodređeno, javiti se na mob. 099 8023 299 ili na email: zaposljavanje@ klemmsecurity.hr do 31.7.

53. KRALJEVSKE SLASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž skladištara, 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji i m/ž prehrambenog tehnologa za mjesto rada Donji Vidovec na određeno, javiti se na mob. 098 419 457 ili na email: vjekoslav@cvek.hr do 18.7.

54. KRIKA obrt, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž konobara i m/ž radnika na izradi reklamnih natpisa na određeno,javitiseosobnonaadresuili na tel. 040 822 190 ili na mob. 098 632 113 ili pismena zamolba na adresu ili na email: krika@krika.hr do 31.7.

55. KOMUNATOPLEKd.o.o., Žiškovec 36b, traži 3 m/ž vozača E i C kategorije za međunarodni prijevoz, javiti se na tel. 040 337 392 ili 098 235 990 do 28.7.; više info na: www.hzz.hr 56. KAVANA KOCKA, Glavna 63, Mala Sutobica, traži m/ž kuhara - pizza majstora i m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 139 3037 ili na email: kockatm63@gmail.com do 4.8.

57. KVANTUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja odjela pravnih poslova - pravnika (rok prijave 15.8.), m/ž kalkulanta - građ. tehničara, dipl. građ. inž., građ. inženjera (rok prijave 27.7.) na neodređeno, javiti se na tel.

040 391 805 ili na email: alan.kolar@ kvantum-gradnja.hr 58. LE SLASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, traži 1 m/ž prodavača za mjesto rada Donji Kraljevec i 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji kolača i peciva za radno mjesto Pušćine na određeno, javiti se na mob. 099 456 7630 ili na email: leslastice100@gmail.com do 20.7.

59. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž asistenta u prodaji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 630 730 ili na email: info@ marti.hr do 31.7.

60. MALA MIMA j.d.o.o., Ulica Tome Bratkovića 1, Čakovec, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se na tel 040 384 175 ili na email: info@mala-mima.hr do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 61. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Zagrebačka 38, Čakovec, traži 1 m/ž izolatera cjevovoda, 1 m/ž limara i 2 m/ž pomoćna bravara na neodređeno, javiti se zamolbom na gornju adresu ili na email: dubravka. brkljacic@mik.com.hr do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 62.MIČSTYLINGd.o.o.,Čakovec,Zrinsko-Frankopanska 5, traži 2 m/ž frizera na neodređeno, javiti se na mob. 091 7987 553 do 26.7.

63. Međimurje informacijsko projektantski centar d.d., Čakovec, traži m/ž administratora baze podataka i m/ž administratora - konzultanta ERP sustava za knjigovodstvo na određeno, javiti se na email: zekavran@ipc.hr ili na tel. 040 644 128 do 31.7.

64. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, traži m/ž radnika u preradi, m/ž zamjenika voditelja u skladištu smrznute robe i m/ž radnika u skladištu smrznute robe na određeno, javiti se na email: info@vajda.hr do 31.7.

65. METALNE KONSTRUKCIJE obrt za proizvodnju i montažu vl. Marko Šamarija, Kuršanec, Glavna 158, traži 2 m/ž pomoćna radnika i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 389 155 ili na mob. 098 9839 701 ili na email: mirko. samarija@ck.t-com.hr do 31.7.

15. srpnja 2022.

66. M.N. INTERIJERI j.d.o.o., Zebanec Selo 93, traže 2 m/ž stolara na neodređeno, javiti se na mob. 098 9489 136 ili 040 524 205 ili na email: marko. novak1104@gmail.com do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 67. Modni studio LATEA, Glavna 26, Donji Vidovec, traži 2 m/ž šivača tekstila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 615 113 do 30.8.

68. MTH STROJEVI d.o.o., Čakovec, A. Starčevića 2, traži 1 m/ž inž. strojarstva na neodređeno, javiti se pismeno na gornju adresu ili nazvati na mob 098 3808 470 ili putem emaila: v.krizan@ mth-strojevi.com do 4.8.

69. MULTI-ING d.o.o., traži 8 m/ž montera panela - suhe gradnje za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 099 665 5006 ili na email: multi.ing.hr@gmail.com do 28.7.

70. MURS-EKOM d.o.o., Trg bana Josipa Jelačića 10, Mursko Središće, traži 1 m/ž vozača komunalnog vozila i 1 m/ž komunalnog radnika na kamionu - smećaru (rok prijave 29.7.) i 1 m/ž cvjećara - vrtlara (rok prijave 18.7.), molbu poslati na adresu ili na email: direktor@murs-ekom.hr 71. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 3 m/ž bravara - strojobravara na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 130 ili na email: info@mura-metal. hr do 4.8.

72. NEORES d.o.o., Mursko Središće, Tekstilna 1, traži 10 m/ž šivača, 10 m/ž pomoćnih radnika i m/ž konstruktora na neodređeno, molbe slati na adresu ili na mail: neores@neores.hr do 4.8.; više na www.hzz.hr 73. NMP - PRODUKT d.o.o., Dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži 1 m/ž tehnologa proizvodnje – metalske struke na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 204 ili na email: zaposljavanje@ nmp-produkt.hr ili osobno do 5.8.; više info na: www.hzz.hr 74. NTT New Textile Technologies d.o.o., traži m/ž planera proizvodnje, m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž tehnologa na izradi uzoraka, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 5 m/ž radnika na tisku i 5 m/ž šivačica na neodređeno, javiti se na tel. 040 313 235 ili na email: jelena.buhanec@ntt-hr.com do 31.7.

75. Obiteljski dom za psihički bolesne osobe Škvorc Marina, Štrigova 138, traži 1 medicinsku sestru ili tehničara, nazvati na tel. 040 851 426 ili 099 694 2217 do 7.8.; više info na: www.hzz.hr 76. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 776 203 ili na email: prijevoznistvo-pavlic@ ck.t-com.hr do 15.8.

77. OLUK d.o.o., Nedelišće, traži 1 m/ž pomoćnog limara na neodređeno, javiti se na mob: 095 9121 436 ili na email: oluk.nedelisce@gmail.com do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 78. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107/a, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije i m/ž voditelja proizvodnje alu stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 666 ili na mob. 099 4242 642 ili na email: info@okno.hr do 31.7.

79. PAVLIC - ASFALT – BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525 do 31.8.

80. PANIS d.o.o. Čakovec, Mihovljanska 46c, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sonja@ termoprom.hr do 31.7.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Slobodna radna mjesta 39

81. PANIS d.o.o. Mursko Središće, Selska 3, traži 2 m/ž pekara u jutarnjoj i 2 m/ž pekara u popodnevno–noćnoj smjenizaradnomjestoMurskoSredišće.

Javiti se na tel. 040 544 015 ili 099 736 0951 ili zamolba na adresu ili na email: panis@ck.t-com.hr do 31.8.; više info na: www.hzz.hr 82. Pekara Čakovec, Mimoza Tomrecaj, Šenkovec, Maršala Tita 11, traži m/ž prodavačanaodređeno,javitiseosobno na adresu ili na email: pekara.cakovec@ gmail.com do 31.7.

83. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela i 2 m/ž djelatnika u tehničkoj službi na neodređeno, javiti se na email: pib-extra@pib-extra.hr do 24.7.

84. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž skladištara - administratora, m/ž vozača C + E kategorije, m/ž održavatelja u mješaoni, m/ž skladištara,m/žradnikauvalionici,5m/ž radnika u proizvodnji mesa, m/ž radnika nafarmi,m/žradnikauproizvodnji mesa i 2 m/ž operatera u proizvodnji - viličaristu, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 5329 239 ili na email: ljudski. resursi@perutnina.hr do 18.7.

85. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec76,traži5m/žradnikauklaonici peradi, 5 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa, 2 m/ž vozača C kat. i 5 m/ž radnika na pakiranju i rasijecanju mesa na određeno za radno mjesto Donji Pustakovec, te 1 m/ž prodavača u mesnici za radno mjesto Mursko Središće i m/ž prodavača na tržnici u Zagrebu na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 31.7.

86. PLODINE d.d. Prelog, traži m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 31.7.

87. PPK karlovačka mesna industrija d.d., traži 1 m/ž vozača C i E kat. KOD95 za Čakovec na određeno, javiti se na email: goran.sajatovic@ppk.hr do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 88. POLI-EL j.d.o.o., Lopatinec, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji na određeno, javiti se na mob. 095 5943 844 ili na email: info.poliel@gmail.com do 31.7.

89. Privatna ljekarna vl. Branka Ivančić, Donji Vidovec, traži m/ž farmaceutskog tehničara na neodređeno, javiti se na tel.

040 615 128 ili na mob. 098 525 025 ili na email: branka.ivancic01@gmail.com do 20.7.

90. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži m/ž mehatroničara na određeno. Javiti se osobno ili pismeno na gornju adresu ili na tel.

040 396 553 ili 098 1830 293 ili na email: info@primabiro.hr do 18.7.

91.SCONIUMd.o.o.,tražim/ždjelatnika u palačinkarnici - konobara - ugostitelja u Čakovcu na određeno, javiti se na mob 098 171 0002 ili na email: sc@sconium. com do 5.8.

92. SMRTIĆ STOLARIJA, Gornji Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž pomoćnog radnika u stolariji i m/ž stolara na neodređeno, javiti se na mob. 098 980 6580 do 23.7.

93. Solektra d.o.o., Trg E. Kvaternika 9, Čakovec, traži 1 m/ž montera sunčanih elektrana na neodređeno, javiti se na email: lara.klovar@solektra.hr do 24.7.; više info na: www.hzz.hr 94. SPORT VISION d.o.o., traži 5 m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na email: posao@ sportvision.hr do 28.7.; više info na: www.hzz.hr 95. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 2 m/ž šivača i 2 m/ž krojača na neodređeno, javiti se na tel. 040 858 170 do 4.8.

96. TASA d.o.o., Prelog, traži m/ž vozača motornog vozila C + E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 098 426 546 ili na email: tasadoo@gmail.com do 31.7.

97. TMR PAŠKO d.o.o., Gospodarska Zona bb, Sveti Martin na Muri, traži 1 m/ž radnika u skladištu na neodređeno, javiti se na mob. 098 372 013 ili na email: tmrpaskomartin@gmail.com do 22.7.; više info na: www.hzz.hr 98. TONI d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž komercijalistu - logističara, m/ž voditelja održavanja za mjesto rada Donji Kraljevec, te m/ž radnika u poljoapoteci za mjesto rada Martijanec na neodređeno, javiti se na email: info@ toni-marodi.hr do 31.7.

99. TOMI-BEL j.d.o.o., Čakovec, I. G. Kovačića 30, traži 1 m/ž konobara za Caffe bar Therapia na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

099 202 3929 ili na email: tbeluzic46@ gmail.com do 31.8.

100. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, P. Miškine 53, traži m/ž prodavače za mjesto rada Belica, Sveti Juraj u Trnju, Goričan, Miklavec, Donja Dubrava, Okrugli Vrh, Totovec, Domašinec, Orehovica, Pleškovec, Hodošan, Savska Ves, Macinec, Donji Kraljevec, Kotoriba, Dekanovec, Čukovec, Mursko Središće, Sveti Martin na Muri, Donji Vidovec i Palovec, te m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042 402 404 ili na email: posao@ tpvz.hr do 24.7.

101. TUBLA d.o.o., Čakovec, traži m/ž mehaničara, m/ž informatičara administratora sustava i 10 m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: posao@tubla.hr do 31.7.

102. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob.

098 241 767 do 9.8.

103. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, traži m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se na tel.

040 679 368 ili na mob. 098 242 319 ili naemail:zdravlje@strahija.comdo31.8.

104. UO obrt, kavana i catering ARKA vl. Davor Kocen, Vučetinec 1B, traži 1 m/ž pomoćnog radnika u kuhinji i 1 m/ž kuhara na neodređeno, javiti se na tel.

040 500 500 ili 098 181 2074 ili na email:

bistro.arka@gmail.com do 29.7.; više info na: www.hzz.hr 105.V-ELINd.o.o.,Čakovec,tražim/žvoditeljaprodaje,m/ždipl.inž.elektrotehnike i m/ž dipl.inž. elektrotehnike smjer računarstvanaodređeno,javitisenaemail: gordan.vrbanec@v-elin.hr do 15.8.

106. ZEN METALI j.d.o.o., Vularija, Dravska 10, traži m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 095 5313 080 ili pismena zamolba na adresu ili na email: zen.metali.vularija@gmail.com do 31.7.

107. ZVONAREK-SISTEMI d.o.o.,Prelog, traži 2 m/ž radnika u autopraonici “Kapljica” (rok prijave 30.7.), 3 m/ž električara,strojara,montažera(rokprijave15.8.) na neodređeno, javiti se na mob 099 241 366 ili na email: info@zvonarek.hr

40

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. srpnja 2022.

15. srpnja 2022.

Oglasnik 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mali OGLASNIK

KLIMA UREĐAJI

Midea • KOREL • TOSHIBA

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Wifi

* 3,6 kW već od

2999 kuna

MOTORNA VOZILA

POZNANSTVA

PRODAJEM MOPED TOMOS APN 6 1990. god., nije registriran ali je spreman za tehnički, cijena po dogovoru, mob. 099/8175-988

ŽELJELA BIH UPOZNATI DOBRU OSOBU do 67 godina, koji nije sklon alkoholu i kocki, po mogućnos� bez djece. Molim da se jave samo ozbiljne osobe na mob. 098/930-7045 (bez SMS-a)

PRODA JEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/9422821 PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505.

POLJOPRIVREDA PRODAJEM DVIJE INOX BAČVE Le�na od 60 i 130 litara.

Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/8087586 PRODAJEM INOX bačve za vino od 300, 400, 480, 600 i 750 lit.

Upita� na 040/364-354 PRODAJEM Tomos 4.8, duga osovina, malo vožen kao pomoćni motor, prodajem za 2000 kuna. Novi Zagreb, mob 091/9240-293 PRODAJEM DRVENE BAČVE ZA VINO (više dimenzija) i vinski ocat. Kontakt: 099 6714 888 PRODAJE SE TRAKTOR FIAT 350, traktorska prikolica 2-osovinka, kočija cabriolet (potrebna restauracija) i čekičar s 3-faznim motorom. info na mob. 099/696-2161

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO TRAŽIMO KUĆNU POMOĆNICU za rad u Čakovcu. Javi� se na mob. 098 240 118, između 15 – 18 sa�.

PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina š�tnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/7613467

NEKRETNINE

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem.

Info na mob. 099/287-2453

SMS NEKRETNINE

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob.

099/404-7517

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

Prodaje se VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv, Upitati na tel.

040/364-354 PRODAJE SE KUĆA U NEDELIŠĆU 120 m2 i 2018 m2 okućnice. Energetski razred G-E. Tel: 098/900-3184 PRODAJE SE KUĆA u Nedelišću, info na mob 099/5166-780 BIOGRAD: KUĆA PRIZEMNICA 160 m2, 700 m2 okućnice, 3 sobe, 2 kupa�la, blizu plaže Dražica. Cijena 660.000.00 Eura Tel. 099 4056 582 KUPUJEM PARCELU u briježnom Gornjem Međimurju za vrt i voćnjak. Info: 095 505 2760

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM DVIJE AUTO HLADNJAČE - veća za 12 paleta i manja za 5 paleta. Upita� na mob. 098/980-2750

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim.

85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim.

200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJE SE digitalni tlakomjer Braun, bežični telefon Panasonic, sobna TV-antena, anatomski jastuk Dormeo te dva para muških ljetnih kožnih cipela vel. 42. Info na mob.

098-91-58-640 PRODAJEM �ntni printer EPSON STYLUS COLOR 400, cijena 2.569,98 kuna, kupljen u IPC SHOP d.o.o., 2002. godine. info na mob. 098/911-5452

RAZNO

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098 92 190 92

PRODAJE SE NOVA HESPO PODNICA dim. 200x90 cm.

Cijena 250 kuna. Info na mob.

098/173-9167

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN NAMJEŠTENI STAN u Murskom Središću, EC/D, info na mob.

091/1680-470

ŽIVOTINJE PRODAJEM MLADE PAPIGE �grice i fišere. Tel: 098/944-3339

A

+++

TEL: 040/ 363 396 POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006 PRODAJEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob.

091/503-4863 PRODAJE SE SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467

Prodaje se dvorac na napuhavanje dimenzije 280x230x215 cm, cijena 1000 kn.

Kontakt: 098 978 5145

INVALIDSKA KOLICA, vrlo malo korištena, cijena 700 kn. Info na mob. 098/173-9167 Prodaje se stari ručni stolarski alat iz stolarske radione: hoblbank, hoblarica cirkular, abrihterica, borfuter... Telefon: 040/829-267

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1.

Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

Tarot majstori odgovaraju na Vaša pitanja!

Dopus�te da Vam pomognemo riješi� ili ublaži� Vaše probleme.

064/50-22-05 tel. 3,49; mob. 4,78 kn/min Maratela mreće d.o.o. 072/700700, +18

NAZOVITE NAS ODMAH! 1400

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

42

Savjeti

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Za pravilan psihofizički razvoj djeca, naročito u ranoj dobi, trebaju intenzivnu dvosmjernu komunikaciju, senzitivne i dostupne roditelje, mamu i tatu kojima je najvažnije odgovoriti na dječje razvojne potrebe.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. srpnja 2022.

Mame i tate, dvaput pročitajte!

Alkohol na kotačima

Kad razgovaram s djecom kako bih stekla dojam o atmosferi koja vlada u njihovu domu, obvezno ih pitam nedostaju li im ponekad roditelji. Od mlađe djece brzo i lako saznam da im najčešće oboje fale, ili barem jedno od njih, češće tata koji puno radi, a kad dođe doma, onda se odmara. A kako se odmara? Tako da gleda u neki ekran, najčešće mobitel.

Ili je na laptopu. Ili drijema pred televizorom. Mama isto nema puno vremena, ona stalno nešto radi po kući, a usput u ruci drži mobitel, ili brzinski potipka na tabletu, ili krajičkom oka gleda seriju na televizoru. Mi živimo u digitalnom patrijarhatu, čast iznimkama. Starija djeca vrlo često na isto pitanje protestno uzvikuju da im roditelji ne fale jer ih nikad i nije bilo, pa kako da im onda fale?! Reći ćete da je to tako s djecom koja imaju probleme pa zato dolaze na razgovore sa psihologinjom, ali moje kliničko iskustvo poklapa se s rezultatima brojnih istraživanja s raznih strana svijeta koja pokazuju da su djeca sve više usamljena i da im nedostaju roditelji. Iako smo posljednjih godina zbog pandemije svi puno više kod kuće, dakle boravimo u istom fizičkom prostoru (ali ne i zajedničkom psihološkom prostoru), sve se više govori o novim oblicima otuđenja i usamljenosti.

Tu smo, a daleko jedni od drugih.

Za pravilan psihofizički razvoj djeca, naročito u ranoj dobi, trebaju intenzivnu dvosmjernu komunikaciju, senzitivne i dostupne roditelje, mamu i tatu kojima je najvažnije odgovoriti na dječje razvojne potrebe. Nažalost, često se događa da roditelji nemaju vremena ni strpljenja, stavljaju dijete na čekanje, požuruju ga ili prekidaju, ne baš zbog nekog prečeg posla, nego zbog navike non-stop prisutnosti na društvenim mrežama, koja uz sve ostale ekranske navike dovodi do odgađanja ili nereagiranja na dijete koje nešto želi podijeliti s roditeljem. Tada se djeca počinju osjećati bespomoćno, htjela bi biti viđena i uvažena, pokušavaju privući roditeljsku pažnju, treba im osjećaj sigurnosti i bliskosti, a toga nema. Bespomoćnost ne gasi njihovu nadu, pokušavaju i dalje jer vjeruju svojim roditeljima i

U periodu opuštanja i godišnjih odmora nerijetko znamo biti pogođeni vijestima o teškim prometnim nesrećama kojima je “kumovao” alkohol, nerijetko s teškim posljedicama, pa i smrtnim ishodom. Istovremeno čitamo i slušamo o neslavnim “rekorderima” koji su zaustavljeni u prometu tijekom upravljanja motornim ili drugim vozilom, a provjerom im je ustanovljena “zavidna” koncentracija alkohola u krvi. “Kad piješ, ne vozi!” očito je samo dobro poznati slogan kojeg se unatoč brojnim upozorenjima, nažalost, mnogi ne pridržavaju.

Zašto je alkohol nepoželjan suputnik u prometu?

Važeći zakonski propisi određuju da prema članku 197. Zakona o sigurnosti prometa na cestama vozač koji upravlja vozilom u prometu na cesti mora biti tjelesno i duševno sposoban upravljati vozilom te za to imati potrebno znanje i vještinu.

Nadalje, članak 199. istog Zakona određuje: “(1) Vozač vozila C1, C1E, C, CE, D1, D1E, D, DE i H, instruktor vožnje, mladi vozač, kao i vozač vozila B kategorije kada upravlja vozilom u profesionalne svrhe (taksisti, vozači hitne pomoći, vozači u tvrtkama i tijelima državne vlasti itd.), ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola.

(2) Vozač vozila kategorije A1, A2, A, B, B+E, F, G i M ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako u organizmu ima opojnih droga ili alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

(3) Iznimno, vozač iz stavka 2. ovoga članka, koji u organizmu ima alkohola do 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, kaznit će se u stjecaju za svaki prekršaj utvrđen ovim Zakonom s time da će se upravljanje vozilom s količinom alkohola u organizmu do 0,50 g/ kg, odnosno odgovarajućim iznosom miligrama u litri izdahnutog zraka smatrati zasebnim prekršajnim djelom.”

Koncentracija alkohola u krvi mjeri se promilima odnosno gramima po kubičnom centimetru krvi (g/ cm3). To znači da kada osoba ima 0,5 promila alkohola u krvi, zapravo ima 0,5 grama na 1000 kubičnih centimetara krvi (0,5 g/1000 cm3).

Svaki organizam će različito reagirati na popijenu količinu alkohola. Obuzetost alkoholom razlikovat će se

slijede ih, trebaju njihovu ljubav i prihvaćanje, ne odustaju. Djeca su strašno uporna u traženju da se bavimo njima i njihovim potrebama, a to kod roditelja nerijetko izaziva još veći stres i konflikt izbora. Naravno da djeca vide da je roditelju nešto drugo važnije od njih samih. Tipkate po mobitelu, a dijete nek’ čeka?

Dječja se samosvijest oblikuje kad dijete ima potvrdu o svojoj vrijednosti u životu važnih osoba i zato je vrlo štetno kad roditelj ne odgovara neposredno i usredotočeno na djetetove pozive, a onda pronalazi izgovore ili obećanja za budućnost ili potkupljuje dijete.

Distorzije slike o sebi na taj način nastaju već u ranom djetinjstvu.

Ako dijete nije moglo vjerovati roditelju, počinje sumnjati i u svoje osjećaje i ne vjeruje u sebe.

Naravno, sve to jako opterećuje i zbunjuje dijete. Roditelj koji je često okrenut drugim aktivnostima i zahtjevima na koje spremno odgovara, dok istovremeno kontakt s djetetom prekida i ostavlja ga na čekanju, dodatno zbunjuje svoje dijete. Pitate zašto ne možete naizmjence malo tipkati po mobitelu pa malo razgovarati s djetetom? Zbog nezrelosti kognitivnih funkcija može se dogoditi da dijete već za koju minutu bude dekoncentrirano ili zaboravi što ste zajedno radili ili razgovarali, pa kad se vi opet hoćete uključiti, dolazite do zaključka da je dijete nezainteresirano i da mu nije ni bitno što se trudite. A zbunjeno dijete počinje osjećati da je glupo.

U njegovoj su se glavici ugnijezdile disfunkcionalne misli koje će ga jednoga dana dovesti u moju ambulantu. Bespomoćan sam.

Nevažan sam. Glup sam. Sam sam. Da, svaki put kad roditelj odabere dati prednost svom pametnom telefonu ili laptopu, dijete ostaje samo. Tako prolaze godine. Već prije puberteta većina djece koja mi dolazi izgubila je povjerenje i nadu da će im se neka odrasla osoba posvetiti, osjećaju da nikoga nemaju ni doma ni u školi. A kako su djeca prilagodljiva i kopiraju odrasle, tako su se i ona navukla na ekrane. Bliskost, uvažavanje i razumijevanje traže u prostranstvima interneta. Završit ću rečenicom koju često čujem od jednog dječaka s kojim puno razgovaram: „Je, tak’ vam je to“.

Piše Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti-adiktologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Alkohol značajno smanjuje sposobnost upravljanja vozilom, usporava reakcije i mogućnost procjene vozača.

Pri koncentraciji alkohola u krvi od 0,8 promila, brzina reakcije smanjit će se za pola sekunde.

ovisno o tome radi li se o muškarcu ili ženi, je li osoba pila na prazan želudac ili nakon jela, je li to korpulentnija osoba ili netko sitne građe itd.

Važna je i vrsta alkoholnog pića, kao i radi li se o inače zdravoj osobi, osobi koja se koristi nekim lijekovima, a posebno je opasna kombinacija alkohola s psihoaktivnim lijekovima ili drugim psihoaktivnim sredstvima koja mogu pojačavati učinak alkohola.

Umjesto da se mučimo pokušavajući pretpostaviti koliko će se promila pokazati u krvi nakon neke popijene količine alkohola, svoju je pažnju bolje usmjeriti na spoznaju da i najmanje količine alkohola u krvi imaju negativan učinak na naše ponašanje i reakcije. Već pri koncentracijama alkohola u krvi manjim od 0,5 promila javlja se gubitak opreza, povišeno raspoloženje, pojačana pričljivost kod inače sramežljivih osoba, promijenjeno ponašanje, moguća brzopletost u donošenju odluka i sl.

Pri koncentracijama alkohola višim od navedene započinju i problemi s koordinacijom pokreta, ravnotežom, vidom i sluhom, a sve se više smanjuje i mogućnost procjene i samoprocjene. Nastavljanjem pijenja alkohola povećat će se i biti vidljivije i izraženije smetnje u normalnom funkcioniranju. Sposobnost će se umanjivati, a uz to neće nedostajati hrabrosti koju će alkohol dodatno ulijevati pa će se mnogi odlučiti na rizične poteze i ponašanje koje može imati dalekosežne posljedice.

Smetnje u upravljanju motornim vozilom započinju puno prije nego što kod vozača postanu vidljivi znakovi obuzetosti alkoholom. Alkohol značajno smanjuje sposobnost upravljanja vozilom, usporava reakcije i mogućnost procjene vozača. Pri koncentraciji alkohola u krvi od 0,8 promila, brzina reakcije smanjit će se za pola sekunde. To znači da ako osoba koja ima 0,8 promila alkohola u krvi vozi brzinom 70 km/h i netko pred nju izleti na cesti, zakočit će pola sekunde kasnije nego što bi to učinila da je bila potpuno trijezna. Pri toj brzini vožnje tih pola sekunde značit će još 10 m prijeđenog puta, što može biti sasvim dovoljno da se dogodi nesreća. Pod utjecajem alkohola sužava se vidno polje, teže je procijeniti udaljenost vozila koje nam dolazi ususret, a prilikom noćne vožnje, jače nas zasljepljuju svjetla vozila iz suprotnog pravca. Činjenica je da i mala količina alkohola u krvi utječe na psihofizičke sposobnosti vozača i pješaka, a poremećaji pojedinih funkcija nastaju puno prije nego ih je osoba svjesna i prije nego to njegov vanjski izgled i ponašanje pokazuju. Vozite trijezni!

VATROGASCI MEĐIMURJA

15. srpnja 2022.

43

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

DVD Palinovec 2, žene A

DVD Palinovec 2, muškarci A

NATJECANJE SENIORA Vatrogasne zajednice Međimurske županije

Najbolji žene i muškarci iz kategorije A DVD-a Palinovec 2 U Celje na olimpijadu odlaze timovi žene A Palinovec, žene B Mali Mihaljevec, PJVP Čakovec i VSU Žiškovec Piše: Sven Tomašić Foto: Zlatko Vrzan

C

ijeli dan u subotu, 9. srpnja, na terenu NKa Sloge bila je cjelodnevna vatrogasna ceremonija seniora. 80 timova borilo se za najbolje vatrogasno mjesto u Međimurskoj županiji.

Ako uspoređujemo ovogodišnje natjecanje s 2019., to je pad za cca 10 ekipa što i nije tako veliki postotak. To je dokaz da je vatrogastvo vrlo važno u Međimurju, izrazito jaka tradicija koja će zasigurno živjeti u Međimurskoj županiji.

- Izrazito smo zadovoljni s današnjim županijskim natjecanjem seniora gdje se ukupno natjecalo 80 ekipa.

Također, htio bih reći da smo

DVD Mali Mihaljevec, žene B

JVP Čakovec jako zadovoljni današnjim rezultatima, svih kategorija. Posebice onih ekipa koje će nas od 17. do 24. srpnja predstavljati na CTF-u (Olimpijada u Slovenskom Celju). To su ekipa žene A

Palinovec, žene B Mali Mihaljevec, Profesionalna javna vatrogasna postrojba Čakovec i Vatrogasno-sportska udruga Žiškovec, rekao je Mario Medved, predsjednik VZMŽ-a. U kategoriji ŽENE A

prvo mjesto osvojili su DVD Palinovec 2, drugo mjesto DVD Pustakovec-BuzovecPutjane, a treće mjesto DVD Domašinec.

U kategoriji ŽENE B prvo mjesto osvojili su DVD Mali

DVD Čateks, muškarci B

Mihaljevec, drugo mjesto DVD Mala Subotica, a treće DVD Nedelišće.

U kategoriji MUŠKI A prvo su mjesto osvojili DVD Palinovec 2, drugo DVD Savska Ves 1 i treće DVD Gardinovec.

U kategoriji MUŠKI B prvo su mjesto osvojili DVD Čateks, drugo DVD Čakovec i treće DVD Palinovec.

U kategoriji PVP A prvo mjesto osvojio je JVP Čakovec.

44

Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sastojci:

Recept plus

Tjestenina s gljivama

Carska rapsodija na način restorana Bambina Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

A

ko ste u potrazi za restoranom koji je specijaliziran za organizaciju svih vrsta svečanosti, catering, besplatnu dostavu hrane i gableca, tada je prava adresa Čakovec, restoran Bambina, Mihovljanska 70 (pokraj Tegre). Taj resto-

Sastojci:

- carsko svinjsko meso - soja-sos - sol, papar - rezanci (nudle) - mrkva - celer - mladi luk - peršin - ulje

ran i ugostiteljski objekt vode supružnici Ljubica i Dario Pintarić. Restoran je prepoznatljiv i po osobitim nazivima svojih jela.

Nedavno smo predstavili jelo Kraljevske ruže, a ovog puta stiže nam Carska rapsodija. O kakvom jelu je zapravo riječ, otkriva u svom receptu Ljubica Pintarić, koja uspješno balansira između vođenja restorana i pripremanja odličnih jela.

Evo i njezinog recepta za Carsku rapsodiju.

Carsko meso mariniramo začinima i soja-sosom.

Ostavimo preko noći da odstoji u marinadi. Potom stavimo peći na 170 stupnjeva u pećnicu na četiri sata. Narežemo nudle i kuhamo ih u blago posoljenoj kipućoj vodi. U woku propržimo povrće, dodamo nudle pa još malo začini-

luk i sjeckani češnjak. Prema potrebi zalijemo povrtnim jušnim temeljcem. Začinimo po želji (sol, papar, mješavina začina). Tjesteninu (špagete ili drugu prema izboru i želji) skuhamo u slanoj vodi. Serviramo tjesteninu, prelijemo gljivama, ukrasimo zelenom salatom, svježim krastavcem i jestivim cvijetom (neven i sl.). Dobar tek! (rr)

- tjestenina, špage� (ili po želji) - gljive - luk - češnjak - peršin - sol - papar - mješavina začina - temeljac - zelena salata - svježi krastavac

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuharica Ljubica Pintarić

mo soja-sosom. Dobar tek vam želi Ljubica Pintarić i ostali djelatnici restorana Bambina!

Pivo tjedna Rajnski rizling obiteljske Vinarije Tomšić - Uz jelo Carska rapsodija odlično će se sljubiti rajnski rizling obiteljske Vinarije Tomšić, preporučuje Dario Pintarić iz čakovečkog restorana Bambina. To suho bijelo vino (12,5 % alk.) odnjegovano je i proizvedeno na padinama Železne Gore u obiteljskoj Vinariji Tomšić.

Ljetne kiše donose u šumske terene i šumske gljive.

Ako niste poznavatelj gljiva i ne odlazite u potragu za njima, za pripremu ovog jela dobro će doći i gljive iz ponude trgovačkih centara. Jelo se priprema brzo i jednostavno, a hranjiv je obrok kada poželimo s pripremom objeda biti brzo gotovi. Na malo masnoće popržimo gljive, dodamo

15. srpnja 2022.

Odlikuju ga izražene arome jabuke s primjesama citrusa i petroleja. Okusom dominiraju �ino naglašene kiseline sa sjajno uravnoteženim ostatkom sladora. Suptilne primjese ekstrakta po ispijanju ostavljaju elegantan i dugotrajan retrookus. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)

Pizza s artičokama, kuhanom šunkom i burratom Priprema: U mlaku vodu dodajte šećer i promiješajte da se rastopi. Posipajte kvasac po vodi - ne miješajte (pustite dio koji pluta na površini da sam padne) i pustite da se hidratizira petnaestak minuta. Tako će se aktivirati.

Spreman je kad se na površini pojave mjehurići.Sve ostale sastojke stavite u posudu i promiješajte i dodajte hidratizirani kvasac. Mijesite ručno što dulje možete, a mikserom 10-15 minuta.Ostavite tijesto da se diže 2 sata. Premijesite ga i oblikujte u 2 veće kugle ili 6 manjih - ako radite piz-

zete. Razvaljajte ili razvucite rukom u krug. Nadjeve stavite po želji (osim kuhane šunke i buratte). Pecite na 200 stupnjeva 15 min na prethodno zagrijanoj tepsiji ili pekaču ili kamenu. Nakon što je pizza pečena, dodajte kuhanu šunku i burattu.

Sastojci: Sastojci za �jesto: - 250 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova - 5-7 grama suhog kvasca - 150 ml mlake vode - 1 žličica soli - 1/2 žličice šećera - 1 žlica maslinovog ulja Sastojci za nadjev: - šalša od rajčice - mozzarella fior di la�e - ar�čoke - kuhana šunka - burrata - maslinovo ulje

15. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 45 Recepti iz domaće međimurske kuhinje

ENEJA ZADRAVEC iz Žiškovca

Palenta ili žganci s povrćem Palenta ili žganci podsjećaju me na djetinjstvo i onu poznatu izreku naših baka: “Jedi puno žganci kaj zrasteš velika”, koja mi je danas potpuno jasna Piše: Aleksandra Sklepić

S

vijet u kojem živimo užurbano se mijenja, pa je neizbježno pronaći način da pritisnuti tehnologijom, užurbanim načinom života i narušenim odnosima među ljudima pronađemo način da sačuvamo svoje tjelesno i duševno zdravlje. Zbog toga ne čudi što su mnogi ljudi, posebice mladi, shvatili da je zbližavanje s prirodom najbolji način za pronalaženje mira u sebi. Promjene koje takvo zbližavanje donosi svakako se odnose i na prehranu pa se mnogi odlučuju promijeniti svoju prehranu i odlučuju se za vegetarijanstvo. Namirnice koje su nam dostupne, posebno na selu, odlično se mogu uključiti u vegetarijansku prehranu, a kako to izgleda u praksi, pokazala nam je mlada Eneja Zadravec iz Žiškovca. Eneja je ljubiteljica palente pa ona čini veliki dio njene vegetarijanske prehrane.

- Palenta ili žganci podsjećaju me na djetinjstvo i onu

poznatu izreku naših baka: „Jedi puno žganci kaj zrasteš velika”, koja mi je danas potpuno jasna.

Volim palentu jer je zdrava, zasitna namirnica, jednostavna za pripremu.

Može se pripremiti na puno načina, u varijanti za doručak, ručak, ili večeru, a prostora za kreativnost ne nedostaje.

Razmišljam zapravo kako su naši stari nekad imali manju količinu izbora hrane, a možda je baš ta jednostavnost u prehrani bila ključ njihove snage i dugovječnosti koja se nažalost danas rapidno smanjuje.

Palenta je namirnica koja je bogata proteinima i dobar je izvor složenih ugljikohidrata koji pružaju dugotrajnu energiju i pomažu u održavanju stabilne razine šećera u krvi.

Obiluje i vlaknima, a dobar je izbor za osobe osjetljive na gluten pa je prisutna u brojnim bezglutenskim dijetama.

U njoj je mnogo vitamina A, neophodnog za pravilan rad bubrega i pluća, a prirodno je siromašna mastima i može se

Zanimljiv način oživljavanja tradicionalne namirnice

Jasminka s predivnom tortom od borovnica

Eneja je ljubiteljica palente pa ona čini veliki dio njene vegetarijanske prehrane jesti kao dio zdrave ishrane za srce.

- “Ono si što jedeš”, poznata je poslovica koja je za mene i više nego točna.

Moje prehrambene navike mijenjale su se intenzivno proteklih nekoliko godina i još

Sastojci:

- 300 g palente - 2 cikle - 4 srednje mrkve - 4 glavice cvjetače ili brokule - 2 manje �kvice - 1 l mlijeka - začini po želji (sol, papar, slatka/ljuta paprika) - 3 žlice maslaca ili gheeja (pročišćeni maslac)

uvijek se mijenjaju. Shvatila sam da je to isto jedan proces upoznavanja sebe i svog tijela i da se on konstantno mijenja i gradi s obzirom na zahtjeve i potrebe tijela. Prije 6 godina odlučila sam se za vegetarijanstvo što je bio neočekivano transformirajući trenutak u mom životu što se tiče hrane, ali i načina razmišljanja i odnosa sa svijetom oko sebe.

Postala sam sretnija i bezbrižnija. Također vjerujem da je u kuhinji osim namirnica jako bitna svjesnost, tako volim kada je hrana napravljena s brigom i ljubavlju. U slobodno vrijeme volim proučavati ayurvedu, vježbati jogu i praviti zdrave slastice, od čega su mi posebno drage sirove torte.

Eneja je završila Menadžment u hotelijerstvu, kao i tečaj za učiteljicu joge, te trenutno živi u Rijeci. Ra-

di u jednom vegetarijanskom restoranu. Voli pripremati tradicionalna međimurska jela prilagođena svom načinu prehrane pa na taj način čuva uspomene na djetinjstvo i svoju obitelj kojoj se uvijek s radošću vraća.Priprema: U zdjeli se najprije poprži povrće i pusti da se dinsta, po potrebi dodati vodu. Nakon što se povrće prodinsta napola, dodati mlijeko, začine, maslac i prstohvat ljubavi.

Kada mlijeko provrije, dodati palentu i uzastopno miješati desetak minuta (ili ovisno o vremenu kuhanja određene palente).

Nakon što je palenta gotova, izliti u kalup i kasnije izrezati. Može se poslužiti s fetom i bučinim uljem. Feta se može dodati i umjesto soli za kremozniji moment.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 19. srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 22. srpnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedna dobitnitnica je: Lana Malekoci iz Krištanovca Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1400 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 19. srpnja 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 22. srpnja

46

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Kontakti će biti brojni, ali njihov karakter u emotivnom smislu uglavnom će biti površan.

Stoga ćete o ljubavi više pričati nego što ćete ju osjetiti.

Umišljenost nekih ljudi ići će vam na živce. Iznutra će vas vući da nekoga iskritizirate, ali primjenjujući to mogli biste izgledati kao nasilnik. Radite svoj posao. Pokušajte se opuštati češće.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Male nesuglasice između vas i voljene osobe bit će povezane s vašim bučnijim regiranjem ili sa sitnicama. Suzdržite se od komentara i usredotočite na ono što je dobro. Tako ćete se oboje osjećati bolje. Rezultati vaših napora polako izlaze na vidjelo. Sigurnost i financijska postignuća dat će vam novu motivaciju za rad. Imate pravo malo se opustiti.

LAV (23.7. - 23.8.)

Zamišljat ćete se u ulozi velikog zavodnika, no prilika za to bit će više u vašoj mašti nego u stvarnosti. Ipak, ono što ulovite, bit će dobro. Zato se dotjerajte i izađite među ljude. Na radnom mjestu bit će sve više događaja.

Aktivirat će se i događaji povezani s ljudskim odnosima, uvjetima rada i uslugama.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Tokom ovog tjedna ojačat će povjerenje u vašem privatnom životu. Napokon ćete s drugom stranom moći razgovarati otvorenije. Poboljšanje će vas ohrabriti i da više izlazite, pa će se samci upustiti u udvaranja. Vjerojatno će vas podržati komunikativni i otvoreni ljudi jer će uvidjeti vaš trud. Opustite se vježbajući jogu.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Oni koji su još sami povremeno će dvojiti hoće li izaći ili ostati kod kuće gdje će se osjećati zaštićeno i dobro. Ipak, ako krenu među ljude, postoji mogućnost da se tamo počnu osjećati još bolje. Isprobavat ćete različite opcije poslovanja. Ova igra donijet će vam i određenu radost jer neće biti dosadno.

Važno je da štedite svoju snagu.

Poradit ćete na svom stilu.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Mnoge lijepe ljubavne prilike nizat će se u vašem privatnom životu, tako da ponekad nećete znati što izabrati. Usredotočite se na ono što volite, osvijestite svoja očekivanja.Mogućnost da se kreativno izrazite bit će najbolji dio posla ovaj tjedan. Sve ostalo bit će povezano sa stresovima ili malim borbama u kojim ćete izgarati.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Postat će vam zanimljivije jer će biti više prilika za kretanja među osobama suprotnog spola. Oni koji još traže srodnu dušu lakše nailaziti na ljubavne prilike. Oni u vezama izmjenjivat će nježne riječi. Ljudi s kojima poslovno surađujete mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom. Svakim danom ste sve jači i jači.

RAK (22.6. - 22.7.)

U osobnim odnosima ovih će vas dana zanimati erotika.

Ako ste u vezi, vaši prijedlozi vjerojatno će biti dobro prihvaćeni od druge strane. Ako ste još sami, morat ćete biti malo strpljiviji. Težite visokim ciljevima, a okolnosti i ljudi podupirat će se vas u tome. Naziru se poslovni zaostataki koje niste vi uzrokovali. Iskoristite svaki sunčani dan.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Postat ćete mirniji i zadovoljniji. Čitat ćete misli i osjećaje partnera. Zato ćete pričati samo o bitnim temama. Ljubav će vam vjerojatno biti uzvraćena.

Prepoznat ćete da dolazi vrijeme za borbu. Sve ste spremniji jasno i glasno izraziti svoj stav, a ako se netko s njim ne slaže, vi ćete iznijeti argumente. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Između vas i voljene osobe svakim će danom biti sve više razmjena ideja, razumijevanja i sklada, a povjerenje će rasti. Bit ćete zadovoljni i sretni. Oni koji su još sami kontakt će započeti nekako znanstveno. Ponekad vam se čini kao da posao stane kad vas nema. Rezultat je to spretnosti i talenta koje komunicirate sa svakim.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Kako tjedan bude odmicao, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubavi. U temama povezanim s ulaganjima, sponzorima ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to morati proanalizirati i donijeti odluke za daljnji tijek razvoja.

Pokušajte biti što objektivniji i ne žurite. Ne zaboravite se odmarati.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Pred vama su dani u kojima ćete imati prilike trenirati toleranciju, diplomaciju, strpljenje.

Upravo o tim vašim osobinama ovisit će i kvaliteta vašeg ljubavnog života. Želite li biti zadovoljni, dopustite drugoj strani da i ona nešto vodi. Rado biste promijenili svoj sustav procjene ljudi. Ovaj put vaši kriteriji bit će viši. Mijenjate sebe.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1399

15. srpnja 2022.

Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger

Čiji dom je bio Stari grad Čakovec (IV) Althani i Festetići Nastavljamo s grofovima Althanima koji su Međimurje preuzeli 1719. godine i spokojno vladali do velikog potresa 1738. godine. No, Althani su u obnovu oštećene palače krenuli s neviđenim žarom. Na kraju je to ispalo puno više od nužne obnove: dotadašnji renesansni dvorac preuredili su u stilu baroka nadogradivši mu dva kata, premjestili su toranj na ulazni bastion i nadodali uru. Kad je sve bilo gotovo, Stari je grad zasjao gotovo zrinskim sjajem, nažalost ne i duhom. Bio je, navodno, tako upicanjen da se ni kralj ne bi libio u njemu prespavati. A još s vragolastom i lijepom markizicom!?

No, Althani nisu shvatili da se duh vremena počeo mijenjati. Prosvjetiteljstvo je preplavilo Europu, a s njime i novi sustav proizvodnje – kapitalizam. Gegavi i sporo misleći Althani ostali su i dalje feudalci. Shvativši na koncu stoljeća da ih je vrijeme pregazilo, odlučiše se riješiti tereta upravljanja velikim međimurskim vlastelinstvom. Kupoprodaja je obavljena 1791. godine u korist stare, razgranate i bogate poduzetničke obitelji Festetić, točnije grofa Jurja Festetića starijeg. Uslijedilo je čitavo stoljeće poslovnih vratolomija kojima su snalažljivi i poduzetni Festetići bitno pridonijeli razvoju Međimurja, ali su se na nekima baš gadno i opekli.

Poduzetnička histerija toliko ih je očarala da su i čakovečku palaču pretvorili u tvorničku halu. U prostoru Staroga grada, pa i u samoj palači, Juraj Festetić mlađi otvorio je tvornicu šećera. Šećerana je bila jedna od začetnica industrijskog previranja u ovom našem kutku ogromne Monarhije. Šećer se na koncu pokazao tako loše kvalitete da je firma propala za svega desetak godina.

No, šteta na palači već je učinjena i čitav kompleks Staroga grada degradiran: visoki tvornički dimnjaci, buka parnih strojeva i užurbanost industrijskog pogona bili su u teškom raskoraku s primarno stambenom namjenom zdanja.

Nakon tog fijaska u palači su do 1888. godine “stano-

vali” okružni i kotarski sud te Državna učiteljska škola (1879. – 1889), te otprilike pedesetak obitelji Festetićevih radnika i seljaka. Ti potonji ostali su tu do izbijanja Prvog svjetskog rata kada su premješteni u obližnju zgradu bivše “carinarnice”, odnosno “gradske vage“. U Stari grad se tijekom ratnih godina uselila vojska.

Posljednji feudalni vlasnik međimurskog vlastelinstva, grof Eugen Festetić, nakon što je kao neženja i čudak, kloneći se poslovnih rizika, lagodno odživio svoje najbolje godine, prodao je cijelo vlastelinstvo 1923. godine dioničkom društvu za preradu drva Slavonija. Tako je slavna čakovečka utvrda dvadesetih godina prošlog stoljeća zamalo postala pilana. Ali novi je vlasnik ubrzo shvatio da je kupio mačka u vreći pa ga se nastojao čim prije riješiti. Na koncu ga je na jedvite jade onako poluruševnog kupilo Udruženje obrtnika Čakovec.

Obrtnici su palaču prenamijenili u najamnu zgradu u kojoj su uz svu silu kojekakvih udruženja (Čakovečki športski klub, Udruženje ugostitelja, Hrvatski radiša, Katastarska uprava, Sresko načelstvo, Udruženje zanatlija, Jugoslovensko teozofsko društvo...) svoj skroman dom pronašli i građani slabijeg imovnog stanja, njih dvjestotinjak.

Podno zidina nekad gospodskog zdanja, u kojem su se održavale hrvatske banske konferencije i krojila visoka državna politika, novi stanari uzgajali su kokoši i svinje, dočim je držanje rogate stoke, gusaka i raca bilo zabranjeno. Obrasci za dodjelu stanova i slična administrativna papirologija bila je tiskana najprije ćiriličnim pa tek ispod toga latiničnim pismom. Gradska sirotinja tada je grad doživljavala svojim domom, osobito djeca koja su u njemu odrastala.

No za vrijeme Drugog svjetskog rata pridošli Mađari dodatno su ga degradirali.

Preimenovali su dotadašnju Državnu trgovačku akademiju, osnovanu 1921. godine, u Čakovečku mađarsku kraljevsku državnu trgovačku srednju školu grofa Nikole Zrinskog (Csáktornai

Kakav pad nekad slavne rezidencije hrvatskih banova: Ispod zidina palače Staroga grada stanari su tridesetih godina prošloga stoljeća uzgajali kokoši i svinje

Magyar Királyi állami grof Zrinyi Miklos kereskedelmi középiskola), dislocirali ju iz zgrade današnje I. osnovne škole Čakovec, premjestili u Stari grad te uveli mađarski jezik kao nastavni. Većina polaznika bila su djeca mađarskih službenika, domaćih mađarona, vojnika i žandara.

Rijetki hrvatski učenici morali su natucati mađarski i trpjeti podsmijeh svojih kolega i nastavnika. Tako se, eto, dogodilo da se u domu hrvatskih banova hrvatski jezik izgovarao potiho i sa strepnjom.

Ali nije to bilo jedino poniženje. Paralelno sa školom Mađari su tu smjestili i pripadnike svoje okupacijske vlasti, provodeći nesmiljenu zatvorsku torturu nad protivnicima režima. Time je Stari grad prestao biti ičiji dom, nije bio ni utvrda, a nije više bio ni hrvatski. Postao je stranjski, u njemu se govorio stranjski i postao je rešt koji su ljudi sa strahom zaobilazili. Niže nije mogao pasti.

Ali duh slavne prošlosti, duh Zrinskih, tako se duboko upio u njegove zidine da ga nikakva mračna sila nije mogla iz

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 18 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

njih otjerati. Taj neukroćeni duh stoički će otrpjeti i natkriliti sve nepravde i poniženja habsburških, ugarskih i starojugoslavenskih vlasti, potom Mađara i mađarona, te na koncu zabludjelih pojedinaca koji će u nadolazećim desetljećima ideološkog zatupljivanja izgubiti čvrstu životvornu spojnicu s hrvatskom kulturnom i povijesnom baštinom.

15. srpnja 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Sljedeći tjedan novi val vrućine VREMENSKA SLIKA: Prošli petak nas je prešla hladna fronta pa smo posljednjih nekoliko dana lakše disali, vikend je bio promjenjiv i svježiji. Temperatura zraka posljednjih par dana nije išla preko 30 Celzijevih stupnjeva, a i noći su bile svježe.

U narednih tjedan dana ipak će biti toplije, ovih nekoliko dana bez preve-

like vrućine, a od sredine sljedećeg tjedna jako vruće. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Petak nastavlja većinom suho, pretežno sunčano i vruće, ali ipak uz lagani sjeveroistočni povjetarac.

Noćna temperatura između 15 i 18, a najviša dnevna bi mogla narasti sasvim blizu ili na okruglih 30 Celzijevih

stupnjeva. Navečer i u noći na subotu mogući su lokalni pljuskovi s grmljavinom.

Tijekom subote neki proračuni daju prolazak fronte pa postoji mogućnost za lokalne pljuskove s grmljavinom. Trebao bi zapuhati sjeverni vjetar pa će temperatura otići malo u rikverc. Kiše neće biti cijeli dan, očekuju se i sunčana razdoblja. Tempe-

SKANDINAVKA PRIZIV, MOMAČKO DREVNO Autor: BIVŠI AKADEMSKI ŽALBA NA PRITOKA SKUPNO IRANSKO MILAN KIPAR IZ PRAVORIJEK KUPE KOD SPRINTER PJEVANJE, NOMADSKO ĐURIĆ, PRVOG IVANOVCA KARLOVCA BOLDON SLIČNO PLEME Nedelišće STUPNJA GANGI LUČKI GRAD PODNO BIOKOVA

KRETATI SE NA KONJU KASOM

Pučka meteorologija ratura ostaje malo ispod tridesetke. U nedjelju djelomično sunčano i suho uz ugodnu temperaturu.

Jutro ponovno malo svježije, a dnevna temperatura ostat će stupanj-dva ispod 30 °C. Zdravo i lijepo ljetno vrijeme.

Početak sljedećeg tjedna izgleda suho, pretežno sunčano i sve toplije. U ponedjeljak još uvijek vrlo ugodno, a zatim zatopljenje od utorka.

I noću i danju će postajati sve toplije, dnevni maksimalac tamo oko srijede i četvrtka vjerojatno ide na 35 Celzijevih stupnjeva, lako moguće i više. Naravno, postupno će i noći izgubiti svoju svježinu.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i

LJEKARNIK

ONAJ KOJI VRŠI TEROR TRAVAR, DROGERIST (TRC.) VEĆE RAZDOBLJE

AM. GLUMICA FONDA

«INTERNAT. THEATRE INSTITUTE» VRSTA EKSPLOZIVA

RUSKA GLUMICA AREPINA (1930-2003)

ŽITELJ OTOKA PLOSNATA MORSKA RIBA GLUMICA JANJIĆ BIVŠA SLO. VALUTA

KISIK

ZVIJER IZ PORODICE MAČAKA GRAD U BELGIJI

HRVATSKA GLUMICA (1941-2014)

IZLAZI

ZALAZI

17.7. u 05:21 h 17.7. u 20:39 h 21.7. u 05:25 h 21.7. u 20:35 h

nazovite 060/555-555. Cijena 3,49 kn/min iz �iksnih i 4,78 kn/min iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, infotel. 0800 1234, prognoza izrađena 14. 7.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 15. srpnja 1841. jaka tuča je u Bistri kod Zagreba ozlijedila mnogo seljaka na polju • 16. srpnja 1940. orkansko nevrijeme poharalo je Slavoniju

VICOTEKA

Rezervar Lani sem rezervar od auta napunl za 350 kuna. Ove lete već vu njega stane 500 kuna.

Zna morti nešći do šterega leta autu raste rezervar? Ve je star pet let. Fala!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

JEZERO U FINSKOJ STAROGRČ.

KIPAR IZ EGINE

TV VODITELJ, UREDNIK I NOVINAR, DENIS

KREMA ZA NJEGU LICA, KOSE, TIJELA

POGON ZA DRVO ŽIVINA PRERADU ARIŠA KAO RUDA, LANA GRAĐA RUMENICA

ASTATIN UZVIK NESTRPLJENJA PUSTINJA U ČILEU

21. SLOVO GRČKOG ALFABETA

FILMSKA ZVIJEZDA

PAPIN GODIŠNJI PRIHOD PRAŽITELJ ITALIJE

RIJEKA U BRAZILU

promjene u odnosu na ovu prognozu.

Preporučujemo da na Facebooku pratite i našu stranicu Kad će Kiša. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno

Benzin, dizel?

Dolazi muškarac na benzinsku crpku.

Izlazi prodavač i pita ga: - Što da vam natočim?

Benzin, dizel?

Na to mu muškarac odgovara: - Ništa, razgledavam samo.

BOLESNIK OD ARTRITISA

6

CRNA ŠUMARSKA KREDA

Motika u srpnju puni bačve u listopadu

SF FILM JAMESA CAMERONA SLIKAR GLIHA

«REVISED ENGLISH BIBLE» POKOST UŽARENA VULKANSKA MASA TAMNI DIO DANA PJEVAČICA JURČEVIĆ

IRIDIJ

DARUVAR

ARGON RIJEČNA RIBA BULJEŠ (MN.) ITALIJA VEĆI ORUŽANI SUKOB

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Neje se v penezi, rekel je minister Marič i ostavil je prazno državno kaso

D

ofčerašji minister za glavno državno kaso i se državne peneze (tu se ne računajo črni fondoši i zmazani, očem reči, neoprani penezi) je fpešal posle šest let otkak je kormanil z brodom šteri je črez se bure i oluje prevažal, potepal i restepal državne peneze. Zdravkec odhaja, kak veli teca Franca, dosta mo je sega. Toplo se nadjam da je ne odišel zbog radi penez kak je to naprajlo hajdi ministrov šteri so odišli predi jega, a došli so posle. Hajdi ministrov šteri so odišli so svoje ostavke davali na porti ili pak v upravi nejvekše odgojno-obrazovne ustanove Lepe naše, v Remetinco.

Dok je Zdravkec vedril i oblačil z našom državnom kasom i z našim državnim penezima nekak smo bili sigurni da te naš državni brod (čitaj: Lepa naša) ne bode potonul, ali malo, malo pak se je zazvedilo da si je nešterni minister pretovaril državne kune na svojo privatno brodico i odišel je na pot bez voznoga reda i bez potnoga naloga, a neso si meli pečata „ministarstva“ z Remetinca. Mogoče da je to prelijalo Zdravkecovo kupico strpleja, drugi so vozili, a on je bil kriv dok so penezi falili. Mortik je, a mortik pak i ne? Što zna, najbrž bodemo jenoga lepoga dneva, dok bode fest dežđ curel, zazvedili što se je ili kaj se je Zdravkeco zamerilo i kaj ga je stiralo kaj je spraznil svojo ministarsko foteljo. Ili pak je pravzaprav državna kasa ostala prazna??

V Zagrebo se bodo i dale deca delala!!!

Visoki upravni sod je rekel, i to v ime familiji, da bodo japeki i mamike v belom Zagreb grado mogli i dale biti odgajateli i za to bodo dobavlali peneze z gracke kase, ali sam unda dok ga za deco ne bode mesta v jaslicama ili pak zabavištima. Čim se to zazvedilo mam je gracki načelnik Tomek Tomaševičov v zrak skočil, a žnjim i jegova pajdašija šteri se „Morejo“, ali sam tak dugo dok nemajo v rokaj cugle vlasti. Žnjimi so v zrak skočili i si oni

šteri potpirajo one šteri se ”Morejo”, a križajo se z levom rokom. Tomek se je zgovarjal kak v gracki kasi nema dosti penez za te odgajatelje i soci so se malo curiknuli. No, dok so zazvedilii kak Tomek ima dosti penez za antifašiste i povorke ponosa (čitaj: pedere i lezbače) unda so ga soci ostajli nek zmore i za deco i za odgajatelje. Ili bode Tomek zmogel penez ili bodo znova zagrebečki purgeri hodali glase davat i zebrali bodo nekoga što bode zmogel peneze za ono kaj je Zagrebo i Zagepčancima nejglavneše. A to je kaj ne bodo zagrebečke hiže i zagrebečke škole prazne.

Nekaj je ipak čudno v Lepoj našoj!?

Nekaj je ipak čudno v toj Lepoj našoj šteli mi to priznati ili ne. Najme kaj, retko šteri mesec mine kaj ne dojde na svetlo dneva nešterni kakši takši političar kaj je posegnul v državno, županisko, gracko ili pak opčinsko kaso i kaj si je napunil žepe prek sake mere. I ne sam to, nek smo zazvedili da ne kradejo sam jeni nek i drugi, pak i tretji, očem reči, retko što zdrži kaj ne posegne za pogačom prek kruha ak mo to prilike dopuščajo. Ak denemo roko na srce bodemo morali priznati da kradejo si, tu se i teca Franca slaže z menom, a več hajdi dugo se pripoveda, i to seposod od mlekare, prek čehare, pijaca i novinarov, kaj nem rekel medijov, kak so lopovi sam HDZ-eovci. Mortik je jiv nejveč, mortik oni nejvečpot imajo priliko, ali ne moramo se druge skrivati, a jiv sam “faliti”. Lopov je on šteri jemle ono kaj je ne jegovo, a ruon tak i on šteri vrečo drži i neje opče važno kakšega dresa nosi.

Čakom i z Šenkovca vozi smetje

Neje čuda vode preteklo spod pod mostom na Trnavi otkak je dofčerašji precednik čakoskoga Grackoga veča Darko Zver odišel po riti k meši, očem reči, gracki večniki so ga zmenili tak da je več ne na vlasti nek je prešel na ono drugo strano i to v opozicijo, a več se nekaj isto takšega pripetilo v prvoj opčini do Čakovca, a to je Šenkovec. Tam je do pred par dni bila precednica opčinskoga veča

gospođa Ruža Sermek. Pred cirka mesec dni joj se jena partija SDP-e nekaj zamerila i ona jiv je ostajla. Da si je ne dobro pregruntala dok je to naprajla zazvedila je na zadjemo opčinskomo večo da so jo zmenili. Nišči je ne rekel zakaj so to naprajli, šteri je jeni greh, ali so na jeno mesto zebrali drugoga večnika. Šteli mi to priznati ili ne, ali kotač sreče se još navek obrče tak vidimo da se nešterni vjutro stanejo i još so na vlast, a navečer idejo spat kak opozicija. Neje le�ko denes biti niti selski, očem reči, opčinski političar.. Darko Zverov nam je rekel da je jega z precedničke fotelje zmenil Čakom, gospođi Sermek so ne nikaj rekli, ali si znuomo da Čakom vozi smetje i z Šenkovca.

Črez fkajuvanje se nejleži do penez dojde???

Hajdi let je trelo kaj je naše međimorsko koščično olje došlo na dober glas, a neje dugo trelo kaj so šverceri počeli prodavati ljucko črno olje pod naše. Kaj reči, dečki so se jako dobro zmislili, nabavili se hujše koščično olje od našega međimorskoga i još so ga malo rezredili, ali so zato doma, v domačoj tiskari, naštampali originalne etikete i došli so prodavat tak predelano črno olje na čakoski pijac. Nebrem veruvati da so dečki došli ruon v Čakovec de se ljudi razmijo v koščična olja i znajo kaj je to pravo, a kaj pak je ono s falingom. Dečki so si pregruntali da Čakovčanci i Međimorci verjejo se ono kaj piše na �laši. Ali kuliko vidimo neje se tak zišlo kak so si pregruntali, nabrž so ne vupali oditi vu Varaždin jerbo jim tam preveč dobro poznajo.

Znate, i to od negda, da je ne se istina ono kaj piše jerbo je več zdavnja na potnim blanjkama pisalo pi.ka, pak je Imbra, dok je išel dimo malo preveč alkoholno zmočeni, porinol venoga v lukjo od sovoja i naskalil si je venoga.

Tak so i varaždinski dečki z čakoskoga pijaca z „međimorskim“ koščičnim oljom odišli po riti k meši i završili na sodo.

Razne vrste mrkvi (Izvor fotografije: Pixabay)

OVO NISTE znali

Mrkve nekad nisu bile narančaste boje Ljubičasta, bijela i žuta mrkva uzgajaju se diljem kugle zemaljske cca 1100 godina. Narančasta mrkva postoji oko 500 godina, a popularnost je stekla prije 300 godina.

Mrkve su narančaste boje čisto zbog političkih razloga. U 17. stoljeću nizozemski uzgajivači kreirali

KARIKATURA TJEDNA

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

su narančastu mrkvu kao počast Williamu Oranskom, koji je vodio borbu za nizozemsku neovisnost, i tako se narančasta boja zadržala sve do danas. Narančasta nizozemska mrkva prvi put je pismeno zabilježena 1721. godine prema Svjetskom muzeju mrkve. (st)

www.teamgradjenje.hr

Autor Damir Novak